Prištinski portal na albanskom jeziku je izvijestio da su se u Podgorici sastali političari iz Crne Gore, albanski i srpski predstavnici, da bi usaglasili stav da u Crnoj Gori ne bi smio niko da se diskriminiše.
Sastanku su prisustvovali Nik Đeljošaj i Nikola Camaj iz Albanskog foruma, te Andrija Mandić iz Nove srpske demokratije, Milan Knežević iz Demokratske narodne partije i Vladimir Joković iz Socijalističke narodne partije. Tekst je naslovljen ''Stidi se Malesija zbog ovog sastanka''.
Gazeta Metro piše da je Mandićeva partija objavila da su na početku sastanka konstatovana različita viđenja u odnosu na neke regionalne probleme - kao što je priznavanje državnosti Kosova od strane države Crne Gore, a potom su akcentirali zajednički stav o spoljnoj politici Crne Gore, ne dovodeći u pitanje evropski put.
Iz Mandićeve partije su dodali da navodno „Albanci i Srbi u Crnoj Gori imaju dugu tradiciju zajedničkog mirnog suživota...“.
Sastanak su ocijenili kao važan korak ka jačanju međusobnog povjerenja i kao podsticajan za njihove dalje aktivnosti na planu razvijanja Crne Gore kao moderne, evropske i multietničke države, piše Gazeta Metro.
Poručuju da Mandić i Knežević ne propuštaju priliku da pokazuju prezir prema Crnoj Gori i miniraju njenu državnost. Gazeta Metro piše da su bili upleteni i u pokušaj državnog udara i javno zastupaju srpske imperijane stavove u regionu, ne samo prema Kosovu već i BiH i Hrvatskoj.
Mandić se čak, kako piše Gazeta Metro, ponosi titulom četničkog vojvode.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Prištinski medij: Malesija se stidi zbog ovog sastanka

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikolla Camaj uputio je čestitku povodom Dana opštine Petnjica predsjedniku opštine Samiru Agoviću, predsjedniku lokalnog parlamenta Mehmedu Adroviću, kao i svim građankama i građanima ove opštine.
U čestitki se ističe značaj stvaranja uslova za ostanak i povratak mladih u sredine iz kojih potiču.
- Tendencija stvaranja boljih uslova života, prije svega za mlade ljude koji bi svoju budućnost vezali za krajeve iz kojih potiču, mora biti jedan od prioriteta savremene Crne Gore - &nbsp;poručio je Camaj.
On je istakao da je Petnjica prepoznata kao sredina čiji su ljudi duboko povezani bez obzira na to gdje se trenutno nalaze, ali da izazovi, posebno demografski, zahtijevaju hitnu pažnju.
„I pored snažne podrške dijaspore ovom kraju, zabrinjava podatak da danas u Petnjici živi upola manje stanovnika nego ranije – činjenica koja nas sve mora opomenuti“, naveo je potpredsjednik Skupštine.
Camaj je ocijenio da upravo kroz valorizaciju prirodnih resursa i razvoj domaće, zdrave proizvodnje hrane, uz zajedničku viziju lokalnih i državnih institucija, mogu biti stvoreni uslovi za poboljšanje demografske slike ove opštine.
- Petnjica zaslužuje pažnju i konkretnu podršku, jer je njeno očuvanje i razvoj dio šireg cilja – jačanja ravnomjernog regionalnog razvoja i očuvanja identiteta lokalnih zajednica - zaključio je Camaj.

1250x600

1084x550

Camaj: Petnjica je simbol zajedništva, ali i podsjetnik na izazove koje moramo zajednički rješavati

Dijalog političkih predstavnika srpskog i albanskog naroda u Crnoj Gori važan je korak u vremenu velikih turbulencija i ratova koji su zahvatili cijelu planetu i treba da služi kao primjer drugim narodima širom regiona.
To je poručeno na sastanku lidera srpskih stranaka u Crnoj Gori – Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića, Demokratske narodne partije Milana Kneževića i Socijalističke narodne partije Vladimira Jokovića, sa predsjednikom Albanskog foruma Nikom Đeljošajem i potpredsjednikom Skupštine Nikolom Camajem.
Iz NSD-a je saopšteno da je na sastanku istaknuto da, počevši od činjenice da postoje različiti pogledi na neke regionalne probleme, zajednička strateška spoljnopolitička opredijeljenost za članstvo u Evropskoj uniji (EU) ostaje neupitna, što je svakako i velika prednost regiona u cjelini.
- Na sastanku je izražena spremnost za otvoren i konstruktivan dijalog, uz zajedničku posvećenost evropskom putu Crne Gore, kao ključnom cilju koji objedinjuje sve građane bez obzira na nacionalnu ili političku pripadnost - navodi se u saopštenju.
Na sastanku je naglašeno da Srbi i Albanci u Crnoj Gori imaju dugu tradiciju mirnog suživota, međusobnog poštovanja i dobrosusjedskih odnosa.
U saopštenju se navodi da se ni u najtežim vremenima Srbi i Albanci nijesu sukobljavali u Crnoj Gori, već su održavali komunikaciju i dijalog, pokazujući senzibilitet i toleranciju koji treba da budu uzor svim narodima u regionu.
Sagovornici su se saglasili da je došlo vrijeme za novu Crnu Goru - državu jednakih šansi za sve, gdje niko neće biti diskriminisan.
- Istaknuto je da je neophodno da se prekine sa politikom isključivosti, koja je tokom prethodnih decenija nanosila štetu i srpskom i albanskom narodu - navodi se u saopštenju.
Svi učesnici sastanka su se, kako je istaknuto, složili da je neophodno raditi na izgradnji Crne Gore kao zemlje slobodnih, srećnih i bogatih građana, koja će biti prepoznata kao dom svih naroda koji u njoj žive.
- Učesnici sastanka naglasili su da je dijalog između političkih predstavnika srpskog i albanskog naroda u Crnoj Gori važan korak u vremenu velikih turbulencija i ratova koji su zahvatili cijelu planetu i da treba da služi kao primjer drugim narodima širom regiona - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, učesnici su naveli da su spremni da se zajedno sa drugim političkim organizacijama u Crnoj Gori radi na temama koje povezuju, u interesu svih građana.
- Članstvo Crne Gore u EU biće ne samo geopolitička orijentacija, već potvrda zrelosti našeg društva i privrženosti standardima koji garantuju bolji životni i društveni ambijent za sve - navodi se u saopštenju.
Iz NSD-a su kazali da je sastanak ocijenjen kao veoma važan korak u pravcu uspostavljanja trajnog povjerenja i zajedničkog rada na izgradnji moderne, evropske i multietničke Crne Gore.

Srbi i Albanci i u najtežim vremenima pokazali senzibilitet i toleranciju koji treba da budu uzor svim narodima u regionu

Svaki radnik koji pošteno obavlja svoj posao zaslužuje da njegov rad dobije priznanje i adekvatnu nagradu. Novac jeste važno egzistencijalno pitanje, ali ne treba zaboraviti da je jednako važno, ako ne i važnije, pokazati ljudski odnos prema zaposlenima - poručio je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj čestitajući 1. maj, Međunarodni praznik rada, svim građanima i građankama, kao i predstavnicima svih strukovnih sindikata u našoj državi.
To, kako je rekao, podrazumijeva dobre uslove rada, stimulanse za postignuto i prije svega razumijevanje za ljudske potrebe svakog zaposlenog.
- Samo zadovoljan radnik je dobar radnik. Onaj koji će motivisan dolaziti na posao i zadovoljan se vraćati sa njega. U tom slučaju zagarantovana je obostrana korist i radnika i institucije ili firme u kojoj on radi - ocijenio je Camaj.
Zato ovog 1. maja želi, kaže, da podsjeti na činjenicu da samo fer odnosom možemo zadržati stručan i kvalitetan kadar.
- Stoga se, kao država, moramo pobrinuti za veća prava radnika, ne samo deklarativno već i u praksi. Srećan Međunarodni praznik rada! - zaključio je Camaj.

