Novinari i novinarke iz Herceg Novog najoštrije osušuju uručivanje otkaza koleginici Nevenki Macan, svega nekoliko mjeseci pred penziju.
Kako navode u saopštenju, ovaj čin smatraju ne samo nehumanim, već i duboko ponižavajućim — kako za nju lično, tako i za sve koji rade odgovorno, predano i s integritetom u novinarskoj profesiji.
- U pitanju nije samo jedan otkaz. Ovo je poruka. Poruka da mišljenje nije poželjno. Da preispitivanje odluka — čak i kada su očigledno štetne — vodi ka eliminaciji. Da vjernost profesiji, umjesto poslušnosti menadžmentu, znači kraj karijere - dodaju oni.&nbsp;
Oštro, kako navode, odbacuju takvu logiku.
- Novinari imaju pravo — i dužnost — da postavljaju pitanja, da preispituju, da ukazuju na nepravilnosti. Ne samo u društvu, već i u sopstvenim redovima. Ako novinar nije slobodan da izrazi stav, makar on bio kritički intoniran i prema rukovodstvu sopstvene medijske kuće, on nije novinar niti može s integritetom obavljati svoj posao - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Novinari i novinarke iz Herceg Novog koji su pružili podršku:
Slavica Kosić
Rada Đaković
Ljiljana Vukotić
Slađa Rašo
Vitka Vujnović
Danijela Đonović
Rada Vajagić
Ivana Vlaović
Dragana Vlaović
Vesna Mijatović
Željka Ilić
Marija Ristić
Jelena Bijelić
Nebojša Mandić
Željka Kontić
Nebojša Gajić
Željka Čepić
Radovan Čeprnić
Vojo Brajević
Nina Alorić
Srđan Pavićević
Olivera Olja Marković

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Novinari i novinarke iz Herceg Novog pružili podršku Nevenki Macan: Izražavamo najoštriji protest zbog načina na koji je koleginici uručen otkaz

