Japan se sprema za još obilnije snježne padavine tokom vikenda dok je Agencija za upravljanje požarima i katastrofama prenijela da je najmanje 45 osoba preminulo i više od 500 povrijeđeno zbog nevremena od 20. januara, prenio je danas Juronjuz.
Sjeverozapadni region prefekture Nigata je najteže pogođen, sa 17 smrtnih slučajeva i više od 170 povreda.
Snježni uslovi su primijećeni u gradu Aomori i u Vakanaiju, gdje su mnoga vozila ostala zaglavljena u snijegu.
Japanska meteorološka agencija prognozira još obilnih snježnih padavina ovog vikenda u priobalnim regionima zapadnog i sjevernog Japana.
Agencija poziva stanovnike da ostanu oprezni zbog poremećaja u saobraćaju i da budu svjesni rizika od lavina u područjima sa obilnim snježnim padavinama od sjevernog do zapadnog dijela Japana.
To upozorenje dolazi dok se Japan priprema sjutra za parlamentarne izbore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Japanu najmanje 45 osoba preminulo i više od 500 povrijeđeno zbog nevremena od 20. januara

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore izdao je za danas i sjutra narandžasti meteoalarm za cijelu državu zbog najavljenih jakih udara vjetra i obilnih padavina. Očekuju se udari vjetra jači od 17 m/s (preko 60 km/h, oko 8 Bofora) i obilne padavine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260205160212_60c75f9f4062ce6656328c9faef02c1d23244a89a50164133c5453e431baecbc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260205160212_60c75f9f4062ce6656328c9faef02c1d23244a89a50164133c5453e431baecbc" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="kiša"></figure>  Danas je u Crnoj Gori pretežno oblačno sa povremenom kišom u većem dijelu zemlje. Slab snijeg i susnježica su mogući samo u višim planinskim predjelima. Na krajnjem sjeveru uglavnom suvo, a u južnim predjelima ima uslova za pojavu pljuskova, ponegdje i grmljavine. Duva slab do umjeren vjetar, pretežno južni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 15 stepeni. U većem dijelu zemlje saobraća se po mokrim kolovozima. Iz Auto-moto saveza Crne Gore skreću pažnju na učestale sitnije odrone duž klisura i usjeka. Vozačima savjetuju maksimalno opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.

500x500

1250x600

1084x550

Danas i sjutra narandžasti meteoalarm za cijelu Crnu Goru

Nakon sinoćnjeg nevremena, na zgradi Gimnazije i Srednje pomorske škole u Kotoru, pričinjena je veća materijalna šteta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126110120_f5da2750762934ac718e5e5fb5326cf6f6a17652d4c122e988f43899d822ef51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126110120_f5da2750762934ac718e5e5fb5326cf6f6a17652d4c122e988f43899d822ef51" data-rendition-name="original" width="360" height="640" loading="lazy" alt="Kotorska Gimnazija"> </figure>  Dio krova iznad fiskulturne sale se odlomio i poplavio tribine, svlačionice i radionicu, prenosi Radio Kotor. - Voda je krenula i prema zbornici Pomorske škole, ali smo to uspjeli da spriječimo - kazala je jutros Radio Kotoru direktorka škole, Milena Nenadović Ljubenović. Bibliotečka građa je neoštećena, dok je stanje parketa u sali još neizvjesno. Na lice mjesta odmah su izašli predstavnici Komunalne policije Opštine Kotor, Službe zaštite i spašavanja i Uprave policije/Odjeljenja bezbjednosti Kotor, a zbog bezbjednosti je isključena struja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126110120_c66c9bcf4fa7c3de95420626f0e431f8e13a85ab77a951304192899cd1c6baae.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260126110120_c66c9bcf4fa7c3de95420626f0e431f8e13a85ab77a951304192899cd1c6baae" data-rendition-name="original" width="360" height="640" loading="lazy" alt="Kotorska Gimnazija"> </figure>  - Očekujemo jutros dolazak potpredsjednika Opštine dr Igora Kumburovića sa saradnicima kako bismo dogovorili dalje korake - dodala je Ljubenović. Nastava se, kaže, danas odvija onlajn, a škole će obavijestiti javnost kada procijene kada će učenici/e moći ponovo da se vrate u učionice.

