Sjednica Skupštine prijestonice Cetinje, na čijem dnevnom redu je samo jedna tačka - predlog odluke o izboru gradonačelnika prijestonice – zakazana je za srijedu 28. januar.
Uzimajući u obzir da mandat gradonačelnika prijestonice Cetinje Nikole Đuraškovića ističe 28. februara, grupa od 11 odbornika dostavila je Skupštini prijedlog da Đurašković bude novi - stari gradonačelnik, potvrđeno je nezvanično <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/duraskovic-ponovo-kandidat-za-gradonacelnika-cetinja">Portalu Analitika.</a>
Prijedlog su potpisali odbornici Boris Kaluđerović, Mirko Stanić, Milena Jovanović, Ana Lipovina, Nina Milošević, Vido Đakonović, Goran Vušurović, Dejan Vasiljević, Milena Vujović, Petar Marković i Aleksa Bastać.
Đuraškoviću će mandat biti produžen do juna 2027. godine, kada bi trebalo da budu održani lokalni izbori u svim crnogorskim opštinama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đurašković ponovo kandidat za gradonačelnika Cetinja

Novinarstvo zasnovano na profesionalnosti, odgovornosti i slobodi izražavanja predstavlja važan oslonac demokratskog društva, kazao je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković u čestitki novinarkama i novinarima povodom 23. januara, Dana novinara Crne Gore.
Kako je istakao, pravovremeno i tačno informisanje javnosti ključno je za povjerenje građana i transparentno funkcionisanje institucija, kao i za jačanje demokratskih procesa u društvu.
Đurašković je kazao i da Prijestonica Cetinje cijeni ulogu slobodnog i nezavisnog novinarstva i ostaje posvećena otvorenom dijalogu i saradnji sa medijima, u cilju odgovornog informisanja javnosti.
Svjestan složenosti savremenog medijskog okruženja, izražavam poštovanje svim novinarkama i novinarima koji svoj posao obavljaju u skladu sa etičkim principima. Uz želju za uspješan dalji rad i očuvanje integriteta novinarske profesije, još jednom vam čestitam Dan novinara Crne Gore - zaključio je Đurašković.&nbsp;

Đurašković: Novinarstvo zasnovano na profesionalnosti je važan oslonac demokratskog društva

Poličar prošlosti, podjela i svađa još jednom je pokazao zašto mu nije mjesto na stolici na kojoj sjedi, kazao je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković osvrćući se na posljednju izjavu predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
Mandić je sinoć, odgovarajući na pitanje zašto nije čestitao Dan osnivanja Prijestonice, poručio da Cetinje mora promijeniti svoj odnos prema ostatku Crne Gore.
- Mržnja prema Cetinju koju neprestano iskazuje nije samo mržnja prema našem gradu, nego i prema onome što Cetinje predstavlja za državnost, slobodu i razvoj Crne Gore. Ali sluge tuđih vladara tu slobodu nijesu, niti će ikad razumjeti - istakao je Đurašković.&nbsp;
Zbog toga je, kako poručuje gradonačelnik Prijestonice, više nego jasno.
- Lažna je bila njegova navodna promjena kao što je lažno i njegovo evropejstvo. Od Crne Gore mu samo trebaju plata, privilegije i službena putovanja - dodao je Đurašković u saopštenju.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Mandić Crnoj Gori daje samo svađu, podjele i povratak u mračne devedesete.
- Na sreću, nije mu prošlo tada, neće ni danas - zaključio je Đurašković.&nbsp;

