Nikoli Boljeviću (24) od strane Višeg državnog tužilaštva određeno je zadržavanje do 72 sata.
Prema nezvaničnim saznanjima portala Dan, Boljević je priznao krivično djelo koje se odnosi na nedozvoljeno posjedovanje oružja - pištolj i koje se odnosi na drogu.
Boljević je, kako piše Dan, izričito negirao izvršenje ubistva zbog kojeg je uhapšen.
On je danas saslušan povodom sumnje da je izvršio ubistvo Sima Markovića u Budvi.
Saslušanju je prisustvovao njegov advokat Srđan Lješković, koji nije želio da u ovoj fazi istrage daje izjave za medije.
Prema evidenciji policije, i osumnjučeni i žrtva su od ranije poznati policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Boljević negirao da je ubio Markovića, priznao nelegalno posjedovanje pištolja i kokaina

Zvaničnici gradskog vijeća Kran-Montane, gdje je u požaru u jednom baru prilikom proslave Nove godine poginulo 40 i povrijeđeno 116 ljudi, saopštili su danas da sarađuju sa rukovodstvom tog bara kako bi utvrdili uzroke incidenta.
Gradonačelnik Kran-Montane Nikola Fero rekao je danas novinarima da zvaničnici gradskog vijeća svake godine pregledaju objekte koji bi mogli da se zapale, kao i da bar Konstelasion koji se zapalio nije prošao kroz te provjere posljednjih pet godina, prenosi BBC.
Zgrada u kojoj se nalazi bar je, prema zvaničnicima, izgrađena 1977. godine, a vlasnik je 2015. godine zatražio proširenje prostora, koje mu je odobreno.
Inspekcija se tada nije koncentrisala na promjene unutar zgrade, već samo na spoljašnju renovaciju, dok zvaničnici tvrde da nikada nisu provjerili stanje pjenastih panela koji su se nalazili na plafonu, kao i njihovu otpornost na vatru.
Plafon bara u kom je izbio požar je bio prekriven zvučno izolovanim panelima od pjene, koji su se zapalili od prskalica tokom proslave Nove godine.
Fero je dodao da su ti nalazi dostavljeni Vladi, kao i da vlasti „to duguju porodicama i prihvataju odgovornost“.
On je dalje naveo da je „logično“ zabraniti korišćenje svih vrsti prskalica na otvorenom, ali i da na mjesto gradonačelnika ne podnosi ostavku.
„Ne napuštamo brod sada“, rekao je Fero.
On je dodao da je na sudskim vlastima da odluče da li će zvaničnici „biti dio slučaja ili ne“, misleći na krivičnu istragu koju su pokrenuli tužioci.
„Na menadžerima hotela Konstelasion je da znaju da li su (radili) u skladu sa propisima“, naveo je Fero.

Gradonačelnik Kran-Montane: Ne podnosim ostavku

Selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Dejan Savić odredio je konačan spisak igrača koji će nastupiti na Evropskom prvenstvu u Beograd.
Čast crnogorskog vaterpola braniće Petar Tešanović, Darko Đurović, Miroslav Perković, Vladan Spaić, Jovan Vujović, Aljoša Mačić, Vasilije Radović, Vlado Popadić, Dmitri Kholod, Balša Vučković, Danilo Stupar, Dušan Matković, Marko Mršić, Strahinja Gojković i Srđan Janović.
U Savićevom stručnom štabu su treneri Nebojša Milić, Petar Radanović i Edvard Bonelo, video analitičar Vasko Vučković, doktor Vladimir Dedović, fizioterapeut Vladislav Mlađen, psihološkinja Helena Rosandić i tim menadžer Dragan Drecun.
Crnogorska reprezentacija na Evropskom prvenstvu igraće u grupi A, u kojoj su još Mađarska, Francuska i Malta.
Prvi meč Crna Gora igraće 10. januara (18.00) protiv Malte, dva dana kasnije zakazan je duel sa Mađarskom (15.15), dok je za 14. januar zakazan duel protiv Francuske (18.00).
U drugu fazu takmičenja idu tri najbolje ekipe, koje sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formiraju grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije plasiraće se u polufinale.

