Protiv I.T. iz Bijelog Polja podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na nezakonitu sječu stabala klena i graba, odnosno krivičnog djela šumska krađa.
To je, prema njihovim navodima, učinio na štetu Uprave za gazdovanje šumama, u državnoj šumi GJ Lozna u Bijelom Polju.
- Uprava policije nastavlja sa intenzivnim aktivnostima u borbi protiv ekološkog kriminala kao jednog od nacionalnih prioriteta, kao i na sprečavanju bespravne sječe šuma i pronalasku i procesuiranju izvršilaca ovih krivičnih djela, a u cilju očuvanja prirodnih resursa Crne Gore - poručili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bjelopoljcu krivična prijava zbog sumnje na šumsku krađu

Privremena predsjednica Venecuele Delsi Rodrigez izjavila da je venecuelanskoj politici dosta diktata iz Vašingtona.
Ona je, tokom sastanka sa više od dvije hiljade radnika u rafineriji Puerto La Kruz, rekla da je prioritet vlade odbrana domovine.
- Suočićemo se sa njima direktno. Sa vladom Sjedinjenih Američkih Država riješićemo naše razlike, naše istorijske kontroverze, kroz bolivarsku diplomatiju. Idemo sa duhom veličine, dostojanstva i časti. Idemo u diplomatsku bitku licem u lice i rekli smo - ne plašimo se! Dosta je diktata Vašingtona venecuelanskoj politici! Dosta je stranih sila - izjavila je Rodrigez, prenosi Tanjug.
Kako kaže, Venecuela je platila veoma visoku cijenu zbog suočavanja sa posledicama fašizma i ekstremizma, prenijela je venecuelanska televizija VTV.
Prema njenim riječima, Venecuela je spremna da se uključi u dijalog u okviru poštovanja, ali da "oni koji traže štetu i zlo treba da budu potpuno odbačeni i isključeni iz nacionalnog života zemlje".
Rodrigez je dodala i da oni koji "su pozivali na blokade, invaziju i bombardovanje venecuelanske teritorije, protiv njenog teritorijalnog integriteta, ne zaslužuju priznanje venecuelanskog naroda".

Rodrigez: Dosta je diktata iz Vašingtona

Ministarstvo unutrašnjih poslova nabaviće dva savremena terenska pick-up vozila, ukupne procijenjene vrijednosti 101.669 eura bez uračunatog PDV-a, navedeno je u javnom pozivu raspisanom krajem prošle godine.
Riječ je o terenskim vozilima sa duplom kabinom i četvoro vrata, namijenjenim za zahtjevne terenske i operativne zadatke. Vozila moraju biti opremljena dizel motorom zapremine najmanje 2.700 kubnih centimetara i snagom od minimum 150 kW, uz automatski mjenjač, a predviđeno je da ispunjavaju EURO VI standarde emisije štetnih gasova.
Nosivost od najmanje 1.000 kilograma i tovarni prostor dužine do 1.620 milimetara čine ova vozila pogodnim za rad u otežanim uslovima. .
Poseban akcenat stavljen je na bezbjednosne i asistivne sisteme. Vozila treba da budu opremljena sistemima ABS, EBD i BA za efikasnije kočenje, kontrolom proklizavanja i stabilnosti (TRC, VSC), asistencijom pri kretanju uz i nizbrdo (HAC i DAC), kao i aktivnim sistemima pomoći vozaču poput adaptivnog tempomata, sistema upozorenja na napuštanje trake, prepoznavanja saobraćajnih znakova, pješaka i biciklista, te automatskog kočenja pri malim brzinama.
Od bezbjednosne opreme zahtijevano je najmanje sedam vazdušnih jastuka, ojačana putnička kabina i sistem protiv neovlašćenog pokretanja vozila. U pogledu komfora, vozila treba da posjeduju digitalni automatski klima-uređaj, grijana prednja i zadnja sjedišta, električno podesivo vozačevo sjedište, kožni volan i ručicu mjenjača, kao i bogatu multimedijalnu opremu sa 8-inčnim ekranom osjetljivim na dodir, navigacijom, kamerom za vožnju unazad, parking senzorima i JBL ozvučenjem sa devet zvučnika.
Eksterijer je definisan LED svjetlosnim grupama, zatamnjenim zadnjim staklima, aluminijumskim naplatcima od 18 inča, terenskim gumama, bočnim stepenicama i dodatnom zaštitom branika. Vozila su predviđena u metalik sivoj boji, sa aluminijumskim rolo-pokrivačem tovarnog prostora i euro kukom za vuču sa elektroinstalacijom.
Tender za dostavljanje ponuda otvoren je do 29. januara.
T.K.