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Uvaženi Okrivljeni,
Obraćam se Vama i Bobiju, kao prekaljenim vizionarima i stratezima vaskolikog razvoja našeg Javnog servisa, nadaleko poznatog kao RTCG.
Vidim da je danas bilo svečano. I paradno. Otvoren Studio u Nikšiću, došle zvanice, stigao Predsjednik, valjalo ih je dočekati, čašicom razgovora okrijepiti i mudrim govorom pozdraviti. A, ko bi to drugi, osim Vas, mogao do naš “za fotelju zalijepljeni” Boris Nezakoniti. Od milošte zvani Bobi.
Elem, kao svaki dobroželateljni djelatnik Javnog servisa sa velikom radošću pristupila sam mom TV prijemniku kako bih s dužnom pažnjom propratila ovu dugo najavljivanu i željno iščekivanu ceremoniju. Svečano sam se obukla, kako i nalaže situacija, a koncentraciju sam podigla na maksimum kako ne bih propustila ništa od izgovorenog i učinjenog. E, sad, Borisa je malo teže slušat, ali ga je zato još teže prepričat. Sukladno tome, čvrsto usmjerenog fokusa, pratila sam radnju jer naš Boris “Strategiju razvoja” smišlja u letu. Ako koncentracija popusti dvije sekunde, umače projekat.
Dakle, uz sve te otežavajuće okolnosti, konsultujući tekst sa portala RTCG, kao ključnu stvar iz Raonićevog govora markirala sam da je otvaranje studija u Nikšiću “odgovor na metropolizaciju”. I sad je meni potpuno jasno zašto je Nevenka Macan, draga i uvažena koleginica, dobila otkaz. Nevenka je zagovornik metropolizacije! A, Boris je protiv toga. I potpuno je u pravu - jedino je logično i racionalno da ako si dopisnik iz Herceg Novog, ideš u Tivat. Svakog dana, trajektom. Pa, je li tako!?
E, sad, jedino me malo zbunjuje ono što sam čula - zašto je dopisnik iz Nikšića dobio stan u Podgorici? Aha, može biti da je to borba protiv “stambene metropolizacije”?!
Dakle, metropolizaciju smo riješili sad idemo na nastavak Strategije razvoja RTCG i ostale misterije.
Obznanio je danas Boris Nezakoniti da će RTCG, krajem ljeta, otvoriti dopisništvo u gradu Vašingtonu! Ko će to da finansira i u kojem dokumentu to piše, nemamo pojma. Ali, nek ide život. Ovdje je sve zategao, utegao, iskreirao, osmislio i sad je vrijeme da se pređe okean. Ako je suditi po ovdašnjoj organizaciji rada dopisništava, pretpostavljam da će taj hipotetički dopisnik živjeti u Njujorku. To je ta nekakva savremena, demetropolizovana organizacija rada i djelovanja. Normalno!
Samo se nešto pitam. Da li, zaboga, to naš Bobi sistematizuje neko buduće radno mjesto za sebe? Što da ne? Ako mu već nije “upalilo” da bude karijerni diplomata može vala da bude karijerni dopisnik.
Let’s Go, Bobi, možeš ti to!.
Kad uspijevaš da, upkos sudu i zakonu, neometano glumiš generalnog direktora RTCG, možeš vala i iz Vašingtona da izvještavaš. To ti je lako. Samo pogledaj nekoliko tekstova koji su objavljeni na portalu i udri. Evo, recimo, neka ti reper bude na primjer onaj tekst o “crnim trojkama”. Citiraš i potpišeš čovjeka koji o zadatoj temi nikakve izjave nije davao, niti ima kakve veze s tim. Ali, šta te briga. Ili, da navedemo primjer onog novinarskog izmišljaja, takođe sa portala. E, taj mi je omiljeni. Kad je trebalo da se naglasi podrška Andriji Mandiću u Parlamentu, uvedena je, jednokratno, nova forma - čitalac je kontaktirao Redakciju i izrazio želju da saopšti šta ga tišti i da će, ako se ne podrži Mandić, da pukne od tjeskobe i jada.
A Redakcija duševna, pa uvažila molbu. I objavila tekst. Građanin zavapio da se podrži Mandić! Pa, ko bi imao srca da odbije vapaj zabrinutog građanina? Konačno, dosta je više sa uštogljenim novinarskim pristupom. Uostalom, Raonić preferira takozvano može i ne mora novinarstvo, što u prevodu znači - ako nas uvate u laž, vadićemo se. Do tad, pravimo se mrtvi.
Uvaženi Docentu, da ne zaboravim da iskažem iskreno ushićenje činjenicom da ste izgladili odnose sa našim Predsjednikom. Dakle, sad ste Vi, Bobi i Milatović nešto kao BFF (best friends forever). Vala mi je milo! Nije bilo tako davno, kad je zamalo “pukla tikva”. Sjećate se, onomad, kad je Milatović imao “napad principijelnosti”, pa nije došao na proslavu Jubileja RTCG? Koliko se sjećam rekao je nešto kao da neće svojim prisustvom da vam daje legitimitet. Ali, eto, dobro je. Sad vidimo da taj pomenuti “napad” nije bio hroničnog karaktera. A i bili su, čini mi se neki izbori, dakle problem je definitivno bio akutne prirode.
Može biti da je Predsjednik dolaskom na otvaranje dopisništva odgovorio i Briselu? Na onaj Izvještaj u kojem biranim riječima govore o Bobijevom ignorisanju pravosnažnih sudskih presuda. Tako se djelima pokazuje Evropi koliko treba da vjeruje našem evropskom narativu.
E, zato smo danas mogli da vidimo nasmijani četverac, svečarski raspoložen i svijetloj budućnosti okrenut. Milatović, Kovačević, Drljević, Raonić. Slika za uspomenu i dugo sjećanje! Koliko mi se čini, na tom grupnom portretu, jedino Predsjednik nema problem sa sudom i zakonom? Ali ima jedna poveznica - iskreno čuđenje kako se nađoste tu đe ste?
Znam, Predsjednik će reći da je njegov primjer jedinstven u istoriji jer je na predsjedničkim izborima osvojio čudo božje glasova. Zaboravila sam koliko. Nije ni važno. Gospodine Milatoviću, samo jedan amandman - izuzetno poštujem instituciju Predsjednika, ali u onakvim okolnostima i plinska boca bi osvojila glasova koliko i Vi. Mržnja je, znate, najjači mobilizator i ujedinitelj. A kad mržnja zavlada, teška je to bolijest.
Srećom, koliko vidim, ministar zdravlja je razgovarao danas sa Joanikijem.
Dakle, dobili smo izvješće da je Crkva Srbije spremna da pruži nesebičnu pomoć unaprjeđenju zdravstvenog sistema! Znači li to da sad umjesto “izabranog ljekara” imamo “izabranog popa”? Ili i jedno i drugo? Hoće li nam pop bajati i čarati, jer za druge metode nije obučen, na latinskom? Ko nam daje upute - pop za doktora ili doktor za popa? Doznake i bolovanja? Šta s tim?
Znate šta, ako mogu da biram, ja bih ipak ostala u ovom postojećem zdravstvenom sistemu. Nemam ja kapacitet za te bolesti koje popovi mogu da liječe.
Dobar je meni Dom zdravlja, ako me razumijete šta hoću da kažem?!
Neka Vam bog podari murost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa

1084x550

Dopisništvo

Protestnom pismu novinara povodom otkaza dugogodišnjoj novinarki Javnog servisa (RTCG) Nevenki Macan - koji joj je uručen poštom, tokom bolovanja i pred neposredni odlazak u penziju - pridružili su se brojni crnogorski intelektualci i građanski aktivisti.
U pismu koje su potpisale njene kolege se ističe da odluka da joj se pred kraj karijere, na ovaj način uruši dostojanstvo i radni status, nije samo lični udarac - već nedvosmislena poruka svim novinarima da profesionalizam i lojalnost više nijesu vrijednosti koje se cijene u Javnom servisu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3477%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fslucaj-nevenke-macan-zloupotreba-javnog-servisa-za-obracun-sa-nepodobnim-novinarima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Intelektualci i građanski aktivisti koji su se pridružili protestnom pismu:
Aleksandra Radoman Kovačević,
Ivan Ivanović,
Nela Savković Vukčević,
Nikoleta Đukanović,
Marko Špadijer,
Jadranka Selhanović,
Janko Ljumović,
Đorđe Šćepović,
Boban Batrićević,
Marko Savić,
Miodrag Strugar,
Snežana Burzan Vuksanović,
Vukota Vukotić,
Nebojša Mrvaljević,
Božidar Proročić,
Dragan Mitov Đurović,
Olivera Komar,
Aleksandar Radoman,
Adnan Čirgić,
Nemanja Batrićević,
Dragana Sekulić,
Jelena Šušanj,
Anka Burić,
Aida Petrović,
Vesna Vičević,
Dina Bajramspahić,
Svetlana Pajović Musić,
Sanja Orlandić,
Rade Bojović,
Jovana Marović,
Anđe Backović,
Vesna Vukčević,
Slobodan Jovanović,
Julija Milačić Petrović-Njegoš,
Jasna Tatar Anđelić,
Jelena Marković,
Nevena Kovačević,
Zoja Đurović,
Žarko Đuranović,
Jelena Nikolić,
Sava Kovačević
I Sindikalna organizacija RTCG juče je uputila reagovanje ovim povodom uz poruku da će preduzeti sve kako bi zaštitila interes koleginice, a samim tim, kako su kazali, i ugnjetavane profesije. Oni su Savjetu RTCG tražili da poništi odluku o otkazu Nevenki Macan i da u penziju bude ispraćena kako zaslužuje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsindikalna-organizacija-rtcg-trazili-smo-savjetu-da-ponisti-odluku-o-otkazu-nevenki-macan-i-da-u-penziju-bude-ispraceno-kako-zasluzuje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Brojni intelektualci i građanski aktivisti se pridružili protestnom pismu povodom otkaza novinarki RTCG Nevenki Macan

Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore (RTCG) pisala je tamošnjem Savjetu tražeći da se poništi odluka o otkazu dugogodišnjoj novinarki Nevenki Macan, koja joj je uručena poštom, tokom bolovanja i pred neposredni odlazak u penziju.
Ovaj čin otpuštanja smatraju nedobronamjernim i neprofesionalnim činom aktuelnog menadžmenta RTCG.
- Naglašavamo da je Nevenka Macan svoj radni, a samim tim i životni vijek provela u RTCG. Višestruko nagrađivana za svoj rad i profesionalan odnos prema svom pozivu rezultirao je otkazom na dohvat penzije. Tim povodom obratili smo se i Savjetu Javnog servisa, tražeći da se ova odluka poništi i da koleginica Macan bude kad za to dođe vrijeme ispraćena u penziju kako zaslužuje i dolikuje - istakli su u Sindikalnoj organizaciji.
Stavljanjem ove odluke ad acta menadžment RTCG će, smatraju oni, pokazati da poštuje Nevenu Macan i poziv novinara.
- U suprotnom naša Sindikalna organizacija preduzeće sve kako bi zaštitila interes koleginice i naše članice Nevenke Macan, a samim tim i naše ugnjetavane profesije - zaključili su u saopštenju.
<h2>Nastavak zabrinjavajuće prakse</h2>
I grupa novinara uputila je protestno pismo ovim povodom ukazujući da otkaz Nevenki Macan nije izolovan slučaj, već nastavak zabrinjavajuće prakse sistematskog uklanjanja iskusnih i profesionalnih novinara iz Javnog servisa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3477%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fslucaj-nevenke-macan-zloupotreba-javnog-servisa-za-obracun-sa-nepodobnim-novinarima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovakva praksa nije samo štetna za zaposlene – ona predstavlja direktan udar na profesionalne standarde, institucionalnu memoriju i samu misiju RTCG kao servisa koji bi trebalo da radi u službi i na korist građana - naveli su, između ostalog, oni.
<h2>Protivljenje apsurdu i neproduktivnoj odluci</h2>
Javnost je, inače, još u aprilu saznala da se gasi dopisništvo RTCG u Herceg Novom, a otvara u Tivtu od 1. marta. &nbsp;Macan je juče za Portal ETV izjavila da je razlog otkaza upravo to što se usprotivila apsurdnoj, nelogičnoj, neproduktivnoj odluci menadžmenta, nepotpisivanjem aneksa ugovora da iz dopisništva u Herceg Novom pređe u Tivat.
Ona je za Portal ETV, nakon što joj je uručen otkaz, koji je obrazložen time da je odbila da potpiše aneks, ponovila stav da je odluka menadžmenta apsurdna, nelogična i neproduktivna, smatrajući to razlogom prekida saradnje uoči dobijanja penzije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdugogodisnja-novinarka-rtcg-nevenka-macan-dobila-otkaz-tokom-bolovanja-usprotivila-sam-se-apsurdnoj-nelogicnoj-i-neproduktivnoj-odluci-menadzmenta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe i da psihički i fizički nije mogla da podnese i prihvati odluku da svaki dan putuje preko trajekta u Tivat na mjesto rada.
Macan je 8. aprila poslala dopis svim članovima Savjeta i generalnom &nbsp;direktoru RTCG.
Ukazala je na neopravdanost preseljenja dopisništva u &nbsp;Tivat, tražeći preispitivanje takve odluke. Odgovor, osim uručenog otkaza preporučenom poštom, nije dobila.

Sindikalna organizacija RTCG: Tražili smo Savjetu da poništi odluku o otkazu Nevenki Macan i da u penziju bude ispraćena kako zaslužuje