Odletio krov sa kotorske Gimnazije: Poplavljene tribine, svlačionice i radionica, nastava onlajn

Privatni avion sa osam osoba srušio se prilikom polijetanja na Međunarodnom aerodromu Bangor u američkoj saveznoj državi Mejn, objavio je CNN.
Kako je saopšteno, stanje osoba koje su se nalazile u avionu u trenutku nesreće za sada nije poznato.
Incident je prijavljen u 19:45 sati po lokalnom vremenu, a riječ je o avionu tipa Bombardier Challenger 650.
- Prve interventne službe i dalje su na terenu i očekuje se da će aktivno raditi na lokaciji još nekoliko sati prije nego što budu dostupne dodatne informacije - saopštili su Grad Bangor i Međunarodni aerodrom Bangor u zajedničkom saopštenju u nedjelju, dodajući da je uspostavljen centar za hitne operacije.
Aerodrom je zbog ove nesreće i dalje zatvoren.
Iako formalni uzrok nesreće još nije saopšten, značajnu ulogu imalo je i nevrijeme koje je zahvatilo Sjedinjene Američke Države.
Velika sniježna oluja koja je pogodila područje Sjeverne Amerike u vrijeme nesreće posebno je uticala na dio SAD-a u kojem se nalazi savezna država Mejn.
Zbog niskih temperatura i padavina zabilježena je slaba vidljivost, ali je sa aerodroma ovom avionu ipak bilo dozvoljeno polijetanje.
Snimci komunikacije između pilota i kontrolora letenja na aerodromu Bangor objavljeni su na sajtu LiveATC.net, gdje se može čuti razgovor o lošoj vidljivosti.
Dva minuta nakon što su piloti dobili dozvolu za polijetanje, čuje se poruka kontrolora letenja da se svi ostali avioni zaustave na aerodromu.
- Avion se prevrnuo. Imamo letjelicu koja se prevrnula - rekao je jedan od kontrolora, dok je njegov kolega kasnije potvrdio da se u letjelici nalazilo osam osoba – tri člana posade i pet putnika.

Nevrijeme u Americi: Privatni avion srušio se pri polijetanju

Situacija sa padavinama na jugu Italije poprima dramatične posljedice.
Naime, tamošnji mediji prenose kako je na Siciliji u toku evakuacija oko 500 građana.
Riječ je o mještanima provincije Kaltaniseta, čije su kuće ugrožene usljed pokretanja klizišta.
Iz Palerma su već transportovane stotine kreveta, koji su montirani u sportskoj dvorani u Kaltaniseti, a na evakuaciji na licu mjesta radi oko 70 volontera.
Podsjetimo, proteklih dana je Siciliju zahvatila oluja "Hari", koja je pričinila velike štete, pri čemu su pojedini djelovi tog ostrva bili poplavljeni.

Oluja „Hari“ ostavlja teške posljedice na Siciliji: U toku masovna evakuacija

Snijeg i kiša širom Avganistana u protekla tri dana izazvali su smrt 61 osobe, a 110 ljudi je povrijeđeno, saopštila je danas Nacionalna služba za upravljanje katastrofama.
Portparol službe Jusaf Hamad rekao je da je 458 kuća potpuno ili djelimično uništeno i da su stotine životinja uginule u 15 od 34 provincije, prenose agencije.
Avganistan je posebno ranjiv na ekstremne vremenske uslove, a 2024. godine u proljećnim poplavama poginulo je više od 300 ljudi.
Analitičari su istakli da su decenije sukoba, zajedno sa lošom infrastrukturom, teškom ekonomijom, krčenjem šuma i sve intenzivnijim efektima klimatskih promjena, pojačale uticaj prirodnih nepogoda, posebno u udaljenim područjima, prenosi Mina.
Ujedinjene nacije su tokom januara upozorile da će Avganistan i u ovoj godini ostati jedna od najvećih humanitarnih kriza i pokrenule su apel za prikupljanje 1,7 milijardi dolara, kako bi pomogle skoro 18 miliona ljudi kojima je hitno potrebna pomoć.

