Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore izdao je za danas i sjutra narandžasti meteoalarm za cijelu državu zbog najavljenih jakih udara vjetra i obilnih padavina. Očekuju se udari vjetra jači od 17 m/s (preko 60 km/h, oko 8 Bofora) i obilne padavine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260205160212_60c75f9f4062ce6656328c9faef02c1d23244a89a50164133c5453e431baecbc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260205160212_60c75f9f4062ce6656328c9faef02c1d23244a89a50164133c5453e431baecbc" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="kiša"></figure>  Danas je u Crnoj Gori pretežno oblačno sa povremenom kišom u većem dijelu zemlje. Slab snijeg i susnježica su mogući samo u višim planinskim predjelima. Na krajnjem sjeveru uglavnom suvo, a u južnim predjelima ima uslova za pojavu pljuskova, ponegdje i grmljavine. Duva slab do umjeren vjetar, pretežno južni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 15 stepeni. U većem dijelu zemlje saobraća se po mokrim kolovozima. Iz Auto-moto saveza Crne Gore skreću pažnju na učestale sitnije odrone duž klisura i usjeka. Vozačima savjetuju maksimalno opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Danas i sjutra narandžasti meteoalarm za cijelu Crnu Goru

Nakon sinoćnjeg nevremena, na zgradi Gimnazije i Srednje pomorske škole u Kotoru, pričinjena je veća materijalna šteta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126110120_f5da2750762934ac718e5e5fb5326cf6f6a17652d4c122e988f43899d822ef51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126110120_f5da2750762934ac718e5e5fb5326cf6f6a17652d4c122e988f43899d822ef51" data-rendition-name="original" width="360" height="640" loading="lazy" alt="Kotorska Gimnazija"> </figure>  Dio krova iznad fiskulturne sale se odlomio i poplavio tribine, svlačionice i radionicu, prenosi Radio Kotor. - Voda je krenula i prema zbornici Pomorske škole, ali smo to uspjeli da spriječimo - kazala je jutros Radio Kotoru direktorka škole, Milena Nenadović Ljubenović. Bibliotečka građa je neoštećena, dok je stanje parketa u sali još neizvjesno. Na lice mjesta odmah su izašli predstavnici Komunalne policije Opštine Kotor, Službe zaštite i spašavanja i Uprave policije/Odjeljenja bezbjednosti Kotor, a zbog bezbjednosti je isključena struja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126110120_c66c9bcf4fa7c3de95420626f0e431f8e13a85ab77a951304192899cd1c6baae.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260126110120_c66c9bcf4fa7c3de95420626f0e431f8e13a85ab77a951304192899cd1c6baae" data-rendition-name="original" width="360" height="640" loading="lazy" alt="Kotorska Gimnazija"> </figure>  - Očekujemo jutros dolazak potpredsjednika Opštine dr Igora Kumburovića sa saradnicima kako bismo dogovorili dalje korake - dodala je Ljubenović. Nastava se, kaže, danas odvija onlajn, a škole će obavijestiti javnost kada procijene kada će učenici/e moći ponovo da se vrate u učionice.

Odletio krov sa kotorske Gimnazije: Poplavljene tribine, svlačionice i radionica, nastava onlajn

