Aktuelna Vlada trajaće pun mandat i napraviće ogroman iskorak na putu države ka Evropskoj uniji (EU), poručio je potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, navodeći da u tome što neki poslanici nijesu prisustvovali glasanju o smjeni predsjednika Skupštine Andrije Mandića ne vidi ništa spektakularno.
- Mislim da nema ništa posebno spektakularno u tome, imajući u vidu da smo čuli objašnjenje uvaženih kolega koji nijesu bili u prilici da budu na sjednici - rekao je Bečić odgovarajući na pitanje novinara da li postoje nesuglasice u Vladi nakon glasanja o smjeni Mandića i sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
On je novinarima, na konferenciji povodom pokretanja nacionalne kampanje zaštite životne sredine pod nazivom „Čuvaj da te čuva“, kazao da ni do sada nije bilo ništa spektakularno kada se desi da svi poslanici parlamentarne većine nijesu tu kada se glasa o nekom predlogu.
- Nijesam primijetio da je neki politički subjekt donio odluku na partijskom organu koja je suprotna onome što smo dogovorili - kazao je Bečić.
On je dodao da su u prethodnih godinu i po uradili krupne stvari na evropskom putu, ekonomsko-socijalnom osnaživanju građana i odlučnoj i, kako je naveo, nikad jačoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Tako da su to teme koje su nas spojile, koje su nas motivisale da tvorimo parlamentarnu većinu, napravimo ovakav iskorak i ovakav napredak u odnosu na ova ključna pitanja - rekao je Bečić.
Prema njegovim riječima, to su teme koje spajaju sve građane i od kojih zavisi budućnost Crne Gore.
Bečić je kazao da fokus treba da ostane na onome što je suština i što spaja cjelokupno društvo.
- A to je da nastavimo da ispunjavamo mjerila, da zatvaramo pregovaračka pogleda, da ubrzavamo naš evropski put, da nastavimo ovu odlučnu borbu protiv organizovanog kriminala o korupcije i gdje možemo ekonomski-socijalno snažimo građanina, tako jačamo građanina i institucije - naveo je Bečić.
On je rekao da je njegov poziv i da se poštuju međusobne nadležnosti svih “jer svako od nas je preuzeo odgovornost za neku oblast ili za neki resor”.
- Moj princip od početka je da se ne miješamo drugom kolegi u ono što je njegova odgovornost i da se međusobno podržimo, jer jedino na taj način možemo kvalitetno nastavljati da upravljamo procesima i, ponavljam, da se usmjerimo na teme koje život znače - kazao je Bečić.
On je rekao da se rekonstrukcija aktuelne Vlade "desila istorijskom većinom".
- I sigurni budite, jedan sam od onih koji su od početka tvrdili da će ova Vlada imati pun mandat i napraviti ogroman iskorak na EU putu - poručio je Bečić.
Bečić je rekao da se ni nakon osam izbornih ciklusa na lokalnom niovu, otkad je Vlada formirana, ništa značajno nije promijenilo.
- Upravo partije koje tvore većinu su praktično ubjedljivije pobijedile u najvećem dijelu lokalnih samouprava - dodao je Bečić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bečić: Nema nesuglasica, Vlada će trajati pun mandat