Camaj: Samo fer odnosom možemo zadržati stručan i kvalitetan kadar, moramo se pobrinuti za veća prava radnika

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj, u svojstvu predsjednika Grupe prijateljstva sa Ukrajinom, sastao se danas sa ambasadorom Ukrajine u Crnoj Gori Nj.E. Olegom Gerasimenkom, gdje je istakao da Crna Gora sa pažnjom prati dešavanja u Ukrajini, zastupajući stav da je u ovom dramatičnom trenutku za ukrajinski narod, ključno poštovanje temeljnih principa demokratije i ljudskih prava, kojima je naša država snažno posvećena, ujedno osuđujući trogodišnju agresiju nad ovom državom.
- Poštujući suverenitet, jedinstvo, nezavisnost i međunarodno priznate granice Ukrajine, koristimo priliku da iskažemo snažnu podršku tekućim naporima ka održivom rješenju ukrajinske krize, u cilju prekida stradanja civila, humanitarnih katastrofa, ugrožavanja teritorijalnog integriteta, te podrivanja evropske bezbjednosti i njene stabilnosti uopšte, naglasio je Camaj.&nbsp;
Ambasadorom Ukrajine u Crnoj Gori Nj.E. Oleg Gerasimenko naveo je da višegodišnja borba ukrajinskog naroda za slobodu i očuvanje svoje teritorijalne cjelovitosti nije samo odbrana Ukrajine, već da je to borba za cijeli evropski kontinent, za zajedničke vrijednosti demokratije, slobode i međunarodnog prava, koje su temelj mira i stabilnosti u Evropi.
Kopredsjedavajući Grupe prijateljstva sa Crnom Gorom Valerij Sterničuk (Valerii Sterniichuk) izrazio je veliko zadovoljstvo povodom formiranja Grupe prijateljstva sa Ukrajinom u Skupštini Crne Gore, prepoznajući ovaj čin kao snažan izraz solidarnosti i posvećenosti daljem jačanju međusobnih odnosa, kazao je ambasador Gerasimenko, uručujući pozivno pismo predsjedniku Grupe prijateljstva Nikoli Camaju, da u što skorijem roku posjeti Kijev sa ostalim članovi delegacije, kako bi ovaj jedinstveni institucionalni okvir otvorio nove mogućnosti za nastavak unapređenja političkog dijaloga, razmjenu iskustava i afirmaciju zajedničkih evropskih i demokratskih vrijednosti.
- Sagovornici su se saglasili da intenziviranje parlamentarne saradnje između Crne Gore i Ukrajine predstavlja značajan korak ka boljem razumijevanju međusobnih potreba, kao i ka produbljivanju prijateljskih i bilateralnih veza dva naroda zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Camaj i Gerasimenko: Za ukrajinski narod ključno poštovanje temeljnih principa demokratije i ljudskih prava

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predvodio je crnogorsku delegaciju koja je u ime naše države prisustvovala sahrani Njegove Svetosti pape Franja. - Njegova plemenita djela i riječi ostaju zauvijek sa nama - poručio je Milatović. Dio delegacije bili su ministar javne uprave Maraš Dukaj i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikolla Camaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250426160420_32f41ba3780db4c5a9b2194c856894b3337b1091deb6303481e71c652b0ef32b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250426160420_32f41ba3780db4c5a9b2194c856894b3337b1091deb6303481e71c652b0ef32b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Sahrana Pape Franja "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250426160424_3248c682c8293f14c3f54976ad94164f08ffa53924d3de2b22c3b574591761cb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250426160424_3248c682c8293f14c3f54976ad94164f08ffa53924d3de2b22c3b574591761cb" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Papa Franjo"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250426160424_a5bbbcdd4ce49cc2388d2103300a24abaead6381e2a32f0e30207e18aefc3413.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250426160424_a5bbbcdd4ce49cc2388d2103300a24abaead6381e2a32f0e30207e18aefc3413" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Dukaj, Camaj i Milatović"> </figure>  &nbsp;

Milatović: Plemenita djela i riječi pape Franja ostaju zauvijek sa nama

Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista i poslanik Andrija Nikolić kazao je na današnjoj sjednici Skupštine da je postalo uobičajeno da se glas manje brojnih naroda u vlasti ignoriše, osim kada zahtjev za njihovom političkom podrškom u određenim idejama i dogovorima u popuni mjesta po dubini.
Na dnevnom redu današnje sjednice Skupštine su Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru drvoprerađivačke industrije.
Nikolić je potpredsjedniku Skupštine Nikoli Camaju kazao da ga čudi da su albanske partije i dalje u parlamentarnoj većini nakon onako izričitog protivljenja sklapanju sporazuma sa UAE od strane Vlade.&nbsp;
- Iznenađen sam da predstavnici manje brojnih naroda koji podržavaju Vladu nastavljaju da sjede u toj Vladi nakon onako oštrih upozorenja u susret tom glasanju - rekao je Nikolić.
Kazao je i da je postalo uobičajeno da se glas manje brojnih naroda u vlasti ignoriše, osim u potrebi u kojoj postoji zahtjev za njihovom političkom podrškom u određenim idejama ali i određenim dogovorima u popuni mjesta po dubini.&nbsp;
- Katastrofalno je čuti za bilo koji zakonski predmet da stoji u fiocu parlamenta toliko dugo, a da od juna mjeseca prošle godine nema izjašnjena Vlade o ovom predmetu - istakao je Nikolić.&nbsp;
Mihailo Anđušić (DPS) je na početku današnjeg zasijedanja kazao je da je sjednica zakazana sinoć, te je kritikovao rad Skupštine.
- Prvobitno je zakazana za 11 časova, pa onda za 12… Uporedo sa tim, gotovo da nema sjednice radnog tijela koja je imala kvorum za održavanje. To je odraz elementarne dezorganinzacije koja je pristuna, i neke druge krize i neslaganje unutar parlamentarne većine. Zavladala je potpuna anarhija. Podsjetiću da jutros nije održana sjednica Odbora za međunarodne iseljenike zbog nedostatka kvoruma.&nbsp;
Šef poslaničkog kluba SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša kazao je da je dobio jednu važnu vijest.&nbsp;
- Ja sam vam sugerisao na vrijeme i zamolio sam vas da dobro razmislite kako ste sproveli javni poziv za izbor članova Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djetlatnosti i surerisao da nijeste ispoštovali crnogorski zakon - kazao je Mugoša.&nbsp;
Mugoša dodaje da imamo vrlo slikovit primjer kako se izvršna vlast odnosi prema prijedlozima partija manje brojnih naroda.&nbsp;
- Kolege iz albanskih partija su u junu prošle godine predložile ovaj zakon, od juna do danas je prošlo 11 mjeseci. Vlada od juna prošle godine ne daje mišljenje o ovom zakonu - istakao je Mugoša.&nbsp;
Podsjetio je da su poslanici iz albanske partija u decembru podnijeli amandman da bi korigovali rješenje u cilju prihvatljivosti.&nbsp;
- Od decembra do danas Vlada ne daje mišljenje na te amandmane. 12. marta kolege iz PES podnose amandmane iz tog zakona, i Vlada im za 15 dana daje mišljenje. Vlada ne daje mišljenje na predlagače zakona, ne daje mišljenje predlagače zakona, godinu dana, a za 15 dana daje mišljenje na amandmane poslanika PES-a na taj Zakon - ističe Mugoša.&nbsp;
Tako Vlada, kaže Mugoša, tretira predloge partija manje brojnih naroda.&nbsp;
Poslanik DPS-a Oskar Huter smatra da je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj, predlagač zakona naveo diskriminatorsku odredbu zakona, u kojoj poljoprivredne proizvođače stavlja u nepovoljan položaj.
Huter je Camaja pitao o tretmanu Vlade prema manjinama u vlasti, da li se konsultova sa zajednicom opštine.
- Kada se formirala Vlada, govorili ste o koalicionom kapacitetu, da li ste zadovoljni kako Vlada tretira manjine i da li sa tim imate ikakav problem? - upitao je Huter Camaja.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj je kazao da će dok god se poštuje koalicioni sporazum biti sve u najboljem redu.
- Ako se on ne bude poštovao, mijenjaćemo stranu - odgovorio je Camaj.&nbsp;
Poslanica DPS-a Sonja Milatović je kazala da šokantan podatak da potrošačka korpa iznosi 2.000 eura mora biti alarm.&nbsp;
- Nijesu cijene u marketima jedino što opterećuje ljude u ovoj zemlji, opterećuju ih veći računi... Vlast iz džepova uzima više nego ikad - ističe Milatović.&nbsp;
Poslanik Hrvatsku građansku inicijativu (HGI) Andrijan Vuksanović je kazao da je imao potrebu da reaguje van ustaljene procedure i obratio se poslaniku Huteru, ističući da zna da nije imao lošu namjeru.&nbsp;
- Mislim da ipak treba da pravimo određenu distinkciju, jer nijesu sve manjinske partije dio ove izvršne vlasti, i zbog toga je bila moja potreba za ovom reakcijom, i molio bih vas kad izlažete da pravite određenu vrstu distinkcije, jer HGI nije ona koja participira u ovoj vladi - rekao je Vuksanović.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