Privatni avion sa osam osoba srušio se prilikom polijetanja na Međunarodnom aerodromu Bangor u američkoj saveznoj državi Mejn, objavio je CNN.
Kako je saopšteno, stanje osoba koje su se nalazile u avionu u trenutku nesreće za sada nije poznato.
Incident je prijavljen u 19:45 sati po lokalnom vremenu, a riječ je o avionu tipa Bombardier Challenger 650.
- Prve interventne službe i dalje su na terenu i očekuje se da će aktivno raditi na lokaciji još nekoliko sati prije nego što budu dostupne dodatne informacije - saopštili su Grad Bangor i Međunarodni aerodrom Bangor u zajedničkom saopštenju u nedjelju, dodajući da je uspostavljen centar za hitne operacije.
Aerodrom je zbog ove nesreće i dalje zatvoren.
Iako formalni uzrok nesreće još nije saopšten, značajnu ulogu imalo je i nevrijeme koje je zahvatilo Sjedinjene Američke Države.
Velika sniježna oluja koja je pogodila područje Sjeverne Amerike u vrijeme nesreće posebno je uticala na dio SAD-a u kojem se nalazi savezna država Mejn.
Zbog niskih temperatura i padavina zabilježena je slaba vidljivost, ali je sa aerodroma ovom avionu ipak bilo dozvoljeno polijetanje.
Snimci komunikacije između pilota i kontrolora letenja na aerodromu Bangor objavljeni su na sajtu LiveATC.net, gdje se može čuti razgovor o lošoj vidljivosti.
Dva minuta nakon što su piloti dobili dozvolu za polijetanje, čuje se poruka kontrolora letenja da se svi ostali avioni zaustave na aerodromu.
- Avion se prevrnuo. Imamo letjelicu koja se prevrnula - rekao je jedan od kontrolora, dok je njegov kolega kasnije potvrdio da se u letjelici nalazilo osam osoba – tri člana posade i pet putnika.

Nevrijeme u Americi: Privatni avion srušio se pri polijetanju

Situacija sa padavinama na jugu Italije poprima dramatične posljedice.
Naime, tamošnji mediji prenose kako je na Siciliji u toku evakuacija oko 500 građana.
Riječ je o mještanima provincije Kaltaniseta, čije su kuće ugrožene usljed pokretanja klizišta.
Iz Palerma su već transportovane stotine kreveta, koji su montirani u sportskoj dvorani u Kaltaniseti, a na evakuaciji na licu mjesta radi oko 70 volontera.
Podsjetimo, proteklih dana je Siciliju zahvatila oluja "Hari", koja je pričinila velike štete, pri čemu su pojedini djelovi tog ostrva bili poplavljeni.

Oluja „Hari“ ostavlja teške posljedice na Siciliji: U toku masovna evakuacija

Snijeg i kiša širom Avganistana u protekla tri dana izazvali su smrt 61 osobe, a 110 ljudi je povrijeđeno, saopštila je danas Nacionalna služba za upravljanje katastrofama.
Portparol službe Jusaf Hamad rekao je da je 458 kuća potpuno ili djelimično uništeno i da su stotine životinja uginule u 15 od 34 provincije, prenose agencije.
Avganistan je posebno ranjiv na ekstremne vremenske uslove, a 2024. godine u proljećnim poplavama poginulo je više od 300 ljudi.
Analitičari su istakli da su decenije sukoba, zajedno sa lošom infrastrukturom, teškom ekonomijom, krčenjem šuma i sve intenzivnijim efektima klimatskih promjena, pojačale uticaj prirodnih nepogoda, posebno u udaljenim područjima, prenosi Mina.
Ujedinjene nacije su tokom januara upozorile da će Avganistan i u ovoj godini ostati jedna od najvećih humanitarnih kriza i pokrenule su apel za prikupljanje 1,7 milijardi dolara, kako bi pomogle skoro 18 miliona ljudi kojima je hitno potrebna pomoć.