MUP kupuje dva terenca vrijedna više od 100.000 eura

Bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i savjetnik predsjednik Crne Gore Dejan Vukšić odbacio je kao netačne, nepotpune i tendenciozne navode kojima mu se, kako kaže, bez dokaza pokušava pripisati odgovornost za ugrožavanje privatnosti doskorašnje direktorice Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda Mirjane Pajković i distribuciju spornih snimaka.
Vukšić je u reagovanju dostavljenom medijima kazao da nema nikakve veze sa nastankom, posjedovanjem niti distribucijom snimaka koji su se pojavili u javnosti. Te sadržaje je, kako tvrdi, prvi put vidio tek kada su počeli nezakonito da kruže društvenim mrežama.
- Događaj koji se ovih dana pokušava predstaviti kao aktuelan desio se oktobra mjeseca 2024. godine u Podgorici, kada mi je M. P. protivpravno otuđila mobilni telefon, koji je potom zloupotrijebljen, čime mi je grubo povrijeđena privatnost. O tom događaju nadležni organi posjeduju informaciju - naveo je Vukšić u reagovanju.
Kako je rekao, ovim povodom nije se oglašavao u javnosti, prepuštajući slučaj isključivo institucionalnom epilogu.
On je istakao da su riječi koje je uputio Pajkovićkoje selektivno objavljene i sa vremenskom distancom od godinu, navodeći da su bile neposredna reakcija na krađu i zloupotrebu njegovog telefona.&nbsp;
- Te riječi, bez obzira na njihov sadržaj, ne predstavljaju niti mogu predstavljati dokaz bilo kakvog krivičnog djela u vezi sa nastankom ili distribucijom fotografija i video snimaka na društvenim mrežama, jer se radi o potpuno odvojenim pravnim pitanjima. Uprkos tome, danas se svjesno pokušava izvršiti zamjena teza, u kojoj se ja kao oštećeni nastojim predstaviti kao izvršilac krivičnog djela, &nbsp;a lice koje je protivpravno postupalo, odnosno ukralo telefon, kao žrtva - istakao je Vukšić.
On dalje navodi da je u martu 2025. godine, sa nepoznatog broja primio uznemirujuće poruke sa pomenutim audio snimkom sa njegovim glasom, uz, kako kaže, jasnu prijetnju i pokušaj ucjene da odustane od kandidature za sudiju Ustavnog suda.
- Shvatio sam to kao poruku da će taj audio snimak biti objavljen ukoliko ne poslušam „instrukcije“. Smatram da je M. P. na taj način, neposredno ili posredno, sama ili putem lica kojima je omogućila korišćenje sadržaja iz njenog telefona, pokušala da izvrši nedozvoljen uticaj na postupak izbora sudije Ustavnog suda. Tim povodom sam Upravi policije podnio prijavu protiv M. P. i NN lica zbog pokušaja ucjene, krađe i zloupotrebe telefona, po kojoj je M. P. saslušana - naveo je Vukšić.
Nakon svega, kaže da ga je Pajković telefonski kontaktirala navodeći da treba “nešto da joj završi” odnosno da se “iskupi” zbog audio &nbsp;snimka koji je, tvrdi Vukšić, nastao isključivo kao posljedica krađe njegovog telefon.
- Moj duboki lični osjećaj je bio da se ova vrsta poziva isključivo mogla odnositi na pokušaj dotične osobe da moj uticaj stavi u funkciju njenog predlaganja za poziciju Ombudsmana i novi pokušaj ucjene. Odbio sam poziv na sastanak. Dokaze o prednjem sam dostavio policiji - rekao je on.
Vukšić podsjeća da je Pajković krajem decembra 2025. godine podnijela prijavu protiv njega, dostavljajući isti audio snimak i stvarajući, kako kaže, "lažan utisak da je riječ o skorašnjem događaju, prećutkujući činjenicu da se događaj desio prije više od godinu &nbsp;i da je povodom istog audio snimka već bila saslušana zbog pokušaja ucjene".&nbsp;
- Naglašavam još jednom činjenicu da se sadržaj u javnost plasira sa značajnom vremenskom distancom i u tačno određenom društveno-političkom trenutku - izbor sudije Ustavnog suda i izbor Obudsmana, što dodatno potvrđuje da se ne radi o zaštiti bilo čijeg prava, već isključivo o pokušaju diskreditacije mene lično - naglasio je Vukšić.
Vukšić kaže da je u januaru 2026. dostavio Upravi policije dodatne materijalne dokaze i podnio prijavu protiv Pajković zbog lažnog prijavljivanja u vezi sa distribucijom spornih fotografija i video snimaka na društvenim mrežama i insistirao na poligrafskom testiranju.
- Javno i nedvosmisleno saopštavam da sam spreman da se odmah podvrgnem ovim i bilo kojim drugim vrstama provjere i utvrđivanja činjenica i pozivam nadležne organe da ih &nbsp;bez odlaganja sprovedu, uz poziv da se &nbsp;istim testiranjima &nbsp;podvrgnu &nbsp;sva lica koja se u ovom slučaju dovode u vezu - istakao je Vukšić.
On je poručio da će, radi zaštite ličnog integriteta i bezbjednosti porodice, podnijeti prijave i pokrenuti postupke protiv svih osoba koje su ga putem društvenih mreža lažno optužile, uputile prijetnje, uvrede i pozive na linč, uključujući i protiv poslanika u Skupštini Crne Gore koji ga je, kako kaže, javno označio kao „nasilnika“.
- Slijede odgovarajući sudski postupci za naknadu štete. Istina u ovom slučaju neće se utvrđivati na društvenim mrežama ili u medijima, već isključivo pred nadležnim institucijama. Na takav ishod sam spreman i na njemu insistiram - poručio je Vukšić.