Politički analitičar Danilo Kalezić ocijenio je da se u Crnoj Gori već mogu naslutiti pukotine unutar vladajuće većine, posebno kada je riječ o odnosu Pokreta Evropa sad (PES) prema Demokratskom frontu (DF).
- Već postoje naznake, na nivou špekulacije, a u Crnoj Gori se špekulacije obično pokažu kao istina, da neki poslanici PES-a nijesu baš pristalice slijepog slušanja, ili slijepog praćenja onoga što je jedna sumanuta velikosrpska politika DF-a - kazao je Kalezić gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
Govoreći o razlozima odlaganja sjednice Skupštine na kojoj je, pored ostalog, trebalo da se raspravlja o smjeni predsjednika parlamenta Andrije Mandića, Kalezić je naveo da ih je najmanje dva. Prvi je, prema njegovim riječima, „vješto smišljeni desant na bezbjednosni sektor“.
- Govorimo o tri funkcije – direktora Uprave policije, šefa ANB-a kome ističe v.d. mandat kroz nekoliko dana i mjesto predsjednika Odbora za bezbjednost, jer javnost svjedoči jednoj sinhronizovanoj akciji i kampanji protiv predsjednika Odbora za bezbjednost Miodraga Lakovića - istakao je Kalezić.
Drugi razlog, dodaje, leži u neizvjesnosti oko toga koliko poslanika vladajuće većine bi podržalo smjenu Mandića.
- Pošto parlamentarna većina nije ideološki vezana, ne postoji ideološko-programska politička veza između tih struktura, nego te strukture na okupu drže vanjski akteri, odnosno dominantno država Srbija sa svojim paraobavještajnim i obavještajnim službama u Crnoj Gori, onda kad god naiđu na ovakvu vrstu krize oni ne znaju šta da rade, pa su potrebne konsultacije - objasnio je on.
Kako navodi, upravo zbog ovih tema sjednica je „volšebno otkazana“, ostavljajući javnost da nagađa kada će biti nastavljena i u kojem će formatu biti održana u utorak, 3. juna.
- Već postoje naznake, na nivou špekulacije, a u Crnoj Gori se špekulacije obično pokažu kao istina, da neki poslanici PES-a nijesu baš pristalice slijepog slušanja, ili slijepog praćenja onoga što je jedna sumanuta velikosrpska politika DF-a. Da li će nešto magično da se promijeni tokom vikenda, ili po povratku Spajića sa japanske turneje, ostaje da vidimo - dodao je Kalezić.
Komentarišući Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji se odnosi na turizam i nekretnine, Kalezić podsjeća da dolaze kritike sa svih nivoa međunarodne zajednice, a da Vlada nije ponudila dodatnu argumentaciju nakon što je dokument vraćen u skupštinsku proceduru.
- Od Vlade ne dolaze glasovi koji se trude da opovrgnu ono što su kritike međunarodne zajednice, političara, NVO sektora i tako dalje. S pravom možemo da pretpostavimo da je motiv hitnosti i same strukture sadržine Sporazuma – korupcija - ocijenio je Kalezić.
U tom kontekstu, zaključuje da aktuelna vlast, predvođena premijerom Milojkom Spajićem, politiku ne vidi kao sredstvo stvaranja vrijednosti za društvo, već kao priliku za ostvarivanje ličnih interesa.
- Kad sve to stavimo u kontekst i kad analiziramo sve te stvari, mi vidimo da premijeru Spajiću i ljudima oko njega, bilo da su iz PES-a ili van PES-a, politika nije vještina dobrog, ili vještina stvaranja dodatne vrijednosti za cijelo društvo, nego traže džepove, traže rupe kako bi zadovoljili svoje partikularne interese - zaključio je Kalezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dnvd6dnPMa4Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Postoje naznake da neki poslanici PES-a ne žele slijepo slijediti DF-ovu politiku