Avganistan: Najmanje 60 osoba poginulo, više od 100 povrijeđeno u nevremenu

Hitne službe na Novom Zelandu tragaju za nekoliko osoba, uključujući i jedno dijete, za koje se vjeruje da su nestale nakon što je klizište pogodilo kamp tokom oluja koje su izazvale veliku štetu širom Sjevernog ostrva.
Ministar za vanredne situacije Mark Mičel izjavio je da dijelovi istočne obale izgledaju kao „ratna zona“. Helikopteri su angažovani kako bi spasili porodice koje su utočište od poplava potražile na krovovima kuća. Lokalno vanredno stanje proglašeno je u pet regija širom Nortlenda i Istočnog Kejpa zbog višednevnih rekordnih, bujičnih padavina.
Klizište se pokrenulo u četvrtak ujutro u kampu u turističkom mjestu Maunt Maunganui, na istočnoj obali. Mičel je potvrdio da je među nestalima i jedna djevojčica.
- Situacija je trenutno promjenjiva i osjetljiva. Svi rade najbolje što mogu kako bi se postigao najbolji mogući ishod, ali nema sumnje da je ovo veoma teška i izazovna situacija - rekao je Mičel.
Portparol Vatrogasne i hitne službe Novog Zelanda (FENZ) Vilijam Pajk izjavio je da su prvi koji su stigli na mjesto događaja čuli pozive u pomoć koji su dolazili iz unutrašnjosti klizišta.
- Građani koji su se tu zatekli pokušali su da uđu u ruševine i zaista su čuli glasove. Naša prva vatrogasna ekipa je stigla i potvrdila isto – i oni su mogli da čuju te glasove - rekao je Pajk.
Snimci iz Maunt Maunganuija prikazuju prevrnuta kamp-vozila i iščupano drveće. Svjedoci su za lokalne medije kazali da su čuli izuzetno jaku buku neposredno prije nego što je ogromna masa zemlje sa brda pogodila kamp.
Alister Mekhardi, ribar koji se nalazio u blizini, izjavio je za NZ Herald da je čuo „kotrljajuću grmljavinu i pucanje drveća“ prije nego što je podigao pogled i vidio kako „cijelo brdo popušta“.
- Ljudi su trčali i vrištali, vidio sam kako ih masa nosi. Ima zarobljenih ljudi - rekao je on.
Tauranga, grad najbliži Maunt Maunganuiju, primio je 295 milimetara kiše u roku od 30 sati, prije nego što se klizište pokrenulo oko 9:30 sati. Broj stanovnika Maunt Maunganuija naglo raste tokom ljeta jer turisti hrle na prelijepe plaže ovog područja. Planina, vulkanska kupola na kraju poluostrva, u istom periodu privlači desetine hiljada posjetilaca.
Australijanac Soni Voral za dlaku je izbjegao klizište dok je plivao u obližnjem bazenu.
- Dok sam plivao, čuo sam ogromno klizište iza sebe, pucanje drveća, a jedna kamp-prikolica me je umalo pogodila. Morao sam da zaronim u susjedni bazen - izjavio je za novinsku agenciju Stuff.
U Papamoi, južno od Maunt Maunganuija, jedna osoba je teško povrijeđena, dok se dvije vode kao nestale nakon što je klizište pogodilo kuću u četvrtak oko četiri sata ujutro. Policija nastavlja potragu za muškarcem u četrdesetim godinama kojeg je u srijedu odnijela voda na riječnom prelazu blizu Varkvorta, sjeverno od Oklanda.
Ubrzo su počele da kruže fotografije koje prikazuju poplavljene kuće, poljoprivredna zemljišta, društvene domove i puteve odsječene klizištima, a pojavile su se i priče o jezivim bjekstvima i nevjerovatnim spašavanjima. Lokalna zajednica pritekla je u pomoć 94-godišnjem muškarcu koji je bio zarobljen poplavnim vodama u Koromandelu, dok je jedna žena spašena kajakom dok je brza voda do visine vrata okruživala njenu kuću.
Vatrogasna i hitna služba Tairāwhitija saopštila je da je spasavala ljude sa krovova. Njihove fotografije prikazuju kuće prekrivene drvnim otpadom, blatom i vodom, dok su automobili i ograde u velikoj mjeri zatrpani.
- Ovo nijesu snimci sa vježbe - poručili su iz službe.
Premijer Kristofer Lukson izjavio je da Vlada čini sve što je u njenoj moći kako bi pomogla pogođenima ekstremnim vremenskim prilikama i zahvalio spasilačkim ekipama na njihovom trudu.&nbsp;
- Cijela zemlja je zahvalna svima koji se izlažu opasnosti kako bi očuvali bezbjednost Novozelanđana - rekao je on.
Tropska depresija (ciklon) trebalo bi u četvrtak da donese još obilnih padavina, saopštila je Nacionalna agencija za upravljanje vanrednim situacijama (NEMA).
- Kiša pada na tlo koje je već u potpunosti zasićeno vlagom, što znači da su posljedice poput oborenih stabala, klizišta, poplava i opasnih uslova na rijekama još vjerovatnije - poručio je Lukson.