Đurašković: Mandićeva mržnja prema Cetinju kao ogledalo politike prošlosti

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković je, povodom obilnih i kontinuiranih padavina, kazao da je taj grad tokom prethodnih dana funkcionisao bez većih poteškoća zahvaljujući ozbiljnoj pripremi i koordinisanom radu svih službi.
Đurašković je rekao da je sprovedeno niz konkretnih aktivnosti koje su obuhvatale čišćenje kompletnog rastinja u koritu i okolini istočnog kraka Borovičkog kanala uz Vučedolsku ulicu i sanaciju dijela korita istoimenog kanala. 
- Radovi su podrazumijevali i temeljno čišćenje kanala kroz kompleks Bojane do uliva u Borovički potok, što je imalo direktan uticaj na smanjenje plavljenja Belvederske ulice. Ovi zahvati predstavljaju važan dio sistema za kanalisanje i odvođenje atmosferskih i poplavnih voda duž cijelog Borovičkog kanala do Istražne štolne. Istovremeno, redovno održavanje atmosferske kanalizacije i slivnika na svim gradskim saobraćajnicama omogućilo je nesmetano oticanje vode - istakao je Đurašković u saopštenju za medije.
On je napomenuo da je u toku prva faza rekonstrukcije Vučedolske ulice koja obuhvata kanalisanje i odvođenje atmosferskih i poplavnih voda od glavnog ponora do Istražne štolne (budući hidrotehnički tunel Belveder).
Na ovaj način, kako je istakao Đurašković, otpočelo je trajno i sistemsko rješavanje problema poplava na Cetinju, kroz planske i koordinisane infrastrukturne projekte koji zamjenjuju dosadašnja privremena i nedovoljna rješenja.
- Nastavljamo da radimo za Cetinje, uvjereni da se ozbiljnim i odgovornim radom postižu trajni rezultati - zaključio je Đurašković.

Đurašković: Iako je grad sa najvećom količinom padavina, Cetinje funkcionisalo bez većih poteškoća

Obilježavajući ovaj poseban datum, prisjećamo se utemeljivačke uloge Ivana Crnojevića, ali i presudnog značaja Cetinja u oblikovanju crnogorske državnosti, svjesni da nas upravo to nasljeđe obavezuje da vrijednosti koje su ovdje ukorijenjene ostanu temelj našeg savremenog djelovanja i budućeg razvoja, kazao je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković u čestitki povodom 4. januara, Dana osnivanja Cetinja.
Kako je istakao, ovo je dan, koji u sebi objedinjuje našu istoriju, identitet i obavezu prema vrijednostima na kojima je ovaj grad nastajao i opstajao. 
 
- Ovaj praznik ima posebnu simboliku u godini kada obilježavamo 20 godina obnove nezavisnosti Crne Gore, vjekovne težnje našeg naroda za slobodom i državnom samostalnošću, jer je upravo Cetinje kroz čitavu istoriju bilo mjesto na kojem su se te težnje najjasnije i najdosljednije potvrđivale - dodao je Đurašković.&nbsp;
Đurašković je naglasio da će Cetinje ostati kao i do sada - odgovornost koju ne prepuštaju drugima. 
 
- Konačno, ovim posebnim povodom se obavezujemo da će Cetinje, kao i do sada, ostati grad u kojem živimo; mjesto koje razvijamo; odgovornost koju ne prepuštamo drugima; i iznad svega - vrijednost koju, svjesni njenog značaja, čuvamo i predajemo generacijama koje dolaze. Jer samo sa Cetinjem, Crna Gora ostaje vječna - zaključio je Đurašković.&nbsp;

Đurašković čestitao Dan osnivanja Prijestonice: Cetinje će ostati grad koji čuvamo i predajemo generacijama koje dolaze

Vjera Ljuljđuraj

Lovćen nije prostor za „predosjećaje“ i neće biti poligon za tuđe političke projekte