Nikolić: Postalo uobičajeno da se glas manje brojnih naroda ignoriše, osim kad je za potrebe vladajuće većine

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj, povodom smrti Pape Franja, uputio je izraze saučešća svim vjernicima i poštovaocima njegovog lika i djela.
Camaj je poručio da je otišao onaj koji je cijeli svoj život posvetio drugima, onaj koji je budio nadu beznadežnima, mirio nepomirljivo, pomagao najugroženijima.
- Sveti otac bio je živi svetac koji je živio skromno i koji nikada nije zaboravio običnog, malog čovjeka. Znao je da kritikuje, znao je da se raduje… &nbsp;Njegova misija bila je mir i jedinstvo u cijelom svijetu. &nbsp;Jedna od njegovih želja bilo je i jedinstveno svetkovanje Uskrsa. &nbsp;Možda je baš zato ovoga jutra otišao da nas sa nekog drugog mjesta gleda i čuva- kazao je Camaj.
Camaj se sjetio susreta sa papom u januaru, istakavši da mu je bila čast i privilegija da se rukuje i razgovara sa njim.
- Ostaće zauvijek u srcima ljudi širom naše planete- poručio je Camaj.

Camaj o papi Franju: Otišao je onaj koji je cijeli svoj život posvetio drugima

Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj vjeruje da će Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emirata, koji je Vlada proslijedila parlamentu, dobiti većinsku podršku, prenosi Portal RTCG.&nbsp;
Nakon što je sporazum sa Ujedinjenim Arabskim Emiratima o investicijama vrijednim oko 30 milijardi eura dobio podršku Vlade, čeka se glasanje u Skupštini. Hoće li međunarodni ugovor na koji je potpis stavio premijer imati podršku poslanika, pitanje je o kome se polemiše i u javnosti.
Camaj je za Radio Javnog servisa rekao da vjeruje da će nakon kvalitetne rasprave sporazum dobiti zeleno svjetlo. Ističe da su kvalitetne investicije potrebne Crnoj Gori, kao i da vjeruje da su ispoštovane sve procedure uz obavezno očuvanje životne sredine.
- Ja mislim da se o tome vodilo računa i prilikom potpisivanja sporazuma i svakako odjeljenje u Skupštini utvojiti Zakon o sporazumu. Mislim da se uvijek mogu naći mehanizmi da se ipak zaštiti ono što se mora zaštititi i da vam pravo kažem, ispravljanje nepravde, pogotovo prema Ulcinju gdje je pojas Morskog dobra mnogo širi nego što je normalno ili što je na drugim dijelovima Crne Gore - ocijenio je Camaj.
Zato će, kako dodaje, sporazum imati podršku Albanskog foruma.
- Mogu govoriti o već iskazanom stavu na Vladi, gdje su ministri Albanskog foruma glasali za taj sporazum, i ne vidim razloga da bi se to mišljenje mijenjalo obzirom da će se sporazum tretirati u Skupštini, utvojiti u Skupštini i otkloniti sva moguća pitanja i zagonetke - naveo je Camaj.
Knežević napominje da nemaju ništa ni protiv jedne investicije koja je u državnom interesu.
- Zato i smatramo da ovu, "polemiku" koju smo imali sa kolegama iz pokreta Evropa sad ne treba voditi preko medija i portala, već da kroz direktan razgovor sa premijerom Spajićem dobijemo i odgovore i uvjeravanja oko nedoumica koje imamo, a odnose se na pitanja koja su se pojavljivala prethodnih dana i tiču se sporazuma sa Ujedinjenim Arabskim Emiratima - rekao je on.
Poslanik DPS-a Nikola Milović kazao je da jesu za investicije, ali da je sve pod jednim velikim velom tajne, odnosno da je sporazum problematičan.
- I zaista, za mene u najmanju ruku je ovo skandaozan način da se dođe potencijalno do neke investicije - dodao je on.
Iz Pokreta Evropa sad poručuju da ko nije za sporazum neka preispita učešće u Vladi.&nbsp;
Iz Bošnjačke stranke je za Radio Crne Gore nezvanično rečeno da će i oni glasati za sporazum.
Građanski pokret URA žestoko se protivi tako da sporazum neće imati njihovu podršku u parlamentu.

Camaj: Vjerujem da će Sporazum sa UAE biti usvojen u Skupštini

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Nikola Camaj, tokom drugog dana boravka u Albaniji posjetio je Tiranu i Valonu, gdje je tokom sastanaka sa visokim zvaničnicima govorio o mogućnostima ekonomske saradnje, ali i uspostavljanju brodske linije Bar-Valona, saopšteno je iz kabineta potpredsjednika Skupštine.
Camaj se sreo sa zamjenicom gradonačelnika Tirane, Anuelom Ristani, i tom prilikom se zahvalio gradu Tirani na investicijama u Crnoj Gori, s posebnim naglaskom na projekte realizovane u opštini Tuzi, kao i o mogućnostima jačanja saradnje Tirane i crnogorskih opština, posebno na nivou glavnih gradova, s ciljem podsticanja ekonomskog razvoja i infrastrukturnih ulaganja, saopšteno je iz kabineta potpredsjednika, a kako ističu, poseban akcenat stavljen je na unaprjeđenje kulturne i turističke povezanosti, kao i na razmjenu iskustava u oblasti urbanog razvoja.
- Nakon Tirane, potpredsjednik Camaj nastavio je službenu posjetu sastankom u Valoni sa gradonačelnikom ovog grada, Ermalom Drelom. Sastanak je protekao u prijateljskom i konstruktivnom duhu, uz obostrano izraženu spremnost za jačanje saradnje Crne Gore i Albanije, posebno na lokalnom nivou. Tokom razgovora, posebna pažnja posvećena je mogućnostima ekonomske saradnje, s fokusom na razvoj infrastrukturnih projekata i unaprjeđenje poslovnog ambijenta koji bi podstakao investicije s obje strane granice- navodi se u saopštenju.
Kako iz Camajevog kabineta poručuju, razmatrane su i inicijative za jačanje turističke povezanosti crnogorske i albanske obale, s ciljem kreiranja zajedničkih turističkih ponuda koje bi doprinijele privlačenju većeg broja posjetilaca i produženju turističke sezone.
- Potpredsjednik Camaj je naglasio značaj uspostavljanja brodske linije Bar–Valona, ističući da bi takva inicijativa doprinijela unaprjeđenju regionalne povezanosti, razvoju turizma i jačanju ekonomske saradnje dvije države- dodaje se u saopštenju.
Sagovornici su se saglasili da bliska saradnja gradova i regija može značajno doprinijeti boljem povezivanju privrednih subjekata, ali i jačanju kulturnih i društvenih veza.
Službenu posjetu potpredsjednik Camaj završio je susretom u Valoni sa potpredsjednikom Parlamenta Republike Albanije, Bledarom Čučijem.
- Tokom sastanka razgovaralo se o izbornim sistemima i izbornom zakonodavstvu u obje države, uz razmjenu iskustava i dobrih praksi s ciljem unaprjeđenja demokratskih procesa. Poseban akcenat stavljen je na transparentnost izbornih procedura i jačanje povjerenja građana u izborni proces. Sagovornici su istakli važnost regionalne saradnje i međuinstitucionalnog dijaloga, koji doprinosi stabilnosti i evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana- kazali su iz Camajevog kabineta.
Iz kabineta potpredsjednika Camaja ističu da je ova posjeta još jednom &nbsp;potvrdila posvećenost Crne Gore i Albanije jačanju bilateralnih odnosa, razvijanju saradnje na različitim nivoima i produbljivanju veza između institucija i lokalnih zajednica u obje države.
Istakli su i da je u okviru posjete, potpredsjednik Camaj organizovao &nbsp;kratak susret I sa nekoliko naših studenata koji studiraju u Tirani.
Na sastancima potpredsjednika Camaja tokom službene posjete Republici Albaniji prisustvovala je i ambasadorka Albanije u Crnoj Gori, Nj.E. Žaklina Peto.