Vukšić najavio podnošenje prijava: Nemam nikakve veze sa nastankom i distribucijom spornih snimaka, insistiram na poligrafu

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković poručio je da ta stranka nije promijenila svoj kritički odnos prema djelovanju Srpske pravoslavne crkve, koje već godinama izlazi iz okvira djelovanja primjerenog ustavnom i sekularnom uređenju.&nbsp;
Živković je <a href="https://standard.co.me/politika/zivkovic-za-standard-dps-nije-promijenio-kurs-prema-spc-podrska-budzetu-u-budvi-nije-ustupak-crkvi-vec-potez-u-interesu-grada">u intervjuu za Portal Standard</a> objasnio razloge odluke da DPS podrži budžet Opštine Budva, odbacujući optužbe o promjeni političkog kursa, uz poruku da DPS ostaje dosljedan građanskom, sekularnom i državotvornom karakteru Crne Gore.
U razgovoru za ovaj medij, Živković govori i o širem političkom kontekstu u kojem je donesena odluka u Budvi, odnosu DPS-a prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, izazovima koalicionog upravljanja, ali i o aktuelnim krizama vlasti u Podgorici, Botunu i Bijelom Polju. Poseban fokus stavlja na sve izraženija identitetska pitanja, spoljne političke uticaje na Crnu Goru, evropske integracije i poziciju DPS-a u slučaju mogućih promjena vlasti na lokalnom i državnom nivou, uz poruku da je stabilna, proevropska i državnički odgovorna politika jedini izlaz iz dugotrajne političke nestabilnosti.
Kako komentarišete odluku DPS-a u Budvi da odbornici te partije podrže budžet grada koji predviđa i donaciju od milion eura Srpskoj pravoslavnoj crkvi, imajući u vidu da je SPC više puta okarakterisana kao faktor koji djeluje protiv interesa države Crne Gore? Da li je ta odluka u Budvi u suprotnosti sa ranijim političkim stavovima DPS-a kada je riječ o ulozi SPC u Crnoj Gori, i kako to objašnjavate biračima?
ŽIVKOVIĆ: Podsjetiću vas da su u Budvi lokalni izbori održani 2024. godine, nakon kojih je koalicija okupljena oko DF, poslije deset godina vršenja neuspješne i nefunkcionalne vladavine, poslata u opoziciju.
DPS je dala ključan doprinos smjeni te i takve vlasti, i kao što vidimo danas – godinu dana kasnije, imamo funkcionalu lokalnu samoupravu i stabilne političke prilike koje omogućavaju povratak Budve na one pozicije koje joj pripadaju kao metropoli crnogorskog turizma.
Glasanje za ovogodišnji budžet izazvalo je dileme u jednom dijelu građanske javnosti koja je, s pravom, postavila pitanje – da li je DPS promijenila kurs u svom političkom djelovanju. Odgovor je precizan i jasan, ne.
Podsjetiću vas da je upravo Demokratska partija socijalista pokrenula pitanje izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, vrlo svjesno kalkulišući rizik gubitka vlasti koji se i desio – 30. avgusta 2020. godine. Takođe, podsjetiću vas da je DPS srušio Vladu Dritana Abazovića koju smo manjinski podržali nakon samo 100 dana, jer smo smatrali da je potpisani Temeljni ugovor izdajnički i suprotan državnim interesima. Vjerujem, dakle da se slažemo – iako je javnost sklona brzom zaboravljanju, u situaciji kada smo svjesno rizikovali gubitak vlasti, i napustili Vladu nakon povratka na vlast poslije samo godinu dana, da nema osnova sumnjičenju Demokratske partije socijalista kada je u pitanju odnos prema SPC ili odnos prema vrijednostima koji su temelj naše politike – antifašizam, građanski koncept i evropska budućnost naše zemlje.