Velike poplave izazvale klizišta na Novom Zelandu: Traga se za nestalima, među njima i dijete

U Baru je jutros vedro i hladno, uz slab sjeverni vjetar. Iz Hidrometeorološke stanice Bar, saopštili su da su udari vjetra sinoć su dostizali 25 metara u sekundi (90 kilometara na čas), prenosi Radio Bar.
Kako prenosi taj medij, jutros vjetar duva znatno slabije – pet metara u sekundi, sa povremenim udarima od deset metara u sekundi.
Nakon jakih udara vjetra i velike poledice, ekipe DOO Komunalnih djelatnosti – Čistoća, RJ Putevi i Gradsko zelenilo imaju pune ruke posla na terenu.
Uklonjena su oborena stabla u Ulici Maršala Tita. Trenutno se radi iza kafea „Central park“, a potom će ekipe intervenisati i kod Doma zdravlja.
Ekipe Službe zaštite sinoć su ugasile požar koji je izbio na porodičnoj kući u Ronkuli – gorjeli su dimnjak i dio krova.
Jutros je ekipa RJ Putevi posipala so i rizlu na zaleđenim dionicama kolovoza na sljedećim lokacijama: -magistrala u Sutomoru (kod pekare Mladost), Partizanski put, Šušanjska ulica iznad pruge, most Đedovića i put prema Zupcima.
I ostale kritične dionice biće posute mješavinom soli i rizle u toku dana, najavljuju iz Komunalnih djelatnosti.
Meteorolozi i za narednih nekoliko dana najavljuju vedro i hladno vrijeme, uz nešto slabiji sjeverni vjetar.

Bar: Bura lomila grane, komunalci posipaju so i rizlu na kritičnim putevima

Obilne padavine koje su prethodnih dana zahvatile područje Danilovgrada i Podgorice izazvale su izlivanje rijeka i zadržavanje vode na više lokacija. Brojna dvorišta, prilazi i poljoprivredne površine našli su se pod vodom, dok su pojedini putni pravci bili otežano prohodni. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgEQBPn8IuIg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120116_3324d8ae821f8b3f207f7b800b93e919b6b901f07c82c342bb1fafa01e943a91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260109120116_3324d8ae821f8b3f207f7b800b93e919b6b901f07c82c342bb1fafa01e943a91" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="poplave"> </figure>  Ekipa Media Biroa zabilježila je stanje na terenu, gdje su vidljivi tragovi poplava koje su izmijenile svakodnevni izgled ovih područja. Nabujali vodotoci, poplavljene površine i usporen saobraćaj obilježili su protekle dane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120116_d866f2529b362b067bc2b923bb232489ec996f14204fbe38458c02dcce555da6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260109120116_d866f2529b362b067bc2b923bb232489ec996f14204fbe38458c02dcce555da6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="poplave"> </figure>  Iako se voda na pojedinim mjestima povlači jer su padavine stale, prizori sa terena jasno pokazuju razmjere posljedica obilnih padavina, koje su još jednom podsjetile na ranjivost naselja smještenih uz rijeke i nizijska područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120116_e63845c1e4c9aade86b3cf02fee1c12e19f4d07418a5f385a08982a2a06e5649.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260109120116_e63845c1e4c9aade86b3cf02fee1c12e19f4d07418a5f385a08982a2a06e5649" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="poplave"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120116_ea013bf78e144abbf580b91be11b0da9c4931e6e4608540b8b5f3aacdd38936c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260109120116_ea013bf78e144abbf580b91be11b0da9c4931e6e4608540b8b5f3aacdd38936c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="poplave"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120116_ef962a592292cda54eb9e95e94c4be625bc05fe3168584da01e34253e35c48c3.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260109120116_ef962a592292cda54eb9e95e94c4be625bc05fe3168584da01e34253e35c48c3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="poplave"> </figure>  &nbsp;