Odluka da se za direktora Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" naimenuje Ivan Radulović, osvjedočeni velikosrpski protagonista, šalje novu skandaloznu poruku o upravljanju institucijama kulture po mjeri onih koji negiraju Crnu Goru i njen identitet, saopštio je gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković. 
Đurašković je rekao da je dojučerašnja direktorica ustanove Dragica Lompar pokazala da se institucijom od nacionalnog značaja može upravljati odgovorno i stručno.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Flompar-nezakonito-imenovanje-radulovica-je-samo-kontinuitet-rada-mkm-skandali-koji-prate-mandat-vujovic-tuzna-slika-stanja-u-tom-resoru&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Što je očigledno bio razlog da se, umjesto produženja mandata, dogodi promjena po mjeri političkih i ideoloških kriterijuma koji su sve samo nijesu crnogorski - istakao je Đurašković.
On je naveo da Ivan Radulović dijeli stavove koji su u suprotnosti sa vrijednostima koje Nacionalna biblioteka ,,Đurđe Crnojević’’ treba da njeguje, afirmišući ideje koje dijele i narušavaju nacionalni i kulturni identitet Crne Gore, uključujući i ideju o vraćanju kapele na Lovćenu.
Posebno ističe da je neprihvatljivo da se prilikom imenovanja čelnih ljudi institucija kulture smještenih na Cetinju zanemaruje izuzetan stručni kadar sa Cetinja, koji bi kvalitetno i efikasno odgovorio zadatku upravljanja Nacionalnom bibliotekom, ali i drugim institucijama kulture.
- Kultura se ne čuva imenovanjima po mjeri politike i raznih parapolitičkih velikosrpskih organizacija, već odgovornošću prema znanju, struci i vrijednostima na kojima počiva Crna Gora - poručio je Đurašković.

Đurašković: Skandalozna poruka o upravljanju institucijama kulture po mjeri onih koji negiraju Crnu Goru i njen identitet

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković pozvan je da prisustvuje Molitvenom doručku, koji će biti održan početkom februara iduće godine u Vašingtonu.
U pozivu koji mu je upućen navodi se da će se predsjednik SAD-a i članovi Kongresa okupiti 4. i 5. februara na 74. Molitvenom doručku u Kapitol hilu sa ciljem izgradnje i razvoja međunarodnih odnosa zemalja učesnica, čiji će predstavnici na marginama centralnog događaja pored međusobnih susreta biti u prilici da se susretnu i sa američkim zvaničnicima.
Gradonačelnik će tokom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama imati sastanke od značaja za razvoj Cetinja i promociju interesa Crne Gore.
Ovaj tradicionalni događaj okuplja lidere, političare i biznismene iz 140 različitih zemalja kako bi promovisali mir, dijalog i međunarodnu saradnju. Glavni dio programa uključuje govor predsjednika SAD-a i specijalnog gosta, uz bilateralne sastanke i dodatne aktivnosti prilagođene učesnicima.
Molitveni doručak tradicija je stara više od šest decenija po kojoj se svake godine, prvog četvrtka u februaru, u zajedničkoj molitvi okupljaju predsjednik SAD-a, članovi Kongresa, američki političari i vojni lideri, kao i ugledni gosti iz brojnih zemlja svijeta.

Đurašković pozvan na Molitveni doručak u Vašingtonu

Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković je kazao da pozdravlja ideju formiranja Crnogorskoga kongresa.&nbsp;
Tu ideju prethodno je predložio istoričar Boban Batrićević, koji je naveo kako bi to tijelo objedinilo predstavnike svih procrnogorskih stranaka, te duhovnih, kulturnih, naučnih, aktivističkih, medijskih i civilnih institucija, organizacija i udruženja.
- Definitivno su sazreli uslovi da svi zajedno sjednemo i raspravimo o načinu i putevima crnogorske nacije ukoliko ne mislimo da za narednih 10 godina broj pripadnika i pripadnica crnogorska naroda ne padne ispod 41 odsto što je strateški cilj njenih negatora - poručio je Đurašković.&nbsp;
U tome nam, prema riječima Đuraškovića, posebno mogu pomoći iskustva brojno malih naroda koji su eurointegracije iskoristili i za zaštitu svog nacionalnog i kulturnog identiteta.&nbsp;
- Naravno, sve to uz očuvanje građanskog karaktera Crne Gore - dodao je Đurašković.&nbsp;
Prema njegovim riječima, poštujući činjenicu da je u obnovi crnogorske državnosti 2006. Cetinje odigralo važnu ulogu, Prijestonica bi tome događaju trebala biti domaćin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fandrija-mandic-kao-evropsko-americki-stih-scenario-za-crnogorski-horor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đurašković: Sazreli uslovi da raspravimo o načinu i putevima crnogorske nacije

Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore danas će blokirati teretni saobraćaj na granicama, zahtijevajući hitnu reakciju nadležnih na dugogodišnje probleme sa kojima se suočava sektor drumskog transporta.
Udruženje će, prema ranijim najavama, trajno parkirati kamione na proširenjima u blizini više graničnih prelaza i početi blokadu prolaza za sve vrste teretnih vozila.
Predstavnici Udruženja su kazali da će blokadu najviše osjetiti marketi i benzinske stanice, jer se obustave prometa odnose i na namirnice i gorivo. Putnici i oni koji prevoze ljekove, životinje, eksploziv i oružje saobraćaće nesmetano tokom protesta.
Kamiondžije blokade organizuju jer traže izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS-a i beneficirani radni staž.&nbsp;
Obustava prometa je i dio regionalnog protesta prevoznika tereta iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja trajanja boravka - rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.
Protest će početi u 12 sati i trajaće, prema najavama iz Udruženja, do ispunjenja zahtjeva.
Uprava policije odobrila je proteste prevoznika na 72 sata, odnosno do četvrtka u podne.

Prevoznici danas blokiraju granice: Udar na markete i benzinske pumpe

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do potpuno oblačno, prijepodne kiša, ponegdje pljuskovi i grmljavina, u planinama na sjeveru susnježica ili snijeg.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana uglavnom suvo ili uz lokalno kratkotrajnu kišu.
Vjetar slab do umjeren promjenljiv, ujutru ponegdje pojačan južni.&nbsp;
Jutarnja temperatura od jedan do 11 stepeni, najviša dnevna od dva do 15 stepeni.

