Demonstranti u Tirani bacali su molotovljeve koktele na zgradu Vlade u kojoj se nalazi kabinet premijera Edija Rame, zahtijevajući ostavku vlade nakon što su tužioci podigli optužnicu protiv zamjenice premijera zbog navodne korupcije.
Političke tenzije u Albaniji eskalirale su posljednjih sedmica nakon što su iznesene optužbe protiv zamjenice premijera Belinde Baluku. Zajedno s nekoliko zvaničnika i privatnih kompanija, optužena je da je koristila državna sredstva kako bi pogodovala pojedinim firmama u velikim infrastrukturnim projektima.
Ona je prošlog mjeseca u parlamentu optužbe opisala kao "blaćenje, insinuacije, poluistine i laži" te izjavila da će u potpunosti sarađivati s pravosuđem.
Specijalno tužilaštvo, zaduženo za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, zatražilo je ove sedmice od parlamenta da ukine Baluku imunitet i omogući njeno hapšenje. Nije jasno kada se očekuje glasanje u parlamentu, u kojem Ramina vladajuća stranka ima većinu.
Dok su demonstranti u ponedjeljak bacali molotovljeve koktele, policija u opremi za razbijanje nereda štitila je zgradu vlade, ali nije potiskivala demonstrante.
- Dosta nam je, jer se radi o desetinama i stotinama miliona eura ukradenih, a ona ne podnosi ostavku. Ovo je sramotno - rekao je demonstrant Arben Sulo.
Baluku je ujedno i na čelu Ministarstva infrastrukture, koje upravlja stotinama miliona eura vrijednim projektima poput cesta, mostova i tunela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Neredi u Albaniji: Demonstranti bacali molotovljeve koktele na zgradu Vlade u kojoj se nalazi kabinet Edija Rame