Camaj u Albaniji: Podsticati regionalnu saradnju, uspostavljanje brodske linije Bar-Valona pomoglo bi turizam i ekonomiju obije države

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je danas da će biti potrebno strpljenje da bi se postigao mir u Ukrajini i naglasio da će to biti prilično težak zadatak.
- Niko danas ne bi trebalo da kaže da razgovaramo samo o isporukama oružja - rekao je Merc na kongresu Hrišćansko-demokratske unije u Donjoj Saksoniji i dodao da potencijalni mir u Ukrajini zahtijeva strpljenje.&nbsp;
On je poručio da svi moraju da shvate koliko će taj zadatak biti težak tokom narednih nedjelja ili čak mjeseci.
- Napravili smo prve korake, ali dozvolite mi da vam dam analogiju - nalazimo se na dionici od 10 kilometara i vjerovatno smo prešli tek prvih 200 metara - rekao je Merc, prenosi Tass.

Merc: Teško do mira u Ukrajini - nalazimo se na dionici od 10 km, a prešli smo 200 metara

Crnogorski karatisti bez medalje završili su nastup na Evropskim univerzitetskim igrama u borilačkim sportovima u Varšavi.
Najbliži pobjedničkom postolju bio je Lazar Jovović, koji je izgubio meč za bronzanu medalju u kategoriji do 84 kilograma.
U trećem kolu zaustavljeni su Jovana Stojanović (do 68) i kataš Nikola Milić, dok je Nemanja Jovović (do 84) eliminisan na startu takmičenja.
Evropsko studentsko takmičenje okupilo je ukupno 1.435 sportista sa 385 univerziteta iz 32 države, koji se nadmeću u četiri borilačka sporta - džudou, tekvondou, karateu i kik boksu.

Crnogorski karatisti bez medalje u Varšavi

U znak podrške Nikolini Sinđelić koja je u medijima govorila o policijskom nasilju nakon učešća na antivladinom protestu u Beogradu u Obrenovcu je održan skup podrške na poziv srednjoškolaca.
Građani su nakon okupljanja krenuli u protestnu šetnju, javlja N1.
Kako javlja ova televizija, naziv večerašnjeg skupa je "Ima nas ipak više", čime su srednjoškolci koji su pozvali na skup žjelili da pokažu da ih ima više u odnosu na pređašnji skup u ovom gradu.
U Obrenovcu je prethodno istog dana organizovan skup "protiv blokada" na koji su pozvali predstavnici vlasti, a na ulicama su bili prisutne i jedinice Žandarmerije.
N1 je prenio i da su demonstranti odlučili da tokom protesta prefarbaju parole protiv studenata u tom mjestu i da ih je tom prilikom legitimisala policija.
Ovo nije prvi skup podrške Nikolini Sinđelić, studentkinji Fakulteta političkih nauka u Beogradu, koja je medijima rekla da je nakon protesta 14. avgusta od komandanta Jedinice za zaštitu određenih objekata i ličnosti (JZO) Marka Krička dobila udarce i prijetnje silovanjem.
Kada je iznijela tvrdnje o policijskom zlostavljanju, u javnost su izašle njene intimne fotografije.
Prethodnih dana organizovano je više protesta podrške Nikolini Sinđelić sa porukom "Sve smo mi Nikolina".
Sa tog protesta u Beogradu 19. avgusta je zahtijevana smjena komandanta Jedinice za zaštitu određenih objekata i ličnosti (JZO) i hitno procesuiranje i sankcionisanje njega kao i njegovih kolega, za zlostavljanje i mučenje privedenih osoba.
Direktor policije Dragan Vasiljević izjavio je, povodom ovog slučaja, da za sada nema nalaze Sektora za unutrašnju kontrolu MUP-a ili nekog drugog državnog organa, koji mogu da potvrde navode da je komandir JZO prekoračio ovlašćenja.

U Obrenovcu protest podrške studentkinji Nikolini Sinđelić: "Ima nas ipak više"

Više od 60 odsto Njemaca nezadovoljno je dosadašnjim učinkom koalicione vlade CDU/CSU-SPD, pokazuju rezultati ispitivanja javnog mnjenja, koje je sproveo sociološki institut INSA za Bild am Zontag.
Rezultati ankete pokazuju da je 62 odsto ispitanika nezadovoljno radom vladajuće koalicije, a samo 26 odsto pozitivno ocjenjuje učinke vlade. Rad kancelara Fridriha Merca ne odobrava 57 odsto birača, dok suprotan stav ima 28 odsto, prenosi Tass.
Početkom maja, kada je preuzeo funkciju, Merc je imao podršku 49 odsto punoljetnih građana.
Kada je riječ o političkim strankama, Alternativu za Njemačku (AfD) podržava 25 odsto birača, a toliku podršku ima i koalicija CDU/CSU. Prije šest mjeseci, na saveznim izborima, demohrišćanska koalicija je pobijedila sa 28,5 odsto glasova.
Istraživanje se usredsredilo i na širu političku scenu, pa vladajuću koaliciju CDU/CSU i SPD trenutno podržava 40 odsto birača, što bi bilo nedovoljno za parlamentarnu većinu.
SPD je pao na samo 15 odsto, što je još lošije nego na nedavnim saveznim izborima, kada su socijalisti dobili 16,4 odsto glasova, što im je bio najlošiji rezultat od osnivanja stranke.
Zelene i Ljevicu sada podržava 11 odsto, Slobodnu demokratsku stranku (FDP) tri, a Savez Sara Vagenkneht - Razum i pravda četiri odsto birača.
Istraživanje je sprovedeno 21. i 22. avgusta, na uzorku od 1.001 ispitanika, a podaci o stranačkim preferencijama prikupljeni su između 18. i 22. avgusta i obuhvatili su 1.201 ispitanika.