Otkaz dugogodišnjoj novinarki RTCG Nevenki Macan nije izolovan slučaj, već nastavak zabrinjavajuće prakse sistematskog uklanjanja iskusnih i profesionalnih novinara iz Javnog servisa, navodi se u protestnom pismu grupe crnogorskih novinara. Dodaju da se na ovaj način urušavaju novinarska prava, profesionalni standardi i uloga RTCG kao servisa u službi građana, zbog čega potpisnici pisma protestuju i traže hitno poništenje sporne odluke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdugogodisnja-novinarka-rtcg-nevenka-macan-dobila-otkaz-tokom-bolovanja-usprotivila-sam-se-apsurdnoj-nelogicnoj-i-neproduktivnoj-odluci-menadzmenta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Protestno pismo u nastavku presnosimo u cjelosti.
Mi, dolje potpisane koleginice i kolege, izražavamo najoštriji protest zbog načina na koji je dugogodišnja novinarka RTCG, Nevenka Macan, ostavljena bez posla nekoliko mjeseci pred penziju.
Zatvaranjem dopisništva u Herceg Novom, gdje je godinama predano radila, i za šta je dobila nagradu, i zahtjevom da svakodnevno putuje u Tivat, uz očigledno pogoršanje radnih uslova, menadžment RTCG je, prema našem dubokom uvjerenju a i sagledavanju načina funkcionisanja menadžmenta RTCG-a posljednjih godina, namjerno stvorio okolnosti u kojima je koleginica Macan bila dovedena u položaj da odbije takav angažman, što je potom iskorišćeno za njeno udaljavanje iz kuće kojoj je provela cijeli radni vijek.
Ovaj potez je samo jedan u nizu sličnih, koji ukazuju na sistematsko uklanjanje iskusnih, profesionalnih i nepodobnih novinarki i novinara iz Javnog servisa. Ovakva praksa nije samo štetna za zaposlene – ona predstavlja direktan udar na profesionalne standarde, institucionalnu memoriju i samu misiju RTCG kao servisa koji bi trebalo da radi u službi i na korist građana.
Nevenka Macan je tokom decenija rada u RTCG stekla reputaciju ozbiljne i odgovorne novinarke. Odluka da se njoj, pred kraj karijere, na ovaj način uruši dostojanstvo i radni status, nije samo lični udarac već nedvosmislena poruka svim novinarima da profesionalizam i lojalnost više nijesu vrijednosti koje se cijene u Javnom servisu.
Zahtijevamo da se odluka o njenom otkazu hitno preispita i poništi, a da se novinarskoj profesiji i ljudskom dostojanstvu vrati poštovanje koje im pripada.
Ukoliko se ovo institucionalno nasilje ne zaustavi, nećemo ćutati.&nbsp;
Danas branimo koleginicu o kojoj sve kolege/inice imaju samo riječi hvale, ali i osnovna prava svih zaposlenih u medijima.&nbsp;
Kašuša Krsmanović, 
Tanja Šuković, 
Snežana Rakonjac, 
Tanja Pavićević, 
Duško Mihailović, 
Srđan Čović, 
Draško Đuranović, 
Danica Nikolić, 
Nataša Baranin, 
Siniša Adamović, 
Tinka Đuranović, 
Vesna Banović, 
Vesna Terić, 
Đurđica Ćorić, 
Jovanka Kovačević – Đuranović, 
Marija Žižić, 
Tamara Klikovac, 
Jasmina Beharović, 
Danijela Jovanović, 
Božena Miljić, 
Miraš Dušević, 
Vjera Ljuljđuraj, 
Anja Ivanović, 
Biljana Jovićević, 
Ivana Komnenić, 
Julijana Žugić, 
Nikoleta Rakočević, 
Anđela MIlović, 
Dubravka Jovanović, 
Slavko Mandić, 
Nebojša Kumburović, 
Đuro Vučinić, 
Amer Ramusović
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsindikat-zaposlenih-rtcg-sraman-otkaz-koleginici-macan-ovo-je-scenario-koji-se-priprema-za-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Slučaj Nevenke Macan: Zloupotreba Javnog servisa za obračun sa nepodobnim novinarima

Sindikat zaposlenih RTCG ocijenio je da je sraman otkaz njihovoj koleginici i dugogodišnjoj dopisnici Javnog servisa iz Herceg Novog Nevenki Macan, ističući da nijesu iznenađeni, preneraženi, ni zatečeni ovakvim postupkom menadžmenta RTCG-a, te da je ovo scenario koji se priprema za neistomišljenike.
U reagovanju, koji je medijima dostavio Sindikat medija Crne Gore, navode da je Macan, novinarka koja je dobitnica godišnje nagrade za doprinos kvalitetu programa, umjesto ispraćaja u penziju dobila raskida ugovor o radu.
Macan je, kako navode, istakla da se "usprotivila potpuno nelogičnom i neproduktivnom načinu da se organizuje posao tako što će se četvoro zaposlenih iz Herceg Novog, koji su u ovom dopisništvu radili dvadeset i više godina, prebaciti da rade u Tivat". Ovim povodom pisala je članovima Savjeta i generalnom direktoru RTCG-a.
- Meni je važno da pošaljem poruku da, ako se ovo meni desilo, koja sam dobila nagradu za rad u Televiziji Crne Gore, bila sam novinar godine, može da se desi bilo kome. Ljudi, osvijestite se - poručila je Macan nakon što joj je preporučenom poštom uručen otkaz ugovora o radu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdugogodisnja-novinarka-rtcg-nevenka-macan-dobila-otkaz-tokom-bolovanja-usprotivila-sam-se-apsurdnoj-nelogicnoj-i-neproduktivnoj-odluci-menadzmenta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mnogim članovima njihovog sindikata se, kako navode, ovih dana "pakuju" otkazi.&nbsp;
- Razlog - imamo svoj stav, mislimo svojom glavom, istupamo javno i preispitujemo razne sporne odluke generalnog direktora. Naši članovi su mobingovani, izloženi svakodnevnim pritiscima, otvorenim i prikrivenim prijetnjama, porukama da će biti raspoređeni na druga radna mjesta. Kazneni putevi ovih dana vode od televizije ka portalu i radiju. Ili ka - otkazu - ističu iz Sindikata zaposlenih RTCG.
Najoštrije protestuju zbog ovog nehumanog čina menadžmenta koji je, kako ocjenjuju, već odavno ozbiljno kompromitovan.&nbsp;
- Iako nam se nevješto zarotiranim spinom pripisuje da smo politički obojeni, naglašavamo da je to nasilno nalijepljena etiketa koja treba da pokrije istinu. Istina je da smo mi profesionalci koji su digli svoj glas boreći se za minimum dostojanstva naših profesija u pregovorima za novi kolektivni ugovor i to u jednom od najrepresivnijih trenutaka u istoriji RTCG-a. Pozivamo sve radnike koji su ovih dana mobingovani, kojima je prijećeno (meko ili agresivno) ili su ucijenjeni na bilo koji način da svoj slučaj prijave našem Sindikatu i nadležnim institucijama - poručili su iz Sindikata zaposlenih RTCG.
Upozoravaju i da lakoća kojom aktuelni menedžment dijeli otkaze u RTCG-u ima svoju cijenu.&nbsp;
- Kada zaposleni odlaze, na način na koji odlazi naša koleginica Macan, onda se urušava reputacija Javnog servisa. Menadžment zaboravlja da novinari koji decenijama rade javni posao imaju svoj dugo građeni ugled u lokalnoj i široj društvenoj zajednici kojoj služe, da je njihov rad vidljiv i vječan u arhivama RTCG-a. Jedino što nije vidljivo jeste rad menadžmenta u čije brojne sporne odluke javnost nema uvid - ističu u reagovanju.
Postavljaju i pitanje ko je odlučio da se na rad spoljnjih saradnika troši skoro pola miliona eura godišnje.
- Zašto nam je potreban taj angažman? Koliko ljudi je angažovano na ovaj način? I zašto se tako lako i brzo odričemo zaposlenih koji su čak i penziju dočekali radeći za - minimalac - navodi se u reagovanju Sindikata zaposlenih RTCG.