Dozvolite da sada nešto direktnije odgovorim vezano za odluku o podršci budvanskom budžetu.
Demokratska partija socijalista nije saglasna sa dijelom budžeta koji je, po našem mišljenju, neprimjereno izdašan prema jednoj vjerskoj zajednici, jer mislimo da to nijesu ni nadležnosti lokalne samouprave niti pitanja kojima ona treba da se bavi. Vjerujemo da je taj novac mogao i da se bolje potroši – za ono što su konkretne potrebe građana u vidu saobraćajne, obrazovne ili zdravstvene infrastrukture.
Ipak, ono što je stvarno pitanje u konkretnoj situaciji je sljedeće – da li je zbog te budžetske stavke bilo vrijedno rušiti započeto partnerstvo sa liderom srpskog nacionalnog predznaka, koji je prvi u posljednjih nekoliko decenija, pokazao rezistentnost u odnosu na političko-obavještajno-kriminalni uticaj zvaničnog Beograda i od kog otvoreno, po prvi put kada je u pitanju taj pol političke scene, možemo čuti da je Crna Gora njegova kuća?
Smatrali smo da nije.
<h3>"NIJESMO ŽELJELI VANREDNE IZBORE ILI RUŠENJE PARTNERSTVA KOJE ZVANIČNI BEOGRAD NIJE USPIO DA ” REŠI”"</h3>
Dodatno, Demokratska partija socijalista je dio koalicione vlasti koja o mnogim pitanjima ima različite stavove, koji su i prirodni s obzirom na to da je ovakvo partnerstvo prvo takve prirode na političkoj sceni Crne Gore. Ne bi se ipak bilo loše podsjetiti da je zbog tog partnerstva Budva po prvi put nakon 10 godina proslavila obnovu crnogorske nazavisnosti i najviše državne praznike, a da umjesto ambijenta Guče koji se bio uselio u metropolu crnogorskog turizma sa redovnim trubačkim predstavama, danas ponovo ima povratak kulture i obrise modernog, savremenog i crnogorskog grada.
U finalu, sa tim razlikama koje jesu krupne odlučeno je da ova koalicija nastavi sa radom do vanrednih lokalnih izbora u 2027. godini. Nijesmo željeli vanredne izbore ili rušenje partnerstva koje zvanični Beograd nije uspio da ,,reši” svjestan da bi ovaj primjer, ukoliko bi se u perspektivi preslikao na državni nivo, bio trajni kraj snova o tretiranju Srba u Crnoj Gori kao dijaspore i uticaja preko poslušnih i instaliranih vlasti što je slučaj od 2020. godine do danas.
Svjesni smo, dakle, da ova odluka jeste izazovna i da će jedini sud o njoj dati test vremena. Ipak, uvjereni smo u njenu ispravnost. Sigurno je i da će se koalicija u Budvi i u narednom periodu nalaziti pred određenim izazovima koji će se, vjerujem, uz međusobno razumijevanje i mudrost, prevazilaziti.
Na kraju, ovakva odluka nije skopčana sa potrebom da se bude vlast po svaku cijenu kako nam se želi pripisati, već da se obezbijedi mogućnost uspostavljanja dugoročnije stabilnosti i saradnje koja će počivati na poštovanju Crne Gore kao nezavisne i samostalne države sa evropskom perspektivom. Dakle, svjesni smo i rizika ovakve odluke, ali vjerujemo da možda može i da otvori šansu da se pomjerimo iz rovova koji traju decenijama i pokušamo kroz politički napor da prevladamo crnogorsko-srpski jaz koji istorijski okiva Crnu Goru nepremostivim podjelama i obesmišljavanju dometa svakog pokušaja jačanja njenog demokratskog i ekonomskog napretka. Vjerujemo da vrijedi pokušati. Vrijeme će svakako suditi o dometima tog pokušaja. &nbsp;