Danas promjenljivo oblačno, prijepodne kiša

Radikalski cirkus, u koji je pretvorena Skupština Srbije, u petak nije proizveo željeni efekat: delegacija Evropskog parlamenta ne samo da nije „zaobišla“ hol u kome je postavljena izložba o Jasenovcu - kako su danima nagoveštavale septičke jame koje u Srbiji nazivaju medijima - već ju je s pažnjom pogledala.&nbsp;
I evropskim parlamentarcima je, naravno, bilo jasno da je u pitanju provokacija. Stalno potezanje nečega iz prošlosti, što je odavno rešeno i „presuđeno“, da bi se opravdala ili prikrila sadašnja i buduća nepočinstva, kao metod poznato je i Toninu Piculi, koji u svojoj državi ima hrvatsku verziju radikala sa veoma sličnim modus operandijem. Kao iskusan političar, svestan je i svih načina pritiska, pa čak i kad su šibicarski. Najzad, europarlamentarci znaju da su srbijanski radikali, pod umivenim imenom Srpska napredna stranka, u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope u grupi Evropske narodne partije, sa hrvatskim radikalima (HDZ) ili bošnjačkom SDA, a to baca sasvim drugo svetlo na provokacije.
Slična slika delegaciju je zatekla i u Ministarstvu za evropske integracije. Tamo je, doduše odranije, postavljena izložba o „Oluji“. Ministar Nemanja Starović, primajući goste, otvoreno je rekao da je izložba postavljena prošlog avgusta, kada je „Picula uvredio ceo srpski narod objavljujući svoju sliku iz Oluje“, i da će izložba tu biti dok god je on izvestilac za Srbiju. Naravno, niko od radikala se nije potrudio da objasni šta je pogrešno u odbrani države od onih koji žele da otcepe jedan njen deo, odnosno, u onome šta je i Srbija zvanično radila u slučaju Kosova i čime se radikali ponose. Dobro, možda je, za razliku od mnogih srpskih „heroja“, problem što Picula nije izvršio ratni zločin.&nbsp;
Sve je to usledilo posle ne malo komične situacije, koju su kreirale dve izjave srbijanskog predsednika Aleksandra Vučića u dva dana. Najpre je rekao, raspaljujući nacionalni naboj pristalicama: „Bolje jedan dan kao soko živeti, nego sto godina kao miš se skrivati“. Koliko sutradan, međutim, suočen s događajima u svetu, i sam sklonjen od evropske delegacije, primetio je: „Mi moramo da budemo mudri, da se malo sakrijemo ispod kamena, da sačekamo da kiša prođe“. A kada odbacimo humoristički momenat apsurda sokola pod kamenom i kontradikcije u koje Vučić sve češće pada (i što bi trebalo da zabrine i njegove pristaše, i medicinsku struku, i Ustavni sud, pa i sve građane), ostaje mučan utisak da ove dve izjave upravo definišu ukupnu radikalsku politiku kojom vode Srbiju – koju su neki uporedili sa fliperom, drugi s pogubljenošću, a treći sa šizofrenijom. Verovatno su svi pomalo u pravu.&nbsp;
Uoči dolaska europarlamentaraca, u tom istom cirkusu u kome novoradikali imaju apsolutnu većinu, članovi opozicije su pokazali fotografiju Aleksandra Vučića, u srdačnom rukovanju sa osuđenim hrvatskim ratnim zločincem Tomislavom Merčepom. Kakav kontrast, u odnosu na Vučićev izraz lica prilikom susreta sa Piculom, dok je još želeo da se sretne sa njim, i dok nije izdao komandu propagandnoj mašineriji i stranačkim supozitorijama da hrvatskog socijaldemokratu nazovu ustašom.&nbsp;
Oni skloni vicu i satiri u Srbiji – a takvih bar ne manjka – zaključili su da je pokazivanje fotografije Vučića i Merčepa dovelo do pregorevanja žice koja drži uši, u glavama ogromne većine radikalskih birača. Oni malo realniji i skloniji analitici, opet, svesni su katastrofalne kombinacije višedecenijskih dogmi i lagarija, i ovovremenog nekontrolisanog propagandnog aparata. Ovo prvo je užasna scenografija kojoj je cilj da zombira i od realnosti udalji čitav narod, kako bi se njime lakše manipulisalo; ono drugo je tragičan mehanizam kojim se uništavaju životi svih slobodnomislećih, koji ustvrde nešto drugačije.
<h2>KREČENJE ISTORIJE</h2>
S pravom su neki građani Srbije postavili pitanje: ako ima prizora iz Jasenovca, zašto nema iz logora Nedićeve Srbije, koja je revnosno punila i Jasenovac, i Staro Sajmište, i Banjicu, i „Topovske šupe“, i „Crveni krst“, i kamion „dušegupku“, i jame u Jajincima? Možda zato što su u ovim slučajevima na poslovima „satiranja srpskog naroda“ bili angažovani Srbi? A to je onda onaj deo istorije koji, ako ne može da se „prekreči“ pastelnim tonovima, može da se prebriše.
Nikako da svesti dođe da ono šta uspeva na domaćem terenu, ne „radi“ kod stranaca, koji nisu izloženi svakodnevnom ispiranju mozga. Šefica misije EP, Marta Temido, na kraju posete Beogradu rekla je da su dobili zabrinjavajuće izveštaje o represiji i pritiscima, da će inicirati istragu i da će se vratiti u Beograd. Politički, dakle, Vučić je već u živom blatu. A pošto je u njegovom umu posle novosadske tragedije pobedila sirova radikalština, on se u tom blatu radikalski koprca i tone još dublje. Zato je reakcija posmatrača epilog koji se i očekivao, pa je činjenicu da se srušio i četvrti stub spoljne politike Srbije bolje prikriti nekakvom pričom da „ustaše“ nisu htele da gledaju slike „epskog stradanja Srba“.&nbsp;