Avganistan: Najmanje 60 osoba poginulo, više od 100 povrijeđeno u nevremenu

Hitne službe na Novom Zelandu tragaju za nekoliko osoba, uključujući i jedno dijete, za koje se vjeruje da su nestale nakon što je klizište pogodilo kamp tokom oluja koje su izazvale veliku štetu širom Sjevernog ostrva.
Ministar za vanredne situacije Mark Mičel izjavio je da dijelovi istočne obale izgledaju kao „ratna zona“. Helikopteri su angažovani kako bi spasili porodice koje su utočište od poplava potražile na krovovima kuća. Lokalno vanredno stanje proglašeno je u pet regija širom Nortlenda i Istočnog Kejpa zbog višednevnih rekordnih, bujičnih padavina.
Klizište se pokrenulo u četvrtak ujutro u kampu u turističkom mjestu Maunt Maunganui, na istočnoj obali. Mičel je potvrdio da je među nestalima i jedna djevojčica.
- Situacija je trenutno promjenjiva i osjetljiva. Svi rade najbolje što mogu kako bi se postigao najbolji mogući ishod, ali nema sumnje da je ovo veoma teška i izazovna situacija - rekao je Mičel.
Portparol Vatrogasne i hitne službe Novog Zelanda (FENZ) Vilijam Pajk izjavio je da su prvi koji su stigli na mjesto događaja čuli pozive u pomoć koji su dolazili iz unutrašnjosti klizišta.
- Građani koji su se tu zatekli pokušali su da uđu u ruševine i zaista su čuli glasove. Naša prva vatrogasna ekipa je stigla i potvrdila isto – i oni su mogli da čuju te glasove - rekao je Pajk.
Snimci iz Maunt Maunganuija prikazuju prevrnuta kamp-vozila i iščupano drveće. Svjedoci su za lokalne medije kazali da su čuli izuzetno jaku buku neposredno prije nego što je ogromna masa zemlje sa brda pogodila kamp.
Alister Mekhardi, ribar koji se nalazio u blizini, izjavio je za NZ Herald da je čuo „kotrljajuću grmljavinu i pucanje drveća“ prije nego što je podigao pogled i vidio kako „cijelo brdo popušta“.
- Ljudi su trčali i vrištali, vidio sam kako ih masa nosi. Ima zarobljenih ljudi - rekao je on.
Tauranga, grad najbliži Maunt Maunganuiju, primio je 295 milimetara kiše u roku od 30 sati, prije nego što se klizište pokrenulo oko 9:30 sati. Broj stanovnika Maunt Maunganuija naglo raste tokom ljeta jer turisti hrle na prelijepe plaže ovog područja. Planina, vulkanska kupola na kraju poluostrva, u istom periodu privlači desetine hiljada posjetilaca.
Australijanac Soni Voral za dlaku je izbjegao klizište dok je plivao u obližnjem bazenu.
- Dok sam plivao, čuo sam ogromno klizište iza sebe, pucanje drveća, a jedna kamp-prikolica me je umalo pogodila. Morao sam da zaronim u susjedni bazen - izjavio je za novinsku agenciju Stuff.
U Papamoi, južno od Maunt Maunganuija, jedna osoba je teško povrijeđena, dok se dvije vode kao nestale nakon što je klizište pogodilo kuću u četvrtak oko četiri sata ujutro. Policija nastavlja potragu za muškarcem u četrdesetim godinama kojeg je u srijedu odnijela voda na riječnom prelazu blizu Varkvorta, sjeverno od Oklanda.
Ubrzo su počele da kruže fotografije koje prikazuju poplavljene kuće, poljoprivredna zemljišta, društvene domove i puteve odsječene klizištima, a pojavile su se i priče o jezivim bjekstvima i nevjerovatnim spašavanjima. Lokalna zajednica pritekla je u pomoć 94-godišnjem muškarcu koji je bio zarobljen poplavnim vodama u Koromandelu, dok je jedna žena spašena kajakom dok je brza voda do visine vrata okruživala njenu kuću.
Vatrogasna i hitna služba Tairāwhitija saopštila je da je spasavala ljude sa krovova. Njihove fotografije prikazuju kuće prekrivene drvnim otpadom, blatom i vodom, dok su automobili i ograde u velikoj mjeri zatrpani.
- Ovo nijesu snimci sa vježbe - poručili su iz službe.
Premijer Kristofer Lukson izjavio je da Vlada čini sve što je u njenoj moći kako bi pomogla pogođenima ekstremnim vremenskim prilikama i zahvalio spasilačkim ekipama na njihovom trudu.&nbsp;
- Cijela zemlja je zahvalna svima koji se izlažu opasnosti kako bi očuvali bezbjednost Novozelanđana - rekao je on.
Tropska depresija (ciklon) trebalo bi u četvrtak da donese još obilnih padavina, saopštila je Nacionalna agencija za upravljanje vanrednim situacijama (NEMA).
- Kiša pada na tlo koje je već u potpunosti zasićeno vlagom, što znači da su posljedice poput oborenih stabala, klizišta, poplava i opasnih uslova na rijekama još vjerovatnije - poručio je Lukson.