Sukob između predsjednika i premijera osim što ugrožava bezbjednosni sektor, narušava i međunarodni ugled i evropske ambicije Crne Gore, kaže za Radio Slobodna Evropa politički analitičar Zlatko Vujović. Nastavak ozbiljnih nesuglasica između predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića onemogućio je održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost 10. decembra. Na sjednici je trebalo da se raspravlja o razrješenju načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića. Nije održana jer joj premijer nije prisustvovao, što je Milatović ocijenio kao neodgovoran potez prema Vojsci, državi i građanima. Savjet za odbranu, osim Milatovića koji njime predsjedava, čine Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Vujović kaže da je sukob Milatovića i Spajića kulminirao, te da sada država trpi posljedice &nbsp;ličnog animoziteta dvojce lidera koji pokrivaju dvije najznačajnije funkcije u crnogorskom političkom sistemu. Smatra i da će se njihov sukob produbljivati. - A porazno je što se ne mogu dogovoriti oko ključnih pitanja zarad funkcionisanja države - istakao je on. Milatović i Spajić bili su ministri u prvoj Vladi Zdravka Krivokapića, nakon smjene trodecenijske vladavine Mila Đukanovića 2020 godine. Nakon što je ta Vlada smijenjena, formirali su Pokret Evropa sad, a zahvaljujući popularnosti ekonomskog programa Evropa sad kojim su povećane plate, osvojili su predsjedničko i premijersko mjesto. Februara ove godine, nakon dugotrajnih sukoba, Milatović je napustio partiju. <h2>Konkretan povod smjena Lazarevića</h2> Savjet za odbranu i bezbjednost, najviši organ za pitanja odbrane, ne funkcioniše mjesecima. Ključna nesuglasica je smjena Lazarevića, koju je tražio ministar odbrane Dragan Krapović, zbog, kako je naveo, podmlađivanja kadra i zloupotrebe službenog položaja. Pokušaj smijene propao je dva puta, na sjednicama Savjeta u avgustu i oktobru. Za smjenu Lazarevića bili su Spajić i Mandić, ali je Milatović bio protiv, tvrdeći da zahtjev nije adekvatno obrazložen. Odluke na Savjetu za odbranu i bezbjednost se donose jednoglasno. Situacija je dodatno pogoršana nakon što je Krapović zabranio Lazareviću inostrane aktivnosti, uključujući sastanke u NATO-u i Vojnom komitetu EU. Načelnik Generalštaba ključan je za koordinaciju vojnih aktivnosti i izvještavanje političkih lidera o vojnoj spremnosti i potrebama. Lazarević je izabran za načelnika Generalštaba 2022. na sjednici Savjeta kojom je predsjedavao tadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Đukanović je 2023. izgubio na predsjedničkim izborima od Milatovića koga je naslijedio i na funkciji predsjedavajućeg Savjeta za odbranu. <h2>Optužbe na ličnom i političkom nivou</h2> Nakon što se Spajić nije pojavio na sjednici, Milatović ga je optužio za kontinuiranu neodgovornost prema Skupštini, Predsjedništvu i Vladi. Osim blokade sjednice Savjeta, naveo je i činjenicu da Crna Gora, kao članica NATO-a, još nema ambasadora u Alijansi. Crna Gora trenutno je bez ambasadora u čak 27 zemalja, uključujući SAD, Nemačku, Kinu, Rusiju, Veliku Britaniju ali i Ujedinjene nacije i NATO. Vlada predlaže, a predsjednik formalno usvaja predloge za ambasadore. Milatović je podsjetio i da parlamentarna većina nije usvojila odluku o pristupanju Crne Gore EU mehanizmu podrške Ukrajini, koju je Savjet za odbranu donio prije četiri mjeseca. - To jasno pokazuje odstupanje od zajedničke vanjske i bezbjednosne politike EU. Spajić nije dorastao funkciji koju obavlja - poručio je Milatović. Osim toga, dojučerašnjem koalicionom partneru poručio je da je razlika između njih dvojice osim političke i vrjednosna. - To je kao razlika između dana i noći, ili kao razlika između istine i neistine - naglasio je Milatović. <h2>Politička borba umjesto funkcionalnosti</h2> Analitičar Zlatko Vujović smatra da sukob Spajić-Milatović može da destabilizuju sistem funkcionisanja institucija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911160916_1e1bb5c3f78fc649881c8651a85154c30b1806a24caf04132bc73746bfe6d617.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240911160916_1e1bb5c3f78fc649881c8651a85154c30b1806a24caf04132bc73746bfe6d617" data-rendition-name="original" width="1066" height="612" loading="lazy" alt="Zlatko Vujović"> <figcaption>Zlatko Vujović(Photo: TVE - stop kadar)</figcaption> </figure>  - Međutim, vjerujem da kada bi se došlo do nekog pitanja koje bi ugrozilo bezbjednost Crne Gore, lične animozitete bi ostavili sa strane i imali konstruktivan odnos, iako je sada na djelu borba oko poluga moći - kazao je Vujović. Vujović ukazuje da aktuelna situacija u Crnoj Gori ima teške posljedice po međunarodni ugled. - Umjesto da širimo diplomatsku mrežu, nemamo ambasadore u većini zemalja. To je nevjerovatno u periodu kada treba što efektnije da lobiramo za EU članstvo 2028. Kao članica Alijanse nemamo ambasadora u NATO-u, što je apsurd - napomenuo je on. Poslanica opozicione Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković Kuč je rekla da nam je stanje u Vojsci i državi u vanrednom stanju. To je potkrijepila činjencom da su dvojica pripadnika Vojske uhapšena na Kosovu zbog naljepnica na autu na kojima je pisalo Kosovo je Srbija. - O kakvom evropskom putu govorimo dok crnogorski vojnici idu da provociraju na teritoriju druge države, koju je Crna Gora priznala. A Savjet za odbranu ne može da se sastane - istakla je Vuković Kuč. <h2>Optužbe i za ugrožavanje evropskog puta</h2> Milatović je Spajića optužio i da je Vlada ugrozila evropski put države, pogoršavajući odnose sa Hrvatskom. Naime, potezi i izjave Spajićevih kolicionih partnera, proruskog Demokratskog fronta, Mandića i njegove stranke bili su povod zaoštravanja odnosa sa Hrvatskom koja je Crnoj Gori uputila dvije protestne note. Prvu zbog bilborda u kampanji popisa stanovništva na kojima su ličnosti iz hrvatske kulture predstavljeni kao Srbi, a drugu zbog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, koju je predložio DF, a u Skupštini podržale partije vladajuće većine. Rezolucija, usvojena u julu ove godine izazvala je dodatne tenzije, zbog čega je Zagreb proglasio nepoželjnim Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, lidera Demokrata i potpredsjednika Vlade. Spajićev Pokret Evropa sad je glasao za ovu Rezoluciju. <h2>"Hrvatska će jedno poglavlje blokirati"</h2> Vujović kaže da vjeruje da zbog ovoga Crna Gora neće zatvoriti planirana četiri poglavlja i da će Hrvatska jedno poglavlje blokirati. - A u tu situaciju jesmo došli zbog odluka vladajuće koalicije koja je svjesno stvorila krizu jer nije postao nijedan razlog da Crna Gora uđe u provociranje Hrvatske i otvori značajan broj pitanja - kazao je on. Do kraja mjeseca trebalo bi da se održi međuvladina konferencija Crne Gore i EU na kojoj se očekuje da zatvaranje četiri poglavlja u pregovaračkom procesu za članstvo u Uniji. Vujović navodi da je pogoršanje odnosa napor dijela partija vladajuće koalicije koje, kako kaže, samo deklarativno podržavaju članstvo u EU. - Oni sprovode interese Beograda i Moskve, a to je odlaganje članstva Crne Gore u EU. I tu je Spajić odgovoran kao stožer vladajuće koalicije, jer bira partnere i prati ih u veoma lošim potezima - istakao je on. <h2>"Potrebno pronaći institucionalno rješenje"</h2> Vujović, takođe, kaže da disfunkcionalnost između Spajića i Milatovića ne bi smjela dugo da potraje, posebno ne u periodu kada se očekuje prijem Crne Gore u članstvo EU - Oni su ključni. Ako ne doživljavaju odgovorno svoje pozicije onda smo zarobljeno društvo koje će propustiti važne prilike. Ali ovdje je veća odgovornost na premijeru jer Vlada pokriva veći dio izvršne vlasti - rekao je on. Kako naglašava mora se uložiti napor da se proces eurointegracija uspješno okonča do 2028. i Crna Gora uđe u EU. - Potrebno pronaći institucionalno rješenje koje će omogućiti donošenje ključnih odluka vezanih za nacionalnu bezbjednost, vojnu i vanjsku politiku Crne Gore - zaključio je Vujović. U Briselu ne isključuju mogućnost da bi Crna Gora mogla zatvoriti sva poglavlja u naredne dvije godine, što bi otvorilo put ka punopravnom članstvu. Crna Gora bi 2028. godine najranije mogla postati članica EU. Period od 2026. do 2028, između završetka pregovora i članstva je neophodan kako bi 27 država članica EU ratifikovale sporazum o pristupanju Crne Gore u nacionalnim parlamentima.