Savić objavio konačan spisak za EP u Beogradu

Davor Đenero, istaknuti hrvatski analitičar i stručnjak za prilike u Crnoj Gori, u razgovoru za Portal ETV analizira aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori i perspektive njenog pristupanja Evropskoj uniji. Đenero detaljno razmatra izazove koje Crna Gora mora prevazići, moguće političke blokade, kao i uticaje regionalnih sila na crnogorski integracioni put.
<h2>Može li Crna Gora sa sadašnjom vlašću u EU?</h2>
Portal ETV: Može li Crna Gora sa aktuelnom vlašću u EU ili je potrebna rekonstrukcija vlasti prije članstva?
ĐENERO: Godina u koju ulazimo trebalo bi da bude odlučujuća za zatvaranje pristupnih pregovora i u toj godini Crna Gora bi trebalo da zatvori čak 20 poglavlja. Na kraju prošle godine skinuta je „pozlata“ s priče o kapacitetima crnogorskog pregovaračkog tima i spremnosti javne uprave za članstvo. To se desilo sa dva poglavlja – poljoprivredom i ribarstvom – koja su budžetski veoma važna i koja otvaraju prostor za evaziju evropskog novca.
Iako su diplomatskom akcijom krajem prošle godine oba poglavlja „privremeno zatvorena“, ostalo je jasno da dio aktuelne Vlade ne obavlja svoj posao kako treba, da se Ministarstvo poljoprivrede pokazalo nekompetentnim, a da je ministar, koji dolazi iz stranke van evropskog bloka u Crnoj Gori, agresivno tvrdio da je riječ o političkoj opstrukciji.
Kao što sukob ministra odbrane, koji nije dio bloka stranaka koje zagovaraju evropsku integraciju Crne Gore, sa predsjednikom države kontaminira političku scenu, kao i zahtjevi predsjednika Skupštine za ustavnom reformom koja ne dotiče prilagođavanje crnogorskih institucija acquisu, već predstavlja pokušaj udara na ustavnu definiciju Crne Gore, te aktivnosti populističkih političara u Botunu usmjerene na blokadu ispunjavanja kriterijuma za zatvaranje poglavlja o zaštiti životne sredine – tako i u ovoj godini valja očekivati dodatne udare iz kruga stranaka iz koalicije Za budućnost Crne Gore i Bečićevih Demokrata.
Za Crnu Goru je ključno da završi pregovore sa parlamentarnom većinom koja je proevropski orijentisana i koja će uspostaviti dogovor o brzom rješavanju svih pitanja preduslova za članstvo u EU. Isto tako, važno je da se nakon parlamentarnih izbora 2027. godine održi takva politička većina, sposobna da završi osjetljiv proces ratifikacije Ugovora o pristupanju u parlamentima svih država članica.
Siguran sam da Crna Gora može završiti pristupne pregovore samo sa konzistentnom proevropskom većinom, dakle bez DF-a i Demokrata, ali je jednako važno da takva većina opstane i nakon završetka pregovora kako bi obavila veoma osjetljiv posao ratifikacije.
<h2>Hoće li Hrvatska usporavati Crnu Goru?</h2>
Portal ETV: Hoće li Hrvatska, zbog aktuelnih političkih dešavanja i pojedinih političara, zatezati i potencijalno usporiti Crnu Goru ka EU?
ĐENERO: Interes Hrvatske je da Crna Gora što prije postane članica EU, jer bi se time konsolidovala crnogorska državnost i zatvorio prostor patogenim uticajima totalitarnog režima iz Moskve i autoritarnog režima Aleksandra Vučića.
Međutim, Hrvatska nema interesa da otvara evropski prostor crnogorskim političkim opcijama koje su pod uticajem Beograda i Moskve i koje bi potencijalno u Uniju mogle unositi nepotrebne nestabilnosti, poput onih koje je Crna Gora nakon 2020. godine generisala unutar NATO saveza.
<h2>Odnos Beograda prema Podgorici</h2>
Portal ETV: Kakav će biti odnos Beograda prema Podgorici kako bude napredovao crnogorski integracioni put?
ĐENERO: Bojim se da će u Crnoj Gori biti nastavljeno ono što smo već vidjeli prošle godine – djelovanje „Vučićeve nevidljive ruke“. Sve će jasnije biti da blok DF–Demokrate, po instrukcijama iz Beograda, otežava pristupni proces Crne Gore.
Mine su već posijane – neke smo već pomenuli (promjena Ustava, pročistač), neke već sada blokiraju zatvaranje poglavlja (poštovanje načela sukcesije vojne imovine), a teško je zamisliti šta se može desiti u čak dvadeset pregovaračkih poglavlja i koji od ministara može ponoviti ono što je krajem prošle godine uradio ministar Vladimir Joković sa svojim timom.
Jedno je sigurno: režim u Beogradu ne gleda blagonaklono na mogućnost da Crna Gora iduće godine završi pristupne pregovore, baš kao što 2016. godine nije gledao blagonaklono na pristupanje Crne Gore NATO savezu. Razlika je u tome što akteri koji su tada bili opozicija danas formalno učestvuju u vladajućoj koaliciji, a jedan od njih, kao predsjednik parlamenta, de facto obavlja kontrolnu funkciju u Crnoj Gori.
<h2>Mađarska i eventualni uticaj Srbije</h2>
Portal ETV: Da li postoji bojazan da Mađarska, zbog eventualnog uticaja Srbije, bude kamen spoticanja za Crnu Goru?
ĐENERO: Crna Gora treba da se fokusira na pitanja koja su u dometu njene administracije. Kao što je pokazao slučaj francuskih rezervi, priča o Vučićevom uticaju na predsjednika Makrona bila je potpuno promašena. Francuska administracija je rezervama branila budući budžet EU i sprječavala evaziju fondova.
U narednoj godini nedostaci koje je propustilo Jokovićevo ministarstvo u crnogorskom pravnom sistemu biće otklonjeni. Mađarska, ko god bude premijer i kakva god koalicija upravljala tom državom, nema razloga posebno pogodovati Vučićevom režimu. Nijedna članica EU neće se u odlučivanju voditi interesom „prijateljske“ neeuropske države, već zaštitom acquisa i sopstvenih interesa.
Uticaj „Vučićeve nevidljive ruke“ ne treba tražiti u Briselu, gdje preovladava povoljna klima za crnogorsko pristupanje EU, već na domaćoj crnogorskoj političkoj sceni.
<h2>Pitanje Prevlake</h2>
Portal ETV: Hoće li se otvoriti pitanje Prevlake i kako se može riješiti?
ĐENERO: To zavisi isključivo od Crne Gore. Samo jednom je postojala prijetnja da pitanje razgraničenja na Prevlaci postane ozbiljno bilateralno pitanje koje bi moglo dovesti u pitanje pristupanje EU. To se desilo kada je nekompetentna vlada Zdravka Krivokapića pokušala da pokrene pitanje kopnenog razgraničenja, što je već riješeno odlukama Badinterove komisije i sukcesijom.
Dovodeći ovo u pitanje, Krivokapićeva vlada bi de facto blokirala sopstveni pristupni proces. Kopneno razgraničenje je definitivno riješeno, a na moru već funkcioniše „privremeni sporazum“ koji je oblikovao ugledni hrvatski međunarodni i pomorski pravnik, profesor Bakotić. Od njegovog stupanja na snagu nijedan incident na moru nije zabilježen.
Dakle, ukoliko „Usual Suspects“ u crnogorskoj koaliciji – svi Mandići, Kneževići i Bečići i njihovi sljedbenici – ne dovode u pitanje postojeći poredak, bilateralno pitanje razgraničenja Hrvatske i Crne Gore na moru neće biti na dnevnom redu ove godine.