1250x600

Sindikat zaposlenih RTCG: Sraman otkaz koleginici Macan, ovo je scenario koji se priprema za neistomišljenike

Dugogodišnja novinarka Radio Televizije Crne Gore Nevenka Macan dobila je otkaz u Javnom servisu i to tokom trajanja njenog bolovanja, a nekoliko mjeseci uoči sticanja uslova za penziju. O ovome je javnost na društvenoj mreži Fejsbuk obavijestio njen prijatelj Vuk Vuković, navodeći da je Macan juče preporučenom poštom dobila rješenje koje su potpisali generalni direktor RTCG Boris Raonić i direktor Televizije Crne Gore Milan Knežević. - Rješenje koje je Nevenki uručeno za vrijeme bolovanja i nekoliko mjeseci pred penziju, što dovoljno govori o poslovnoj, profesionalnoj, ali i univerzalnoj etici privremenog menadžmenta RTCG. Izvještavajući iz Herceg Novog za Javni servis (koji više nema TV novinara), Nevenka je prije nekoliko godina dobila i godišnju nagradu TVCG za kvalitet i kvantitet priloga iz ovog grada - istakao je Vuković. Macan je za Portal ETV potvrdila da je ovo tačno, kao i da je razlog dobijenom otkazu zato što se usprotivila apsurdnoj, nelogičnoj, neproduktivnoj odluci menadžmenta, nepotpisivanjem aneksa ugovora da iz dopisništva u Herceg Novom pređe u Tivat. <h2>"Uspostavljanje balansa"</h2> Podsjećamo, javnost je u aprilu saznala da se gasi dopisništvo RTCG u Herceg Novom, a otvara u Tivtu od 1. marta.&nbsp; Kako se navodi u obrazloženju RTCG u koji je Portal ETV imao uvid, otvaranje dopisništva u tom primorskom gradu tokom dosadašnjeg rada "pokazalo je određene nedostatke koji su se ogledali u zanemarljivom broju priloga" i njihovim slanjem u TVCG.&nbsp; U dokumentu se navodi, pored ostalog, da "dopisništvo posluje u izuzetno teškim uslovima kada zaposleni treba da uspostave balans da, s jedne strane, uspiju na vrijeme da stignu na mjesto događaja i izvještavaju javnost i, s druge strane, isprate sve važna događanja ne samo u Herceg Novom, već i u Petrovcu, Budvi, Tivtu i Kotoru". Ovo, kako dodaju, pogotovu u toku ljetnje sezone, kada su saobraćajne gužve ogromne, pa je zaposlenima jako teško i gotovo nemoguće doći brzo na teren kako bi uzeli izjavu ili snimili reportažu o nekom događaju. - Uloga dopisnika i dopisništava nije samo da prate događaje iz jednog grada u kojem se nalaze, već i da pokrivaju što veće geografsko područje Sama geografska pozicija Tivta ima značajnu prednost, pa će se bolje, jednostavnije i efikasnije pokrivati središnji i sjeverni dio primorja - ocijenili su u menadžmentu RTCG.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250622180628_a021573b0c31b7d15d681da07092cce9c98094378a2ff883cc1c2158debd50f2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250622180628_a021573b0c31b7d15d681da07092cce9c98094378a2ff883cc1c2158debd50f2" data-rendition-name="original" width="960" height="959" loading="lazy" alt="Nevenka Macan"> <figcaption>Nevenka Macan(Photo: Nevenka Macan/Facebook)</figcaption> </figure>  Tada je, kako se navodi u odluci, predviđeno i da zaposleni koji su obavljali poslovne i radne zadatke u dopisništvu u Herceg Novom nastave sa radom u Tivtu. Novinarima je nakon ove odluke menadžmenta RTCG dat aneks ugovora na potpisivanje, a Macan je još u aprilu kazala da potpis na ovaj dokument neće staviti. <h2>Nepristojna ponuda</h2> Za Novski portal tada je rekla da neće potpisati aneks poslije 20 godina rada u dopisništvu u Herceg Novom, ističući da su do Tivta i nazad ljeti neophodni sati putovanja. - Bilo to tako ili ne, nakon duže od 20 godina rada u dopisništvu TVCG u Herceg Novom ne želim da potpišem takvu „nepristojnu“ ponudu. Ne želim da potpišem aneks ugovora o radu koji podrazumijeva da do radnog mjesta putujem satima, isto toliko nazad, koji podrazumijeva da idem u dopisništvo u kom nema zaposlenih iz grada u kom se nalazi. Ne mogu da prihvatim i podržim ovakvu nelogičnu odluku menadžmenta &nbsp;RTCG - istakla je Macan za Novski portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250622160656_497c65deb6efd9b08301f65ca5a7e829b4e3117cd7e47f2fe06487fc69d37725.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250622160656_497c65deb6efd9b08301f65ca5a7e829b4e3117cd7e47f2fe06487fc69d37725" data-rendition-name="original" width="1600" height="1414" loading="lazy" alt="Odluka o otkazu ugovora o radu Nevenke Macan"> <figcaption>Odluka o otkazu ugovora o radu Nevenke Macan(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Donosioci odluke o preseljenju, kako je navela, nemaju u vidu ljudski aspekt, ni dosadašnje učinke dopisništva, niti javni interes.&nbsp; - Zaposleni koji su najveći dio radnog vijeka proveli u RTCG u dopisništvu u Herceg Novom sada treba zbog optimizacije resursa da se teleportuju &nbsp;u Tivat. Ponižavajući je ovakav odnos prema nama. Apsurdno je gasiti dopisništvo koje je skoro tri decenije davalo nemjerljiv doprinos u izvještavanju iz Herceg Novog, Tivta i Kotora, ponekada i iz susjednih Dubrovnika i Trebinja - navela je Macan. <h2>Bez odgovora</h2> Ona je za Portal ETV, nakon što joj je uručen otkaz, koji je obrazložen time da je odbila da potpiše aneks, ponovila stav da je odluka menadžmenta apsurdna, nelogična i neproduktivna, smatrajući to razlogom prekida saradnje uoči dobijanja penzije. Ističe i da psihički i fizički nije mogla da podnese i prihvati odluku da svaki dan putuje preko trajekta u Tivat na mjesto rada. Macan je 8. aprila poslala dopis svim članovima Savjeta i generalnom &nbsp;direktoru RTCG. Ukazala je na neopravdanost preseljenja dopisništva u &nbsp;Tivat, tražeći preispitivanje takve odluke. Odgovor, osim uručenog otkaza preporučenom poštom, nije dobila.

