Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj čestitao je 28. novembar - Dan nezavisnosti Republike Albanije i Dan albanske zastave - predsjedniku Republike Albanije Bajramu Begaju, premijeru Ediju Rami, predsjedniku Skupštine Niku Pelešiju, građanima Albanije, kao i svim Albancima širom svijeta, saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.
- Ovaj važan datum podsjeća na dugotrajan put borbe za slobodu, očuvanje identiteta i izgradnju moderne albanske države- kazao je Camaj.
Istovremeno, predstavlja priliku da se oda priznanje generacijama koje su sačuvale tradiciju, kulturu i nacionalni ponos, kao i da se reafirmiše predanost razvoju, stabilnosti i evropskoj perspektivi regiona.&nbsp;
- Posebno želim da istaknem albansku zajednicu u Crnoj Gori, čiji doprinos Crnoj Gori – kroz rad, kulturu, javni život i posvećenost multietničkom skladu – predstavlja značajan most saradnje i međusobnog uvažavanja između Crne Gore I Albanije. Njihova uloga u izgradnji društva zasnovanog na ravnopravnosti, poštovanju i zajedničkim vrijednostima izuzetno je važna i prepoznata- istakao je Camaj.
U tom duhu, izražava uvjerenje da će se bilateralna saradnja između država nastaviti produbljivati na dobrobit svih građana, uz zajedničku posvećenost miru, razvoju i evropskoj perspektivi.
- Uz najbolje želje za mir, prosperitet i dalji razvoj, čestitam ovaj značajan dan svim pripadnicima albanskog naroda- poručio je Camaj,

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Camaj: Albanska zajednica u Crnoj Gori je most saradnje i međusobnog uvažavanja Crne Gore i Albanije