Velike poplave izazvale klizišta na Novom Zelandu: Traga se za nestalima, među njima i dijete

U Baru je jutros vedro i hladno, uz slab sjeverni vjetar. Iz Hidrometeorološke stanice Bar, saopštili su da su udari vjetra sinoć su dostizali 25 metara u sekundi (90 kilometara na čas), prenosi Radio Bar.
Kako prenosi taj medij, jutros vjetar duva znatno slabije – pet metara u sekundi, sa povremenim udarima od deset metara u sekundi.
Nakon jakih udara vjetra i velike poledice, ekipe DOO Komunalnih djelatnosti – Čistoća, RJ Putevi i Gradsko zelenilo imaju pune ruke posla na terenu.
Uklonjena su oborena stabla u Ulici Maršala Tita. Trenutno se radi iza kafea „Central park“, a potom će ekipe intervenisati i kod Doma zdravlja.
Ekipe Službe zaštite sinoć su ugasile požar koji je izbio na porodičnoj kući u Ronkuli – gorjeli su dimnjak i dio krova.
Jutros je ekipa RJ Putevi posipala so i rizlu na zaleđenim dionicama kolovoza na sljedećim lokacijama: -magistrala u Sutomoru (kod pekare Mladost), Partizanski put, Šušanjska ulica iznad pruge, most Đedovića i put prema Zupcima.
I ostale kritične dionice biće posute mješavinom soli i rizle u toku dana, najavljuju iz Komunalnih djelatnosti.
Meteorolozi i za narednih nekoliko dana najavljuju vedro i hladno vrijeme, uz nešto slabiji sjeverni vjetar.

Bar: Bura lomila grane, komunalci posipaju so i rizlu na kritičnim putevima

Obilne padavine koje su prethodnih dana zahvatile područje Danilovgrada i Podgorice izazvale su izlivanje rijeka i zadržavanje vode na više lokacija. Brojna dvorišta, prilazi i poljoprivredne površine našli su se pod vodom, dok su pojedini putni pravci bili otežano prohodni. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgEQBPn8IuIg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120116_3324d8ae821f8b3f207f7b800b93e919b6b901f07c82c342bb1fafa01e943a91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260109120116_3324d8ae821f8b3f207f7b800b93e919b6b901f07c82c342bb1fafa01e943a91" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="poplave"> </figure>  Ekipa Media Biroa zabilježila je stanje na terenu, gdje su vidljivi tragovi poplava koje su izmijenile svakodnevni izgled ovih područja. Nabujali vodotoci, poplavljene površine i usporen saobraćaj obilježili su protekle dane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120116_d866f2529b362b067bc2b923bb232489ec996f14204fbe38458c02dcce555da6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260109120116_d866f2529b362b067bc2b923bb232489ec996f14204fbe38458c02dcce555da6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="poplave"> </figure>  Iako se voda na pojedinim mjestima povlači jer su padavine stale, prizori sa terena jasno pokazuju razmjere posljedica obilnih padavina, koje su još jednom podsjetile na ranjivost naselja smještenih uz rijeke i nizijska područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120116_e63845c1e4c9aade86b3cf02fee1c12e19f4d07418a5f385a08982a2a06e5649.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260109120116_e63845c1e4c9aade86b3cf02fee1c12e19f4d07418a5f385a08982a2a06e5649" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="poplave"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120116_ea013bf78e144abbf580b91be11b0da9c4931e6e4608540b8b5f3aacdd38936c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260109120116_ea013bf78e144abbf580b91be11b0da9c4931e6e4608540b8b5f3aacdd38936c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="poplave"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120116_ef962a592292cda54eb9e95e94c4be625bc05fe3168584da01e34253e35c48c3.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260109120116_ef962a592292cda54eb9e95e94c4be625bc05fe3168584da01e34253e35c48c3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="poplave"> </figure>  &nbsp;