Više od 60 odsto Njemaca nezadovoljno učinkom vlade

Svjestan da njegovo „ministrovanje“ broji potonje dane, odlazeći ministar odbrane Dragan Krapović obrušio se sinoć nesojski na „glasnika“ da će biti smijenjen – Portal i Televiziju E, „prišivajući“ nam razne etikete, od toga da je tekst naručila mafija, Demokratska partija socijalista, „inostrani elementi“... Da bi na kraju uputio direktnu prijetnju - da će njegove Demokrate u procesu „pročišćenja sistema“ doći ne samo do (po) nas, nego i do svih drugih medija koji, kako reče, prenose ovakve spinove.&nbsp; Što je to u radu Televizije E i Portala ETV tako drastično poremetilo duševni mir ministra odbrane, da je zaprijetio – ne samo metaforično – već vrlo direktno? Poremetile su ga informacije objavljene nakon našeg novinarskog istraživanja.&nbsp; <h2>OBJAVE BEZ DEMANTIJA</h2> Tako su Portal ETV i Televizija E objavili 5. avgusta da će premijer Milojko Spajić smijeniti ministra odbrane Krapovića, nakon skandala koji je priredio državi Crnoj Gori izradom znački specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ zbog kojeg se Crna Gora spori sa Hrvatskom koja polaže pravo na njega. Odmah je stigla protestna nota Hrvatske, novo ozbiljno upozorenje našoj zemlji da ova članica Evropske unije ponovo može blokirati zatvaranje Poglavlja 31 – Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Kao što su to učinili i prošle godine nakon što je crnogorski parlament usvojio, za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Prethodno su nepoželjnima u svojoj zemlji proglasili – predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, poslanika Milana Kneževića i lidera Krapovićeve partije, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića. Postoje ozbiljne indicije da će se ove godine i Krapović pridružiti ovom proruskom i prosrpskom trojcu. Portal ETV i Televizija E objavili su 7. avgusta da premijer Spajić planira da novi ministar odbrane bude Mirsad Nurković, funkcioner Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik Skupštine Crne Gore. Portal ETV i Televizija E objavili su 20. avgusta da premijer Spajić priprema plan rekonstrukcije Vlade, a prema završnom dokumentu u koji smo imali uvid, koji je dostavio svojoj partiji Pokretu Evropa sad, primarno bi na udaru bili ministri koje su kandidovale Demokrate.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160848_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>DEMOKRATE SMETNJA EVROPSKOM PUTU CRNE GORE: Šaranović, Bečić i Krapovićetv</figcaption> </figure>  Nijedna od tri informacije koje smo objavili nije demantovana. Ono što je posebno upečatljivo - Demokrate su ćutale čitavih 18 dana.&nbsp; <h2>KAD PARTIJA BIRA ,,MANJE ZLO“</h2> A ćutali su, jer su pokušavali da „saniraju štetu“, kako bi u partiji opravdali Bečićev ostanak u Vladi, bez obzira na najavljenu čistku njihovih funkcionera iz izvršne vlasti, jer u Demokratama već neko vrijeme postoji više frakcija, ali ih fotelje koje su zakučili u Vladi, još drže na okupu.&nbsp; Ipak, nakon brojnih konsultacija u vrhu stranke, svjesni su da za Krapovića više ne može biti mjesta u Vladi koja, navodno, teži evropskom putu Crne Gore, a nakon diplomatskog skandala koji je izazvao. Međutim, u tom slučaju lider Demokrata Aleksa Bečić ulazi u problem: kako da objasni unutar partije da on može ostati na istaknutoj poziciji u Vladi Milojka Spajića, dok će, gotovo svi ostali iz Demokrata biti zamijenjeni?&nbsp; Vjerovatno bijesan da je partija spremna da ga ,,proda“ da bi zadržala poziciju u izvršnoj vlasti, Krapović je sinoć odlučio da „ubije glasnika“, medije koji su objavili informacije. Istinite informacije. Latinska izreka kaže „ne nuntium necare“ – „ne ubij glasnika“. Neka Dragan Krapović istraži zašto.&nbsp; <h2>BUKA I BIJES</h2> Nazvao nas je sinoć „digitalnim pamfletom organizovanog kriminala“ koji, kako je rekao, „finansiraju šverceri akciznih roba, šverceri narkotika, narko klanovi“. - I to želim iz punih usta da kažem – precizirao je Krapović okvir za potencijalnu tužbu gostujući na Televiziji A plus.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802140816_ae9aa8a4b61a5ff02c37ccffa43206433a12ddf099eac6bbf010e13253e4c482.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250802140816_ae9aa8a4b61a5ff02c37ccffa43206433a12ddf099eac6bbf010e13253e4c482" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="vojne značke "> <figcaption>OZBILJNA PROVOKACIJA: Značke za Školski brod „Jadran“(Photo: MO)</figcaption> </figure>  I nije se zaustavljao, pa je rekao i kako ga sve što rade ETV, M portal „upućuje na zaključak da rade i da ih finansira organizovani kriminal u Crnoj Gori, eto tako to otvoreno da vam kažem“. Nemoć proizvodi bijes, a Krapović je očigledno nemoćan da zadrži ministarsku funkciju. Kako su Demokrate prepoznate po opsjednutošću funkcionerskim foteljama sada iz ove partije, prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, mole premijera Spajića, preko posrednika, da mu se da direktorska funkcija u nekom „velikom državnom preduzeću“. Ali, Krapović bi još da „ministruje“ i još se nada, pa je sinoć imao poruku i za premijera, kojem je, između ostalog, poručio da nije on taj koji bira ministre?!&nbsp; - Niko nema mogućnost da odlučuje o ministrima, osim parlamenta Crne Gore – bio je kategoričan, što mu je posljednja šansa da još malo ostane ministar. Ako poslanici ne bi podržali njegovo razrješenje, pala bi Vlada. Takav scenario je, međutim, gotovo nemoguć. Jer, teško je povjerovati da poslanici opozicije ne bi glasali za Krapovićevu smjenu.&nbsp; <h2>MASAKR NA CETINJU I LJETOVANJE U ITALIJI...&nbsp;</h2> I prije godinu i po Demokrate su „krizirale“ u Vladi Milojka Spajića, kada je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović čak i tužio Vladu, a Krapović prijetio Spajiću da „ukoliko bi Demokratska Crna Gora odlučila ... da izađe iz ove Vlade, to bi bio njen kraj“. Za razliku od marta 2024. sinoć je bio manje bučan u odnosu na premijera, ali se zato razgoropadio na naš portal i televiziju. I jasno je otkuda njegov bijes na „glasnika“. Jer, Televizija E i Portal ETV bili su „glasnik“ ili među „glasnicima“ raznih njegovih sumnjivih poslova, imenovanja, razrješenja, razobličavajući ih. Vjerovatno ga je posebno zaboljelo kada smo otkrili da je u danima kada je Crna Gora tugovala zbog masovnog zločina na Cetinju, kada je ubijeno 13 osoba, on sa porodicom otputovao u italijansko mondensko odmaralište. U pratnji četiri vojna policajca u civilu, koristeći dva vozila Ministarstva odbrane - mercedes E klase i tojotu land cruiser – otisnuo se u Alta Badiu u Dolomitima pozirajući pred kamerom mobilnog telefona sa širokim osmijehom na licu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082313084_56b9733e3996986a21457ab95f5210da752b2f4e5a2d8680d4bf77a1e793d138.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082313084_56b9733e3996986a21457ab95f5210da752b2f4e5a2d8680d4bf77a1e793d138" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Krapović sa prijateljima u mondenskom italijanskom odmaralištu u januaru ove godine"> <figcaption>SKUPI PROVOD DOK JE CRNA GORA TUGOVALA: Krapović sa prijateljima u mondenskom italijanskom odmaralištu u januaru ove godine</figcaption> </figure>  <h2>...POŽARI I MINISTROVO BRČKANJE U MORU&nbsp;</h2> Isto tako, u jeku borbe sa požarima u okolini Podgorici, dok je vatra „gutala“ i kuće, a vatrogasci na izmaku snaga pokušavali da je obuzdaju, u danima tuge zbog smrti pripadnika Vojske Crne Gore koji je poginuo na putu ka Piperima đe se zaputio da pomogne vatrogascima, mještanima i volonterima, ministar odbrane Krapović se, kako su mediji razotkrili, baškario na plaži.&nbsp; I onda on sinoć govori o vrijednostima i kako je misija Demokrata da „Crna Gora ide u Evropsku uniju, ali ne tako što će ići klečeći i saginjući se“, ne „ispunjavajući štrikove“, nego ispunjavajući vrijednosti... A vrijednosti, onako kako ih vide Demokrate, Crna Gora živi već pet godina. I postala je vrijednosno duboko posrnulo društvo. Sve što govore i urade Demokrate isključivo je vezano za njihove partijske i lične interese. Progon neistomišljenika, političke čistke, nepotizam, partijsko zapošljavanje, korupcija, sumnjive diplome, neznanje... Sve to u jednom političkom subjektu – Demokratama.&nbsp; I bestidna beskrupuloznost. Koju je odlazeći ministar odbrane i sinoć demonstrirao. Pred kamerama se pojavio sa značkom na reveru sakoa – onom specijalno rađenom za posadu broda „Jadran“ zbog koje je Crna Gora dobila novu diplomatsku notu od Hrvatske u kojoj je konstatovano da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar Krapović u jeku pregovora Crne Gore za ubrzano pristupanje Evropskoj uniji stao je – umjesto da bude most - kao opasna prepreka, jer sve ukazuje da će Hrvatska opet blokirati zatvaranje Poglavlja 31.&nbsp; Jedini koji bi ostali bez benefita ulaskom Crne Gore u EU su Rusija i Srbija, koje predano rade na usporavanju našeg evropskog puta preko svojih ovdašnjih političkih partnera predvođenih Crkvom Srbije. Demokrate su, naravno i ministar Dragan Krapović, dokazale da su njihove vjerne sluge.&nbsp; Portal ETV i Televizija E će, bez obzira na prijetnje i pritiske ministarstava sile, ali i svih drugih, nastaviti da budu „glasnici“ vijesti koje upozoravaju na one koji ruše građansku, sekularnu, antifašističku Crnu Goru i njen evropski put. Crna Gora nema i ne smije da ima drugi put.&nbsp; A ministar Dragan Krapović, umjesto da prijeti medijima, valjalo bi da, osim što se trudi da omete crnogorski put ka EU, malo pogleda u papire koje je svojevremeno potpisivao. Ima za to 1.560.000 razloga.&nbsp; Da, Državna revizorska institucija je dala negativno mišljenje jer je utvrdila da je minsitar odbrane Krapović krajem 2023. godine nezakonito isplatio 1.560.000 eura varijabila za 700 vojnika, i sve to – bez uplate poreza i doprinosa.&nbsp; Ko zna, ako sjutra ne bude ministar Specijalno državno tužilaštvo moglo bi da, osim što je formiralo predmet, počne i da preduzima radnje za koje je i osnovano?&nbsp; To može da bude veća opasnost za Dragana Krapovića, nego mediji koji objavljuju istine.&nbsp;