(FOTO i VIDEO) Razmjere posljedica obilnih padavina u Podgorici i Danilovgradu

Obilne padavine koje su predhodnih dana zahvatile Crnu Goru , na sjeveru su izazvale ozbiljne probleme, pa i u saobraćajnoj infrastrukturi na području Mojkovca. Usled izlivanja Bjelojevićke rijeke i aktiviranja velikog klizišta, potpuno je prekinut putni pravac ka ski-centru Žarski , a nadležne službe upozoravaju na mogućnost dodatnog urušavanja terena.
Za portal RTCG, načelnik službe zaštite i spašavanja Mojkovac, Marinko Medojević, kazao je da je Bjelojevićka rijeka odnijela oko kilometar i po puta i trenutno teče preko asfalta, dok opasnost i dalje postoji zbog mogućnosti dodatnog urušavanja okolnog terena. Komunalne službe su angažovane na terenu. Iako nema neposredne ugroženosti po stanovništvo, materijalna šteta je velika, a razmjere klizišta zahtijevaju hitnu reakciju.
Medojević je uputio apel nadležnim institucijama , ističući da sanacija terena nije moguća bez snažne mehanizacije i značajnih ulaganja.
- Put prema ski-centru Žarski je u prekidu, odnešeno je kilometar i po puta. Bjelojevićka rijeka ide asfaltom, a opasnost i dalje postoji jer bi moglo doći do dodatnog urušavanja terena. Komunalna služba je na terenu. Materijalna šteta je velika, i klizište je ogromno. Apelujemo na sve u državi da nam pomognu kako bi se ovo saniralo, jer situacija nije bezazlena. Bez jake mehanizacije i ozbiljnih ulaganja, ništa se neće moći uraditi- zaključio je Medojević.
Nadležne službe su na terenu, a prioritet u narednom periodu biće obezbjeđivanje prohodnosti puta ka ski-centru Žarski.

Vremenske nepogode prekinule put ka ski-centru Žarski

U Crnoj Gori je na snazi crveni meteo-alarm zbog obilnih padavina. Najintenzivnije padavine očekuju se danas i sjutra, nakon čega će od srijede doći do postepenog slabljenja kiše.
U priobalnom području se očekuje: udari vjetra veći od 25 m/s ( veći od 90km/h ili oko 10 Bofora), jaka kiša-najmanje 20mm za 3h, velika vjerovatnoća za nepogode-oluje i pojava grada. CAPE index oko 2000.
- Sve službe Opštine Budva su u obavezi da podignu stepen operativne spremnosti na viši nivo, budu u pojačanoj pripravnosti, sa stalnim nadzorom na kritičnim tačkama i spremnošću da, po dobijenom pozivu, odmah izađu na teren. Apelujemo na &nbsp;građane da u narednom periodu postupaju oprezno i odgovorno, da prilagode svoje aktivnosti u skladu sa trenutnom meteorološkom situacijom- naveli su iz Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje Budva
Poseban apel upućuje se investitorima i izvođačima radova da, zbog najavljenih jakih udara vjetra, obezbijede gradilišta, učvrste ili uklone nestabilne elemente, skele, oplate, građevinski materijal i mehanizaciju, kako bi se spriječile povrede lica i materijalna šteta.