Možda će neko pronaći i paralelu između etiketiranja svih protivnika srbijanskog predsednika i njegove stranke, i etiketiranja protivnika velikosrpskih hergemonističkih ideja usmerenih na okolne države, čiji su oni inspiratori i organizatori. Odnosno, možda će ko primetiti da su u vizuri povampirenog četništva udruženog sa u srbijanskom društvu vekovima dominantnim motivom - srebroljubljem, svi koji se usprotive javašluku, krađi i ošljarstvu, podjednako kao oni koji dignu glas protiv hegemonije, prisvajanja i osvajanja - ustaše. Da, pomalo perverzno za ratne saveznike, da četnici optužuju ustaše (i obrnuto, preko Drine), ali ko se još seća i ko želi da se seća onoga od pre više od 80 godina...
Zaista, to selektivno sećanje obeležje je srpskog društva i naroda još &nbsp;od epskih narodnih pesama u kojima su stvarni osmanski vazali proglašeni za mitske anti-osmanske junake, pa do novokomponovanih poskočica kojima se veličaju ratni zločinci i ubice na izvitoperenoj nazovi-verskoj manifestaciji. Od pre početka raspada SFRJ to se izdiže na nivo nacionalne mantre, i u „koaliciji“ sa lažima, izmišljenom istorijom i najneverovatnijim konstrukcijama zauzima svest većine namerne da obnovi nekdašnju slavu, kolikogod da je slava izmišljena.
Nedavno je umrla žena koja je na internetu zabavljala ljude toliko neverovatnim pričama o Srbima i veličini, da dan danas mnogi nisu sigurni da se nije samo dobro zavitlavala. A onda je neko primetio da su univerziteti u Srbiji puni nekih „Jovanki Jolić“ sa doktorskom disertacijom.
Tako se, sa znatnim primesama praznoverja koje crkva ne sprečava, već – često – indirektno podržava, te jeftinom para-kulturom i kvazi-medijskim promovisanjem nasilja, bezakonja i nemorala, gradi ličnost svakog pojedinca. Zato je danas prosečan građanin Srbije mentalno eutaniziran, kulturno obezglavljen, duhovno obogaljen i kao rezultat svega - emotivno neuravnotežen.
<h2>NESTAJU ISTINSKE VREDNOSTI</h2>
Nedavno je pisac i nekadašnji ambasador, Svetislav Basara, u svojoj kolumni, na primeru čestih slučajeva kad vozač udari automobilom pešaka, pa pobegne iako može da očekuje da će biti uhvaćen, dao preciznu karakterološku definiciju „srpskog roda“: nespremnost da se prihvati odgovornost za postupke, nada da će se dogoditi nemoguće i užasavajuća bezosećajnost. U novijoj istoriji, to možemo, recimo, uporediti sa neprihvatanjem odgovornosti za Srebrenicu ili Sarajevo, nadom da će Rusi izaći na Dunav i vratiti Kosovo, te gaženjem i opravdavanjem gaženja studenata ili ponižavanjem majke deteta stradalog pod novosadskom nadstrešnicom.
Da, na ovom mestu ima smisla primetiti da Basara opisuje oblik infantilnosti i emocionalne nezrelosti. Oni su bezmalo idealno uklopljeni u mitove i fantazije o sopstvenoj veličini i značaju za civilizaciju, ali i ono što se već odomaćeno naziva „Kalimero sindrom“.
A taj sindrom je genijalno jednostavno opisao sjajni kotorski muzičar Kristijan Đuranović, reagujući na već papagajska ponavljanja lidera stranaka crnogorskih Srba o ugroženosti: „Oni slobodu doživljavaju samo u formatu srpstva kao dominantnog sistema života, politike i religije. Sve ostalo za njih je robija“. Ova se definicija, međutim, može slobodno proširiti diljem „Srpskog sveta“, kako fizičkog tako i mentalnog. Interesantno je da je to prvi primetio Svetozar Pribićević, vođa prečanskih Srba posle ujedinjenja u KSHS, iako su kreatori paralelne istorije njegovu izjavu o plaćanju krvi sa Cera i Kajmakčalana kasnije pripisali hrvatskom poslaniku, kako bi opravdali zločin Puniše Račića.
Ako se izuzme činjenica pogubnosti ideje da se istorija menja i prilagođava dnevnim potrebama, te da upravo takav pristup uništava samo biće naroda, najveće žrtve potrebe da se pojedinac, grupa ili ceo narod prikažu boljim nego što jesu, u stvari su istinske srpske veličine i vrednosti. Nikada jedan Milutin Milanković nije dostigao slavu izmišljenog Obilića. Niti se o delu Mihajla Pupina toliko pričalo, kao o potpunoj laži, da je Vojislav Tankosić išamarao Vinstona Čerčila u Beogradu. Paja Jovanović ili Branko Miljković ostadoše zauvek u senci Marka Kraljevića „junaka“ i Vuka Brankovića „izdajnika“.&nbsp;
Najzad, evo još nekoliko primera koji pokazuju svu tragediju redigovanja istorije. Uzalud što su svi u školi čitali Mažuranićevu „Smrt Smail-age Čengića“, izgleda da je lepše da veruju da je „Za krst časni i slobodu zlatnu“ izrekao srpski knez Lazar. Istorija veli da je Pećka patrijaršija 1557. obnovljena pod Rustem-pašom Opukovićem kao Velikim vezirom, ali je romantičnije verovati da je to bilo za mandata Mehmed-paše Sokolovića. Ili ono čuveno „Vojnici, neprijatelja treba razbiti vašim silnim jurišem“ iz odbrane Beograda 1915. – koje se nekritički prenosi kao epski govor majora Dragutina Gavrilovića, a ono je u stvari romantizovani zapis Đorđa Roša objavljen 1931.
Tako su i škola, i znanje, i kultura ustuknuli pred dnevnopolitičkim potrebama. Povest jednog naroda - nekad slavna, nekad ne, ali istinita, životna, najzad: suštinska karakteristika tog naroda - posustala je pred fantamozgarijama i maštovitim kreacijama dostojnim dobrog romana, ali ne i nauke. A narod, zatupljen fantastičnim pričama i dramatičnim kreacijama usred sopstvene materijalne i duhovne nemaštine i nemoći, više ne zna ni šta je istina, i ne pita mnogo za milione i milijarde koji volšebno izleću iz državne kase.&nbsp;
Nego poput deteta, širom otvorenih očiju, čeka svoju novu bajku pred spavanje.