Svojom posvećenošću postajete glasnici i uzori razumijevanja i pomirenja u svojim zajednicama. Svako od vas sada nosi ne samo stečeno znanje, već i odgovornost da budete promoteri dijaloga i učenja, doprinoseći izgradnji društva koje pamti prošlost, a gradi pravedniju i bolju budućnost, poručeno je mladima koji su danas dobili diplome po uspješnom završetku Školu tranzicione pravde, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO). Posljednji modul pete generacije Škole tranzicione pravde počeo je posjetom instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, razgovorom sa ombudsmanom Sinišom Bjekovićem o ulozi ove institucije u zaštiti ljudskih prava. Bjeković je pojasnio da Zaštitnik ne može da utiče na sudske odluke, ali može da uključi u pitanja tužilačkih istraga i da prati dužinu sudskih postupaka, uključujući i one koji se odnose na ratne zločine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126181112_f42585ccb338e8c328b46ebebcf59bc8a35ac812c89b9e886ca9120f0a8fbe9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126181112_f42585ccb338e8c328b46ebebcf59bc8a35ac812c89b9e886ca9120f0a8fbe9c" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Škola tranzicione pravde"></figure>  - Suočavanje s prošlošću je jedan od načina jačanja društvene kohezije i zato je važno da se time bavimo na stručan način. Revizionizam koji ima za cilj da rasvijetli zločine nije nepoželjan, ali revizionizam koji abolira zločine predstavlja ozbiljnu prijetnju. Treba naglasiti da svaki zločinac ima ime i prezime i da ne postoji kolektivna odgovornost - istakao je Bjeković. Nastavak programa obilježila je posjeta Skupštini Crne Gore, tokom koje je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj naglasio da „moramo graditi budućnost i ne smijemo biti robovi prošlosti, ali je jednako važno cijeniti ono što se desilo u prošlosti“, dodajući i da mu je drago što su upravo Skupština Crne Gore i on lično prepoznati kao relevantni sagovornici o ovoj temi. - Naš cilj je da iz prošlosti učimo kako se nikada više ne bi ponovili slični događaji. Prošlost ne smije kočiti budućnost, ali žrtve ne smiju biti zaboravljene, niti počinioci zločina ostati nekažnjeni - poručio je Camaj. Naglasio je i da je Crna Gora, kao multinacionalno i multikonfesionalno društvo, i u izazovnim vremenima uspijevala da ostane čojska i primjer skladnog multikulturalnog života. Program je zaokružen svečanom dodjelom diploma, koje su u Evropskoj kući učesnicima/cama uručile Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori i Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. - Tokom protekla dva mjeseca pokazali ste spremnost da se suočite sa teškim i osjetljivim nasljeđem prošlosti i da učite o ratnim zločinima, ljudskim pravima, kulturi sjećanja i procesima tranzicione pravde, i to ne kao o stvarnim i aktuelnim izazovima našeg vremena. Znam da nije bilo lako posjetiti mjesta stradanja, ali ta iskustva su bila ključna da proširite razumijevanje, preispitate percepcije i upoznate stvarnosti koje su mnogima od vas ranije bile nepoznate - kazala je Paniklova tom prilikom, čestitajući svim učesnicama i učesnicima. Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević kazala je da je tranziciona pravda je naša obaveza prema žrtvama, ali i prema generacijama koje dolaze.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126181112_83a9fb749d5c7f95b0532acf74c5a7f8388dc633e88d8f1b388d33024baa2dbf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126181112_83a9fb749d5c7f95b0532acf74c5a7f8388dc633e88d8f1b388d33024baa2dbf" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Škola tranzicione pravde"></figure>  - Ona zahtijeva političku volju, ali i građansku hrabrost. U vremenu kada se prošlošću često manipuliše i kada svjedočimo snažnom talasu pokušaja ideološki indukovane revizije istorije, a rekla bih i vrijednosti, vi ste izabrali put znanja, provjerenih činjenica i kritičkog mišljenja. To nije najlakši put, ali je onaj koji vodi ka oblikovanju demokratskog društva - poručila je ona. Učesnik programa Danilo Mrvaljević opisao je svoje iskustvo na Školi tranzicione pravde kao dragocjeno, primarno zbog mogućnosti da direktno uči o događajima iz prošlosti o kojima se u društvu i dalje nedovoljno govori. - Kroz različite sesije i svjedočenja o događajima iz 90-ih shvatio sam da su bol i ljudska patnja isti za sve, bez obzira na vjeru, naciju, porijeklo ili jezik. Izdvojio bih i spoznaju da Crna Gora nije ostala nije ostala bez posljedica ratova 90-ih, te da je na svima nama da se suočimo s tim i postaramo da se nešto slično nikad više ne ponovi - kazao je Mrvaljević. Slične impresije dijeli i učesnica Nađa Popović, koja ističe da joj je program značajno proširio znanje koje želi prenijeti drugima. - U našem društvu se i dalje premalo govori o zločinima počinjenim na teritoriji Crne Gore. Direktan susret s mjestima stradanja dao je posebnu težinu predavanjima i diskusijama, podsjećajući nas na žrtve i sudbine iza istorijskih podataka. Za mene je ovo iskustvo bilo duboko i edukativno, jer sam bolje razumjela šta se desilo, zašto je važno da o tome govorimo i koliku odgovornost svi imamo u suočavanju s prošlošću. Buduće generacije moraju ranije i sadržajnije učiti o ovim temama kako bismo spriječili ponavljanje grešaka i gradili pravednije društvo - zaključila je Popović. Prethodni modul obuhvatio je studijsku posjetu mjestima ratnih zločina, uz fokus na kulturu sjećanja i razgovore sa porodicama žrtava i aktivistima/kinjama, kao i sesije sa akademskom zajednicom i NVO sektorom. Škola je dio projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, koji je omogućen kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Mladi posvećenošću postaju glasnici i uzori razumijevanja i pomirenja u svojim zajednicama