Budva: Podignut stepen operativne spremnosti na viši nivo zbog jakog vjetra i kiše

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će ukrajinska delegacija, koja se vraća iz Abu Dabija, podnijeti izvještaj o najosjetljivijim aspektima pregovora, napominjući da se detalji razgovora ne mogu razmatrati na daljinu.
U video-obraćanju, Zelenski je rekao da će se delegacija vratiti kasno naveče i da će ga narednog dana informisati o pitanjima o kojima se raspravljalo tokom razgovora u Abu Dabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata.
- Zakazao sam sastanak sa našom delegacijom za sjutra. Momci se večeras, kasno naveče, vraćaju u Ukrajinu, a sjutra će biti izvještaja o onim osjetljivim aspektima razgovora u Abu Dabiju o kojima se ne može govoriti telefonom - &nbsp;rekao je Zelenski.
Kazao je da se Ukrajina priprema za sljedeću fazu pregovora, uključujući trilateralne sastanke, te naveo da su planirani i razgovori sa evropskim partnerima.
Zelenski je podvukao da diplomatski napori ostaju prioritet uporedo sa vojnim i energetskim izazovima, naglašavajući da se sve državne institucije moraju fokusirati na podršku stabilnosti, odbrani i nezavisnosti Ukrajine.
Zelenski se takođe osvrnuo na parlamentarnu diplomatiju Ukrajine u Sjedinjenim Američkim Državama, pohvalivši rad predsjednika Parlamenta Ruslana Stefančuka, koji je održao sastanke sa američkim zakonodavcima, uključujući predsjednika Predstavničkog doma Majka Džonsona, kao i drugim pristalicama Ukrajine.
- Podrška Ukrajini znači približavanje uslova u kojima će rat izgubiti smisao za Rusiju - rekao je Zelenski.
Rusija, Ukrajina i Sjedinjene Američke Države održale su dvodnevni sastanak o ukrajinskom rješenju u Abu Dabiju u srijedu i četvrtak. Na kraju, strane su se saglasile da sprovedu prvu razmjenu zatvorenika u posljednjih pet mjeseci, koja je odmah i realizovana.
Zajedničko saopštenje o rezultatima sastanka razgovore je opisalo kao "konstruktivne" i "usmjerene na pronalaženje načina za stvaranje uslova za postizanje trajnog mira".

Zelenski: Ukrajinska delegacija će sjutra podnijeti izvještaj o "osjetljivim" pregovorima u Abu Dabiju