(FOTO i VIDEO) Razmjere posljedica obilnih padavina u Podgorici i Danilovgradu

Obilne padavine koje su predhodnih dana zahvatile Crnu Goru , na sjeveru su izazvale ozbiljne probleme, pa i u saobraćajnoj infrastrukturi na području Mojkovca. Usled izlivanja Bjelojevićke rijeke i aktiviranja velikog klizišta, potpuno je prekinut putni pravac ka ski-centru Žarski , a nadležne službe upozoravaju na mogućnost dodatnog urušavanja terena.
Za portal RTCG, načelnik službe zaštite i spašavanja Mojkovac, Marinko Medojević, kazao je da je Bjelojevićka rijeka odnijela oko kilometar i po puta i trenutno teče preko asfalta, dok opasnost i dalje postoji zbog mogućnosti dodatnog urušavanja okolnog terena. Komunalne službe su angažovane na terenu. Iako nema neposredne ugroženosti po stanovništvo, materijalna šteta je velika, a razmjere klizišta zahtijevaju hitnu reakciju.
Medojević je uputio apel nadležnim institucijama , ističući da sanacija terena nije moguća bez snažne mehanizacije i značajnih ulaganja.
- Put prema ski-centru Žarski je u prekidu, odnešeno je kilometar i po puta. Bjelojevićka rijeka ide asfaltom, a opasnost i dalje postoji jer bi moglo doći do dodatnog urušavanja terena. Komunalna služba je na terenu. Materijalna šteta je velika, i klizište je ogromno. Apelujemo na sve u državi da nam pomognu kako bi se ovo saniralo, jer situacija nije bezazlena. Bez jake mehanizacije i ozbiljnih ulaganja, ništa se neće moći uraditi- zaključio je Medojević.
Nadležne službe su na terenu, a prioritet u narednom periodu biće obezbjeđivanje prohodnosti puta ka ski-centru Žarski.

Vremenske nepogode prekinule put ka ski-centru Žarski

Moj utisak je da smo razjasnili sve ono što je moglo da bude sporno - iako ja mislim da ničega takvoga zapravo nije ni bilo - poručio je glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković nakon davanja izjave u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) u predmetu protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića kojeg terete za organizovanje kriminalne grupe i navodni nezakoniti uticaj na uređivačku politiku više crnogorskih medija.
Šuković je kazao da je gotovo dva sata razgovarao sa tužiteljkom Ivanom Petrušić Vukašević i tužiocem Miroslavom Turkovićem.
- Razgovor je bio vrlo korektan. Moj utisak je da smo razjasnili sve ono što bi moglo da bude sporno - iako ja mislim da ničega spornoga zapravo nije bilo. Rekao bih da je u korektnom razgovoru sad razjašenjeno. Jako mi je bitno da su me oboje tužilaca uvjerili da njih dvoje, a ni treći tužilac koji vodi ovaj slučaj, nijesu izvor informacija za prljavi tekst koji se svojevremno pojavio na ovu temu u „Vijestima“ - naveo je Šuković u izjavi za TV E.
Na pitanje doživljava li sve ovo kao pritisak na medijsku zajednicu, Šuković je poručio da voli da radi pod pritiskom.
- Volim da radim pod pritsikom - tako da bujrum - istakao je Šuković.
Pored Šukovića, u predmetu protiv Aleksandra Mijajlovića ranije su saslušani izvršna direktorica Portala Analitika Tinka Đuranović, glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović, kao i glavna i odgovorna urednica Portala Standard Jasmina Muminović.
Advokat Mijajlovića, Zoran Piperović nedavno je rekao da je predložio da se u ovom predmetu sasluša i izvršna direktorica Vijesti Marijana Bojanić.
On je istakao da je Mijajlović, u vrijeme kada je komunicirao sa novinarima targetiranih medija, bio u kontaktu sa Bojanić, te da bi, shodno tome, imao nekoliko pitanja za nju.
- Mijajlović nije prejudicirao da bi tu bilo išta spektakularno, ali treba da ispoštujemo princip i da vidimo da li je imao inputa prema Vijestima, i da li su ljudi iz tog medija imali impute prema Aleksandru Mijajloviću, ako je već uticao na ostale mediji koji su se poslije karakterisali kao mafijaški - izjavio je Piperović ranije za TV E.