Đenero: Vučićeva “nevidljiva ruka” i blok Mandić-Bečić udaraju na evropsku Crnu Goru

Dionice su u ponedjeljak porasle čak i nakon američkog napada na Venecuelu i hvatanja vođe Nikolasa Madura, jer su cijene sirove nafte zabilježile rast.&nbsp;
Investitori su se kladili da ta akcija neće dovesti do većih geopolitičkih sukoba koji bi poremetili tržišta.
&nbsp;Dow Jones Industrial Average porastao je 1,5 odsto i dostigao novi rekord svih vremena u sesiji. S&amp;P 500 porastao je 0,7 odsto, kao i Nasdaq Composite, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Energetske dionice predvodile su rast zbog ideje da će firme imati koristi od obnove venecuelanske naftne infrastrukture.
&nbsp;Chevron je porastao pet odsto i smatran je najvećim korisnikom zbog svoje postojeće prisutnosti u Venecueli, koja ima najveće dokazane rezerve nafte u svijetu. Exxon Mobil trgovao je s porastom od dva odsto.
&nbsp;Dionice firmi za usluge naftnih polja koje bi mogle pomoći energetskoj obnovi Venecuele, poput Halliburtona i SLB-a, porasle su devet odnosno deset odsto. State Street Energy Select Sector ETF (XLE) porastao je tri odsto.
&nbsp;- Možda će kratkoročno to povećati cijenu nafte, jer se postavlja pitanje snabdijevanja i isporuke nafte - rekao je za CNBC glavni investicioni strateg u CFRA Researchu Sem Stoval.
&nbsp;Maduro i njegova supruga Silija Flores prevezeni su u Njujork, gdje su optuženi za zavjeru protiv narkoterorizma i druge zločine.

Skok indeksa

Kolumne

Buna u Botunu i druge bajke

Svijet

U toku hitna sjednica Savjeta bezbjednosti UN: ''SAD ne može biti svjetski policajac''

Politika

Zenović za Portal ETV: Suverena Crna Gora bira EU, Rusija zbog agresije na Ukrajinu van evropskog vrijednosnog kruga

Tag: nikola-boljevic

Boljević negirao da je ubio Markovića, priznao nelegalno posjedovanje pištolja i kokaina

Gradonačelnik Kran-Montane: Ne podnosim ostavku

Savić objavio konačan spisak za EP u Beogradu

Đenero: Vučićeva “nevidljiva ruka” i blok Mandić-Bečić udaraju na evropsku Crnu Goru

Skok indeksa

PRATITE TVe UŽIVO