Moldavske vlasti saopštile su da su u ponedjeljak sproveli 250 pretresa i uhapsili 74 osobe u okviru istrage o navodnom planu podržanom od Rusije za izazivanje masovnih nereda i destabilizacije zemlje uoči parlamentarnih izbora. Tom prilikom zaplijenjene su i velike količine novca, oružja i municije.
Šef Službe za informacije i bezbjednost Moldavije Aleksandru Mustaća kazao je da je riječ o osobama starosti od 19 do 45 godina koje su, kako se navodi, sistematski pohađale kurseve u vojnim kampovima u Srbiji, gdje su obučavani kako da organizuju destabilizaciju i masovne nerede i kako da rukovode specijalnom opremom.
Te obuke su, kako je rekao, koordinisale ruske specijalne službe, uključujući i Generalnu upravu vojne obavještajne službe (GRU).
- Iza planiranja i koordinacije obuka u Srbiji stajala je osoba koja se u ime ruske specijalne službe predstavljala pod pseudonimom "Bes". Ime i prezime te osobe biće utvrđeno uskoro. Drugi predstavnik ruskih specijalnih službi, koji je bio uključen u koordinaciju više grupa u Moldaviji, bio je državljanin Ruske Federacije, Andrej Pavlov Vladimirovič, oficir Generalne uprave vojne obaveštajne službe Ministarstva odbrane Rusije, poznate pod akronimom GRU. On se sumnjiči za planiranje i organizovanje više subverzivnih akcija na teritoriji Moldavije, finansiranih iz Ruske Federacije, uključujući i preko mreže Ilana Šora - istakao je šef moldavskih obavještajnih službi na konferenciji za novinare.
Direktor policije Viorel Černauceanu takođe je saopštio da je cio plan koordinisan iz Rusije, preko kriminalnih struktura.
- Želim da upozorim sve građane da budu veoma oprezni, da budu izuzetno budni na sve radnje i provokacije u koje će biti uvučeni. Svi ti elementi su bili pripremljeni u kontekstu mogućih mjera, protesta gdje je trebalo da imaju ulogu provokacije, destabilizacije i naknadnih akcija ovog mehanizma. Mi ne ograničavamo, niti ugrožavamo pravo građana da izraze svoje mišljenje, ali istovremeno moramo biti veoma pažljivi i ne smijemo dozvoliti da se ti kriminalni elementi miješaju u demokratiju Republike Moldavije - poručio je Černauceanu.
<h2>Sandu: Kremlj ima saučesnike u Moldaviji</h2>
Predsjednica Moldavije Maja Sandu je, u obraćanju na javnom servisu te zemlje, kazala da Kremlj ulaže stotine miliona eura kako bi kupio stotine hiljada glasova s obije strane Dnjestara, ali i u inostranstvu.&nbsp;
- Ljudi su svakodnevno izloženi desetinama laži. Stotine osoba su plaćene da izazovu nerede, nasilje i zastraše narod - istakla je ona.
Ona je poručila građanima da ne smiju dozvoliti predaju zemlje stranim interesima.
- Naš nacionalni interes su mir i sloboda. Ako Rusija uspe da ostvari kontrolu nad Moldavijom, posljedice će biti direktne i veoma opasne i po našu zemlju i po čitav region. U tom slučaju naša zemlja bi mogla da postane odskočna daska za infiltraciju u oblast Odese. I region Pridnjestrovlja bi bio destabilizovan. To su njihovi planovi i oni to otvoreno govore - rekla je Sandu.
Ona je upozorila da Rusija ne djeluje sama, već da Kremlj ima saučesnike u Moldaviji, "ljude koji su mnogo puta dokazali da su za novac spremni da prodaju i sopstvenu zemlju". &nbsp;
- Oni nemaju zemlju, oni imaju samo gospodare. Ne vjeruju ni u Rusiju ni u Evropu, vjeruju samo u novac - ustvrdila je Sandu.
Na kraju je pozvala Moldavce da na izborima u nedjelju 28. septembra, pokažu svima da Moldavija nije parče zemlje koje se može prodati ili kupiti za trideset srebrnjaka, već njihov sveti dom.
<h2>Tenzije</h2>
Moldavske vlasti već dugo optužuju Rusiju za vođenje hibridnog rata — miješanje u izbore, kampanje dezinformacija, nezakonito finansiranje proruskih partija, kako bi pokušala da poremeti put zemlje ka članstvu u Evropskoj uniji.
Moskva je više puta negirala miješanje u unutrašnje stvari Moldavije.&nbsp;
Nakon sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Moldavija je podnijela zahtjev za članstvo u EU i iste godine dobila status kandidata.
Brisel je prošle godine pristao da otvori pregovore o pristupanju.
Zapadna orijentacija Moldavije dodatno je razljutila Moskvu i tenzije između dvije zemlje su naglo porasle.

Moldavske vlasti: Rusi u Srbiji obučavali grupu za izazivanje masovnih nereda uoči izbora

