Crnogorski zakonski okvir u oblasti zaštite ličnih podataka je zastario i ne prati savremene tehnološke tokove, posebno razvoj algoritama i nagli porast korišćenja vještačke inteligencije, ocijenila je direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović.
Govoreći u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Vuksanović je kazala da je u toku izrada novog zakonskog rješenja koje bi trebalo da bude usklađeno sa evropskim normama, prije svega sa GDPR regulativom.
Povodom Međunarodnog dana zaštite ličnih podataka, Vuksanović je podsjetila da Crna Gora i dalje primjenjuje zastarjela zakonska rješenja, iako je proces usklađivanja sa evropskim standardima započet.
- Postojećim zakonom imamo mehanizme kojima se možemo zaštiti, međutim možemo reći da taj zakonski okvir nije u skladu sa onim što je modernizacija donijela, niti sa algoritmima, niti sa porastom korištenja vještačke inteligencije, ali sa druge strane nije ni svijest građana na nekom velikom nivou o tome kako se mogu zaštiti i da li treba da zaštite, već reagujemo nakon što se određena zloupotreba dogodi - rekla je Vuksanović.
GDPR (General Data Protection Regulation) je evropska regulativa donijeta 2018. godine i, kako je istakla Vuksanović, znatno je savremenija u odnosu na važeći crnogorski zakon. Zbog toga smatra ohrabrujućim to što će doći do usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa tom direktivom.
- Zakon koji nas trenutno štiti je stariji, ima daleko slabije mehanizme zaštite, daleko slabije kazne. Možemo reći da taj okvir nama daje alatke da se kao građani zaštitimo, daje alatke i državi, ali to nije dovoljno, najčešće u primjeni su te kazne dosta slabe, iako zakonska varijanta propisuje zatvorske kazne, najčešće to budu novčane kazne ili neke uslovne kazne. Kaznena politika koja bi u ovom momentu bila možda i najefikasnija za građane da se negdje ustroje prilikom te zloupotrebe je izrazito mala. Sa druge strane mi vrlo svjesno iz civilne zloupotrebe automatskom podjelom određenog sadržaja prelazimo na teren krivične odgovornosti i to je usklađeno sa evropskim regulativama, ali kaznena politika ne ide toliko često u skladu sa najvišim mogućim kaznama, već slabijim, uslovnim - zaključila je Vuksanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuksanović: Svijest građana o zaštiti ličnih podataka nije na zavidnom nivou

Botun je bio samo katalizator za uspostavljanje političkih ultimatuma, pa se vraćanje na identitetska pitanja ogoljava koji su ideološki kapaciteti bili od starta zastupljeni kod koalicije na državnom nivou - ocijenila je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović.&nbsp;
Može se, prema njenim riječima, očekivati prekombinacija kako podgoričke lokalne vlasti, zastoj u realizaciji kapitalnih projekata, teško usvajanje odluka i zastoj u realizaciji budžeta, a nijesu isključena i preispitivanja koalicionih dogovora na državnom nivou.
Više je nego jasno, kaže Vuksanović, da se protest mještana Botuna ne tiče realizacije ekološkog projekta, već je sad jasno da je to uzavrela politička situacija, a građanska mobilizacija je pokazala da može poljuljati koalicione odnose.&nbsp;
- Vidjeli smo da je u Podgorici i Zeti već rezultiralo pritiscima na lokalnu vlast, ali i mnogo više od toga, odnosno direktnim ispostavljanjem političkih ultimatuma. Ono što se može očekivati u budućem periodu je da će uticati na samo funkcionisanje, a moguće i na neku rekonfiguraciju vlasti. Na državnom nivou je otvorilo određena pitanja, odnosno otvorilo je debatu o legitimnosti političkih odluka koje se donose, ali i u ovom momentu vidimo da se u javnosti, a i među političkim akterima, otvorila debata o mogućoj prekombinaciji političkih dogovora i saradnji u susret izborima 2027. godine - rekla je Vuksanović.
Smatra da Crna Gora ulazi u neizvjesnu političku situaciju koja će, kako ocjenjuje, najmanje dobra donijeti građanima Glavnog grada.
Dodaje i da se može očekivati zastoj u funkcionisanju Glavnog grada, odnosno da će funkcionisati u nekom, kako kaže, polukapacitiranom stanju.&nbsp;
- Prvi scenario je negdje da DNP svojim izlaskom napravi politički potres, koji će uticati na to da se nove koalicione snage i odnosi uspostave. Upitno je ko bi tačno iz opozicije pristupio vladajućoj većini. Ono što je fakat je da tim izlaskom vladajuća većina neće biti stabilna. I onako je negdje na samoj granici i biće ispod 30 predstavnika i to će značiti definitivno zastoj svih projekata, slabe kapacitete dogovora, teško usvajanje i korištenje budžeta, zaustavljanje sasvim sigurno kapitalnih projekata na nivou Glavnog grada i možda u krajnjem i neki izbori, ali očekujem da će to biti tek posljednji resurs za kojim će se posegnuti - istakla je Vuksanović.
Vidjeli smo, kako dodaje, da evropski predstavnici forsiraju priču da bi za ulazak i finiširanje svih obaveza koje imamo u ovoj fazi prema Evropskoj uniji i te kako značilo da je to ideološki istovjetna grupa političkih subjekata.
- Međutim, mi ne možemo očekivati da u ovom momentu dobijemo neko brzo razrješenje na tom fonu, niti saglasje, jer je naša politicka scena toliko razuđena, toliko je veliki broj igrača da mi ne možemo očekivati da vrlo brzo može da se uspostavi neki jasan, a opet na ideološkom fonu ujednačen dogovor- naglasila je Vuksanović.
Ističe da je kod predsjednika Skupštine Andrije Mandića upečatljivo što je tih i iskusno se distancira svih radikalnih stavova koje bi mogao da kaže, jer mu to,dodaje ona, ne bi išlo u prilog u političkom smislu.
- Vidjeli smo da on igra više na kartu pozivanja na neku institucionalnu saradnju, pokušava da iskoristi neke institucionalne korake ne bi li smirio tenzije, jer mu je više nego jasno da izlazak iz &nbsp;trenutne koalicije bi njemu donijelo najmanje koristi, tako da se za sada prićutao, koliko dugo vidjećemo - rekla je Vuksanović.
Podsjeća da je prošla godina završila uspješno zatvaranjem poglavlja, a ova počela turbulentno i u negativnom tonu, koji, vjeruje ona, evropskim partnerima ukazuje da je Crna Gora nestabilan partner u procesu pridruživanja.
- Ova godina je krucijalna u smislu kada tehnički treba da zatvorimo sva poglavlja, a evropski partneri ujedno procjenjuju da li mi imamo sposobnost uspostavljanja političkog &nbsp;dijaloga, što mi ovih dana intenzivno pokazujemo da nemamo i sa druge strane procjenjuju da li imamo čvrste institucije koje mogu odigrati svoju ulogu onda kada je krizna situacija. Ne mislim da mi u ovom momentu odajemo utisak kredibilnog partnera sa čvrstim institucijama koji reforme može sprovesti do kraja, odnosno pokazujemo da upravljanje krizama kid nas nužno podrazumijeva destabilizaciju, a trebalo bi da je suprotno. Čvrsto vjerujem da Evropska unija nama neće dozvoliti da napravimo kardinalne greške, te da će nas na vrijeme zauzdati i negdje usmjeriti i prosto zabraniti da napravimo greške, ako mogu tako sa nadom da kažem, kako bismo nastavili svoj put ka članstvu - zaključila je Vuksanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxmsFFdIj6Sc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1084x550