Šuković nakon davanja izjave u SDT: Mislim da smo razjasnili sve što je moglo da bude sporno, volim da radim pod pritiskom - tako da bujrum

Na putu od Nikšića prema Vilusima dogodila se saobraćajna nesreća. Portalu RTNK je potvrđeno da je jedna osoba poginula.
Na terenu su pripadnici nikšićke policije, ekipa Hitne pomoći i Vatrogasno-spasilačke jedinice Nikšić.
Do udesa je došlo uslijed sudara dva vozila. Saobraćajna nesreća dogodila se u mjestu Podbožur.

Saobraćajna nesreća na putu Nikšić-Vilusi, stradala jedna osoba

Komisija za kadrovska pitanja Vlade Crne Gore predložila je novi sastav Odbora direktora Aerodroma Crne Gore. Kako saznaje <a href="https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/812038/u-novom-odboru-direktora-aerodroma-madzgalj-kaludjerovic-bulatovic-.html">Portal RTCG,</a> novi Odbor direktora će činiti Stefan Madžgalj, Velizar Kaluđerović, Darko Bulatović, Edina Dacić i Nikola Bajčetić.
Kako se navodi, prema statutu Aerodroma, Odbor direktora je kolektivno tijelo koje ima pet članova.

Vlada predložila nove članove Odbora direktora Aerodroma Crne Gore

Crna Gora ima dobar ustavni akt, koncipiran na modelu savremenog njemačkog konstitucionalizma koji afirmiše građansku državu i u tom pogledu svaka intevencija ka etnofederalizaciji je ne samo opasna za koheziju države i društva, već platforma za neka buduća ponavljanja dešavanja iz bliske ex Yu prošlosti, kaže u intervjuu portalu <a href="https://www.standard.co.me/politika/radulovic-za-standard-ustavni-patriotizam-kao-odgovor-na-etnofederalizaciju">Standard</a>, Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof.dr Branislav Radulović. On je mišljenja da je potreba dijela desno orjentisanog političkog spektra da Crnu Goru uvede u model „zajednice naroda“, tj. da dodatno politički etnofederalizuje Crnu Goru, a to je stoga direktan put u „bosanizaciju“ crnogorskog društva.
Kako bi opisali trenutnu situaciju u ukupnom crnogorskom društvu?
RADULOVIĆ: Crna Gora ulazi u svojevrsnu „terminalnu fazu“ koja bi se mogla opisati čuvenom formulacijom -„od sjaja do očaja“. U rasponu između ova dva antipoda, ostvaruje se nesporan, primarno formalni napredak u EU integracijama, dok se unutrašnji pravni poredak, sistem vrijednosti, ekonomski parametri, socijalna i društvena kohezija drastično devastiraju i pokazuju, već sada, opasne znakove devijacije.
Da li najnoviji slučajevi postupanja policije i pravosudja u predmetu „Medenica“ ulivaju osjećaj pravne sigurnosti?
RADULOVIĆ: Pravna sigurnost je kolektivni osjećaj jedne zajednice da su svi jednaki pred zakonom, da država obezbjeđuje funkcionalan pravni poredak i da unutar tog poretka sve institucije rade svoj posao, saglasno svojoj nadležnosti. Zato se i kolokvijalno koristi termin uređeno društvo ili uređena država.
Najnovija ponašanja dijela nosioca javnih ovlašćenja više upućuju na „neuređenu državu“ u kojoj nema odgovornosti, jasne podjele nadležnosti i gdje se na svaki problem ili vidan propust u vršenju nadležnosti odgovara obećavanjem donošenja „novih zakona“.
Stoga ukupna javnost sa pravom upozorava na već sada nepodnošljiv „rijaliti“, usljed kojeg sa &nbsp;javne scene nestaje ozbiljan dijalog na ozbiljne teme i dominiraju akteri koji, pored činjenice da imaju vrlo skromna ili sporna obrzovanja imaju prenaglašenu ambiciju, a višak ambicije i manjak kompentencija vodi u propast, kako na ličnom tako i na kolektivnom planu.
Koliko je moguće u tom ambijentu zagovarati evropsko društvo u Crnoj Gori?