<h2>"BOTUN I EKOLOŠKI IZAZOVI: KAKO IDENTITETSKA PITANJA POSTAJU IZGOVOR ZA BLOKADE"</h2>
Kako komentarišete aktuelnu situaciju oko izgradnje kolektora u Botunu i postupke lokalne i državne vlasti u tom procesu? Kakav je vaš komentar da se sa ekoloških tema preko noći prešlo na identitetska pitanja i da li su upravo ova identitetska pitanja DNP-a glavni razlog njihove opstrukcije u Botunu?
ŽIVKOVIĆ: Rekao bih da je situacija u Botunu očekivana. Naime, više puta smo ukazivali da u Crnoj Gori i na državnom, i na lokalnom nivou, imamo nefunkcionalnu i neodrživu parlamentarnu većinu koja prirodno porađa probleme u praksi. Nekada su ti problemi na lokalnom nivou, zbog čega smo imali više vanrednih lokalnih izbora i zbog čega danas u nekoliko Opština imamo nefunkcionalnu lokalnu vlast. Nekada su ti problemi i na državnom nivou. Ovo je vlada blokada, koja u kontinuitetu proizvodi štete na svim nivoima i unosi nesigurnost u život građana. Trenutno u fokusu je, kao posljedica tih okolnosti, pitanje Botuna. Što se tiče dodatnih zahtjeva DNP-a, vjerujem da oni imaju cilj da kupe određeno vrijeme Milanu Kneževiću za realizaciju odluke o napuštanju vlasti sa jedne strane, a da sa druge kroz tkz. srpsko pitanje otežaju ostanak toj vlasti Kneževićevim koalicionim partnerima. Sve u svemu, politikantski, jeftino i već viđeno. Ipak, to je pitanje za premijera Spajića i za one koji participiraju u ovakvoj nesrećnoj većini.
Kako mislite da će dešavanja oko kolektora u Botunu uticati na vlast u Podgorici, ali i na vlast na državnom nivou i kako komentarišete da uprkos prijetnjama DNP-a da će napustiti vlast na lokalnom i državnom nivou, oni to i dalje ne čine?
ŽIVKOVIĆ: Crnom Gorom trenutno upravlja dualitet populizma i nacionalizma. Iz našeg ugla svaki dan trajanja ovakvog savezništva poguban je i za Crnu Goru i za sve lokalne samouprave u kojima je on dominantan. Mi vjerujemo da je Crnoj Gori na svim nivoima potrebna ozbiljna proevropska i stabilna vlast koja će završiti pregovore sa EU, ubrzati ekonomski rast, stabilizovati javne finansije i nastaviti borbu za unapređenje vladavine prava. Apsolutno je jasno da takve vlasti nema bez DPS-a. Spremni smo u smislu postizanja ovih ciljeva na tu temu da razgovaramo ukoliko se pokaže ozbiljnost i druge strane političke scene. Ono na šta nijesmo spremni jesu bilo kakvi truli kompromisi, kratkoročni dogovori i neprincipijelni savezi, koji ne počivaju na viziji i dugoročnosti saradnje. Što se tiče prijetnji o izlasku iz vlasti, vrlo brzo ćemo vidjeti koliko ko drži do riječi, a na osnovu prethodnih iskustava ni zaklinjanje u parlamentu nije obezbjeđivalo poštovanje onoga što se obeća.
<h3>IDENTITETSKA PITANJA I STRANI UTICAJI: CRNA GORA MORA SAMA DA ODLUČUJE</h3>
Kako vidite ovo novo potenciranje identitetskih pitanja i da li se ono radi po političkim instrukcijama koje dolaze van Crne Gore? Da li je ovo primjer hibridnog uticaja drugih država?