Vujović: Sukob Spajića i Milatovića ugrožava bezbjednosni sektor i narušava evropske ambicije Crne Gore

Četiri smještajne jedinice nudističkog naselja na Adi Bojani, koje su bile ozbiljno ugrožene usljed jakog nevremena koje je prethodnih dana zahvatilo područje Ulcinja, danas su van opasnosti, kazao je za Antenu M direktor HTP “Ulcinjska rivijera” Armend Mila.
- Veliki jugo koji je duvao i veliki udari talasa koji su bili proteklih dana su ugrozili četiri smještajne jedinice koje su najbliže moru, ali naravno to se sad povuklo i smatramo da su van opasnosti u ovom datom trenutku. Sada je to blažeg oblika i smatramo da će te smještajne jedinice biti u funkciji tokom ovog ljeta - ističe Mila.
Ovo je, dodaje, problem sa kojim se suočavaju svake godine. Ipak, mjere kao što su vještačke pješčane dine i prihranjivanje plaže u određenoj mjeri pomažu, kaže Mila, ali naglašava da problem erozije i dalje postoji.
Kako bi došli do trajnijeg rješenja za ovaj dugogodišnji problem, u novembru su, kaže Mila, pokrenuli niz sastanaka sa ministarstvima ekologije, turizma, prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, te Agencijom za zaštitu životne sredine.
- U načelu smo dogovorili da treba da se radi jedno modeliranje podvodnog dijela obale i na taj način bi vidjeli kako se kreće pjesak. To modeliranje bi trebalo da se završi u roku od godinu. Na taj način bi iznašli neko dugoročnije rješenje ovog problema - uvjeren je Mila.
Mila ističe da je, po ovom pitanju, saradnja sa državnim institucijama na visokom nivou, ali da ovaj problem zahtijeva stručnjke izvan granica naše države.
Pored smještajnih jedinica Ulcinjske rivijere, kako je za Antenu M kazao predsjednik opštine Genci Nimanbegu, ostatak Ulcinja nije ugrožen.
- Mi smo otvarali odvodne, odvodne kanale, intervenisali gdje je trebalo, Velike su količine vode, ali nema jakih efekata koje su bile u novembru, tako da nadamo se da će ovaj talas proći. Sve su nam službe u pripravnosti - kaže Nimanbegu.
Postoje, kaže Nimanbegu, akutni problemi, ali u ovom trenutku ništa nije alarmantno.