Vuksanović: Botun bio samo katalizator za uspostavljanje političkih ultimatuma

U Informativnoj emisiji "24 sata", na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Novi protest, ali najavljeni
- &nbsp;Botunjani danas organizovali blokade na dva mjesta, a kao što su i juče obećali, javnost su unaprijed obavijestili o lokacijama.
&nbsp;- Spremne izmjene Zakona o javnim okupljanjima koje podrazumijevaju oštre sankcije za neprijavljene blokade.&nbsp;
- Koordinator pregovora o otvorenim pitanjima sa Hrvatskom Ervin Ibrahimović.
- Do 8 godina zatvora za nezakonito bogaćenje, zakonsko rješenje koje priprema Ministarstvo pravde.
Gošća emisije "24 sata" je Nevenka Vuksanović, CEDEM.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gošća Nevenka Vuksanović, tema dana "Novi protest, ali najavljeni"

Crna Gora je zatvaranjem pet pregovaračkih poglavlja u jednom danu potvrdila status najnaprednije kandidatkinje u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ali sagovornici emisije „Argumenti“ na TVCG ukazuju da je pred državom i dalje zahtjevan period u kojem će se mjeriti politička zrelost i spremnost na suštinske reforme.
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović kazao je da Crna Gora status predvodnice nikada nije ni izgubila, ali da on sam po sebi nema veliku težinu ukoliko ne prati konkretan napredak.
- Ako ste predvodnica nekog tima koje se ne kreće previše brzo, onda vam taj status ne znači puno - rekao je Zenović.
On je istakao da je zatvaranje velikog broja poglavlja u jednom danu rezultat koji ima širi značaj, naglašavajući da „ovoliki broj poglavlja u jednom danu nije zatvoren još od 2009. godine“, te da je 16. decembar „veliki datum u istoriji politike proširenja“.
Govoreći o pristupu Evropske unije prema kandidatima, Zenović je poručio da je princip zasluga neupitan.
- Politika proširenja mora biti zasnovana na zaslugama, nema alternativu - kazao je on, dodajući da je to jedini način da proces ostane kredibilan i ireverzibilan.
Poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković-Kuč ocijenila je da je riječ o velikom uspjehu koji treba priznati.
- Ovo je veliki uspjeh i to moramo svi da priznamo - rekla je ona, naglašavajući da je riječ i o uspjehu Evropske unije nakon dugog perioda zastoja u politici proširenja.&nbsp;
Vuković-Kuč je upozorila da se problemi u pojedinim poglavljima neće izgubiti njihovim privremenim zatvaranjem, navodeći da se zahtjevi posebno pojačavaju u oblasti zajedničke poljoprivredne politike.
- Ovdje se radi o finansijama, o EU fondovima, o velikom novcu - istakla je ona, ocjenjujući da Crnu Goru u 2026. godini očekuju najveći izazovi u integracionom procesu.
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović kazala je da zatvaranje poglavlja predstavlja realan uspjeh države i građana.
- Ovo je zaista realan uspjeh Crne Gore, ali i svih građana i građanki - navela je Vuksanović, dodajući da je potvrđeno da je Crna Gora u ovom trenutku najspremnija kandidatkinja.
Ona je ocijenila da je ovaj iskorak i test političke zrelosti, postavljajući pitanje „da li ćemo ovo razumjeti kao signal da zbilja realizujemo ubrzane i suštinske reforme, ili ćemo ostati samo na formalnom napretku“. 
&nbsp;

Zenović: Status predvodnika nema veliku težinu bez konkretnog napretka; Vuković-Kuč: Problemi u poglavljima ne nestaju njihovim privremenim zatvaranjem