RADULOVIĆ: Evropske integraciju su istorijska šansa ove generacije Crnogoraca svih identiteta i svih osjećanja, uvjerenja i posebnosti. Prilika da se postane 28 članica najprosvećenije i progresivnije zajednice država nikada nije bila otvorenija nego sada, primarno zahvaljujući geopolitičkim prilikama i trenutnoj politici Brisela.
Istovremeno, na domaćem planu, EU integracija sve više postaju mantra, poštapalica i floskula bez sadržaja. Klerikalno društvo, društvo bez insitucionalne odgovornosti, bez povjerenja u pravosudne i tužilačke organe, sa prenaglašenom partitokratijom i partijskim zapošljavanjem, vrlo lošom fiskalnom politikom i u konačnom društvo sa „političkim elitama“ koje su za zadnjih 35 godina ispod nivoa obrazovanja i političke kulture svih prethodnih, nije društvo „evropskih vrijednosti“.
Dodatno, dolazi do pada društvenog uticaja Univerziteta i ukupne akademske zajednice, strukovnih organizacija, sindikata, NVO i civilnog društva, pa se tako stiče utisak kao da je u finalu „priče“ došlo do zasićenja izvornog evropskog materijala, dok na drugoj strani populisti i dogmate sve više zauzimaju javni prostor.
Pritom, &nbsp;mora se primjetiti i da oficijelna EU politika prema Crnoj Gori kao da je samo fokusirana na formu bez želje da cijeni sadržaj unutrašnje crnogorske supstance. U tom ambijentu mora se „probuditi“ izvorni i autentični proevropski supstrat društva i jače se povezati i pozicionirati na javnoj sceni.
Koliko Udruženje pravnika može uticati da se mijenja stanje u društvu?
RADULOVIĆ: Udruženje pravnika, kao stukovna organizacija, ima nesporno svoj dio odgovornosti i obaveznosti prema procesu „evropeizacije“ društva. Primarno dužni smo jasnim i preciznim rekacijama na sve devijacije ukazivati na iste, otvarati i afirmisati društveni dijalog koji je potpuno zamro i artikulisti teme u javni psrostor koje su sadržinske prirode.
U domenu svoje moći Udruženje, primarno, u formatu Ius Foruma, otvara stručne i aktelne teme, pa je tako naredni Forum posvećen ustavnim temama.
Međutim, sa druge strane brine činjenica da oficijelna vlast nije našla model kvalitente komunikacije sa civilnim društvom i strukovnim organizacijama i po tom pitanju ovo je jedna od najzatovrenijih administracija. Tako npr. Udruženje pravnika nije član Savjeta za vladavinu prava i ako to tijelo broji preko 15 članova. Dodatno sve je manje, pritom obaveznih, javnih rasprava na tekstove prijedloga zakona, a posljednji primjer apela 18 nevladinih organizacija i udruženja povodom zakona iz oblasti bezbjednosti kao da ne dopiru do Krađorđeve ulice, niti predlagač ima potrebu da ostvari kontakt i razmotri primjedbe.
Stoga, ostaje potreba da se javno djelovanje Udruženja pojača, posebno u svijetlu javne reakcije na tekuću zakonodavnu aktivnost i zatvaranje poglavlja 23 i 24.
Nedavno je Udruženje pravnika doatno otvorilo pitanje nedonošenja Zakona o Vladi. Da li imate povratinh informacija?
RADULOVIĆ: Udruženje je sa svoje strane pružilo ekspertsku pomoć još za vrijeme prethodnog saziva Vlade i na taj tekst je obezbjeđena ekspertiza Venecijanske komisije i EK. Od tada do danas taj zakon je u nekom čudnom „lavirintu“ i stiče se utisak da će Crna Gora i dalje ostati jedina država u regionu bez zakonskog uređenja najdominantnije grane vlasti – izvršne.
Da li se razlog nedonošenja Zakona o Vladi nalazi u činjenici da Crna Gora ima najglomazniju vladu u Evropi?
RADULOVIĆ: Bilo koji razlog te ili druge prirode upravo pojačavaju potrebu da se zakonskim tekstom uredi čitav niz pitanja u pogledu rada izvršne grane vlasti i da saglasno dobijenim preorukama VK i Evropske Komisije ovaj zakon donese prije prvih narednih parlamentarnih izbora. U protivnom, postoji ozbiljna opasnost da i naredna administracija iskoristi činjenicu nepostojanja ovog zakonskog teksta i generiše novi saziv vlade ne po modelu strukture bazičnih resora i potreba javnih politika već paricijalnih potreba političkih konstinuenata te, nove vlade.