Kao multinacionalno, multikonfesionalno društvo Crna Gora je ipak uspijevala, u raznim izazovnim vremenima, da ostane čojska i bude primjer dobrog multikulturalnog suživota - poručio je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj u razgovoru sa V generacijom Škole tranzicione pravde, regionalnog programa „Podrške EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“ koju finansira EU i sprovode Program UNDP i CGO.
Tema ovog ciklusa, u kojem je učestvovalo više od 20 mladih kroz teorijski i interaktivni rad, bila je suočavanje sa prošlošću u domaćem i regionalnom kontekstu, ratnim zločinima iz perioda devedesetih godina i način na koji se ta pitanja adresiraju kroz međunarodno humanitarno pravo ali i kultura sjećanja i antiratni pokreti u Crnoj Gori.
Zločini koje su polaznici Škole tranzicione pravde izučavali jesu logor Morinj kao i slučajevi porodice Klapuh, te Bukovica, Kaluđerski laz i Murino.
Camaj je zahvalio što su Skupština i on lično izabrani za razgovor na samom kraju obuke i dodao da pomenuti zločini na žalost nisu jedini koji opterećuju Crnu Goru i danas.
- A žrtve svih tih zločina, čini mi se, lako padaju u zaborav, pominju ih samo rijetki - članovi porodica koji i dalje traže pravdu ili borci za ljudska prava - naglasio je on.
Istakao je da je od onih koji smatraju da prošlost ne smije kočiti budućnost ali ni da žrtve budu zaboravljene a počinioci zločina ostati nekažnjeni.
- Siguran sam da savremeni čovjek neće dozvoliti da se ponove greške koje su uglavnom nedužni najskuplje plaćali - naveo je Camaj.
Programski direktor CGO Petar Đukanović zahvalio je Camaju na prijemu i razgovoru i dodao da su polaznici V generacije imali priliku da se upoznaju sa “ključnim pojmovima i izazovima koje nosi proces tranzicije”. Podsjetio je da su tokom ovog ciklusa polaznici Škole posjetili navedena mjesta stradanja.
Studenti su danas imali priliku da postavljaju pitanja Camaju i čuju njegove odgovore, kao i da obiđu zgradu Skupštine Crne Gore.