ŽIVKOVIĆ: U trenutku kad Brisel pokazuje interesovaanje da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU i kad bi Crna Gora s jednakim entuzijazmom trebalo da odgovori kroz brz hodogram aktivnosti na planu zatvaranja poglavlja, očigledna je namjera dijela političkih partija vlasti da zaustave evropski put po instrukciji prvo skoči pa reci hop. &nbsp;NIje ni prvi ni posljednji put da nam se sa trećih adresa sugeriše kako nijesmo sposobni da sami upravljamo svojom sudbinom a kamo li postanemo članica EU. Vjerujem da zbog toga sami moramo pokazati otpornost na pokušaje takve destrukcije. Ne smijemo imati očekivanja da će uticaj Beograda, u prvom redu, ili nekih trećih strana prestati. Prirodno je da će svako nastojati da ostvaruje svoj interes. Tim prije je i veća odgovornost na političkoj eliti u Crnoj Gori da artikuliše crnogorski interes i da se za te interese zajednički beskompromisno borimo. Nekad to može biti i kroz saradnju koja znači vlast, a nekad to znači i kroz djelovanje na suprotstavljenim političkim pozicijama. Ali, i u jednom, i u drugom slučaju, vjerujem da je naša obaveza da te dogovore gradimo unutar Crne Gore. Nažalost, djeluje da u ovom trenutku fali zrelosti i partnera za takav dijalog. Što se DPS-a tiče, mi smo svojim pristupom tu zrelost i pokazali. Ne samo da smo u parlamentu pretpostavili državni interes partijskom, zbog čega smo i često kritikovani od strane dijela javnosti, već smo na svim krupnim pitanjima u proteklih nekoliko godina, počevši od popisa, preko IBAR zakona, izbornog zakonodavstva, pa do brojnih drugih pokazali da nam je državni interes prioritet, da smo spremni da donosimo teške odluke za čije potvrđivanje je potrebno određeno vrijeme i da smo spremni da kratkoročno žrtvujemo nekoliko procenata podrške kako bi ostvarivali viziju. Mi smo otvorili evropsku perspektivu Crnoj Gori nakon obnove nezavisnosti, otvorili sva pregovaračka poglavlja i tri privremeno zatvorili, čime smo završili najveći dio posla kako bi naredna vlast nastavila započeto. Naš rukopis što se tiče evropskog puta vidi se iz opozicije, kroz otvorenu spremnost za podršku u parlamentu u nastavku integracionog procesa. &nbsp;Nažalost ne vidim takvu odgovornost i državničku zrelost na strani vlasti. &nbsp;
<h3>"STIČE SE UTISAK DA SMO POD STALNIM PATRONATOM"</h3>
U kojoj mjeri, po vašem mišljenju, postoje uticaji drugih zemalja na političke procese u Crnoj Gori danas, da li ti spoljni uticaji predstavljaju opstrukciju evropskih integracija Crne Gore i iz kojih centara, odnosno država, ti uticaji dominantno dolaze?
ŽIVKOVIĆ: Uticaji drugih država na oblikovanje političke situacije u Crnoj Gori učestali su, snažni i mnogo izraženiji nego prije 2020. godine. &nbsp;I ti uticaji u značajnoj mjeri prevazilaze okvire regiona. Stiče se utisak da smo pod stalnim patronatom, bez sposobnosti da sami realizujemo strateške ciljeve i ono što vidimo kao prioritete u državnoj politici. To je prvi znak nedostatka državnog dostojanstva, hrabrosti i odlučnosti da se ne mora po svaku cijenu slijediti svaka sugestija koja ne odgovara onome što