Zbog lošeg vremena koje nam nije dalo da abrumamo fetive kotorane i furešte i učinimo đir po gradu sa Gradskom muzikom, svečano otvaranje tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti održano je večeras u Domu kulture u Škaljarima. Zbog lošeg vremena đir po gradu sa Gradskom muzikom nije bilo moguće održati. Na svečanom otvaranju u ime organizatora prisutne je pozdravila Radmila Beća Radulović, koja je istakla da Zimske karnevalske fešte nijesu samo događaj u kalendaru, već živa tradicija koju Kotor s ponosom čuva, njeguje i prenosi s generacije na generaciju. Kako je istakla, karnevalske fešte predstavljaju duboko ukorijenjen dio identiteta grada i njegovog kulturnog naslijeđa. Fešte je zvanično otvorila kraljica karnevala Tea Grgurović, istakavši da se istinska vrijednost karnevala ogleda u trenucima kada se njegova radost, toplina i duh Kotora tiho, ali trajno utiskuju u mala dječja srca, jer upravo ona nose obećanje da će fešte živjeti i u vremenima koja dolaze. U svečanom programu učestvovale su predkadetkinje mažoretki „Fešta“, čiji je nastup označio početak karnevalskih dešavanja. Odmah nakon svečanog dijela programa održan je dječji maskenbal, uz animatore i feštađunsku muziku. Dom kulture ispunili su smijeh, veseli žamor i razigrani poklici princeza, vila, hobotnica, strašila, kauboja i drugih, pretvarajući prostor u mjesto iskrene radosti i bezbrižnosti. Upravo najmlađi, svojim osmijesima, igrom i čistom radošću, nastavljaju karnevalsku tradiciju dugu više od 500 godina, čuvajući duh Kotora i njegovih fešti – onako kako se čuvaju najljepše uspomene.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260206230216_7325958750de34556e11baa2453f99e98c6795b1f65356775e36aa8bd6ec1fe0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260206230216_7325958750de34556e11baa2453f99e98c6795b1f65356775e36aa8bd6ec1fe0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="fešta"></figure>  Iduće sedmice u najavi je bogat karnevalski program na Prčanju i u šoping centru “Kamelija”. Poseban dio programa posvećen je obilježavanju stogodišnjice prvog izdanja „Karampane“, humorističko-satiričnog lista koji izlazi jednom godišnje, upravo na dan karnevala. Tim povodom, u Kinu „Boka“, 11. februara u 18 sati održaće se prigodan multimedijalni program, dok će u Gradskoj galeriji posjetioci moći da pogledaju izložbu starih izdanja, zavire u bogatu arhivu lista i isprate razvoj karnevalske satire kroz različite istorijske i društvene epohe. Dan kasnije, u četvrtak 12.februara Srednja pomorska škola i Gimnazija uz podršku Turističke organizacije, organizuju Školski maskenbal, dok će stariji moći guštat u tripama na Škaljarskoj večeri. Veliki maskenbal, uz Kiru bend i Nenada Kneževića – Kneza sa Final Touch bendom i specijalnom gošćom Jelenom Pajić, održaće se u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay Resort, u petak, 13. februara, sa početkom u 20 sati. Dan zaljubljenih obilježiće se u toploj i humanitarnoj atmosferi –u kafani „Dojmi“ sa Ljubavnom tombolom, 14. februara od 11 sati. Završnica karnevalskih fešti zakazana je za nedjelju, 15. februara, kada će od 14 časova glavnom gradskom saobraćajnicom proći velika karnevalska povorka. Nakon tradicionalnog suđenja i spaljivanja karnevala, slavlje se nastavlja koncertima na Trgu od oružja, gdje će nastupiti The Grupa i Bruno Rački sa bendom. Organizator tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor. Zlatni sponzor je Hyatt Regency Kotor Bay Resort, a prijatelj karnevala Resursni centar za sluh i govor Kotor. Medijski sponzori: DNEVNI LIST “POBJEDA”, RTCG, PRVA TELEVIZIJA, PLAY RADIO, RADIO KOTOR, RADIO DUX Portali : TRAVEL MONTENEGRO, SHARE MONTENEGRO, KOTOR.INFO, CULTURE CORNER, FERAL BAR.

U Kotoru svečano otvorene tradicionalne Zimske kotorske karnevalske fešte

Oman je danas posredovao u indirektnim pregovorima između Irana i SAD-a o nuklearnom programu Teherana, nastojeći da smiri tenzije između zemalja.
Oman je izdao saopštenje u kojem je potvrđen razgovor iranskih i američkih diplomata, a razgovoru je prisustvovao i ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi.
- Konsultacije su se fokusirale na pripremu odgovarajućih okolnosti za nastavak diplomatskih i tehničkih pregovora, osiguravajući važnost ovih pregovora, s obzirom na odlučnost strana da osiguraju njihov uspjeh u postizanju održive bezbjednosti i stabilnosti - navodi se u saopštenju iz Omana.
SAD i Iran su i ranije vodili pregovore u Omanu, međutim oni su bili prekinuti kada je Izrael u junu 2026. godine bombardovao iranska nuklearna postrojenja uz pomoć Vašingtona.
Izraelski napadi su tada uništili iransku protivvazdušnu odbranu i gađali arsenal balističkih raketa.
Državni sekretar SAD-a Mark Rubio ranije je izjavio da je režim u Teheranu trenutno najslabiji od dolaska na vlast 1979. godine, zbog masovnih demonstracija širom Irana, u kojima je do sada poginulo više hiljada ljudi.
Ministarstvo spoljnih poslova Omana danas je izdalo saopštenje u kojem se navodi da se el Busaidi odvojeno sastao sa ministrom spoljnih poslova Irana Abasom Aragačijem, a nakon toga i sa specijalnim izaslanikom SAD-a za Bliski istok Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Snimci koje su kasnije objavili mediji u Omanu pokazuju da je sastanku prisustvovao i admiral američke mornarice Bred Kuper, načelnik Centralne komande američke vojske, što se ranije nije dešavalo.
Aragči je na društvenoj mreži Iks napisao da „Iran ulazi u diplomatiju otvorenih očiju i sa čvrstim sjećanjem na prošlu godinu“.
- Obaveze moraju biti poštovane. Ravnopravnost, međusobno poštovanje i obostrani interes nisu retorika — oni su obavezni i stubovi trajnog sporazuma - napisao je on.

Završeni pregovori SAD i Irana u Omanu

Teško je zamisliti da u punopravnom članstvu u Evropskoj uniji ili u “light” verziji, zemlje na Zapadnom Balkanu, sem Crne Gore mogu da postanu profiteri od cijelog tog procesa, kaže za N1 Marko Todorović iz Centra za evropske politike (CEP).
Evropska komisija ponudila je rješenje “light” članstvo u EU za Ukrajinu, a Todorović kaže da bi to podrazumijevalo, na primjer, pristup djelovima jedinstvenog tržišta ili neke beneficije u okviru poljoprivredne politike.
- Vjerovatno bi bilo ukinuto pravo veta za Ukrajinu, ali i vjerovatno za druge buduće članice EU. To je nešto o čemu se mnogo razgovara u poslednje vrijeme, s obzirom da su mnoge države članice zabrinute oko funkcionisanja EU u situaciji u kojoj bi ona obuhvatala više od 30 država, gdje svaka ima pravo veta. Ideja je da se na određeno vrijeme, ugovorom kojim država pristupa, unaprijed dogovori period u kojem nova država članica ne bi mogla da blokira odluke - navodi Todorović.
Na pitanje da li u taj paket “light” članstva može ući i Zapadni Balkan, on kaže da je vjerovatno da sve ono što se bude primjenjivalo na Ukrajinu, da će naći način da se to primijeni i na zemlje Zapadnog Balkana.
- Vjerovatno je takođe, da će postojati određena diferencijacija koja ima veze sa stepenom napretka u pregovaračkom procesu. Vidimo da je Crna Gora zemlja koja bi trebalo da do kraja godine zatvori sva poglavlja, a u Albaniji su sva poglavlja otvorena, ali se sporije zatvaraju. Neko buduće proširenje bi trebalo da obuhvati Crnu Goru i potencijalno Albaniju - kaže Todorović.
On kaže da ne vjeruje da će Srbija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija moći tek tako da uđu, a da određene reforme koje se očekuju ne budu ispunjene.
- Tako da, siguran sam da će cio proces ići tako da te predpristupne beneficije povećavaju i da se nastavlja taj koncept postepene integracije. Ako govorimo punopravnom članstvu, pa čak i light verziji, teško mi je da zamislim da zemlje na Zapadnom Balkanu, sem Crne Gore mogu da postanu profiteri od cijelog tog procesa - navodi Todorović.
Evropa u dvije brzine je koncept koji potiče još iz devedesetih godina i predviđa da one zemlje koje su spremne za dublju integraciju međusobno tome i pristupe, a da druge zemlje koje ostaju u EU i imaju probleme sa tim da pristupe dubljoj integraciji – to ne moraju da učine u tom trenutku.
- Ideja je da u okviru EU postoji jedna grupa zemalja koje će ići dalje i predstavljati pozitivan primjer za druge zemlje članice, kako bi i one mogle poslije da se uključe u dublju integraciju - navodi Todorović.
Važno je da Evropa ostane značajan geopolitički igrač, kaže on, te je samim tim neophodno da možda se neke odluke u industrijskoj politici, odbrambenoj politici donose brže nego što se to do sada činilo.
- U EU, kako se to sada čini, pitanja poput spoljne politike može da blokira bilo koja od država članica, a ideja je da Evropa, odnosno države koje bi ušle u dublju integraciju, da djeluju zajednički i da ne budu blokirane od strane drugih, manjih država - objašnjava Todorović.

Tag: nevrijeme