Camaj: Prošlost ne možemo birati - ali možemo budućnost

Crna Gora želi da bude glas stabilnosti, pomirenja i most između različitih perspektiva, država koja razumije cijenu rata, ali još dublje cijeni vrijednost mira, kazao je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj na Četvrtom parlamentarnom samitu Krimske platforme, koji je održan 23 – 24. novembra u Štokhomu. Predsjednik Parlamenta Švedske Andreas Norlén, zajedno sa predsjednikom Parlamenta Ukrajine Ruslanom Stefančukom, ugostio je 60 predsjednika i potpredsjednika nacionalnih parlamenata i međuparlamentarnih organizacija na Četvrtom parlamentarnom samitu Krimske platforme, koji je održan 23 – 24. novembra u Štokhomu, kojem je prisustvao i Camaj. Na svečanom otvaranju Samita, prisutnima su se obratili predsjednik Rikstaga Andreas Norlen, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski putem video obraćanja, predsjednik Parlamenta Ukrajine Ruslan Stefančuk, kao i ministarka vanjskih poslova Švedske Marija Malmer Stenergord, koji su u svojim izlaganjima istakli važnost kontinuirane međunarodne podrške Ukrajini, naglasili potrebu očuvanja međunarodnog prava i zajedničke evropske bezbjednosti, kao i značaj jačanja parlamentarne saradnje u cilju očuvanja mira i stabilnosti na evropskom kontinentu. Camaj je u svom govoru istakao da je Crna Gora kroz svoju savremenu istoriju uvijek nastupala vođena principima mira, solidarnosti i poštovanja ljudskog dostojanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112417110_a037023086bac4f50f1fc8e670f2893df553fbc58fdd46bad15a3b4680a01ee3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112417110_a037023086bac4f50f1fc8e670f2893df553fbc58fdd46bad15a3b4680a01ee3" data-rendition-name="original" width="1600" height="747" loading="lazy" alt="camaj"> </figure>  - I tokom ratnih devedesetih, naša država je sačuvala unutrašnju stabilnost i pružila utočište za više od 150.000 izbjeglica, pokazujući da humanost nije privilegija velikih, već obaveza svakog društva koje vjeruje u univerzalne vrijednosti. Isti duh je ponovo potvrđen 2022. godine, kada je Crna Gora primila veliki broj građana Ukrajine, ali i one iz Rusije koji nijesu željeli da budu dio rata, postavši država sa najviše ukrajinskih izbjeglica po glavi stanovnika u regionu - naveo je Camaj. Camaj je dodao da su navedena iskustva oblikovala su savremeni identitet Crne Gore kao države koja njeguje zajedništvo, multietničnost, međureligijsku harmoniju i dobrosusjedske odnose. - Kao članica NATO-a i buduća članica Evropske unije, Crna Gora vjeruje u region saradnje, a ne podjela. Zato dosljedno stoji uz međunarodno pravo, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, ali jednako snažno zagovara dijalog, diplomatska rješenja i trajno pomirenje, uvjerena da se i najdublje podjele mogu prevazići uz upornost i vjeru u mir. U tom duhu, Crna Gora je pristupila aktivnostima NATO-a za pružanje bezbjednosne pomoći i obuke Ukrajini, potvrđujući svoju privrženost kolektivnoj sigurnosti i stabilnosti Evrope - kazao je. Naša podrška Ukrajini, precizirao je, nije uperena protiv bilo koga, već predstavlja izraz uvjerenja da se granice ne smiju mijenjati silom, da je ljudski život neprikosnoven i da međunarodno pravo mora biti temelj evropskog ali i globalnog poretka. - Crna Gora želi da bude glas stabilnosti, pomirenja i most između različitih perspektiva, država koja razumije cijenu rata, ali još dublje cijeni vrijednost mira - istakao je on. Prema njegovim riječima, zajedno moramo ostati istrajni u odbrani pravde i otvoreni za diplomatsko rješenje ovog kompleksnog, ali rješivog pitanja, jer svaki mir je nekada bio nezamisliv dok ga zajednička volja nije učinila mogućim. Crna Gora će zato, istakao je Camaj, ostati pouzdan saveznik, iskren prijatelj Ukrajine i zagovornik stabilne, ujedinjene i bezbjedne Evrope. - Dozvolite mi da svoj govor završim prvom rečenicom Plana za mir, koju je američka strana objavila prošle nedjelje, “Suverenitet Ukrajine biće potvrđen”, i iskreno se nadam da će tako i biti, kao što se nadam i trajnom miru - zaključio je Camaj. Na marginama Samita, Camaj održao je niz bilateralnih susreta. Kako su saopštili iz Skupštine, u razgovoru sa predsjednikom Parlamenta Finske Jusijem Halahom, potvrđena je snažna i dosljedna podrška Finske evropskom putu Crne Gore i njenom što skorijem punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, uz posebno istaknuto zadovoljstvo dosadašnjim reformskim napretkom naše države i uvjerenje da Crna Gora ostaje jedan od najpouzdanijih partnera i promotera evropskih vrijednosti u regionu Zapadnog Balkana. Takođe, Camaj se sastao i sa potpredsjednicom Parlamenta Republike Albanije Klodijanom Spahiu, koja je naglasila izuzetno partnerstvo dvije države u okviru NATO saveza, te istakla da će očekivano pristupanje Crne Gore EU 2028. godine dodatno unaprijediti već veoma dobre i prijateljske bilateralne odnose Crne Gore i Albanije. - U okviru susreta potpredsjednika Camaja sa predsjednikom Odbora za evropske poslove Doma lordova Ujedinjenog Kraljevstva, Peterom Riketsom, izražena je jasna i otvorena podrška Crnoj Gori u finalizaciji reformi koje predstavljaju poslednje korake ka punoj integraciji u evropske strukture. Dogovoren je i naredni sastanak, koji će biti održan u prvom kvartalu naredne godine u Londonu, tokom zvanične posjete potpredsjednika Camaja Parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva, kao dio kontinuiranih napora u daljem jačanju bilateralne saradnje i političkog partnerstva - dodaje se u saopštenju. Četvrti parlamentarni samit Međunarodne krimske platforme, kako su istakli, završen je usvajanjem Zajedničke izjave, kojom učesnici skupa izražavaju punu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Učesnici su najoštrije osudili rusku agresiju, okupaciju Krima i teška kršenja ljudskih prava, zahtijevajući oslobađanje svih zatočenih Ukrajinaca. Takođe, naglašena je potreba za nastavkom i jačanjem sankcija Rusiji, podržani su međunarodni mehanizmi za pravnu i materijalnu odgovornost za ratnu štetu, te je pozvano na potpuno povlačenje ruskih snaga i obnovu Ukrajine uz očuvanje njenog kulturnog, nacionalnog i ekološkog nasljeđa. - Krimska platforma pokrenuta je na nivou vlade u Kijevu 2021. godine i predstavlja međunarodni forum za diskusiju i koordinaciju na različitim nivoima, poput sastanaka između vlada, ministara vanjskih poslova, parlamenata i međuparlamentarnih skupština, kao i predstavnika civilnog društva i stručne zajednice. Prethodni samiti održani su u Zagrebu 2022, Pragu 2023. i Rigi 2024. godine - zaključeno je u saopštenju.