Ministre, ne ubijajte glasnika

Da, naslov ove kolumne je provokativan. Da, prejudicira da je stanje u Srbiji veoma loše, čak kritično, i da je zemlja takoreći na aparatima, čije je isključivanje sasvim realna i očekivana opcija.
Srbija će - da odmah rešimo zabrinutost onih koji političke i opštedruštvene procese gledaju kroz maksimu "u se, na se i poda se" - opstati kao država. Pitanje iz naslova se, u stvari, više odnosi na pravac kojim će država - po geografskom i političkom položaju "viđena" da bude zamajac i lider Balkana - ići sutra. Odnosno, ne da li će države biti, već kakva će država biti.
I koliko god se taj put ka "sutra" činio maglovit prethodnih godina, pa i prvih meseci velikog narodnog bunta zbog smrtonosne korupcije i neodgovornosti današnjeg režima, čini se da se u poslednje vreme koprena diže i da slika nije baš idealna.
Ako govorimo činjenicama i ako gledamo stvarnost, a zanemarimo izuzetke i lepe želje, Srbija danas je, baš kao i Srbija 1990, okovana mitom, isfantaziranom istorijom, lažno izgrađenim osećajem sopstvenog nužnog hegemonizma i šovinizmom. Ovako pljusnuto direktno u lice čitaoca deluje baš grubo i poražavajuće. Ali, to je zato što istina jeste gruba i poražavajuća, a njeno zanemarivanje, lakiranje, ublažavanje... ni dosad nije donelo ničega dobrog. I nema razloga za očekivanje da će ubuduće biti drugačije.
Prosečan čovek, a takvih je većina svuda, više voli život bez trzavica, zameranja, bolnih tema, makar i u sopstvenom mehuru nerealnosti - nego suočavanje sa istinom koja je najčešće teška za prihvatiti i nimalo povoljna za verovanja i ubeđenja tog prosečnog čoveka. A upravo u tome se čovek razlikuje od životinje, koja bez obzira koliko manji mozak ima, ipak ne uleti dva puta u istu klopku.
Vlažni srpski san o posebnoj vrednosti, istorijskim granicama, izvornoj dominaciji i natprirodnim pravima nije od juče, ali se tačno može odrediti vreme njegovog nastanka. Nastao je sa nastankom srpske države 1878, kao odgovor Petrograda zapadnim silama koje su Rusiji pokvarile planove.&nbsp;
Za one koji su preskakali časove u školi (a uvek se iznova zaprepastimo koliko mnogo takvih ima): ruski plan za jutro posle ratova 1875-1878. bila je Velika Bugarska, znatno uvećana Crna Gora, i Srbijica, tek malo veća od Crne Gore. Da zapadne sile Berlinskim kongresom nisu pokvarile (ruski) Sanstefanski mir, Pirot, Vranje i cela današnja Makedonija bili bi Bugarska.
Uglavnom, Berlinski kongres je umnogome izmenio tu mapu dirljive ruske ljubavi i upravo je Zapad Srbiji podario granice koje su joj posle omogućile osvajanje Kosova i Makedonije, pa sledstveno i stvaranje prve Jugoslavije. Dosledna onome što je istorijski uvek najbolje radila, Rusija se brzo prilagodila, te je njen vojni logor na Balkanu umesto Bugarske postala Srbija. Jeftino. Uz malo dizanja ega, epova o bratstvu, nežnih pravoslavnih tonova i brižljivo plasiranih mitova i izmišljotina.
Da se razumemo, a i da bi se izbegla stigma: nisu Srbija i srpski narod usamljeni u raznim fantazijama i nerealnim viđenjima sebe, svojih kvaliteta, prava i granica. Samo su, za razliku od većine, ostali zakovani u prošlosti i mitovima, umesto da su - što većina jeste uradila - istoriju ostavili za pijana kafanska busanja, a realnost za svakodnevicu i planove kako da sutra bude još bolje. U tome Srbija ima uzor - Rusiju, takođe nerealnu u sagledavanju istorijske pozicije, kvaliteta, svoje moći i prava ruskog naroda.
Istorija kao nauka je neumoljiva. Ona veli da Srbija mnogo duže nije postojala kao država, nego što je postojala. To, naravno, ne sme da bude nikakav argument protiv Srbije, kao što neke druge činjenice ne smeju da čine argumentaciju "za" činjenje nekakve nepravde Srbiji. Ali je zato uvek zgodno podsetiti nacional-šoviniste da su i drugi narodi imali srednjevekovne države i da se neko posebno pravo ne može i ne sme tražiti iz izabrane idealne vremenske pozicije ("sve što smo ikad držali je naše i sve što sad držimo je naše"), jer onda neko drugi može da "podseti" na drugu krajnost (kada recimo države nije ni bilo, pa otud nema ni prava), već je jedina polazna tačka za svako zahtevanje i obavezu sadašnjost i realnost. I tu se stavlja tačka na neka izmaštana istorijska prava i poseban položaj.
Vraćamo se na naslov. Ima li, dakle, Srbiji spasa?&nbsp;
Stanje, rekosmo, danas nije ružičasto. Ne u smislu državnih granica, one će opstati, već moralno, civilizacijski, biološki. Jer danas čak i oni koji se mesecima bore protiv odnarođenog režima ogrezlog u kriminalu i korupciji, zvuče poput ideoloških predaka tog režima, zaslužnih za katastrofalni raspad SFR Jugoslavije.&nbsp;
Duže od sedam meseci od početka masovnih protesta zbog tragedije koju karakterišu obrasci istočnjačkih uzora srpske vlasti - na ulicama je nemoguće videti zastavu EU. Zato se slobodno viju neki "nedavački" barjaci koje je kreirala BIA za potrebe bezbednog nacionalizma u pravcu Kosova, i zastave s ruskim svecem koji je pod "vagnerovcima" postao simbol agresorskog, genocidnog rata protiv suverene Ukrajine.
Dok Evropska unija sve glasnije kritikuje i osuđuje srpski režim, zbog korupcije i sadističkog nasilja prema demonstrantima, Rusija to otvoreno podržava, a njen ambasador u Beogradu čak javno "crta" smernice srpskim vlastima za nasilno suzbijanje protesta. Sinhrono, predstavnici studenata i najvećeg dela opozicije, građanskih i intelektualnih organizacija i kružoka, kao guje otrovnice skaču kada EU ne ispuni neko njihovo, najčešće nerealno očekivanje, "dokazujući" time da "EU nas ne želi". Na rusko gubernadurstvo, međutim, uočljivo niko ne reaguje i teško je reći da je razlog izostanku osuda i distanciranja samo strah od nekog čaja, davljenja u praznom bazenu ili ispadanja kroz prozor.
U tom smislu, Srbija trpi posledice jednoipovekovne otrovanosti, pa ćete tako i od teško prebijenog studenta iz bolesničkog kreveta čuti salve protiv "mrskog Zapada". Iako su ga prebili upravo oni koji, vrlo osnovano se veruje, rade po direktnim direktivama "voljenog Istoka". Najzad, Moskva i Beograd su javno obelodanili zajedničku borbu protiv "obojenih revolucija", a kad govore o studentskom i građanskom protestu u Srbiji, i jedni i drugi ga "krste" kao obojenu revoluciju. Reklo bi se - pametnom dovoljno. U praksi: ili nije dovoljno - ili nema pametnih.
Ovako gledano, mogla bi da se uvede neka psihološka kategorija pod nazivom "srpski apsurd". Srpski apsurd je, recimo, kada onaj koji do puštanja krvi bije studente ima na rukavu sliku istog ruskog sveca, koji je i na zastavama prebijenih studenata. Ili kada za događaje u Srbiji obe strane optužuju Zapad: on je istovremeno kreirao "obojenu revoluciju" i podržava Vučića zbog iskopavanja litijuma. Ako neko primeti da su to pomalo šizofreni stavovi, u redu je. Jesu.
Stiče se utisak da su sadašnjem srpskom režimu odbrojani dani. On jednostavno ide iz greške u grešku, leluja kao bokser u nokdaunu, a pošto sudija ne prekida borbu, jedino je pitanje da li će bokser na nogama ostati još dva-tri meseca ili godinu.&nbsp;
Sada je prava nepoznanica, u stvari, kako će doći do smene režima, a ne kada. I da li će upražnjene fotelje zauzeti trudbenici sa platnog spiska Moskve, koji su sada u ofanzivi, i koji bi bili "ruskiji" od sadašnjih vlastodržaca, ili će šansu dobiti ljudi koji bi Srbiju najzad i nedvosmisleno u spoljnopolitičkom kursu okrenuli Zapadu i njegovim vrednostima, a na domaćem planu - samoj sebi i problemima koji kipe bukvalno iz svake sfere života.
I kada to budemo znali, znaćemo i odgovor na pitanje iz naslova: ima li Srbiji spasa?