je naš državni interes. Tipično za ovu vlast, servilnost i snishodljivost su odlike koje ne idu ruku pod ruku sa onim na šta se često pozivaju, razboritost i hrabrost predaka i našu hiljadugodišnju istoriju borbe za slobodu. Kada nemate upravljanje državom koje je odgovorno, treće strane na prvom mjestu Rusija će uraditi sve da nanese štetu EU i spriječi širenje na Zapadni Balkan smatrajući ovaj prostor njenom legitimnom zonom interesa. Nažalost, ne može se očekivati drugačiji pristup od ove vlasti kada u njoj i dalje imamo političke subjekte koji Crnu Goru ne smatraju državom i one koji bi nas u skladu sa religijskim dogmama rado vratili u srednji vijek. Trećim stranama je to dovoljan signal da ostvare svoje naume, jer će im iznutra biti otvorena vrata da umarširaju bez ikakve borbe. Zbog toga ponavljamo tezu o neophodnoj proevropskoj vladi koje će biti spremna da pruži otpor svakom pokušaju destrukcije ili zaustavljanja evropskog puta. Za sada ne prepoznajem smjelost na drugoj strani da se obavi bilo kakav ozbiljan razgovor ili osim stalne kalkulacije i straha od povratka DPS na vlast. &nbsp;&nbsp;
<h3>"KRIZA VLASTI U PODGORICI: DPS SPREMAN DA ZAŠTITI STABILNOST DRŽAVE"</h3>
U slučaju krize vlasti u Podgorici, kao i na državnom nivou kakav bi stav i poziciju zauzeo DPS?
ŽIVKOVIĆ: Čini mi se da smo više puta odgovarali na ovo i slična pitanja. DPS je partner za ozbiljne razgovore koji bi rezultirali stabilnom vlašću i njenom dugoročnom održivošću. Ne interesuju nas partikularni, privremeni, jednokratni dogovori koji nemaju nikakvu perspektivu i koji služe ostvarivanju ličnih ambicija. Partnere za takav razgovor za sada smo imali u Budvi. Da li će to biti slučaj i u Podgorici ili u nekim drugim sredinama, i na državnom nivou, ostaje da se vidi. U ovom trenutku ne bih licitirao dalje od toga.
<h3>BIJELO POLJE: DUGOGODIŠNJE PARTNERSTVO DPS-A I BOŠNJAČKE STRANKE NA TESTU</h3>
Povodom krize vlasti u Bijelom Polju, gdje je DPS dio lokalne vlasti – da li ste vodili razgovore sa Bošnjačkom strankom i kakvi su rezultati te komunikacije?
ŽIVKOVIĆ: Znate da DPS i BS imaju tradicionalno političko partnerstvo i savezništvo na gotovo svim nivoima koje traje već skoro 20 godina. Čini mi se da je to partnerstvo posebno bilo uspješno u Bijelom Polju. Prirodno je da povremeno dođe do određenih razlika ili neslaganja, ali ipak vjerujem da sa Bošnjačkom strankom i dalje imamo saglasnost oko onoga što su ključne vrijednosti na kojima treba da počiva vlast u Bijelom Polju. Prema tome, vjerujem da će se trenutni nesporazumi prevazići i da će postojeća koalicija nastaviti uspješno da upravlja najvećom opštinom na sjeveru i da bude primjer kako jedna uspješna i funkcionalna lokalna samouprava treba da izgleda
I pored brojnih političkih izazova, rejting DPS-a ostaje stabilan i pokazuje da ste i dalje najjača politička partija u Crnoj Gori. Kako komentarišete tu činjenicu i šta je, po vašem mišljenju, ključ opstanka i stabilnosti DPS-a i kako ste uspjeli da zadržite povjerenje birača uprkos promjeni vlasti i snažnim političkim pritiscima?