Crnu Goru očekuje značajan put ka usklađivanju medijskog zakonodavstva sa evropskim standardima i jačanju etičkog, odgovornog i istraživačkog novinarstva, koje služi javnom interesu i doprinosi zaštiti ljudskih prava i demokratije.
To je ocijenjeno na događaju „Dodjela nagrada za etičko izvještavanje i razgovor sa novinarkama i novinarima“, koji je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović, poručila je da, prema najnovijem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori, državu očekuje značajan put ka usklađivanju medijskog zakonodavstva i praksi koje treba da štite integritet redakcija i novinarskih izvora.
- U izvještaju Evropske komisije jasno stoji da je pred Crnom Gorom veliki zadatak – usklađivanje medijskog zakonodavstva i primjena standarda koji u potpunosti štite integritet redakcija i samih izvora - kazala je Vuksanović.
Ona je istakla da su na današnjem događaju predstavljeni primjeri odgovornog istraživačkog novinarstva „koje mjeri dva puta, a siječe jednom“, uz provjeru činjenica, zaštitu izvora i poštovanje privatnosti.
Dodala je da je i tokom nedavnih konsultacija potvrđeno da su, prema mišljenju organizacija civilnog sektora koje se bave medijskim analizama i razvojem medija, neophodna veća budžetska ulaganja u medijski sektor Crne Gore.
Programska menadžerka za ljudska prava i demokratiju, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori Mladenka Tešić, poručila je da današnja ceremonija dodjele nagrada za etičko izvještavanje potvrđuje da crnogorski slobodni i profesionalni mediji imaju snažnu svijest o svojoj odgovornosti i djeluju kao čuvari ljudskih prava i demokratije, pozivajući vlast na odgovornost.
- I pored teških tema, poput seksualnog uznemiravanja učenika, slučaja Klapuh ili teškog položaja djece bez roditeljskog staranja, ohrabrujuće je vidjeti da crnogorski mediji proizvode dobro istražene i kvalitetno prezentovane istraživačke izvještaje - kazala je Tešić.
Prema njenim riječima, suština medija je da služe javnom interesu, što podrazumijeva davanje prioriteta pluralizmu u odnosu na dogovore, kvalitetnom sadržaju u odnosu na „klikabilne“ naslove i dugoročnim društvenim benefitima u odnosu na kratkoročni profit.
- Da bi se to postiglo, neophodna je saradnja između državnih vlasti, regulatora, medijskih stručnjaka, civilnog društva i međunarodnih partnera. Nezavisni i pluralistički mediji građanima pružaju raznovrsne i pouzdane informacije, stvarajući osnovu za informisanu javnu debatu - istakla je ona.
Tešić je naglasila da su te vrijednosti u samoj srži Evropske unije i procesa pristupanja Crne Gore EU, podsećajući donosioce odluka na važnost stvaranja okruženja u kojem novinari mogu da rade bez uznemiravanja, političkog pritiska, cenzure ili progona.
- To je ključno pitanje koje se odnosi na vladavinu prava i može značajno uticati na put svake zemlje kandidata ka članstvu u Evropskoj uniji - istakla je Tešić.
Predstavnica Sociološkog centra Crne Gore (SOCEN) Nikoleta Đukanović podsjetila je da cilj projekta bio da doprinese tačnom, etičkom i odgovornom izvještavanju o kršenju ljudskih prava u medijima, što je, kako je istakla, tema koja je uvijek aktuelna i u Crnoj Gori nikada nije u potpunosti zaokružena.
- U vremenu kada dezinformacije i senzacionalizam sve češće oblikuju javni diskurs, veoma je važno da osnažimo medijske profesionalce i novinare da izvještavaju istinito, objektivno i, što je najvažnije, u interesu javnosti - kazala je Đukanović.
Ona je navela da projekat ima za cilj da poveća odgovornost medija, postavi profesionalne standarde i pruži podršku novinarima u radu na temama od izuzetnog društvenog značaja.
- U osmišljavanju projekta nastojali smo da promovišemo etičko novinarstvo kroz tri ključne komponente – sistem monitoringa medijskog izvještavanja o slučajevima kršenja ljudskih prava i obradu slučajeva neetičkog izvještavanja, sprovođenje programa obuka i edukacija za novinare o profesionalnim i etičkim standardima, kao i jačanje saradnje između novinara i predstavnika pravosuđa kroz zajedničke radionice, panele i dijalog o odgovornom izvještavanju - pojasnila je Đukanović.
Prema njenim riječima, u posljednje dvije godine realizovan je veliki broj aktivnosti koje su obuhvatile izradu metodologije za praćenje medijskog sadržaja, analizu sudskih postupaka, intervjue sa novinarima, obuke o etičkom izvještavanju, kao i različite panel diskusije i sastanke između medijskih i pravosudnih aktera.
- Cilj svega toga bio je da doprinesemo razvoju i unapređenju kulture profesionalnog novinarstva, koje poštuje činjenice, dostojanstvo i ljudska prava, ali i jača povjerenje između građana, medija i institucija - kazala je Đukanović.
Tokom diskusije „Kako proces pristupanja EU otvara prostor za istraživačko novinarstvo?“ novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Đurđa Radulović, dobitnica prve nagrade za novinarski članak o seksualnom uznemiravanju u školama, govorila je o motivima i izazovima u radu na ovoj temi.
- Inspiracija za priču bila je jednostavna, svi smo znali da se to dešava. Cijela moja generacija mogla je, na jednoj običnoj kafi, da se prisjeti brojnih primjera, bilo da smo im svjedočili lično, bilo da nam je neko blizak ispričao. Seksualno uznemiravanje u školama je, nažalost, prisutna pojava - kazala je Radulović.
Istakla je da je bilo potrebno pronaći sagovornike spremne da progovore o tome i slučajeve koji imaju konkretne dokaze, poput poruka koje potvrđuju uznemiravanje.
- Ta prva priča bila je samo uvod u druge dvije koje sam radila – o seksualnom uznemiravanju u školama u Tuzima. Te priče, međutim, nijesu imale veliki odjek, jer se radi o manjinskoj zajednici, o školama koje se nalaze, kako mnogi kažu, ‘tamo negdje’, u selima. A radi se o učenicima osnovne škole, o slučajevima za koje su znali i profesori i Ministarstvo. To pokazuje koliko je pojava rasprostranjena i koliko se o njoj ćuti - kazala je Radulović.
Na pitanje da li su institucije nakon objavljivanja tekstova reagovale, Radulović je kazala da ne može da ocijeni da li je bilo konkretnih promjena.
- Nadam se da se makar više priča o tome i da će sada neki nesavjestan profesor razmisliti o svom ponašanju. Ljudi koji seksualno uznemiravaju postoje svuda u svijetu i to se ne može potpuno iskorijeniti, ali se može mnogo uraditi na prevenciji. Institucije su te koje treba da reaguju, a drugi profesori moraju biti svjesni da imaju odgovornost da posmatraju, da prepoznaju i da reaguju - poručila je Radulović.