Taoci mita, sluge fantazije

Guglova funkcija pretrage pod nazivom “AI Overviews“ citira Jutjub (Youtube) više nego bilo koji medicinski veb-sajt kada odgovara na upite o zdravstvenim stanjima, pokazalo je najnovije istraživanje.
Kompanija Gugl je saopštila da su odgovori vještačke inteligencije, koji se pojavljuju na vrhu rezultata pretrage i koriste generativnu AI za odgovore na pitanja korisnika, “pouzdani“ i citiraju ugledne medicinske izvore, kao što su američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i klinika Mejo, prenosi "Gardijan".
Studija kojom su analizirani odgovori na više od 50.000 zdravstvenih upita, dobijenih pomoću Gugl pretraga iz Berlina, otkrila je, međutim, da je najcitiraniji izvor bio Jutjub.
Ova platforma za dijeljenje video-zapisa je druga najposjećenija veb-stranica na svijetu, poslije samog Gugla, i u vlasništvu je kompanije Gugl.
Istraživači iz SE Ranking-a, platforme za optimizaciju pretraživača, ustanovili su da je Jutjub izvor za 4,43 odsto svih odgovora koje daje "AI Overviews".
Nijedna bolnička mreža, vladin zdravstveni portal, medicinsko udruženje niti akademska institucija nisu se približili tom broju, naveli su istraživači ove platforme.
- Ovo je značajno jer Jutjub nije izdavač medicinskog sadržaja - ukazali su istraživači, dodajući da je to video-platforma opšte namjene.
Oni su naveli da tu svako može da postavi sadržaj, od sertifikovanih ljekara do influensera i ljudi bez ikakve medicinske obuke.
Gugl je naveo da je "AI Overviews" dizajniran da prikazuje visokokvalitetni sadržaj iz renomiranih izvora, bez obzira na format, i da su razni kredibilni zdravstveni organi i licencirani medicinski stručnjaci kreirali sadržaj na Jutjubu.
Kako se navodi, rezultati studije ne mogu da se odnose na druge regione jer je sprovedena korišćenjem upita na njemačkom jeziku u Njemačkoj.

Tag: nikola-duraskovic