Ima li Srbiji spasa?

Spomenik zlikovcu Pavlu Đurišiću prenijet je u Đurđeve stupove, objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“, emitovanom u srijedu na programu te televizije. Novinar u reportaži navodi da je „ono što je poznato da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji – komandni štab“. RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100832_7e202620-eba7-4345-9da7-7779ddd01bee.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250822100832_7e202620-eba7-4345-9da7-7779ddd01bee" data-rendition-name="original" width="1270" height="720" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić Đurđevi Stupovi"> <figcaption>Crkva Srbije još jednom pokazala da državne institucije ne kontrolišu djelove teritorije Crne Gore(Photo: RTS/Screenshot)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100832_d18c98d2-9383-4da6-ba76-6aeea2f30dd3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250822100832_d18c98d2-9383-4da6-ba76-6aeea2f30dd3" data-rendition-name="original" width="1273" height="720" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić Đurđevi Stupovi"> <figcaption>Crkva Srbije još jednom pokazala da državne institucije ne kontrolišu djelove teritorije Crne Gore(Photo: RTS/Screenshot)</figcaption> </figure>  U reportaži se ne otkriva tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede – poručio je Metodije. I, očigledno je bio u pravu.&nbsp; Činjenica da je ovaj transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, ponovo prošao ispod radara (ili možda baš nije) crnogorskih državnih institucija, prije svega bezbjednosnog sektora, govori dovoljno sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100836_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250822100836_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589" data-rendition-name="original" width="1143" height="742" loading="lazy" alt="Transfer Pavle Đurišić "> <figcaption>Transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, prošao ispod radara državnih institucija?</figcaption> </figure>  Crkva Srbije još jednom je pokazala da je jača od države. Dok su se institucije prethodnih dana u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto. U manastir u kojem stoluje iguman Danilo Romanov koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 72.9622%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-instagram-performans-igumana-iz-berana-cetnicka-himna-uz-durdeve-stupove-amfilohija-i-svetog-savu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spomenik zlikovca Đurišića premješten u Đurđeve Stupove