Dobitnik druge nagrade o slučaju Klapuh, novinar Radija Slobodna Evropa Miloš Rudović, kazao je da je njegov istraživački tekst o slučaju Klapuh nastao iz želje da sazna više o tom zločinu, za koji ni nakon tri decenije niko nije odgovarao.
Objasnio je da je najveća prepreka tokom istraživanja bila saradnja sa organima u Beogradu.
- Na naše zahtjeve za slobodan pristup informacijama koje smo slali Ministarstvu pravde Srbije uopšte nijesmo dobijali odgovore. Odgovore smo, međutim, dobijali od Specijalnog suda, koji su pokazali da je odluka o izručenju više puta bila na stolu ili u kabinetu ministra pravde, ali po njoj nikada nije postupano - kazao je Rudović.
Govoreći o praktičnim izazovima, istakao je da su oni u novinarstvu uvijek slični – balans između brzine i tačnosti, kao i očuvanje objektivnosti.
- To su bili glavni izazovi, posebno imajući u vidu da je riječ o ratnom zločinu i da je svaku činjenicu bilo potrebno višestruko provjeriti - naveo je.
Na pitanje o zaštiti izvora, Rudović je objasnio da su se u ovom slučaju u velikoj mjeri oslanjali na dokumentaciju dobijenu po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama i materijale nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava.
- Problem je danas, posebno u eri društvenih mreža i digitalnih alata, kako zaštititi izvor informacija. To je izazov na koji novinari moraju svakodnevno da se pripremaju i rade, i nažalost, još uvijek nemamo konkretno rješenje za to - zaključio je Rudović.
Dobitnica treće nagrade, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Tijana Lekić istakla je da je pitanje granice između javnog interesa i zaštite privatnosti djece bez roditeljskog staranja &nbsp;bilo jedno od ključnih tokom izrade njenog istraživačkog teksta.
- Naš cilj od početka nije bio da idemo ka senzacionalizmu ili da šokiramo javnost. Zbog toga nijesmo ulazili u detalje niti prikazivali djecu kao žrtve, već kao subjekte prava - objasnila je Lekić.
Dodala je da se analiza fokusirala na institucionalne propuste koji dovode do uskraćivanja prava djece.
- Granica između javnog interesa i zaštite privatnosti završava se u trenutku kada bi objavljivanje određenih informacija moglo da ugrozi dostojanstvo djece ili bilo koje osobe o kojoj izvještavamo. Javnost ima pravo da zna, ali novinari moraju znati gdje to pravo prestaje - poručila je Lekić.
Njena koleginica, sa kojom dijeli nagradu, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Maja Boričić kazala je da joj je posebno drago što je njen istraživački tekst o djeci bez roditeljskog staranja prepoznat i nagrađen, jer se, kako je kazala, radi o najranjivijoj i često nevidljivoj kategoriji društva.
- Posebno mi je drago što je upravo ova priča dobila priznanje, jer su ta djeca najranjivija kategorija društva i praktično nevidljiva. Dobro bi bilo da mediji više govore o toj temi, kako bi društvo bolje razumjelo njihovu situaciju, ali i da institucije više rade na tome da im se pomogne da vode normalan život - kazala je Boričić.
Naglasila je da zadatak medija nije senzacionalizam, već doprinos razumijevanju i rješavanju društvenih problema.
- Treba objavljivati ono što doprinosi razumijevanju neke pojave i njenom rješavanju, bez ulaženja u nepotrebne detalje. To je posebno važno kada govorimo o djeci - istakla je Boričić.
Govoreći o stanju medijske scene u Crnoj Gori i njenom približavanju evropskim standardima, Boričić je kazala da evropski proces može doprinijeti većoj transparentnosti i boljem pristupu informacijama.
- Proces pristupanja Evropskoj uniji može da pomogne i u finansijskom smislu, ali i kroz otvaranje pristupa informacijama, obuke i povezivanje sa sličnim evropskim organizacijama. U tom procesu jedna od ključnih stavki je i zaštita novinara i medijskih sloboda, što je izuzetno važno za naš rad - poručila je Boričić.
Ona je dodala da crnogorski mediji još uvijek nemaju uslove kakve imaju kolege u razvijenijim zemljama.
- Ne možemo reći da smo na nivou drugih medijskih centara – nedostaju sredstva, novinari su često nezadovoljni i demotivisani. Ipak, ovaj posao ne može da radi neko ko ga ne voli, jer zahtijeva posvećenost i ličnu strast - zaključila je Boričić.
Učesnica Newsroom Europe projekta Evropske akademije Berlin Marija Bule ukazala je na visok nivo povjerenja koji građani Njemačke imaju u svoje medije i važnost evropskih programa podrške mladim novinarima.
- Iz mog, doduše ograničenog, iskustva mogu reći da u Njemačkoj postoji izuzetno veliko povjerenje u medije. Smatra se da su mediji nezavisni i slobodni, posebno javni servisi, u koje građani imaju gotovo potpuno povjerenje. Možda jedino krajnja desnica ima drugačiji stav, ali u cjelini, javnost vjeruje svojim medijima - kazala je Bule.
Ona je objasnila da u Njemačkoj važnu ulogu ima Savjet za štampu, koji djeluje kao samoregulatorno tijelo i nadzornik etičkog novinarstva.
- Savjet za štampu je svojevrsni medijski ‘čuvar’. Postoji etički kodeks, građani mogu podnijeti pritužbe, a Savjet može izreći i sankcije. Iako je riječ o dobrovoljnom i samoregulatornom mehanizmu, njemu pripadaju svi – online, štampani, televizijski i video mediji - navela je Bule.
Dodala je da je u Njemačkoj duboko ukorijenjena tradicija istraživačkog novinarstva i kritičkog izvještavanja o vlasti i opoziciji, što, kako kaže, „fomira kulturu odgovornosti i pluralizam mišljenja“.
Govoreći o projektu Newsroom Europe, koji finansira Evropska unija kroz program Erasmus+, Bule je istakla da takve inicijative mladim novinarima pružaju dragocjenu priliku za profesionalni razvoj.
- Trenutno sarađujem sa novinarima iz Poljske i Danske. Prakse, razmjene, grantovi i stipendije koje EU nudi mladim novinarima neprocjenjive su. Početak karijere u novinarstvu je težak, ali EU ulaže mnogo u razvoj mladih talenata, u njihovo umrežavanje i u učenje kako odgovorno izvještavati - kazala je Bule.
Događaj je organizovan u okviru projekta “Nadziranje medija – praćenje etičkog izvještavanja o kršenjima ljudskih prava” koji CEDEM realizuje u partnerstvu sa Sociološkim centrom Crne Gore (SOCEN), uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Crnu Goru očekuje značajan put ka jačanju etičkog, odgovornog i istraživačkog novinarstva