Kućice na Adi Bojani danas van opasnosti; Nimanbegu: Ostatak Ulcinja nije ugrožen

Kolumbijska ministarka spoljnih poslova Rosa Viljavisensio kazala je danas da vojska te zemlje mora da brani teritoriju i suverenitet u slučaju potencijalne invazije SAD.
Američki predsjednik Donald Tramp je u nedjelju zaprijetio Kolumbiji vojnom akcijom, sličnoj onoj sprovedenoj u susjednoj Venecueli, koja se završila hapšenjem predsjednika Nikolasa Madura.
- Ako dođe do takve agresije, vojska mora da brani nacionalnu teritoriju i suverenitet zemlje - rekla je Viljavisensio na konferenciji za novinare, prenosi <a href="https://www.reuters.com/world/americas/colombian-military-must-defend-against-potential-us-invasion-minister-says-2026-01-06/" target="_blank">Rojters</a>.
Dodala je da prema međunarodnom pravu države imaju pravo na samoodbranu.

Kolumbijska ministarka: Branićemo se ukoliko SAD krenu na nas

Glavna opoziciona liderka Venecuele Marija Korina Mačado obećala je da će se što prije vratiti kući, hvaleći predsjednika SAD Donalda Trampa za svrgavanje njenog neprijatelja Nikolasa Madura i izjavila da je njen pokret spreman da pobijedi na slobodnim izborima.
Tramp, međutim, za sada izgleda da želi da radi sa privremenom predsjednicom Delsi Rodrigez i drugim visokim zvaničnicima Madurove vlade, što razočarava opoziciju i doprinosi nervozi u vezi Venecuele.
- Planiram da se vratim u Venecuelu što je prije moguće - rekla je Mačado (58), industrijska inženjerka i majka troje djece, koja je u oktobru pobjegla iz Venecuele pod maskom.
„Vjerujemo da ovaj prelaz treba da se odvija dalje“, rekla je Fox Newsu u intervjuu. „Na izborima (2024) pobijedili smo ubjedljivo pod lažnim uslovima. Na slobodnim i poštenim izborima, osvojili bismo preko 90% glasova“.
Tramp je, međutim, rekao da SAD mora prvo da pomogne u rješavanju problema Venecuele prije izbora, nazivajući 30-dnevni rok nerealnim.
- Moramo prvo popraviti zemlju. Ne možete imati izbore. Nema šanse da narod može glasati - rekao je Tramp NBC-u.

Mačado obećava povratak u Venecuelu, želi izbore

Republikanski kongresmen Dag LaMalfa, sedmostruki zastupnik u Predstavničkom domu Sjedinjenih Američkih Država iz savezne države Kalifornije, preminuo je u 65. godini, potvrdili su u utorak zvaničnici Republikanske stranke.
Vijest o njegovoj smrti potvrdili su stranački čelnik u Predstavničkom domu Tom Emer i predsjednik Nacionalnog republikanskog kongresnog komiteta Ričard Hadson. LaMalfina smrt dodatno je smanjila ionako tijesnu većinu republikanaca u Predstavničkom domu, koji sada imaju 218 zastupnika, naspram 213 demokrata.
Za sada nijesu saopšteni detalji o okolnostima njegove smrti.
Dag LaMalfa je predstavljao prvi kongresni distrikt sjeverne Kalifornije, uz granicu sa američkom saveznom državom Oregon, koji obuhvata grad Reding i područja sjeverno od Sakramenta. Uprkos značajnim izmjenama izbornih granica, koje su usvojene na referendumu u novembru prošle godine i koje su, prema ocjenama republikanaca, imale za cilj otežati njegov reizbor, LaMalfa je najavio da će se ponovo kandidovati.
„Dag je bio principijelan konzervativac i neumorni zagovornik ljudi sjeverne Kalifornije“, rekao je Hadson. „Nikada se nije ustručavao boriti za ruralne zajednice, poljoprivrednike i radničke porodice. U javni servis unosio je odlučnost, autentičnost i snažno uvjerenje.“
Prije dolaska u Kongres, LaMalfa je bio zastupnik u parlamentu savezne države Kalifornije, a po zanimanju je bio uzgajivač riže. U Predstavnički dom SAD prvi put je izabran 2012. godine, piše AP .

Tag: nesuglasice