Camaj: Crna Gora želi da bude glas stabilnosti, pomirenja i most između različitih perspektiva

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj čestitao je Dan opštine Kotor predsjedniku Opštine Vladimiru Jokiću, predsjednici Skupštine opštine Maji Mršulji, kao i svim građankama i građanima.
- Povodom Dana opštine Kotor, upućujem iskrene čestitke rukovodstvu i svim građanima, uz želju da ovaj praznik proslavite u duhu zajedništva, ponosa i daljeg napretka grada koji predstavlja jedno od najdragocjenijih kulturno-istorijskih središta Crne Gore - naveo je Camaj u čestitki..
On je istakao da Kotor, grad pod zaštitom UNESCO-a, sa svojim jedinstvenim urbanim i kulturnim identitetom, stoljećima svjedoči o bogatoj istoriji, raznolikosti i duhu slobode koji su duboko utkane u crnogorsko biće.
Važno je, dodaje Camaj, da se i u savremenom razvoju grada, koji sve više postaje prepoznat u oblasti turizma, kulture i obrazovanja, sačuvaju autentične vrijednosti koje Kotor čine posebnim i prepoznatljivim na mapi regiona i svijeta.
- Vjerujem da će Kotor i ubuduće, kroz sklad između tradicije i modernog razvoja, čuvati duh grada koji je ponos crnogorske istorije, kulture i identiteta - poručio je Camaj u čestitki.

Camaj: Važno sačuvati autentične vrijednosti koje Kotor čine posebnim i prepoznatljivim na mapi svijeta

„Petar II Petrović Njegoš – pjesnik, mislilac, filozof i vizionar kao da je opisao sebe ispisujući svoju čuvenu rečenicu „blago onom ko dovijeka živi – imao se rašta i roditi“ - poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj povodom Njegoševog dana.
Zahvaljujući svojoj neprocjenjivoj zaostavštini Njegoš, ističe on, i dalje živi u svakodnevnim citatima, naučno istraživačkim radovima i predstavlja simbol ove države.
- Zato se danas možemo prisjetiti i njegovog promišljanja o tome da su „lipo, ljepo, lepo i lijepo, bilo, bjelo, belo i bijelo - listići jednoga cvijeta, u pupolj se jedan odnjihali“ - naglasio je Camaj.
Jezik, vjera i nacionalna pripadnost, kako je rekao, ne bi trebalo da budu nešto što Crnu Goru opterećuje.
- Već nešto što je čini primjerom sklada i bogatstva različitosti, baš onako kako to Njegoš propovijeda - zaključio je Camaj.