Dvoje ljudi je poginulo, a stotine uhapšeno širom Francuske nakon proslave navijača Pari Sen Žermena (PSŽ) pobjedu kluba u finalu Lige šampiona, saopštilo je francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Jedan 17-godišnjak je preminuo nakon što je uboden nožem u grudi kasno u subotu u gradiću Dasu na jugozapadu zemlje, javili su lokalni mediji.
U centru Pariza, 23-godišnji muškarac je poginuo kada je njegov skuter udarilo drugo vozilo, saopštilo je tužilaštvo.
U Parizu su navijači mahali bakljama i aktivirali vatromete, razbijeno je nekoliko autobuskih stanica i zapaljeno desetak automobili tokom višesatnog slavlja poslije pobjede PSŽ nad Interom u najvažnijem takmičenju evropskog klupskog fudbala.
PSŽ je prvi put u istoriji kluba osvojio ovu titulu.
Prefekt pariske policije Loran Nunjez rekao je da će na terenu biti pojačano prisustvo policije i vojske.
Prethodno je francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je 192 ljudi povrijeđeno u noćnim sukobima, a 559 uhapšeno - najviše u Parizu, njih &nbsp;491 - a zapaljeno 264 vozila.
Povrijeđena su 22 policajca i sedam vatrogasaca, saopštilo je ministarstvo.
- Brojke su manje nego ranije, ali se nikada nećemo navići na ovu vrstu zlostavljanja ljudi koji nisu ni gledali utakmicu, a imaju samo jedan cilj, vandalizam. Uvijek ćemo snažno odgovoriti na nasilje - rekao je Nunjez.
Slavlje se očekuje oko stadiona Park prinčeva, gdje će se igrači sresti sa navijačima.
- Ovo je samo poluvrijeme za nas, jer igrači PSŽ-a dolaze u Pariz. Opet nas očekuju sukobi, tuče i bićemo tu i bićemo veoma jaki u reagovanju protiv vandala, protiv lopova koji napadaju policajce - rekao je Nunjez.
Tokom noći je u Parizu „nekoliko prodavnica opljačkano“, a tridesetak ljudi je privedeno u blizini velike sportske radnje na Jelisejskim poljima koja je opljačkana, rekli su iz tužilaštva za BiBiSi (BBC).
Dok su sukobi izbili u blizini Jelisejskih polja i stadiona PSŽ-a Park Prinčeva, većina navijača je slavila pobjedu u veselju, a Ajfelova kula je bila osvijetljena plavom i crvenom bojom kluba.
- Veličanstven dan za PSŽ! Bravo, svi smo ponosni. Pariz, prijestonica Evrope ove večeri - napisao je francuski predsjednik Emanuel Makron, veliki navijač Olimpika iz Marseja, rivala PSŽ-a, na društvenoj mreži Iks.
U noći između subote i nedjelje širom Pariza je bilo raspoređeno oko 5.400 policajaca, u iščekivanju burne i bučne proslave.
Najmanje 300 privedenih osoba osumnjičeno je za izazivanje nereda i posjedovanje pirotehničkih sredstava, saopštila je pariska policija.
- Huligani na Jelisejskim poljima su pokušavali da izazovu incidente i više puta su dolazili u kontakt sa policijom, bacajući petarde, baklje i topovske udare - navodi se u saopštenju.
Policija je navodno koristila vodeni top i ispalila suzavac da bi zaustavila masu koja je stigla do Trijumfalne kapije, na vrhu avenije Jelisejska polja.
U predgrađima Pariza su takođe zabilježeni sukobi policije i navijača, a bar dva automobila su zapaljena u blizini Parka prinčeva.
- Prave pristalice PSŽ-a uživaju u veličanstvenoj utakmici njihovog tima a na ulice su izašli varvari da počine zločine i provociraju policiju. Nepodnošljivo je što je nezamisliva zabava bez straha od divljaštva manjine nasilnika koji ništa ne poštuju - oštro je reagovao francuski ministar unutrašnjih poslova Bruno Retaui na društvenim mrežama.
Policija je saopštila da je automobil uletio među navijače PSŽ-a u Grenoblu na jugoistoku Francuske, povrijedivši četvoro ljudi, dvoje teže.
Svi povrijeđeni su iz iste porodice, saopštila je policija.
Vozač se predao policiji i priveden je. Izvor blizak istrazi rekao je agenciji AFP da se vjeruje da vozač nije postupio namjerno.
Parada trofeja u centru Pariza zakazana je za pet popodne i trajaće jedan sat. Kolona će se kretati od Jelisejskih polja do Trijumfalne kapije.
Nakon parade, igrači i osoblje PSŽ-a biće primljeni u Jelisejskoj palati, a kasnije u nedjelju trofej će biti predstavljen vlasnicima sezonskih ulaznica na Parku prinčeva.

Dvoje mrtvih i stotine uhapšenih u neredima poslije pobjede Pari-Sen Žermena u Ligi šampiona

U Nikšiću se večeras igra najveći crnogorski fudbalski derbi između Sutjeske i Budućnosti, a na utakmici koja ja proglašena mečom visikog rizika, dogodio se osmominutni prekid zbog incidenata.
Nakon što su gosti poveli 0:1 golom Gaševića, navijači su počeli da se gađaju bakljama i kamenicama.
U jednom trenutku na teren je pao kamen, zbog čega su se fudbaleri povukli bliže zapadnoj tribini.
Incident je nastao u momentu kada su se gostujući navijači spremali da uđu na stadion.
Ova utakmica ranije proglašena kao visokorizična, zbog čega je angažovan veći broj pripadnika policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.5544%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fstreamable.com%2Fo8rsvp&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Neredi na derbiju u Nikšiću, meč nakratko prekinut