Jasmina Beharovic

Dugogodišnja novinarka RTCG Nevenka Macan dobila otkaz tokom bolovanja: Usprotivila sam se apsurdnoj, nelogičnoj i neproduktivnoj odluci menadžmenta

Ne znam kako, ali Sretena Perovića sam u životu srio samo jednom. Bilo je to u biblioteci Radosav Ljumović na tribini posvećenoj životu i djelu njegovog višedecenijskog prijatelja, istoričara Radoja Pajovića. Sreten Perović je tu veče briljirao i zaista je bila čast biti u njegovom društvu.
Iako ga, dakle, nijesam lično poznavao, njegovo djelo dakako jesam. Kao potpredśednik Crnogorskoga PEN centra više sam puta predstavljao tu organizaciju na svjetskim kongresima. Tamo bi me predstavnici renomiranih književnih udruženja na svijetu, poput starijih kolega iz Francuske ili Italije pitali za Sretena, kako je, što radi i da li još objavljuje. Pamtile su ga i neke mlađe kolege iz Međunarodnog PEN-a. Predstavnik Tršćanskoga PEN centra (koji su obrazovali Slovenci) mi je jednom pričao o Sretenovim naporima da uoči crnogorskog referenduma 2006. godine među svjetskim piscima populariše ideju obnove nezavisnosti.
Ponajbolji slovenački profesor književnosti i poznati pisac Boris A. Novak, koji je učinio ogroman posao da Crnogorski PEN centar postane dio porodice Međunarodnog PEN-a na kongresu u Beču 1991. više puta mi je pozitivno govorio o Sretenu Peroviću i njihovim druženjima, naročito u pogledu antiratne kampanje crnogorskih pisaca tokom 90-ih godina. Kolege iz Makedonije posebno su znale za njegovo djelo, što i ne čudi s obzirom da je Perović u u toj državi bio i član Akademije nauka i umjetnosti i počasni građanin Skoplja i vrlo priznat stvaralac i prevodilac.
I zaista, Sreten je bio jedna od najvažnijih pojava na crnogorskoj književnoj sceni više od pola vijeka. Njegov izdavački, publicistički, prosvjetni, književno-teorijski, književno-istoriografski i književni rad ostavio je dubokoga traga u našoj kulturi. Institucije i organizacije u kojima je radio i koje je gradio, poput Leksikografskoga zavoda, PEN centra, Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, bile su i ostale stubovi crnogorskoga identiteta i glavna brana asimilatornim i velikodržavnim politikama na Balkanu. Za njegov odlazak se zaista može reći da je nenadoknadiv gubitak za crnogorsku kulturu, a naročito zbog činjenice što je pošao posljednji predstavnik utemeljivača savremene montenegristike.
Na nama je da nastavimo Sretenov put i afirmišemo njegovo djelo, hrabro i dostojanstveno, kako je on sam radio. Siguran sam da će ljudi s Fakulteta za crnogorski jezik i književnost to raditi s posebnom pažnjom.
Slava mu!
P. S. Današnja Crna Gora, nažalost, daleko je od ideala kojemu je Sreten posvetio cijeli život pa je i vijest o smrti jednoga od najznačajnijih crnogorskih stvaralaca ostala prećutana u udarnome dnevniku Javnoga servisa. No sramota je samo njihova, a uspomena na Sretena biće trajni orijentir neke bolje Crne Gore, za koju se on, ruku pod ruku s najdarovitijim i najboljim duhovima svoje generacije, beskompromisno borio.

Sreten

Park šuma Gorica, brdo Ljubović, arheološki lokatiteti Duklja i Medun ponovo su otvoreni za posjetioce, saopšteno je iz Glavnog grada.
Ovi lokaliteti bili su zatvoreni prethodnih dana uslijed povećanog rizika od požara.
Nakon višednevne borbe sa vatrom na više frontova, te kiše koja je juče pala situacija po pitanju požara u Podgorici je pod kontrolom.
Kako je saopšteno, trenutno je aktivan požar na Bioču, ali je manjen intenziteta. Ekipe su na terenu i prate situaciju.

Gorica, Ljubović, Duklja i Medun otvoreni za posjetioce

Prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Majda Adžović, ministarka javnih radova i Željko Komnenović, predsjednik opštine Tivat, sa saradnicima, posjetili su objekat nove osnovne škole i vrtića u Radanovićima, Tivat. Radovi su u završnoj fazi, a objekat će biti na raspolaganju učenicima i nastavnicima u toku prvog polugodišta.
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, vrijednost radova je 4.716.740,28 eura, a kvadratura objekta 3.131.85m2 (BGP).
Kako se navodi, osnovna škola i vrtić se nalaze u jednom objektu, na jednoj urbanističkoj parceli i čine jedinstvenu cjelinu.&nbsp;
- Objekat je projektovan i izgrađen u skladu sa najsavremenijim standardima i raspolaže prostorom i sadržajima koji su u potputnosti usklađeni sa potrebama učenika i nastavnika. Dio prostora je namijenjen za područno odjeljenje muzičke skole koje se sastoji od 6 učionica za induvidualnu nastavu i 2 učionice za grupnu nastavu - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Takođe, kako se ističe, intenzivno se radi i na obezbjeđivanju adekvatne sportske infrastrukture u okviru objekta kako bi i u ovom segmentu objekat zadovoljio najsavremenije standarde.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija istakla je da je izuzetno važno ulagati u unapređenje kvaliteta obrazovne infrastrukture u svim krajevima Crne Gore, dok je ministarka javnih radova naglasila da je Vlada Crne Gore i kroz aktivnosti Ministarstva javnih radova obrazovanje prepoznala kao jedan od ključnih prioriteta svog djelovanja.
- Predsjednik Opštine Tivat je naglasio da mu je drago što su Vlada Crne Gore i resorna ministarstva prepoznali potrebe grada i što smo zajednički krenuli u jedan veliki investicioni krug koji za cilj ima bolje uslove školovanja za našu djecu - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