Camaj: Njegoš opisao sebe čuvenom „blago onom ko dovijeka živi - imao se rašta i roditi“

Danas je potvrđeno ono za šta se uvijek zalažem, vjera u istinu, demokratiju, evropske vrijednosti i pravdu nadjačala je propagandu i lične interese određenih pojedinaca, poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Podsjetimo, Skupština je ponovo izglasala izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti, na predlog poslanika Albanskog foruma Nikole Camaja i Artana Čobija, koji je potpisao i Ilir Čapuni.
- Predsjednik Milatović i njegov savjetnik, koji su mislili da mogu da potkopavaju pravni i ekonomski poredak države, da manipulišu institucijama i da koriste državu za svoje privatne interese, danas su doživjeli još jedan poraz u nizu. Takođe, lažna krivična prijava koju je Milatović podnio protiv mene kako bi prikrio svoje djelovanje kada je uhvaćen na djelu, odbačena je, a svi pokušaji da se moje ime i rad diskredituju, pali su u vodu - poručio je Đeljošaj.
Kako je dodao, to je najbolji dokaz da se istina i pravda ne mogu zaustaviti političkim lažima, fabrikovanim pričama i medijskim spinovima.
- Od samog početka govorio sam istinu, i sada je to svima jasno, iza svega je stajala interesna grupa iz kabineta predsjednika, vođena sopstvenim privatnim i sumnjivim planovima. Ali Crna Gora je danas pokazala da nije država ličnih interasa, već pravna država, zemlja u kojoj se poštuju zakoni, institucije i evropske vrijednosti. Zahvaljujem liderima i poslanicima parlamentarne većine na podršci, uprkos pritisku i lažnoj propagandi predsjednika - zaključio je Đeljošaj.

Đeljošaj: Milatović je danas doživio još jedan poraz u nizu

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj čestitao je ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović i svima koji rade u prosvjeti 5. oktobar – Međunarodni dan učitelja.
- Biti učitelj nije samo profesija, to je odgovornost i privilegija. Odgovornost - jer su upravo učitelji oni koji najmlađima utkaju osnove obrazovanja, opšte kulture i etike. A privilegija - zato što mladalačka energija učenika iznova daje snagu i motiv da nastavite da učestvujete u njihovom spoznavanju svijeta na pravi način - naveo je Camaj u čestitki.
U svojoj dugoj političkoj karijeri uvijek, kako kaže, s ponosom ističe da je više od dvadeset godina bio profesor u srednjoj školi.&nbsp;
- Zato danas koristim priliku da čestitam 5. oktobar u želji da svako ko radi u prosvjeti ima uslove života i rada kakve zaslužuje - poručio je Camaj.

Camaj: Prosvjetari da imaju uslove života i rada kakve zaslužuje

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj primio je danas ambasadora Ukrajine u Crnoj Gori Nj.E. Olega Gerasimenka, a sagovornici su istakli da će odnosi dvije zemlje biti dodatno osnaženi kroz novoformiranu Grupa prijateljstva sa Ukrajinom u Skupštini, saopšteno je iz kabineta potpredsjednika Camaja.
- Potpredsjednik Camaj iskazao je na početku, izraze iskrenog saučešća povodom nedavnih civilnih žrtava koje je Ukrajina nedavno pretrpjela posebno ističući slučaj mlade Ukrajinke Irine Zarutske- navodi se u saopštenju.
Ambasador Gerasimeko, ističu, zahvalio je na prijemu i kontinuiranoj podršci potpredsjedniku Camaju.
Sagovornici su razmijenili mišljenja i o aktuelnim temama u vezi sa ratom u Ukrajini, naglašavajući značaj što skorijeg postizanja dogovora o prekidu vatre.
- Saglasili su se da Crna Gora i Ukrajina imaju dobre i prijateljske odnose koji će se, kako su istakli, dodatno osnažiti kroz novoformiranu Grupu prijateljstva sa Ukrajinom u Skupštini Crne Gore. Dogovoreno je da se u što skorijem periodu realizuje posjeta ukrajinskih parlamentaraca Crnoj Gori- poručili su iz kabineta potpredsjednika.
&nbsp;Zaključeno je, navodi se u saopštenju, da intenziviranje parlamentarne diplomatije Crne Gore i Ukrajine predstavlja važan korak za bolje razumijevanje međusobnih potreba i snaženje prijateljskih i bilateralnih veza dva naroda.