Potrebna je prosto administracija koja ne služi partijama, već građanima - kazala je za Antenu M direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Nevenka Vuksanović komentarišuući izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, koji je objavljen prošle sedmice, odnosno konstataciju da se reformski procesi u oblasti javne uprave odvijaju sporo.
Iako je u dokumentu konstatovan određeni napredak, prije svega usvajanjem novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Komisija ukazuje da je usljed netransparentnosti podataka o broju zapošljenih, te njihovim angažmanima i kompetencijama za pokrivanje određenih pozicija teško precizno procijeniti administrativne kapacitete državne uprave.
Vuksanović navodi da je sama ocjena u izvještaju EK umjereno pozitivna, ali bez neke euforije.
- Brisel priznaje napredak u tehničkim stvarima, neki pregovarački klasteri su zatvoreni, nova zakonska rješenja usvojena - rekla je Vuksanović.
Međutim, ključna poruka je da reforma javne uprave i vladavina prava ne mogu biti samo na papiru.
- U javnoj upravi je i dalje previše VD funkcija, previše zapošljavanja po političkoj liniji i nedovoljno profesionalizacije - ističe Vuksanović.
Komisija, kako dodaje, traži usvajanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama i jasne mehanizme za meritokratska zapošljavanja.

Vuksanović: Potrebna administracija koja služi građanima, a ne partijama

Crna Gora se suočava sa sistemskom blokadom u popunjavanju ključnih institucionalnih pozicija, što Evropska komisija u najnovijem izvještaju iz novembra 2025. prepoznaje kao jedno od centralnih pitanja vladavine prava. Kriza u Ustavnom sudu, izazvana penzionisanjem jedne sutkinje, kako tvrdi opozicija, a Venecijanska komisija na neki način potvrđuje, mimo ustavne procedure, otvorila je duboku raspravu o poštovanju nezavisnosti sudstva i granica političkog uticaja. Istovremeno, proces izbora novog sudije traje, uz jasnu preporuku Brisela da se donese poseban zakon koji bi definisao radnopravni status sudija, uključujući kriterijume za razrješenja i penzionisanje. U javnosti se sve češće govori o partijskoj trgovini prilikom imenovanja u institucijama, a građani sve otvorenije ukazuju da se mjesta namijenjena stručnjacima dijele po političkom ključu. Svjedočili smo tome i juče prilikom izbora petog senatora Državne revizorske institucije, kada je, makar po tvrdnjama opozicije, politička računica ponovo prevagnula nad profesionalnim kriterijumima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408110428_6d19de9397ecc0d80f8f2d33d6fe59476fb499484e21e9ac680807fdc3ea48b4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408110428_6d19de9397ecc0d80f8f2d33d6fe59476fb499484e21e9ac680807fdc3ea48b4" data-rendition-name="original" width="1051" height="595" loading="lazy" alt="Nevenka Vuksanović"><figcaption>Nevenka Vuksanović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption></figure>  Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović kaže da izvještaj Evropske komisije potvrđuje da je Crna Gora ponovo prepoznata kao najnaprednija zemlja kandidat u regionu, što je važna poruka o kredibilitetu našeg evropskog puta. – Taj napredak treba pozdraviti, jer pokazuje da postoje institucionalni kapacitet i znanje da se sprovedu reforme. Ipak, izvještaj jasno upozorava da bez hitnog popunjavanja ključnih institucija taj napredak ostaje ranjiv. Kadrovske blokade u sudstvu i drugim institucijama nisu samo "lokalni problem", već se radi o simptomu šireg sistema – rekla je Vuksanović za "Dan". Ona smatra da često izostaje spremnost da se nezavisne institucije stave iznad partijskih interesa. – Vjerujem da je članstvo u EU dostižno u bliskoj budućnosti, ali samo ako pokažemo da su vladavina prava i depolitizacija institucija naša stvarna opredjeljenja. Sudski savjet, koji i dalje radi u krnjem sastavu, ostaje simbol strukturne slabosti sistema. Evropska komisija insistira da se kroz ustavne izmjene smanji politički uticaj, posebno ulogom ministra pravde kao ex officio člana, te da se poveća broj članova biranih iz redova samih sudija. Odsustvo jednog člana i kašnjenja u izborima dodatno su istakli problem nedostatka kapaciteta i političke volje da se osigura stabilnost u sudskoj vlasti. Komisija upozorava da transparentnost u odlučivanju i objavljivanju obrazloženja o izborima i unapređenjima mora postati obavezna praksa – ističe Vuksanović. <h2>Blokade Skupštine podrivaju evropski put</h2> U opštoj ocjeni, Evropska komisija poručuje da Crna Gora mora osigurati pravovremeno, transparentno i na zaslugama bazirano popunjavanje svih ključnih pozicija u pravosuđu, tužilaštvu i regulatornim tijelima. Naglašavaju da blokade u Skupštini ne smiju postati trajni obrazac političkog ponašanja, jer direktno podrivaju kredibilitet institucija i evropski put države. U trenutku kada Brisel Crnu Goru vidi kao najdalje odmaklog kandidata, unutrašnja institucionalna nepopunjenost postaje njena najveća slabost. Slična situacija bilježi se i u Tužilačkom savjetu, gdje dva mjesta još nijesu popunjena. Evropska komisija traži trajno ustavno rješenje kojim bi se spriječile blokade i jasno uredio način izbora članova Savjeta. Iako je broj tužilaca povećan, mreža tužilaštva i dalje nije u potpunosti funkcionalna. Problem imenovanja i dalje je politički osjetljiv, a Komisija ga označava kao jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti. Agencija za sprečavanje korupcije, suočena s istekom mandata rukovodstvu i višemjesečnim vakuumom, ilustruje šire institucionalno zagušenje. Komisija bilježi da kašnjenje u imenovanju novog rukovodstva ozbiljno utiče na efikasnost borbe protiv korupcije i traži dosljedno sprovođenje preporuka GRECO-a kroz novi zakon.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415100428_7b046610a23057e58387e7162e305f5beb53f65ee2d1e8620bcea6eac0decde6.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250415100428_7b046610a23057e58387e7162e305f5beb53f65ee2d1e8620bcea6eac0decde6" data-rendition-name="original" width="738" height="551" loading="lazy" alt="Andrea Popović"></figure>  Ni medijski sektor nije izuzet. Evropska komisija konstatuje kašnjenja u imenovanju članova Savjeta RTCG i Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge, što direktno usporava primjenu novog medijskog zakonodavstva. Ukazuju na potrebu depolitizacije i transparentnog izbora članova, kao uslova za profesionalno funkcionisanje Javnog servisa i regulatora. Popović: Koče nas problemi koje samo mi možemo riješiti Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije pokazuje da Crna Gora ponovo hvata korak na evropskom putu, ali i da nas najviše koče problemi koje samo mi možemo riješiti, kazala je za "Dan" Andrea Popović, izvršna direktorica Mreže za evropske politike (MASTER). – Ključne institucije moraju biti funkcionalne, ne zbog Brisela, već zbog građana koji zaslužuju pravdu koja ne čeka i sistem koji radi za njih. Ustavni sud, Tužilački savjet i nezavisna tijela nisu tehničko pitanje, već pitanje povjerenja u državu. Evropske reforme nijesu tu da zadovoljimo formu, već da promijenimo suštinu – da Crna Gora postane društvo u kojem institucije štite građane, a ne interese partija i moćnika – istakla je Popović. Posebno mjesto u izvještaju zauzima pojam merit system, na kojem Evropska komisija snažno insistira. Taj sistem, kako se naglašavaju, podrazumijeva da napredovanje, imenovanja i unapređenja u pravosuđu, tužilaštvu i upravnim strukturama moraju biti zasnovani isključivo na stručnim kompetencijama, profesionalnom učinku i integritetu kandidata, a ne na političkoj pripadnosti ili ličnim vezama. Merit system predstavlja ključnu garanciju institucionalne nezavisnosti, jer eliminiše mogućnost da kadrovska rješenja zavise od trenutne političke većine. Evropska komisija u tom kontekstu upozorava da postojeća praksa imenovanja često nije praćena jasnim obrazloženjima, javnim konkursima ili transparentnim kriterijumima, što dovodi u pitanje legitimitet odluka. Uspostavljanje potpuno funkcionalnog merit system-a, kako se ističu, odrediće ne samo kredibilitet pravosudnih institucija, već i ukupni tempo pregovora sa Evropskom unijom u poglavljima 23 i 24.

1250x600

Trgovina foteljama pretvara institucije u partijske tabore

Iako najnapredniji kandidat za članstvo, Crna Gora usporava u dva najvažnija poglavlja na putu ka člastvu u Evropskoj uniji - 23 i 24. Evropska komisija u Izvještaju je zabilježila i napade javnih ličnosti, prije svega predstavnika političkih partija na slobodu medija i angažman civilnog društva u Crnoj Gori. Sagovornici Televizije E kažu da su Crnoj Gori, umjesto formalnih, potrebne suštinske reforme.
<h2>Zadovoljstvo i oprez</h2>
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović kazala je da to što je EK konstatovala trud u određenim pregovaračkim poglavljima, ne znači da je Crna Gora pokazala spremnost u svim ili da do kraja 2026. zatvori sva poglavlja. 
- Biće da se negdje balansira između tehničke spremnosti, da mi tehnički zatvorimo sva poglavlja, a sa druge strane politička spremnost i volja koja je dvojaka – volja naših političkih aktera, naših institucija, a sa druge strane politička spremnost Evropske unije - rekla je Vuksanović za TV E.
Evidentno je, ističe ona, da je ono u čemu će se mjeriti postignuće poglavlja 23 i 24. 
- I mi negdje jesmo dobili tezu da je Crna Gora u prethodnom izvještaju bila bolja, ali da je generalno pokazala spremnost. Suština je da se napredak u tim poglavljima ne mjere brojem zakona koje ćete donijeti, već stvarnim rezultatima - poručila je Vuksanović.
Iz vladajućih partija ne kriju zadovoljstvo povodom pozitivnih ocjena Evropske komisije. Svjesni su, kažu, i izazova.
- U suštini izvještaj je pozitivan, Crna Gora je najnaprednija zemlja kandidat. Sasvim je normalno da nijesmo sve uspjeli da uradimo, to ne treba kriti od građana, ali svakako kao odgovorna vlast treba što prije da krenemo u rješavanje tih problema - ocijenio je za TV E poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović.
<h2>Evidentiran pritisak političara na medije i novinare</h2>
Stvarne rezultate Brisel očekuje i kada je riječ o suzbijanju verbalnih napada ka novinarima i civilnom sektoru, a koji dolaze od predstavnika političkih partija, a često i zvaničnika iz sektora bezbjednosti i odbrane. 
- Veoma je važno da se ovo dogodilo. Dakle, da u Izvještaju EK imamo evidentiran pritisak političara na medije i novinare, posebno na grupu medija kojoj pripadamo i vi i mi. Dakle, iz Izvještaja jasno čitamo na koga se to precizno odnosi. EK očigledno skreće pažnju poslanicima, funkcionerima, ministrima jedne partije, konkretno Demokratske Crne Gore, da su takvi pritisci i takve prozivke na račun medija neprihvatljive - kazala je za TV E Danica Nikolić, urednica M portala.
U izvještaju se navodi da su potrebni jači mehanizmi zaštite istraživačkog novinarstva i civilnog društva. To je, smatra Nikolić, svojevrsno ohrabrenje, ali situacija u Crnoj Gori, ukazuje na ozbiljnije pritiske.
- To je oštro upozorenje onima koji su pokušavali da izvrše pritisak na medije, koji su pokušavali tim pritiscima da neke medije, čak i ugase. Ne samo tim pritiscima, nego brojnim tužbama, tzv. slap tužbama i svim onim sto podrazumijeva djelovanje vlasti prema medijima koji im nijesu naklonjeni i koje oni smatraju neprijateljskim, kao što je u slučaju grupe medija, gdje se vlast direktno preko svojih ljudi, preko institucija kojima upravlja, preko SDT- a pokušava osvetiti ili ih na neki način dovesti u poziciju da se bore za opstanak, da budu ugašeni - ocijenila je Nikolić.
<h2>Vanjska politika izazov</h2>
U Izvještaju se konstatuje da korupcija i dalje postoji u mnogim sektorima, a epilog priče o izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu u velikoj mjeri uticaće i na poglavlje 27 – koje se odnosi na životnu sredinu. Sagovornici Televizije E kažu i da je poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku i bezbjednosnu politiku biti izazovno zbog otvorenih pitanja sa susjednom Hrvatskom.
- Geopolitički momenat je veoma bitan. To je ključni razlog zašto je Crna Gora napredovala. Nijesmo mi napredovali što smo odjednom postigli ne znam kakv bum u našim reformama, već je EU morala da svoju najprogresivniju kariku, a to je politika proširenja, održi je živom i da pokaže da ta politika i dalje ima smisla - kazala je Vuksanović.
Takav trenutak, ukazuju sagovornici TV E, Crna Gora mora znati da iskoristi, ističući da samo članstvo nije cilj, već suštinsko prihvatanje vrijednosti i principa na kojima se Evropska unija temelji.