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini ocijenila je duboko uznemirujućim izvještaje o "Rusima, povezanim s ruskim privatnim vojnim skupinama, koji su upravljali kampom u entitetu Republika Srpska" i obučavali pojedince za ometanje demokratskih procesa u Moldaviji.
Prve izvještaje o postojanju kampova u kojima su pojedinci obučavali mlade za izazivanje nereda u Moldaviji, objavile su policija i obavještajna agencija te zemlje, 17. oktobra.
Tada su objavljeni i detalji koji govore o postojanju lokacija u BiH i Srbiji na kojima su mlade u kampovima obučavale osobe povezane s ruskim privatnim vojnim skupinama Ferma i Wagner.
Iz Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) su 21. oktobra naveli da imaju informacije o grupi osoba koje su u "proteklih 90 dana boravile u BiH", a za koje moldavska policija navodi da su povezane s obukama.
Lokacije na koje se odnose podaci Moldavije su, prema nezvaničnim informacijama članova Komisije za nadzor rada OSA-e BiH, na teritoriji entiteta RS-a, što je navela i Ambasada SAD-a u odgovoru na upit Radija Slobodna Evropa.
Moldavska policija je navela da je pod istragom više od stotinu mladih osoba koje su prošle takve obuku za nerede u Rusiji i Srbiji i BiH. Četiri osobe su uhapšene 16. oktobra.
Policija je objavila snimke skrivenih kamera navodnih treninga u Rusiji, Srbiji i Bosni i Hercegovini, na kojima se vide mladi ljudi u učionici dok "treniraju proteste" i uzvikuju slogane poput "naš jezik je ruski", "bez dvostrukog državljanstva", "mi ne želimo u Evropu".
U videu koji navodno prikazuje scene iz kampa za obuku na Balkanu, prikazani su mladići kako uče izrađivati eksploziv i koristiti dronove.
Obavještajna agencija Moldavije uspjela je identifikovati 11 stranih državljana koji su, kako piše u saopštenju, kao instruktori pružali pomoć kampovima za obuku u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
- Postojanje tog kampa trebalo bi detaljno istražiti, a osobe odgovorne za omogućavanje ovakvih aktivnosti trebale bi biti pozvane na odgovornost. Ovi izvještaji postavljaju ozbiljna pitanja o posvećenosti RS-a i njenog rukovodstva sprovođenju reformi potrebnih za napredak evropskih aspiracija BiH, kao i o njihovoj 'evropskoj orijentaciji' koja je nužna za osiguranje mirne, prosperitetne i demokratske budućnosti za sve građane BiH - navedeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a.
Šef moldavske policije je ranije rekao da je mrežu finansirao Rusiji prijateljski nastrojeni odbjegli oligarh Ilan Shor, koji se traži u Moldaviji zbog umiješanosti u krađu oko milijardu dolara iz bankarskog sistema bivše sovjetske republike prije desetak godina.
Navedeno je se da su osumnjičeni planirali "destabilizacije" Moldavije nakon izbora i referenduma 20. oktobra. Referendum o integraciji Moldavije u Europsku uniju (EU) prošao je s vrlo tijesnom podrškom birača, usred navoda o ruskom miješanju kako se to ne bi dogodilo.

Ambasada SAD u BiH: Uznemirujući izvještaji o Rusima koji su se u Srbiji i RS obučavali za nerede u Moldaviji

Pet osoba je zadobilo povrede, dok su tri osobe privedene u policiju nakon nereda koji su se u nedjelju 20. oktobra uveče dogodili u centru Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH).
To je u ponedjeljak, 21. oktobra, ujutro, zvanično potvrđeno u saopćenju za javnost iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), sa sjedištem u Mostaru.
Prema saopštenju, objavljenom na zvaničnoj internet-stranici MUP-a HNK-a, u nedjelju uveče u 18,50 sati, Policijsku upravu (PU) Mostar su obavijestili građani da se u ulici Bulevar narodne revolucije kod Doma zdravlja okupilo više nepoznatih lica sa kapuljačama na glavi.
Radi se o dijelu grada koji je ratna linija razdvajanja između zapadnog, većinski hrvatskog, i istočnog, većinski bošnjačkog, dijela Mostara.
Iz MUP-a HNK je saopćeno kako je potom navedena grupa se počela kretati prema Španskom trgu (prostoru između bivših linija razdvajanja, op. RSE).
Iz policije su naveli da je u jednom momentu iz pravca Krpića ulice, u istočnom dijelu grada, izašla grupa maskiranih, nepoznatih lica, sa bakljama i palicama, te dolazi do sukoba između dvije pomenute grupe.
Iz MUP-a HNK je saopćeno da su policajci “preduzeli sve potrebne mjere i radnje na uspostavljanju javnog reda i mira”.
U Kantonalnoj bolnici “Dr Safet Mujić”, u istočnom dijelu Mostara, policiji je dežurni doktor izjavio da su zaprimili lice inicijala S. G. (1999), koji je zadobio teške tjelesne povrede u tuči.
U Centru urgentne medicine (CUM), u zapadnom dijelu Mostara, dežurni doktor je izjavio da su zaprimili četri lica sa povredama iz tuče i to su G. D.(2000), B. D.(2005), J. G.(2006) i B. R.(2009), koji je zadobio teške tjelesne povrede.
- Lica G. D, B. D. i J. G. su lišena slobode i smještena u prostorije za zadržavanje PU Mostar. O svemu je upoznat tužilac i Odjel krim. Policije koji preduzimaju sve potrebne mjere i radnje - saopšteno je iz MUP-a HNK.
Policija u saopćenju za javnost nije direktno potvrdila da je riječ o još jednom sukobu navijačkih grupa “Ultras”, koji podržavaju Hrvatski športski klub Zrinjski, te “Red Army”, koji podržavaju Fudbalski klub Velež, iz Mostara.
U saopštenju za javnost se ne spominje ni grafit, kojeg su navijači Zrinjskog nacrtali na objektu javnog vca u centru grada, a koji je prema izvještajima lokalnih medija, u ponedjeljak ujutro prefarban.
Prema nezvaničnim informacijama, u sukobu je učestvovalo između 200 i 250 osoba.

Troje povrijeđenih i petoro uhapšenih u neredima u Mostaru

Španski teniser Karlos Alkaras pobjednik je ovogodišnjeg izdanja Australian opena. On je u velikom finalu na Rod Lejver areni nakon preokreta i tri sata igre savladao Novaka Đokovića - u setovima je bilo 1:3 (6:2, 2:6, 3:6, 5:7).
Ovo je njegov sedmi gren slem naslov u karijeri, ali prvi na Australian openu. On je do sada po dva puta trijumfovao na Vimbldonu, Rolan Garosu i US openu.
Đoković je od 2008. do 2023. nastupio 10 puta u finalu Australian opena i svaki put je trijumfovao.&nbsp;

Karlos Alkaras osvojio Australijan open

Evropska komisija (EK) još nije dala zeleno svjetlo za Predlog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o unutrašnjim poslovima, ali su ova rješenja ponovo na dnevnom redu Skupštine, uprkos brojnim primjedbama stručne javnosti na njihovu sadržinu - ukazala je urednica istraživačkih i digitalnih projekata Raskrinkavanje.me Jovana Đurišić.
EK je u procesu razmatranja izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima i Predloga Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost koje im je dostavila crnogorska vlada, a kad procjene budu završene, mišljenja će biti dostavljena crnogorskoj strani. To su iz sjedišta EU u Briselu kazali za Raskrinkavanje.me povodom dva pomenuta zakonska rješenja koja su se ponovo našla na dnevnom redu sjednice Skupštine, koja je zakazana za 2. februar.
Proces usvajanja Zakona o ANB i izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima privremeno je “obustavljen” u julu prošle godine, poslije ozbiljnih kritika NVO i stručne javnosti, ali predlozi nikada nijesu formalno povučeni iz procedure. Predsjednik Skupštine, Andrija Mandić tada je saopštio da su predlozi zakona u ovom slučaju skinuti sa dnevnog reda da bi se u poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima.
- Predlozi su se ponovo našli na dnevnom redu skupštine, za sjednicu vanrednog skupštinskog zasijedanja koje je zakazano za prvi ponedjeljak u februaru. Ipak, “poboljšanja komunikacije sa javnošću” očigledno nije bilo, dok eventualna komunikacija sa međunarodnim partnerima nije učinjena transparentnom. Iz Brisela su ranije poručili da od Crne Gore očekuju da pruži odgovarajuće pojašnjenje u vezi sa svrhom i obimom predloženih izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i omogući komisiji da izvrši temeljnu analizu, prije nego što se nastavi sa procedurom - ukazala je Đurišić.
Iz EK je ranije saopšteno da se svaka zakonodavna ili institucionalna promjena u ovoj oblasti mora sprovoditi kroz transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija, pri čemu sve mjere moraju biti zakonite, srazmjerne, jasno opravdane konkretnim potrebama, i usklađene s principima demokratskog nadzora i poštovanja temeljnih prava.
Da su vlasti zanemarile briselske apele potvrđuje, kako je ukazala Đurišić, i najnoviji odgovor iz Evropske komisije, u kojem su naveli da je razmatranje zakona u toku, a da će tek nakon procjene mišljenje biti dostavljeno zvaničnoj Podgorici.
- Komisija trenutno razmatra izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima, kao i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koje nam je dostavila Vlada Crne Gore. Nakon što naše procjene budu završene, dostavićemo naše komentare na ovaj nacrt zakona crnogorskim vlastima. U ovoj fazi, stoga, nemamo dodatnih komentara - poručili su za Raskrinavanje iz EU.
Iz HRA su, podsjeća Đurišić, ranije tražili od Vlade da povuče Predlog zakona o ANB, problematizujući između ostalog i to što se se pomenutim rješenjem, daju ovlašćenja ANB da bez sudske odluke pristupa podacima iz pisanih i elektronskih evidencija državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, pravnih lica i drugih subjekata koji vode pisane i elektronske evidencije.
Sporno je, naveli su tada iz HRA, što po ovom rješenju, ANB ima mogućnost da bez sudske odluke tajno prikupi podatke o elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o saobraćaju i lokacijama, kao i podatke o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije.
- Kada je u pitanju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, kako je navedeno u obrazloženju prijedloga, u postupku primjene zakona nije vršeno usklađivane sa pravom EU i međunarodnim konvencijama, predlog zakona nije prošao javnu raspravu, niti je u njegovom obrazloženju navedeno da je dobio saglasnost Evropske komisije. Pomenutim predlogom se, između ostalog, predviđa da policijskim službenicima prestaje radni odnos ukoliko se utvrdi postojanje “bezbjednosne smetnje”. Ključnu ulogu u tom procesu imala bi Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji, koju imenuje ministar - navela je Đurišić.
Ni to zakonsko rješenje vladajuće većine nije, podvlači ona, prošlo bez kritika.
- Iz Instituta alternativa problematizovali su određene odredbe zakona, navodeći da i “pored najava o profesionalizaciji policije, ne garantuju pravnu sigurnost i sudsku zaštitu u postupcima utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, a upućene su po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i mišljenja Evropske komisije”. Sa druge strane, predlagači su stava da, umjesto što njihova zakonska rješenja „predstavljaju povod za zabrinutost“, izmjene koje nude treba posmatrati kao „pozitivan primjer transpozicije evropskih vrijednosti u domaći pravni sistem, što će biti veoma lako mjerljivo u prvih nekoliko mjeseci primjene ovog zakona ako bude usvojen“ - navela je Đurišić.
Ipak, kako je istakla, ostaje nejasno kako će izgledati “transpozicija evropskih vrijednosti” u trenutku kada Evropa još razmatra zakonska rješenja, a javnost upozorava da bi usvajanje ovih zakona moglo značiti ozbiljna kršenja prava i procedura.
- Zato se, umjesto utiska o pozitivnom primjeru evropskih vrijednosti, više stiče dojam da ponovno guranje ovih zakona kroz Skupštinu djeluje kao svjesno ignorisanje evropskih standarda koje Crna Gora formalno tvrdi da slijedi - zaključila je Đurišić.