MPNI: Nova škola i vrtić u Radanovićima - radovi u završnoj fazi

Nezakonito pripajanje Krimskog poluostrva od strane Rusije, prije gotovo 11 i po godina – 18. marta 2014. – bilo je brzo i bez krvi, ali je odnose Moskve i Zapada bacilo u spiralu kakva nije viđena još od Hladnog rata. Taj potez otvorio je i put ka sveopštoj invaziji na Ukrajinu 2022. godine, tokom koje je Moskva prisvojila još teritorije iz ratom razorene zemlje. Pogled na dijamantsko poluostrvo u Crnom moru, koje žele i Rusija i Ukrajina zbog svojih vojnih baza i plaža: <h2>Zašto je Krim važan?</h2> Jedinstveni položaj Krima čini ga strateški važnim, i Rusija se vijekovima borila za njega. Krim je bio dom turkijskih Tatara kada ga je Rusko carstvo prvi put pripojilo u 18. vijeku. Dva vijeka kasnije nakratko je povratio nezavisnost, prije nego što ga je progutao Sovjetski Savez. Godine 1944, sovjetski diktator Josif Staljin deportovao je skoro 200.000 Tatara – otprilike trećinu stanovništva Krima – u Centralnu Aziju, 3.200 kilometara istočno. Optužio ih je za saradnju s nacističkom Njemačkom – tvrdnju koju istoričari široko odbacuju. Procjenjuje se da je polovina njih umrla u narednih 18 mjeseci zbog gladi i surovih uslova. Sovjetski lider Nikita Hruščov prebacio je poluostrvo iz Rusije u Ukrajinu 1954. godine, dok su obje bile dio SSSR-a, u znak obilježavanja 300. godišnjice ujedinjenja Moskve i Kijeva. Kada se 1991. SSSR raspao, poluostrvo je postalo dio nezavisne Ukrajine. Ipak, Rusija je zadržala uporište: njena Crnomorska flota imala je bazu u Sevastopolju, a Krim – iako u sastavu Ukrajine – nastavio je da je udomljava. Sevastopolj je bio i omiljena destinacija za odmor posljednjeg ruskog cara Nikolaja II. Južni grad Jalta bio je prestižna destinacija u sovjetsko doba, sa brojnim lječilištima. Svjetsku slavu stekla je 1945, kada su se tamo sastali Staljin, američki predsjednik Frenklin D. Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil kako bi odlučivali o sudbini Njemačke i Evrope poslije Drugog svjetskog rata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818120840_60dbb96a132302c855514439ff78b3320bd9801bbdfdc29cab65a091d5929d06.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818120840_60dbb96a132302c855514439ff78b3320bd9801bbdfdc29cab65a091d5929d06" data-rendition-name="original" width="1600" height="1214" loading="lazy" alt="Britanski premijer Vinston Čerčil, američki predsjednik Frenklin Ruzvelt i sovjetski lider Josif Staljin sjede na terasi palate Livadija, u Jalti, na Krimu, 4. februara 1945."> <figcaption>Britanski premijer Vinston Čerčil, američki predsjednik Frenklin Ruzvelt i sovjetski lider Josif Staljin sjede na terasi palate Livadija, u Jalti, na Krimu, 4. februara 1945. (Photo: AP foto, arhiva)</figcaption> </figure>  Za Kijev, Krim je takođe bio strateški resurs. Kada ga je Rusija anektirala 2014, bio je u sastavu Ukrajine 60 godina i postao dio identiteta zemlje. Prvi predsjednik nezavisne Ukrajine, Leonid Kravčuk, kazao je da je Kijev uložio oko 100 milijardi dolara u poluostrvo između 1991. i 2014. Sa bezbjednosne tačke gledišta, Ukrajini je Krim potreban da bi imala kontrolu nad aktivnostima u Crnom moru. <h2>Kako je Rusija zauzela Krim?</h2> Godine 2014. masovni narodni ustanak u Ukrajini svrgnuo je s vlasti proruskog predsjednika Viktora Janukoviča. Vladimir Putin je odgovorio tako što je poslao trupe na Krim – pojavili su se u uniformama bez oznaka – i organizovao referendum o pripajanju Rusiji, koji su Ukrajina i Zapad odbacili kao nezakonit. Nezakonitu aneksiju Krima priznale su samo zemlje poput Sjeverne Koreje i Sudana. U Rusiji je to izazvalo talas patriotizma i parola „Krim naš!“ postala je okupljajuća parola. Putinova popularnost je tada naglo skočila. Prema podacima nezavisnog ruskog istraživačkog centra „Levada“, njegova podrška, koja je u januaru 2014. bila 65%, porasla je na 86% u junu iste godine. <h2>Šta se desilo nakon aneksije?</h2> Putin je Krim nazvao „svetim mjestom“ i krivično gonio one koji su javno tvrdili da je dio Ukrajine. Reprsesije nad krimskim Tatarima nastavile su se i pod Putinom, uprkos negiranju Moskve da postoji diskriminacija. Oni su snažno odbijali aneksiju, a procjenjuje se da je oko 30.000 njih napustilo poluostrvo između 2014. i 2021. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će ga vratiti, naglasivši da Rusija „neće moći da ukrade“ poluostrvo. Odnosi Rusije i Zapada pali su na novo dno. Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i druge zemlje uvele su sankcije Moskvi i njenim zvaničnicima. Samo nekoliko nedjelja nakon aneksije, izbili su sukobi na istoku Ukrajine između proruskih milicija i snaga Kijeva. Moskva je stala iza pobunjenika, iako je Kremlj poricao da ih snabdijeva vojskom i oružjem. Dokazi su, međutim, bili obilni – uključujući i nalaz holandskog suda da je ruski protivvazdušni sistem oborio avion „Malezija erlajnsa“ iznad istočne Ukrajine u julu 2014, kada je poginulo svih 298 putnika i članova posade. Ruski tvrdi nacionalisti kasnije su kritikovali Putina što nije zauzeo čitavu Ukrajinu te godine, tvrdeći da je to bilo lako moguće dok je vlada u Kijevu bila u rasulu, a vojska u haosu. Borbe na istoku Ukrajine trajale su, s prekidima, sve do februara 2022, kada je Putin priznao dvije ratom razrušene ukrajinske oblasti – Donjeck i Lugansk – kao nezavisne države, i nekoliko dana kasnije pokrenuo sveopštu invaziju na Ukrajinu. <h2>Kakvu ulogu Krim ima u ratu Rusije protiv Ukrajine?</h2> U napadu na Ukrajinu, Moskva je rasporedila trupe i oružje na Krim, što je omogućilo ruskim snagama da u prvim nedjeljama rata brzo zauzmu velike dijelove juga Ukrajine. Kasnije je visoki ruski vojni zvaničnik rekao da je obezbjeđivanje kopnenog koridora ka Krimu, preko okupiranih dijelova Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske oblasti, bilo jedan od ključnih ciljeva onoga što je Kremlj insistirao da se naziva „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini. Prije invazije, Zelenski se fokusirao na diplomatske napore da vrati Krim, ali nakon što su ruske trupe prešle granicu, Kijev je počeo javno razmatrati i opciju povratka poluostrva silom. Krim je ubrzo postao bojno polje: Ukrajina je pokretala napade dronovima i bombardovanja, pokušavajući da potkopa rusku kontrolu nad teritorijom. Na meti su bile ruska Crnomorska flota, skladišta municije, aerodromi, kao i Putinov „dragulj“ – Kerčki most koji povezuje Krim s Rusijom, pogođen u oktobru 2022. i ponovo u julu 2023. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.0708%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fevropski-politicki-teskasi-danas-sa-zelenskim-kod-trampa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Krim je bio i bojno polje i igralište: Zašto ga žele i Rusija i Ukrajina

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: nevenka-macan