Napredak na papiru, problemi u praksi: Crnoj Gori umjesto formalnih potrebne suštinske reforme

Dogovor političara jedini je kriterijum i uslov za izbor sudija Ustavnog suda, kazala je direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava Nevenka Vuksanović i ocijenila da će se partije dogovoriti o popunjavanju tog suda pod pritiskom evropskih partnera.
Vuksanović je u intervjuu agenciji MINA kazala da je situacija sa izborom sudija Ustavnog suda primjer političke volje, odnosno u crnogorskom slučaju primjer izostanka političke volje da se jedna institucija tog kalibra oslobodi političkog uticaja.
Kako je kazala, namjerno se taj cijeli proces izigrava, blokira i opstruira, sa intencijom da se zadrži određeni politički uticaj nad Ustavnim sudom. 
Vuksanović je rekla da se ne radi o nekim tehničkim preprekama, već je samo u pitanju dogovor koji će poslanici postići.
„To je jedini uslov i jedini kriterijum. Taj dogovor se zasniva na tome da li će oni zadržati, ili imati i osvariti politički uticaj unutar tog suda“, navela je Vuksanović.
Prema njenim riječima, priča o tome da se planira izbori četvoro sudija odjednom pokazuje da je to definicija grabeža političke moći, prije nego stvarno biranja sudije koji treba da odlučuje u interesu građana. 
„Mislim da će to takođe biti ispostavljeno kao zahtjev evropskih partnera i da će se pod direktnim, jakim pritiskom evropskih partnera oni dogovoriti, pa moguće taman u ovakvom odnosu, da to bude zapravo u jednom mahu, a da se podmire interesi svih njih“, rekla je Vuksanović.
Upitana da li je aktuelna parlamentarna većina stabilna, ona je kazala da, iako aktuelna parlamentarna većina ima dovoljan broj poslanika da podrži Vladu, daleko od toga da se može govoriti da je to jedna stabilna koalicija, da je u suštini stabilna Vlada.
„To možemo vidjeti i po sve intenzivnijim i sve češćim trzavicama koje postoje unutar te parlamentarne većine“, navela je Vuksanović.
Kako je rekla, javnost vrlo jasno vidi neslaganja unutar većine i unutrašnje konflikte, bilo da je u pitanju izgradnja kolektora u Botunu ili odnos prema medijima.
Vuksanović je kazala da su ti konflikti rješavani na nekim dnevnim rješenjima koja.
„Ali daleko od toga da se tu negdje poklapaju unutrašnja politička stremljenja, ideologije i vrijednosti, a vrlo mogući i ciljevi unutar same parlamentarne većine“, navela je Vuksanović.
Prema njenoj ocjeni, u tom smislu ne može se govoriti o tome da Crna Gora ima stabilnu Vladu. 
„Da li ona ima Vladu koja će se održati dovoljno dugo da nas uvede u Evropsku uniju (EU) je drugo pitanje i da li će tu stabilnost Vlade usloviti i zahtijevati od nas EU“, rekla je Vuksanović.
Upitana da li očekuje rekonstrukciju Vlade ove godine i kako vidi česte najave rekonstrukcije od premijera Milojka Spajića, Vuksanović je odgovorila da takva Spajićeva retorika pokazuje da su otvoreni za neki vid promjena, ali i da on na taj način uslovljava konstituente parlamentarne većine da koriguju svoje ponašanje ili ekscese koje su imali u javnosti.
Kako je navela, rekonstrukcija je postala pravilo od 2020. godine, pa je vrlo izvjesno da će do nje doći. 
„Još jedan razlog zašto do rekonstrukcije mora doći je zato što se ne smiju desiti preuranjeni izbori i barem iz ugla EU ti se izbori ne smiju desiti prije 2027. godine, što znači da jedini manevar koji preostaje jeste rekonstrukcija Vlade“, istakla je Vuksanović.
Ona je naglasila da ne očekuje rekonstrukciju do kraja godine, ali da je nezahvalno baviti se takvim prognozoma jer su aktuelna parlamentarna većina i Vlada nepredvidivi.
„Procjenjujem da do kraja ove godine ipak takva vrsta rekonstrukcije neće doći, možda u januaru ili februaru, početkom naredne godine, iz prostog razloga što vjerujem da bi trebalo fokus da bude i nadam se da će biti na zatvaranju određenih poglavlja i na rješavanju određenih reformi i reformskih pitanja koji treba da budu prioritet“, kazala je Vuksanović.
Upitana kako se takav odnos partija unutar parlamentarna većine, situacija sa Ustavnim sudom i izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu može odraziti na evropski put, ona je odgovorila da je nerealno govoriti o ubrzavanju pregovora, ali da je optimistična da će se zbog pritiska evropskih partnera Crna Gora pogurati u narednu razvojnu fazu.
 