Vlasti ne čekaju Brisel: Zakon o ANB i o unutrašnjim poslovima na dnevnom redu bez mišljenja EU

Veća finansijska pismenost mladih smanjuje rizike u digitalnom finansijskom prostoru - poručili su iz Centra za ekonomske i evropske studije (CEES), koji će sprovesti istraživanje za procjenu postojećeg stanja u toj oblasti.
Da bi se kreirao ozbiljan odgovor na sve složenije izazove digitalne finansijske pismenosti mladih neophodno je, ukazuju oni, razumjeti sa kakvim se rizicima mladi svakodnevno suočavaju u digitalnom finansijskom prostoru.
&nbsp;- Od prekomjerne potrošnje i zaduživanja, obmanjujućih digitalnih prodajnih praksi i online finansijskih prevara, do zloupotrebe ličnih i finansijskih podataka i moguće krađe identiteta - dodali su u CEES-u.
Oni su naveli da, uprkos rastućoj dostupnosti digitalnih finansijskih usluga, u Crnoj Gori i dalje ne postoji dovoljan broj istraživanja koja se sistematski bave nivoom digitalne finansijske pismenosti mladih i njihovom sviješću o rizicima.
Iz CEES-a su dodali da se u praksi ti rizici manifestuju kroz obrasce ponašanja koji uključuju ostavljanje podataka platnih kartica u online prodavnicama i nesigurnim prodajnim stranicama na internetu, izloženost nepoštenim i obmanjujućim oblicima digitalnog oglašavanja, kao i različite oblike online finansijskih prevara.&nbsp;
- Iako je potreba za jačanjem digitalne finansijske pismenosti mladih široko prepoznata, u Crnoj Gori nije razvijen jasan i sistemski pristup praćenju i adresiranju tih izazova. Njihova složenost dodatno se povećava ubrzanim razvojem naprednih tehnologija i vještačke inteligencije, što zahtijeva kontinuirano prilagođavanje obrazovnih programa, veće uključivanje pružalaca finansijskih usluga, kao i jačanje kapaciteta institucija vladavine prava - rekli su iz CEES-a.
Oni su najavili početak istraživanja koje će biti usmjereno na procjenu postojećeg stanja digitalne finansijske pismenosti mladih u Crnoj Gori i njihove svijesti o rizicima prevara u digitalnom finansijskom prostoru.
Istraživanje, koje će obuhvatiti mlade od 15 do 25 godina, treba da doprinese formulisanju preporuka za unapređenje sistemskog pristupa prevenciji, kao i zaštiti mladih kao potrošača u slučajevima kada do prevara dođe.
Istraživanje se sprovodi u okviru projekta pod nazivom Digitalna bezbjednost za veću finansijsku inkluziju mladih, koji realizuje CEES, a dio je šireg projekta Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: crnogorski digitalni štit (MDS).&nbsp;
Projekat u Crnoj Gori sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podršku EU, i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

CEES: Veća finansijska pismenost smanjuje rizike

S.F. (18) iz Bijelog Polja, sa boravkom u Budvi, uhapšen je nakon što je policija kod njega pronašla sedam pakovanja sa sadržajem materija za koje se sumnja da su marihuana i kokain. Od njega je, kako je saopšteno iz policije, oduzet nož i sredstvo za komunikaciju.
- Nizom preduzetih aktivnosti iz nadležnosti policije službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva došli su do sumnje da je vršio uličnu prodaju narkotika i da je iz tih razloga i posjedovao - kazali su u policiji uz napomenu da je sinoćnja akcija izvršeno ciljano i u blizini jednog ugostiteljskog objekta u Budvi.
Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu S.F. uhapšen zbog sumnje na neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
On će u zakonom predviđenom roku uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost.

Tag: neredi