Pored insistiranja EU da se „zamrznu“ identitetska pitanja iz dijela desničarskih partija zagovara se promjena Ustava, ističu se različite zastave na držanim objektima i podgrijava identitetska retorika. Šta to govori?
RADULOVIĆ: Ustavne promjene su jedno od najkompleksnijih pitanja i po definiciji, u ozbiljno uređenim društvima, taj posao se povjerava, pored odgovarajućem tijelu parlamenta i poznavaocima ustavne materije. Međutim, ovdje se ne radi o potrebi ustavne nadrgardnje postojećeg teksta Ustava već primarno o „zauzimanju pozicija“ pred nadolazeće izbore. Taj pristup kontaminira stručnu raspravu o ustavnim promjenama, koje se neminovno moraju sprovesti pred ulazak Crne Gore u EU.
Danas, treba istaći, postoje tri tačke oko kojih postoji saglasje u stručnoj javnosti u dijelu ustavnih promjena i taj dio aktivnosti bi se mogao vrlo lako i bez bilo kavih „potresa“ brzo i jednostavno sprovesti.
Nažalost, u dijelu političke strukture, primarno desno orjentisane, nema neophodno potrebne doze ustanog patriotizma, već se konstantno forsira primitivni narativ nacionalnog „patriotizma“, koji je u osnovi vrlo partikularan i intersno obojen. Iz tog razloga Udruženje pravnika se ne upušta u tu vrstu „polemike“, jer ona je pogonsko gorivo za vodjenje prevaziđenih politika iz devedesetih godina prošlog vijeka, koja je samo donijela sukobe, razaranja i nazadovanje društva.
Zagovornik ste ustavnog patriotizma. Da li je moguć taj koncept u Crnoj Gori?
RADULOVIĆ: Apsolutno jeste jer naš ustavni akt upravo je koncipiran na modelu građanske države, države u kojoj crnogorski državljani su nocioci suvereniteta i modelu države gdje ne postoji supremacija jednog naroda. Činjenica da za razliku od drugih država u regionu Crna Gora nije država „naroda“ već država građana, modelu ustanog patriotizma daje punu afirmaciju.
Crna Gora u tom pogledu ima dobar ustavni akt, koncipiran na modelu savremenog njemačkog konstitucionalizma, i svaka „intevencija“ ka etnofederalizaciji je ne samo opasna za koheziju države i društva već platforma za neka buduća ponavljanja dešavanja iz bliske ex Yu prošlosti.
Potreba dijela desno orjentisanog političkog spektra da Crnu Goru uvede u model „zajednice naroda“ tj. da dodatno politički etnofederalizuje Crnu Goru, treba jasno upozoriti je direktan put u „bosanizaciju“ crnogorskog društva.
Nedavno ste najavili naučni skup sa CANU oko obilježavanja 230 godina do donošenja prvog zakonodavnog akta „Stege“. Koje su aktivnosti u toku?
RADULOVIĆ: Pored potrebe obilježavanja izuzetno vrijednog jubileja 230 godina od donošenja „Stege“, zakonodavnog akta iz 1796 godine, to je i prilika da se ovaj u pravni dokumenet sagleda i u svijetlu današnjih društvenih zbivanja. Primarno sa stanovišta potrebe integracije duštva, vladavine prava, obuzdavanja samovolje, definisanja prioriteta, kapacitivnosti da se odupre spoljnim uticajima, etičkih vrijednosti današnje crnogorske pravne i ukupne zajednice.
Naučni skup je zakazan za posljednju nedjelju aprila t.g. i već sada formirani Organizacioni odbor intezivno radi na programskom sadržaju skupa i definisanju učesnika. Posebno želim da istaknem da će skup biti otvoren za ukupnu crnogorsku pravničku javnost, cijenieći ne samo značaj teme već i potrebu integrisanja crnogorske pravničke zajednice oko ovako vrijednog jubileja.

Tag: nevrijeme