Vuksanović je dodala da je vrlo zabrinuta da društveno politička dešavanja na prostoru Crne Gore ometaju ono što bi trebalo da bude prioritet svih političara u ovom periodu, kako bi država mogla da pređe u narednu fazu pregovora.
„Sve ove stvari koje su maltene dnevne na našem repertoaru, zapravo usporavaju ulazak Crne Gore u EU“, rekla je Vuksanović.
Kako je kazala, optimistična je zato što smatra da će partneri reći šta treba da se uradi.
„Ne kažem da naše institucije ne rade svoj dio posla. Ima jako puno stvari koje naše institucije, od Ministarstva evropskih poslova pa na dalje, ispunjavaju, ali ne mislim da je to dovoljno“, naglasila je Vuksanović.
Ona je istakla da nije dovoljno ni samo da se pokaže otresita politička volja, pogotovo kada je je ta volja vrlo često deklarativne, ali ne i suštinske prirode. 
Upitana da prokomentariše odluku da se uskrati prisustvo na konferenciji za novinare ministra odbrane Dragana Krapovića pojedinim medijima, Vuksanović je kazala da je to pogrešan čin, koji predstavlja direktan napad na medijsku slobodu u Crnoj Gori i jedan vid kontrole medijskog prostora.
Ona je rekla da je sreća da takav čin nije naišao na podršku drugih političkih subjekata.
„Bez obzira na to, to jeste alarm onoga što bi moglo da nas čeka u narednom periodu i nešto protiv čega se svi moramo boriti“, kazala je Vuksanović.
Ona je dodala da se nada da to neće rezultati samo verbalnom opomenom Spajića Krapoviću, „nego i nekim drugim vidom kazne za takvu vrstu selektivnog odobravanja i direktnog uticanja na pristupe informacijama“.
Vuksanović je istakla da se i u drugim državama sloboda medija sve više sužava, navodeći američki primjer, gdje su ukinute vrlo gledane prodemokratske programe.
Kako je rekla, to se već prenosi na evropsko tlo, ali ne misli da je Crna Gora došla do toga da se takvo postupanje prenosi i na crnogorske političare.

Vuksanović: Dogovor političara jedini kriterijum za izbor sudija Ustavnog suda

Iako su saglasnošću od 68 poslanika opozicije i većine usvojene izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika i Zakona o lokalnoj samoupravi, direktorica NVO CEDEM Nevenka Vuksanović smatra da će to biti samo neke kozmetičke izmjene, a da suštinski problem ostaje.
Vuksanović u izjavi za RTNK ističe da je bilo bolje raditi na Zakonu o prebivalištu.
- Bez tih suštinskih promjena, ovo je samo mali dio koji će donekle poboljšati i unaprijediti naš izborni sistem, ali daleko od toga da će riješiti ključne probleme i tačke našeg izbornog sistema - istakla je Vuksanović.
Na ovaj način stvoriće se i određeni benefiti za građane. Vuksanović je mišljenja da će izbori u jednom danu omogućiti i veću izlaznost kao i da će u najvećoj mjeri uticati na apstinente.
- Smanjiće se prelijetanje birača iz jednog u drugi birački spisak, ali neće u potpunosti riješiti taj problem. Taj problem bi mogle da riješe izmjene Zakona o prebivalištu - stava je Vuksanović.
2027. uz lokalne biće održani i redovni parlamentarni izbori. U toj situaciji na lokalnom nivou održavaće se izborna trka za državni nivo. Vuksanović nije sigurna koliko je to dobro za lokalne zajednice.
Da li će sve biti spremno za objedinjene izbore i kako će to izgledati ostaje da vidimo. Ono što bi trebalo dodatno da se mijenja, prema riječima Vuksanović, je to da preovlada interes građana, a ne partija.

Vuksanović: Izmjene Zakona o prebivalištu spriječile bi "prelijetanje" birača

Bezbjednost građana i stanara ne smije se dovoditi u pitanje niti se smije izložiti bilo kakvom riziku, kazali su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MDUP) povodom ocjene tima vještaka da stabilnost "plave zgrade" u Herceg Novom nije ugrožena i da ne postoji opasnost od urušavanja.&nbsp;
Iz ovog resora su kazali da su upoznati sa javnim istupima "uvaženih profesora Pejovića i Lučića", koji su obišli lokaciju objekta „Plave zgrade“ u opštini Herceg Novi i iznijeli stav da, prema njihovom mišljenju, postoji mogućnost sanacije predmetnog objekta. 
 
- Podsjećamo da je građevinska inspekcija Ministarstva, u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima, bez odlaganja preduzela sve mjere i radnje koje su ocijenjene kao neophodne u cilju zaštite života i bezbjednosti građana, imajući u vidu utvrđeni stepen oštećenja objekta, prethodna vještačenja, geotehničke uslove lokacije, kao i potencijalne rizike usljed vremenskih i seizmičkih uticaja - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
U tom smislu, Ministarstvo smatra da bi stavovi iznijeti u javnosti trebali da budu formalizovani kroz odgovarajući stručni nalaz i jasne smjernice za eventualnu sanaciju objekta, uz jasno iskazano preuzimanje stručne odgovornosti.
- Do dostavljanja takve dokumentacije, Ministarstvo insistira na privremenom iseljenju stanara i izmještanju stvari iz objekta, kao mjeri predostrožnosti, te očekuje da opština Herceg Novi, u okviru svojih nadležnosti, obezbijedi adekvatan alternativni smještaj za ugrožene stanare. Uvjereni smo da je i opštini Herceg Novi u interesu da se spriječe potencijalno teške posljedice - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Ministarstvo, kako zaključuju, ostaje otvoreno za stručni dijalog i razmatranje svih odgovorno i formalno utemeljenih prijedloga, uz puno poštovanje zakonskih procedura i primarnog cilja – zaštite bezbjednosti građana.

MDUP povodom ocjene vještaka o "plavoj zgradi": Bezbjednost građana i stanara ne smije se dovoditi riziku

Konsultantska kuća Fidelity consulting je, komentarišući odluku Ustavnog suda o ukidanju neradne nedjelje, ocijenila da je ovakav epilog mogao biti izbjegnut da je Skupština usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, koje se u parlamentarnoj proceduri nalaze još od 10. novembra 2025. godine.
U Fidelity-ju kažu da su u obrazloženju predloženih izmjena jasno navedeni razlozi zbog kojih je ograničavanje rada nedjeljom neophodno, posebno iz ugla zaštite zdravlja zaposlenih.
Pozivajući se na istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Međunarodne organizacije rada (ILO), u dokumentu se, kako ukazuju, ističe da dugi radni sedmični sati – duži od 55 sati – značajno povećavaju rizik od moždanog udara, i to za 35 odsto, kao i rizik od ishemijske bolesti srca za 17 odsto, u poređenju sa standardnim radnim opterećenjem od 35 do 40 sati sedmično.
- Ograničavanje rada nedjeljom, uz raspored koji osigurava neprekidan sedmični odmor, jedan je od najčešće korišćenih alata za smanjenje kumulativnog opterećenja radnika - navode iz ove konsultantske kuće dio iz obrazloženja izmjena zakona.
Fidelity consulting podsjeća da metaanalize i velike kohortne studije, uključujući i istraživanja objavljena u časopisu The Lancet, ukazuju na jasnu povezanost dugog radnog vremena sa povećanim kardiovaskularnim rizikom i problemima mentalnog zdravlja. Prema tim nalazima, kraće radne sedmice doprinose smanjenju zdravstvenih rizika, ali i broja odsustava sa posla.
Poručuju da odluka Ustavnog suda još jednom pokazuje da su interesi i dobrobit građana i radnika ostali u drugom planu, uz ironičnu poruku da onima kojima i dalje nije jasno o čemu se radi „mogu popiti rakiju na njihov račun u bifeu“.

Fidelity consulting o ukidanje neradne nedjelje: Sve je moglo biti spriječeno da su usvojene izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini

Desilo se ono na što sam dugo vremena ukazivao i upozoravao, poručuje poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša, komentarišući ukidanje neradne nedjelje.
- Zbog pasivnosti većine, njihovih kalkulacija oko osjetljivih pitanja, međukoalicionih konstantnih ucjena i trgovina koje često u drugi plan stavljaju brojne realne društveno-političke izazove, došli smo u situaciju da Ustavni sud ukine neradnu nedjelju, a da nisu većina u Skupštini i Vlada izašli sa konkretnim alternativnim rješenjem - kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
On je, nakon odluke Ustavnog suda da neradnu nedjelju proglasi neustavnom, kazao da se desilo ono na šta je dugo vremena ukazivao i na šta je upozoravao.
Iako je Ustavni sud još u novembru podsjetio Vladu i Skupštinu da im ističe vrijeme da reaguju, prije nego sudije tog suda ocijene "(ne)ustavnost neradne nedjelje", Mugoša upozorava nisu preduzeli neophodne aktivnosti.
- Zato sam i predložio sjednicu Odbora za ekonomiju sa temom neradne nedjelje, gdje ćemo razgovarati sa nadležnim o svim bitnim aspektima ove problematike i gdje ću izmedju ostalog još jednom ukazati na neophodnost što hitnijeg predlaganja i usvajanja rješenja u pravcu omogućavanja neradne nedjelje. Naravno, neprihvatljivo je i da je Ustavnom sudu trebalo šest godina da odluči o inicijativi oko (ne)ustavnosti neradne nedjelje i želim da vjerujem da se takva praksa više neće dešavati - navodi Mugoša.

Mugoša: Zbog kalkulacija većine došli smo u situaciju da se ukine neradna nedjelja

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravio je svako, pa i najmanje, unapređenje transparentnosti najviše državne institucije iz oblasti nauke i umjetnosti, posebno ono koje njen rad približava građanima i građankama koji tu instituciju finansiraju. - Pohvalno je što je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) 23. januara objavila tri vijesti na svom sajtu, koje se odnose na sticanje počasnog članstva u Međunarodnoj zajednici (Koinon) akademija, posjetu delegacije Udruženja pravnika Crne Gore, kao i pokretanje Jutjub kanala CANU. Najzanimljivija je upravo objava o Jutjub kanalu, putem kojeg CANU upućuje javnost da su informacije o najznačajnijim događajima ove institucije dostupne na toj platformi - kazala je Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO-u. Ona je napomenula da je kanal zapravo kreiran u aprilu 2024. godine, kada je objavljen prvi video, a trenutno ima svega 66 pratilaca i 54 videa, od kojih se sedam odnosi na jedan naučni skup.&nbsp; - Među objavljenim sadržajima su predavanja i naučne tribine i skupovi, omaži i komemorativne sjednice, okrugli stolovi, promocije, izložbe, prilozi o životu akademika, kao i video sa Skupštine CANU na kojoj je izabran aktuelni predsjednik Ljubiša Stanković. Iako je ovaj kanal otvoren tek u aprilu 2024. godine, većina objavljenih videa nastala je ranijih godina. Samo 17 videa potiče iz 2024. i 2025. godine, dok ostali datiraju iz perioda od 2018. do 2023. godine - navela je Čabarkapa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110909118_fd5e054a6f2d3aa23ba93c4fd0aeed4ce3b9369f4e4beeec6232b237cfd2b7e1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110909118_fd5e054a6f2d3aa23ba93c4fd0aeed4ce3b9369f4e4beeec6232b237cfd2b7e1" data-rendition-name="original" width="3484" height="3378" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa CGO"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  Ona je kazala da je dobro što su na kanalu zastupljene teme od šireg društvenog značaja, poput bezbjednosti drumskog saobraćaja, ali napominje da ostaje nejasno po kojem su kriterijumu odabrani ovi događaji za objavu, jer je istom periodu u CANU održano više aktivnosti.&nbsp; - Takođe, kad je riječ o gostovanjima akademika van CANU, objavljeno je samo jedno predavanje Dragana Vukčevića, iako je takvih aktivnosti bilo više. CGO smatra da Jutjub kanal CANU treba da obuhvati sve događaje, uz aktivnu promociju linkova, dok bi javnost sama ocjenjivala koji su joj od njih najvažniji - istakla je Čabarkapa. CGO ukazuje da bi dobra praksa bila organizovanje livestream prenosa događaja, kako bi zainteresovana javnost mogla da ih prati u realnom vremenu. To bi, smatra Čabarkapa, doprinijelo većoj vidljivosti kanala i rada CANU, ali i približilo CANU onima koji žive van glavnog grada i nijesu u mogućnosti da prisustvuju događajima koji ih interesuju.&nbsp; - Dodatno, Sjednice Skupštine i Predsjedništva CANU trebalo bi redovno prikazivati uživo, posebno one koje se tiču izbora novih članova, kako bi se otklonile sumnje nastale tokom prethodnih procesa izbora. Podsjećamo da Skupština Crne Gore, za plenarna zasijedanja i rad odbora, kao i veliki broj opština za plenarna zasijedanja, već primjenjuju ovu praksu, pa nema razloga da to ne učini i CANU - naglasila je Čabarkapa. Kako je navela, ukupan broj pregleda svih videa na Jutjub kanalu CANU, koji se praktično odnose na njen sedmogodišnji rad, iznosi svega 8.141, što ukazuje na nedovoljnu promociju kanala.&nbsp; - Iako je Juzjub jedna od najaktivnijih društvenih mreža CANU, profil nije linkovan na njihovom sajtu, što je jedan od standarda promocije zvaničnih mreža instutcija i organizacija. Na sajtu postoje ikonice za Fejsbuk, X (nekadašnji Tviter) i Instagram, ali je aktivna samo ona koja vodi do Facebook stranice, sa svega 560 pratilaca, a koja nije ažurirana deset godina. Istovremeno, CANU ima drugu Facebook stranicu, sa još manje pratilaca – 412, koja se relativno redovno ažurira (posljednje tri vijesti sa sajta CANU nijesu objavljene na ovoj platformi), &nbsp;iako nije adekvatno promovisana, a komentarisanje je ograničeno, što šalje poruku o zatvorenosti institucije. Na Linkedlnu, koji je najvažnija društvena mreža u poslovnom svijetu, CANU ima nalog ali na njemu nema nikakvih objava. Instagram ikonica postoji na sajtu, ali nije bilo moguće identifikovati CANU nalog na toj mreži - istakla je Čabarkapa. CGO očekuje da CANU u narednom periodu nastavi sa otvorenijim i proaktivnijim promovisanjem svog rada, ažurira naloge na društvenim mrežama i omogući prenos događaja i sjednica u realnom vremenu. Kritike i pitanja građana i građanki mogu se moderirati, ali, poručuje Čabarkapa, ne smiju biti zabranjeni, jer se ova institucija finansira od njihovog novca. - Važne teme o kojima se diskutuje u CANU moraju biti dostupne zainteresovanoj javnosti. Akademija je suviše važna institucija da bi svojom neotvorenošću i izostankom savremenih komunikacionih praksi samu sebe marginalizovala. CGO je na poziciji da bi snažnije prisustvo CANU u javnosti doprinijelo bi i većem društvenom uticaju Akademije, ali i ukupnoj emancipaciji društva - poručila je Čabarkapa.

Tag: nevenka-vuksanovic