Kip četničkog koljača Pavla Đurišića zanoćio je 8. avgusta u crkvi u Gornjem zaostru, da bi se ukazao nekoliko dana kasnije u Manastiru Đurđevi Stupovi. I to se ukazanije dogodilo pred - kamerama Raio televizije Srbije. &nbsp;&nbsp; Ne, nije čudo, nije ni šala. A nije ni slučajnost, već sumorna crnogorska realnost: nakon tajne transportne akcije Crkve Srbije i novočetničkog pokreta iz Berana i okoline, bronzani kip - koji je predmet krivičnog djela veličanja ratnog zločinca - prebačen je sedam kilometara dalje, iz malene crkve Svete Paraskeve u Manastir Đurđevi stupovi - ,,na sigurno mjesto”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082219084_f5cb4a6bd100b42e00277833f20903d380bbfefc4ab1c087d70f84b13d9c9609.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082219084_f5cb4a6bd100b42e00277833f20903d380bbfefc4ab1c087d70f84b13d9c9609" data-rendition-name="original" width="1273" height="720" loading="lazy" alt='ČETNIČKI ZLOČINAC PREBAČEN ,,NA SIGURNO": Kip Pavla Đurišića u Manastiru Đurđevi stupovi'> <figcaption>ČETNIČKI ZLOČINAC PREBAČEN ,,NA SIGURNO": Kip Pavla Đurišića u Manastiru Đurđevi stupo(Photo: RTS)</figcaption> </figure>  I sve to pred očima vrha crnogorske policije, počev od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, ali i načelnika regionalnog centra ,,Sjever” Harisa Đurđevića i njemu podređenih načelnika Odjeljenja bezbjednosti Željka Babovića i komandira policije Dalibora Delevića. &nbsp; METODIJEVO ,,OBEĆANJE” &nbsp; Svi u lancu bezbjednosti neobjašnjivo su zakazali, jer akcija transporta nije bila neka moćno skrivana, već indirektno najavljivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190816_6b9f3121f10ccbb7913e007b629274850b576a3162df7a62ed495af44deaf5f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250822190816_6b9f3121f10ccbb7913e007b629274850b576a3162df7a62ed495af44deaf5f0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="JAVNO OBEĆANJE KOJE DRŽAVA NIEJ ŽEJELA DA ČUJE: Mitropolit Metodije u Gornjem Zaostru"> <figcaption>JAVNO OBEĆANJE KOJE DRŽAVA NIEJ ŽEJELA DA ČUJE: Mitropolit Metodije u Gornjem Zaostru(Photo: Boris Pejović, Vijesti)</figcaption> </figure>  Kako je Portalu ETV kazao izvor iz vrha Uprave policije, mitropolit Srpske pravoslavne crkve Metodije Ostojić je, nakon što je komandovao premještanje bronzanog kipa u crkvu Svete Paraskeve u Gornjem Zaostru, preko posrednika obećaojoš &nbsp;8. avgusta i čelniku Berana Đolu Lutovcu i policijskom načelniku Željku Baboviću da neće vraćati spomen obilježje na postament, već da će biti, citiramo, ,,trajno zbrinuto na nekom drugom mjestu”. &nbsp; Da li su ovo obećanje srpskog sveštenika Lutovac prenio vrhu Spajićevog Pokreta Evropa sad, kako je izvijestio načelnik Babović svoje pretpostavljene u Podgorici – nije poznato. Izvjesno je da crnogorska policija nije znala – ili nije htjela da zna - što se dešava na dijelu crnogorske teritorije. &nbsp; Crnogorska policija drastično je zakazala i 7. i 8. avgusta kada je krenula akcija postavljanja spomenika u Gornjem Zaostru. Neaktivnošću je dozvolila suspenziju prava i praktično asistirala u nepoštovanju crnogorskih zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190824_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250822190824_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589" data-rendition-name="original" width="1143" height="742" loading="lazy" alt="PUT OD SEDAM KILOMETARA: Prikaz prenosa kipa od Gornjeg Zaostra do Đurđevih stupova "> <figcaption>PUT OD SEDAM KILOMETARA: Prikaz prenosa kipa od Gornjeg Zaostra do Đurđevih stupova(Photo: Ilustracija: D. MIHAILOVIĆ )</figcaption> </figure>  Ne samo da je vrh crnogorske policije dozvolio nezakonito postavljanje spomenika, i &nbsp;nijesu zaplijenili kip kao predmet izvršenja krivičnog djela, već policija nije reagovala shodno ovlašćenjima prilikom ugrožavanja bezbjednosti fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića i fotoreportera i novinara Vijesti Borisa Pejovića i Balše Rudovića. &nbsp; KAD SLUŽBA ZAKAŽE Sve je to posljedica pogrešne procjene koju su – svjesno ili slučajno – napravili čelnici policije! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190820_981c035f183904b597cd56e43d7f1394175331aeffc5ad1c1172c0276bc09d06.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250822190820_981c035f183904b597cd56e43d7f1394175331aeffc5ad1c1172c0276bc09d06" data-rendition-name="original" width="922" height="537" loading="lazy" alt='POGREŠNA PROCJENA: Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>POGREŠNA PROCJENA: Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Načelnik sentra ,,Sjever” Haris Đurđević i čelnici beranske policije, načelnik Željko Babović i komandir Dalibor Delević na lice mjesta su uputili - samo dva policijska službenika. Jedan od službenika je bio aktivni policajac, Milorad Vulević, rukovodilac bezbjednosnog sektora za taj dio Berana. Sa njim u pratnji je bio neobučeni momak, Obradović, koji radi po ugovoru o djelu, bez &nbsp;prethodnih bezbjednosnih provjera i to na opštim i pomoćnim poslovima. &nbsp; Obradović kao ugovorac, nije ovlašćen da obavlja policijske poslove i primjenjuje policijska ovlašćenja. I, da sve bude čudnije, upravo je tom policijskom službeniku-pripravniku istekao ugovor o djelu prije nego što je poslat u akciju u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Drugim riječima: da je Obradović sa iskusnijim Vulevićem uopšte preduzimao bilo kakve policijske radnje, to bi radio - mimo zakona. ,,MUDRO ĆUTANJE” BEČIĆEVIH DEMOKRATA &nbsp;Taj frapantan podatak očito nikoga u vrhu crnogorskog bezbjednosnog sektora nije interesovao. Mudro su ćutali čelnici Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor. Nije se na društvenim mrežama oglašavao ni Aleksa Bečić, ni Boris Bogdanović, obojica zagledani u famozni veting dok policija tihuje, bez valjane komande i subordinacije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190820_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250822190820_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="ZA SADA BEZ PROMOCIJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić"> <figcaption>ZA SADA BEZ PROMOCIJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U namjeri da nekako prikažu sebe kao odgovorne funkcionere, Šaranović i Šćepanović – uz prethodne kosultacije sa Bečićem i Bogdanovićem – nakon skandala u Gornjem Zaostru - planirali su da kazne policajce koje su angažovali komandir policije Delević i načelnik Babović. &nbsp; Jedan od ciljeva akcije je bio da se kažnjavanjem umiri crnogorska javnost. Međutim, ubrzo je propala ideja da se žrtvuje integritet policajaca i umiri javnost. &nbsp; Naime, Obradović je angažovan u Upravi policije kao službenik po ugovoru na pomoćnim poslovima, nema zakonsku mogućnost da reaguje kao aktivni policajac i protiv njega se ne može pokrenuti disciplinski postupak. &nbsp; RAZOTKRIVANJE VLASTI &nbsp; &nbsp;Slučaj postavljenja, sakrivanja i transportovanja bronzanog kipa ozloglašenog četničkog zločinca otkriva pravo lice vrha crnogorske policije, odnosno čelnika Demokrata koji upravljaju sistemom bezbjednosti. &nbsp;&nbsp; Dok su zabavljeni čišćenjem politički nepodobnih iz policije i vojske, čelnici bezbjednosnog sektora svjesno su ruinirali bezbjednosni sektor do te mjere da je dio &nbsp;crnogorske teritorije ostao - bez državne kontrole. &nbsp; Kako drugačije objasniti činjenicu da ni policija ni Agencija za nacionalnu bezbjednost navodno nijesu znali pa zato nijesu reagovali 7. avgusta na postavljanje spomenika ratnom zločincu? Kako razumjeti da je kip četničkog koljača bez ikakvih prepreka transportovan kamionom u manastir Đurđevi stupovi? &nbsp; Je li to nesposobnost ili svjesno iskazivanje pokornosti prema Crkvi Srbije za koju očito crnogorski zakoni ne važe? &nbsp; Kako god tumačili: bruka crnogorske države očito mnogo ne zanima, ne samo Bečićeve Demokrate, nego i ostale čelnike partija parlamentarne većine koje obrazuju 44. Vladu Crne Gore. I ko zna, možda će kao kontrolu štete, Aleksa Bečić za koji dan opet saoštiti da su suspendovana dva ili tri policajca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190824_a5e3493bfc9514ad244b9b16cb344224fe3731acc71bc666d4a9869e331cacc2.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250822190824_a5e3493bfc9514ad244b9b16cb344224fe3731acc71bc666d4a9869e331cacc2" data-rendition-name="original" width="263" height="192" loading="lazy" alt="PRAVIĆE SELEKCIJU BERANACA KOJI MOGU DA VIDE ĐURIŠIĆA: Iguman manastira Danilo Romanov "> <figcaption>PRAVIĆE SELEKCIJU BERANACA KOJI MOGU DA VIDE ĐURIŠIĆA: Iguman manastira Danilo Romanov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U međuvremenu, kip ratnog zločinca Pavla Đurišića pohranjen je u Manastiru Đurđevi stupovi, iako idolopoklonstvo i ređanje spomenike pored ikona - vjera ne dopušta i smatra bogoljuenjem. No, za Crkvu Srbije očito važe druga pravila i spomenik je, kako se to kaže na sigurnom jer će o njemu se starati Danilo Romanov iguman Manastira Đurđevi stupovi i moći će da ga, kažu u crkvi, pod crkvenim nadzorom dodirnu i cjelivaju građani. &nbsp; &nbsp;Ali ne svi građani i, svakako, ne svi Beranci. Jer, valja se podsjetiti da je iguman Romanov prije dvije godine javno ocijenio da su ,,Beranci kriminalci, kockari, drogeraši... &nbsp; &nbsp;I nikoga nije procesuirao zbog tih riječi. Neće ni zbog unošenja kipa, predmeta krivičnog djela, u manastir. Jer, u ovakvoj Crnoj Gori, baš se ovakva Crkva Srbije pita. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: nikola-camaj