Camaj sa Gerasimenkom: Odnosi dvije zemlje dodatno osnaženi kroz novoformiranu Grupu prijateljstva sa Ukrajinom u Skupštin

Tuzi su opština bogate tradicije, kulturne baštine i prirodnih ljepota, prepoznata po zajedništvu i multietničkom skladu, kojim se s pravom ponosimo. Snaga naše zajednice oduvijek su bili vrijedni i čestiti ljudi Malesije, koji svojim radom i posvećenošću čuvaju identitet i stvaraju pretpostavke za napredak - kazao je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj povodom 1. septembra - Dana opštine Tuzi.
Ovaj praznik je, prema njegovim riječima, ujedno i prilika da se podsjeti na put koji se prošao do sticanja statusa samostalne opštine.
- Put koji nije bio nimalo lak, ali u kojem su istrajnost i zajednička vizija svih onih koji su vjerovali u Tuzi kao opštinu prevagnuli nad brojnim preprekama. Taj uspjeh, koji danas pripada svim građanima, predstavlja trajnu obavezu da opravdamo ukazano povjerenje - ističe Camaj.
Kao neko ko potiče iz Tuzi ovaj praznik za njega ima poseban značaj.
- To je prilika da se svi zajedno podsjetimo na ono što nas spaja, ali i da iskažemo odlučnost da istrajemo u izgradnji još prosperitetnije budućnosti. Uvijek vjerujući u potencijal i snagu naše opštine, svim građankama i građanima od srca želim srećan Dan opštine Tuzi, uz nadu da ćete ga obilježiti u duhu zajedništva, ponosa i optimizma - poručio je Camaj.

Camaj: Tuzi opština bogate tradicije, kulturne baštine i prirodnih ljepota kojima se s pravom ponosimo

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

U Splitu je potvrđen izolovani slučaj gube, odnosno lepre, prenosei Index.hr.
Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj sa porodicom, a nadležni uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom te da nema razloga za paniku. Zadnji slučaj gube u Hrvatskoj je bio 1993. godine
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a neliječena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta. Iako je stoljećima bila sinonim za stigmu i izolaciju, danas se guba uspješno liječi kombinacijom antibiotika te predstavlja izlečivu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina oboljelih uz pravovremeno liječenje može voditi normalan život bez rizika za okolinu.

Hrvatska: Registrovan slučaj gube kod radnika iz Nepala

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da će SAD uzvratiti, nakon ubistva dva američka vojnika i jednog američkog civila u Siriji, za koja SAD krive organizaciju Islamska država.
- Ovo je napad Islamske države- rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući uoči odlaska na fudbalsku utakmicu vojske i mornarice u Baltimoru.
On je izrazio saučešće porodicama troje ubijenih Amerikanaca i rekao da su troje ranjenih u istom napadu "dosta dobro".
Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingtonu.
Tri vojnika su tada ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije. Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli zajedno sa američkim.
Ovaj napad na američke trupe u Siriji prvi je sa fatalnim ishodom, nakon svrgavanja predsjednika Bašara al Asada pijre godiu dana.
Nastradali su helikopterom prevezeni do garnizona al Tanaf blizu granice sa Irakom i Jordanom.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Portparol sirijskog ministarstva unutrašnjih poslova Nur al Din al Baba rekao je da napadač, povezan sa Islamskom državom, otvorio vatru na kapiji vojne postave. On je dodao da sirijske vlasti ispituju da li je napadač član Islamske države, ili je samo zastupnik njene ekstremističke ideologije. Negirao je izvještaje da je napadač pripadnik sirijskih bezbjednosnih snaga.
SAD imaju stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije koja se bori protiv Islamske države. Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Nikola Šaranović novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: nikola-camaj