ŽIVKOVIĆ: Vjerujem da se to povjerenje zasniva na činjenici da je Demokratska partija socijalista pokazala i potvrdila viziju razvoja Crne Gore, kao i spremnost da donosi teške odluke u skladu sa državnim interesima koje su izdržale test vremena. Nikada u fokusu našeg djelovanja nije bio populizam niti smo se vodili linijom manjeg otpora. Donosili smo teške, ali ispravne odluke i vjerujem da to građani prepoznaju. Stabilnost, ozbiljnost i odgovornost, sinonimi su Demokratske partije socijalista. Period iza nas i proteklih 5 godina djelovanja u opoziciji, potvrdili su da DPS nije klijentelistička stranka, već stranka ideje koju aktivno zastupa, brani i podržava gotovo 100 hiljada građana Crne Gore. I u pravu ste, naš rejting je u porastu. Podsjetiću vas da smo na parlamentarnim izborima 2023. godine u koaliciji sa Socijaldemokratama, Liberalnom partijom i Demokratskom unijom Albanaca ostvarili rezultat od 23%. Možemo, dakle, reći da je rezultat DPS na tim izborima iznosio oko 20% podrške. Danas, i po najkonzervativnijim procjenama koje su nedavno javno prezentovane uprkos djelovanju iz opozicije, vidite da je naš rejting iznad 25%. Vjerujem da to dovoljno govori o povjerenju građana. Razlog za to jeste aktivna komunikacija sa građanima, sa članstvom i biračima – onim ljudima, koji su u jednom trenutku bili nepravedno zanemareni i zaboravljeni, dok su neki drugi, koji su u DPS-u vidjeli samo i isključivo šansu da ostvare svoje lične ambicije, svoje interese dobili priliku da budu u prvom planu. I s ove tačke gledišta – razumijem i što su se ljudi koji istinski žive za politiku DPS-a, koji su mnogo propatili u periodu od smjene vlasti do danas, trpjeli pritiske i revanšizam, ljutili na Demokratsku partiju socijalista. Ti iskreni, dobronamjerni podržavaoci naše politike su danas u fokusu naše pažnje, zbog njih vjerujem da se za Crnu Goru, bez obzira na svu hajku koja se vodi protiv nas vrijedi pregorno i još jače boriti. I zbog njih nećemo stati, ni prestati, dok god Crnu Goru ne vratimo sebi, dok ne zaustavimo njeno političko, kulturno, pa i moralno propadanje. Trend rasta povjerenja će se nastaviti, a naša obaveza je da opravdamo povjerenje i obezbijedimo sprovođenje ciljeva sa pozicija vlasti.

Živković: Artikulisati crnogorski interes i dogovore graditi unutar države, nijesmo saglasni sa izdašnom donacijom za SPC, ali vjerujemo u započeto partnerstvo u Budvi

Kolumne

Manitovac na Sastavcima

Politika

DPS: Neka potpišu našu inicijativu i imaju partnera za smjenu Vraneša

Hronika

Mijajlović i dalje nema dostojan boravak u UIKS-u

Društvo

Crnogorski forum pisao patrijarhu Vartolomeju: Autokefalnost CPC istorijska i kanonska činjenica

Tag: nezakonita-sjeca

Bjelopoljcu krivična prijava zbog sumnje na šumsku krađu

Rodrigez: Dosta je diktata iz Vašingtona

MUP kupuje dva terenca vrijedna više od 100.000 eura

Vukšić najavio podnošenje prijava: Nemam nikakve veze sa nastankom i distribucijom spornih snimaka, insistiram na poligrafu

Živković: Artikulisati crnogorski interes i dogovore graditi unutar države, nijesmo saglasni sa izdašnom donacijom za SPC, ali vjerujemo u započeto partnerstvo u Budvi

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO