U znak solidarnosti i obilježavanja četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu, zgrada Prijestonice Cetinje večeras je osvijetljena bojama ukrajinske zastave, saopštio je gradonačelnik Nikola Đurašković.
– Navršile su se četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu. U znak solidarnosti, zgrada Prijestonice Cetinje večeras je osvijetljena u bojama ukrajinske zastave. Cetinje ostaje uz Ukrajinu i njen hrabri narod u odbrani slobode i nezavisnosti – naveo je Đurašković u objavi na Fejsbuku.
Prijestonica Cetinje i na ovaj način iskazuje solidarnost sa ukrajinskim narodom, potvrđujući podršku principima slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Đurašković: Cetinje ostaje uz Ukrajinu u odbrani slobode i nezavisnosti

Gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković najavio spaktakularan događaj 21. maja na Cetinju povodom dvije decenije od obnove nezavisnosti.
- Cetinje, ovaj kamen đe se sloboda diše i brani vjekovima, a ponos crnogorski svakodnevno živi, biće 21. maja domaćin najspektakularnijeg događaja povodom 20 godina od obnove nezavisnosti - naveo je Đurašković na Fejsbuku.
On je najavio da će jedna od najvećih regionalnih zvijezda donijeti "spektakl kakav do sada nije viđen u Crnoj Gori".&nbsp;
- Centralna proslava najsvjetlijeg datuma u našoj novijoj istoriji biće tamo đe pripada, na Dvorskom trgu, đe je sve počelo. 20 godina od najljepše majske zore! Da je vječna Crna Gora - poručio je Đurašković, ali za sada nije otkrio više detalja.

610x380

Đurašković najavio spektakl na Cetinje za 21. maj: Jedna od najvećih regionalnih zvijezda na Dvorskom trgu

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković uručio je sinoć jednom od najznačajnijih glumaca regionalne scene &nbsp;Emiru Hadžihafizbegoviću poseban poklon, u znak poštovanja prema njegovom umjetničkom radu i dugogodišnjem odnosu prema Cetinju i Crnoj Gori. Kako je saopšteno iz Prijestonice, Đurašković je poklon uručio nakon završetka autorske predstave "Sve je do nas" glumca Hadžihafizbegovića, koja je izvedena u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“.&nbsp; Publika je, kako se navodi, imala priliku da prisustvuje autentičnom scenskom izrazu koji na upečatljiv način otvara pitanja savremenog društva i lične odgovornosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026020308020_0488865bc11aaba74ce83942c98bb68fdfcdd9c082e2477deadae0e3e9019ae6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026020308020_0488865bc11aaba74ce83942c98bb68fdfcdd9c082e2477deadae0e3e9019ae6" data-rendition-name="original" width="828" height="553" loading="lazy" alt="Nikola Đurašković i Emir Hadžihafizbegović"> <figcaption>Nikola Đurašković i Emir Hadžihafizbegović(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>

500x500

U znak poštovanja: Đurašković uručio poseban poklon Emiru Hadžihafizbegoviću na Cetinju

With the votes of seventeen councillors of the Capital City Assembly, Nikola Đurašković has been re-elected as Mayor of Cetinje.
Đurašković also served as mayor during the previous four-year term.
Support for Đurašković was provided by councillors from the Social Democratic Party and Citizens, the Civic Movement URA, the Old Guard of the Liberal Alliance, councillors of the „For a European Capital“ group, and a councillor of the Social Democrats.
Councillors of the Democratic Party of Socialists and two independent councillors did not attend &nbsp;the Assembly sessions, while Democratic Party councillors justified their absence from today’s session.
Đurašković was initially appointed to the position on February 28, 2022, following the local elections held in Cetinje in December 2021.
His mandate has been extended until June 2027, when local elections are expected to be held in all municipalities in Montenegro.
After signing the solemn declaration, Đurašković reminded those present of the importance of Cetinje, which, as he stated, represents for him the greatest source of motivation, foundation, and obligation.
- When we assumed responsibility for governing Cetinje four years ago, we knew that the path ahead would not be easy. We knew we were inheriting a city burdened with debt, poor infrastructure, and a system that had for years functioned at the expense of the future. What we could not fully foresee, however, was the level of pressure, labeling, and accusations that followed simply because we chose to govern Cetinje freely rather than obediently. We were told we had betrayed, that we had made mistakes, that we had turned our backs - yet we did only one thing: we turned toward Cetinje. We did not respond to insults with words, because Cetinje has never won its battles through noise and empty rhetoric. We responded with work and results. We responded with every completed kilometer of road, every renovated public space, every sports field, and every project that restored faith that this city can and must do better - Đurašković said.
Addressing those present, the mayor referred to numerous projects that had been implemented in the previous period after being postponed for years, including the reconstruction and construction of a new water supply network, the construction of a wastewater treatment plant, as well as development projects such as the Kotor-Lovćen-Cetinje cable car, the construction of the „Lokanda“ Hotel with the reconstruction of Students’ Square and the construction of an underground garage, along with demographic policies that have become an example of best practice in the region.
- The growth and realization of the projects we see today are the result of strategic planning and responsible governance. To fully grasp the significance of this transformation, it is enough to recall that in 2021 the Capital City’s budget amounted to 7.27 million euros. Today, with the 2026 budget standing at 17.1 million euros - an increase of more than 135 percent - Cetinje has the capacity to plan long-term, implement major investments, and take responsibility for projects that shape its future. However, the strength of a budget is not measured solely by its size, but by the ability to actually implement what is planned. That is why it is important to note that in 2021 the Capital City’s capital budget was realized at around 50 percent, whereas in the years that followed, and particularly in 2025, we implemented capital investments in full, at 100 percent. This approach has positioned Cetinje among the leaders in Montenegro in terms of capital budget realization - Đurašković emphasized.
In closing, Đurašković said he is ready to continue serving Cetinje honorably, responsibly, and transparently - not because of the office, but because of the city, its children, its future, and the values that must be preserved.
- Finally, I promise that in the period ahead we will continue to work quietly, responsibly, and persistently, guided by the same principle that has led us from the very first day - we work for Cetinje. Not for mandates, not for divisions, and not for short-term political gains, but for a city that safeguards its values and looks confidently toward the future - Đurašković concluded.

1084x550

Nikola Đurašković re-elected mayor of Cetinje

Sjednica Skupštine prijestonice Cetinje, na čijem dnevnom redu je samo jedna tačka - predlog odluke o izboru gradonačelnika prijestonice – zakazana je za srijedu 28. januar.
Uzimajući u obzir da mandat gradonačelnika prijestonice Cetinje Nikole Đuraškovića ističe 28. februara, grupa od 11 odbornika dostavila je Skupštini prijedlog da Đurašković bude novi - stari gradonačelnik, potvrđeno je nezvanično <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/duraskovic-ponovo-kandidat-za-gradonacelnika-cetinja">Portalu Analitika.</a>
Prijedlog su potpisali odbornici Boris Kaluđerović, Mirko Stanić, Milena Jovanović, Ana Lipovina, Nina Milošević, Vido Đakonović, Goran Vušurović, Dejan Vasiljević, Milena Vujović, Petar Marković i Aleksa Bastać.
Đuraškoviću će mandat biti produžen do juna 2027. godine, kada bi trebalo da budu održani lokalni izbori u svim crnogorskim opštinama.

1250x600

Đurašković ponovo kandidat za gradonačelnika Cetinja

Novinarstvo zasnovano na profesionalnosti, odgovornosti i slobodi izražavanja predstavlja važan oslonac demokratskog društva, kazao je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković u čestitki novinarkama i novinarima povodom 23. januara, Dana novinara Crne Gore.
Kako je istakao, pravovremeno i tačno informisanje javnosti ključno je za povjerenje građana i transparentno funkcionisanje institucija, kao i za jačanje demokratskih procesa u društvu.
Đurašković je kazao i da Prijestonica Cetinje cijeni ulogu slobodnog i nezavisnog novinarstva i ostaje posvećena otvorenom dijalogu i saradnji sa medijima, u cilju odgovornog informisanja javnosti.
Svjestan složenosti savremenog medijskog okruženja, izražavam poštovanje svim novinarkama i novinarima koji svoj posao obavljaju u skladu sa etičkim principima. Uz želju za uspješan dalji rad i očuvanje integriteta novinarske profesije, još jednom vam čestitam Dan novinara Crne Gore - zaključio je Đurašković.&nbsp;

Đurašković: Novinarstvo zasnovano na profesionalnosti je važan oslonac demokratskog društva

Poličar prošlosti, podjela i svađa još jednom je pokazao zašto mu nije mjesto na stolici na kojoj sjedi, kazao je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković osvrćući se na posljednju izjavu predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
Mandić je sinoć, odgovarajući na pitanje zašto nije čestitao Dan osnivanja Prijestonice, poručio da Cetinje mora promijeniti svoj odnos prema ostatku Crne Gore.
- Mržnja prema Cetinju koju neprestano iskazuje nije samo mržnja prema našem gradu, nego i prema onome što Cetinje predstavlja za državnost, slobodu i razvoj Crne Gore. Ali sluge tuđih vladara tu slobodu nijesu, niti će ikad razumjeti - istakao je Đurašković.&nbsp;
Zbog toga je, kako poručuje gradonačelnik Prijestonice, više nego jasno.
- Lažna je bila njegova navodna promjena kao što je lažno i njegovo evropejstvo. Od Crne Gore mu samo trebaju plata, privilegije i službena putovanja - dodao je Đurašković u saopštenju.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Mandić Crnoj Gori daje samo svađu, podjele i povratak u mračne devedesete.
- Na sreću, nije mu prošlo tada, neće ni danas - zaključio je Đurašković.&nbsp;

Đurašković: Mandićeva mržnja prema Cetinju kao ogledalo politike prošlosti

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković je, povodom obilnih i kontinuiranih padavina, kazao da je taj grad tokom prethodnih dana funkcionisao bez većih poteškoća zahvaljujući ozbiljnoj pripremi i koordinisanom radu svih službi.
Đurašković je rekao da je sprovedeno niz konkretnih aktivnosti koje su obuhvatale čišćenje kompletnog rastinja u koritu i okolini istočnog kraka Borovičkog kanala uz Vučedolsku ulicu i sanaciju dijela korita istoimenog kanala. 
- Radovi su podrazumijevali i temeljno čišćenje kanala kroz kompleks Bojane do uliva u Borovički potok, što je imalo direktan uticaj na smanjenje plavljenja Belvederske ulice. Ovi zahvati predstavljaju važan dio sistema za kanalisanje i odvođenje atmosferskih i poplavnih voda duž cijelog Borovičkog kanala do Istražne štolne. Istovremeno, redovno održavanje atmosferske kanalizacije i slivnika na svim gradskim saobraćajnicama omogućilo je nesmetano oticanje vode - istakao je Đurašković u saopštenju za medije.
On je napomenuo da je u toku prva faza rekonstrukcije Vučedolske ulice koja obuhvata kanalisanje i odvođenje atmosferskih i poplavnih voda od glavnog ponora do Istražne štolne (budući hidrotehnički tunel Belveder).
Na ovaj način, kako je istakao Đurašković, otpočelo je trajno i sistemsko rješavanje problema poplava na Cetinju, kroz planske i koordinisane infrastrukturne projekte koji zamjenjuju dosadašnja privremena i nedovoljna rješenja.
- Nastavljamo da radimo za Cetinje, uvjereni da se ozbiljnim i odgovornim radom postižu trajni rezultati - zaključio je Đurašković.

Đurašković: Iako je grad sa najvećom količinom padavina, Cetinje funkcionisalo bez većih poteškoća

Obilježavajući ovaj poseban datum, prisjećamo se utemeljivačke uloge Ivana Crnojevića, ali i presudnog značaja Cetinja u oblikovanju crnogorske državnosti, svjesni da nas upravo to nasljeđe obavezuje da vrijednosti koje su ovdje ukorijenjene ostanu temelj našeg savremenog djelovanja i budućeg razvoja, kazao je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković u čestitki povodom 4. januara, Dana osnivanja Cetinja.
Kako je istakao, ovo je dan, koji u sebi objedinjuje našu istoriju, identitet i obavezu prema vrijednostima na kojima je ovaj grad nastajao i opstajao. 
 
- Ovaj praznik ima posebnu simboliku u godini kada obilježavamo 20 godina obnove nezavisnosti Crne Gore, vjekovne težnje našeg naroda za slobodom i državnom samostalnošću, jer je upravo Cetinje kroz čitavu istoriju bilo mjesto na kojem su se te težnje najjasnije i najdosljednije potvrđivale - dodao je Đurašković.&nbsp;
Đurašković je naglasio da će Cetinje ostati kao i do sada - odgovornost koju ne prepuštaju drugima. 
 
- Konačno, ovim posebnim povodom se obavezujemo da će Cetinje, kao i do sada, ostati grad u kojem živimo; mjesto koje razvijamo; odgovornost koju ne prepuštamo drugima; i iznad svega - vrijednost koju, svjesni njenog značaja, čuvamo i predajemo generacijama koje dolaze. Jer samo sa Cetinjem, Crna Gora ostaje vječna - zaključio je Đurašković.&nbsp;

Đurašković čestitao Dan osnivanja Prijestonice: Cetinje će ostati grad koji čuvamo i predajemo generacijama koje dolaze

Vjera Ljuljđuraj

Lovćen nije prostor za „predosjećaje“ i neće biti poligon za tuđe političke projekte

Društvene mreže su svakodnevno preplavljene međusobnim uvredama građana, govorom mržnje i sličnim sadržajem koji institucije skoro i da ne prate, a reakcije uglavnom izostaju sve dok meta ne postanu upravo institucije, policija ili nosioci vlasti.
Nedavno je Tivćanin M.J. kažnjen sa 445 eura zbog vrijeđanja poslanika Nikole Zirojevića na Fejsbuku. Podgoričanin B.T. je zbog vrijeđanja gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića kažnjen sa 1.800 eura, a B.S, takođe zbog vrijeđanja Mujovića, sa 350 eura. Podgoričanin Čedomir Radičević kažnjen je sa 400 eura zbog vrijeđanja novinarke Jelene Jovanović. Tako makar kažu mediji, jer na sajtovima suda nema ni statistike niti rješenja o kažnjavanju.
Zbog internet komentara, koji sadrže uvrede, crnogorske institucije šalju građane i u zatvor. Tako je Sud za prekršaje u Podgorici osudio J.V. na 20 dana zatvora zbog vrijeđanja čelnice vlasti u Podgorici. Primjera ima još. Prekršajno, uglavnom novčano, kažnjavalo se za psovke i uvrede, a saslušanja i davanja izjava policiji nisu bili pošteđeni ni novinari i kolumnisti.
Vesna Rajković jer je komentarisala papuče supruge gradonačelnika Podgorice, Brano Mandić jer je ismijavao mizogine ispade univerzitetskog profesora Stamatovića, Boban Batrićević jer je kritikovao Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC).
Samo u posljednjih nekoliko sedmica policija je ispred redakcije sačekala novinara TV Vijesti Petra Komnenića nakon što je u emisiji pustio razgovor sa navodnim Milošem Medenicom, a do stanice je morao i kolumnista RTCG-a Duško Kovačević zbog kritike na račun sposobnosti policije. Nedavno smo iz medijskih izvještaja saznali da je sud za prekršaje izrekao kaznu od 30 dana zatvora jednom građaninu zbog navodnog vrijeđanja policije na društvenim mrežama. Prema dostupnim informacijama, slučaj se odnosio na komentare u kojima su policijski službenici nazivani „kerovima“ i „slugama svakog režima“. Postupanje policije i prekršajnih sudova za javno izrečenu riječ možda najbolje ilustruje slučaj kada je Nikšićanin kažnjen sa 500 eura jer je tadašnjeg direktora policije Veselina Veljovića nazvao prdnjavom, što je, kako se čini, postavilo standard za današnje postupanje institucija.
<h2>Je li onlajn uvreda kršenje javnog reda i mira?</h2>
U Srbiji je posljednjih sedmica aktuelna rasprava o predlogu izmjena Zakona o javnom redu i miru, koji je predstavio zaštitnik građana Zoran Pašalić, a koji predviđa da se prekršaji iz ove oblasti ubuduće mogu činiti i na društvenim mrežama.
Organizacije civilnog društva, stručnjaci i novinarska udruženja upozoravaju na moguće zloupotrebe, represiju i negativne posljedice po slobodu izražavanja do kojih bi mogao da dovede ovaj predlog.
Za razliku od Srbije, u Crnoj Gori za takvu intervenciju nije bilo potrebe. Zakon o javnom redu i miru je još 2011. godine propisao da se prekršaji protiv javnog reda i mira mogu izvršiti i putem elektronskih komunikacionih mreža, a kasnijim izmjenama ova odredba je dodatno proširena i na oglasne i reklamne objekte i panoe. Kroz praksu sudova ova formulacija je vremenom tumačena na način koji omogućava primjenu zakona i na izražavanje na društvenim mrežama, pa se ograničenja slobode izražavanja već godinama primjenjuju i u online prostoru.
Javno dostupne pravosudne statistike sudova za prekršaje ne pružaju dovoljno informacija da bi se mogla steći sveobuhvatna slika o obimu kažnjavanja zbog izražavanja na internetu. Dodatno, pretragom pravosudnog portala nije moguće pronaći presude prekršajnih sudova koje bi omogućile ozbiljniju kvalitativnu analizu, pa se u nedostatku sistemskih podataka uglavnom moramo oslanjati na zvanična saopštenja institucija.
Umjesto cjelovitih evidencija, do fragmentarne slike dolazimo kroz medijske izvještaje: javni funkcioneri i druge javne ličnosti međusobno se optužuju zbog izgovorenih riječi, krivične prijave se često podnose, ali nerijetko završavaju prekvalifikacijom u prekršaj i izricanjem novčanih ili zatvorskih kazni.
<h2>Je li uvreda u Crnoj Gori dekriminalizovana?</h2>
Skupštine Crne Gore je 2011. godine, nakon višegodišnjeg javnog zalaganja organizacija civilnog društva i novinara, ali i pod snažnim međunarodnim pritiskom u kontekstu evropskih integracija, iz Krivičnog zakonika izbrisala krivična djela klevete i uvrede.&nbsp;
Godinama prije toga krivični postupci i presude protiv novinara bili su česti, novinar Petar Komnenić je zbog odbijanja da plati novčane kazne bio suočen sa prijetnjom zatvora kao zamjene, dok su se parnične tužbe protiv novinara i aktivista nerijetko završavale visokim novčanim odštetama - uprkos standardima Evropskog suda za ljudska prava i stalnim upozorenjima Evropske komisije. U Mišljenju o zahtjevu Crne Gore za članstvo u EU iz 2010. godine, Komisija je kao jedan od ključnih prioriteta za otvaranje pregovora navela unapređenje slobode medija, posebno kroz usklađivanje sa praksom Evropskog suda za ljudska prava u oblasti klevete i jačanje saradnje sa civilnim društvom.
Ovaj potez je ocijenjen kao važan korak u unapređenju ambijenta za slobodu izražavanja. Dekriminalizacija, međutim, nije značila oslobađanje svake odgovornosti: osoba koja smatra da je uvrijeđena i dalje može u parničnom postupku tražiti naknadu štete, objavljivanje presude ili ispravku. Ključna razlika je u tome što u građanskom postupku nije moguće izreći zatvorsku kaznu, što je predstavljalo veliko olakšanje za novinare koji su do tada radili pod stalnom prijetnjom krivičnog gonjenja.
Tokom narednih godina uslijedilo je postepeno usaglašavanje prakse parničnih sudova u Crnoj Gori sa standardima Evropskog suda za ljudska prava, pa danas već izvjesno vrijeme nemamo primjere dosuđivanja nesrazmjerno visokih novčanih naknada protiv novinara i medija. Upravo na tome su insistirale organizacije civilnog društva, uz podršku Evropske komisije - da se u građanskim postupcima dosljedno primjenjuju evropski standardi slobode izražavanja.
Međutim, krivičnopravna reforma se desila prije masovne ekspanzije društvenih mreža u našem kontekstu i bila je krojena prvenstveno po mjeri klasičnih medija i profesionalnih novinara. Bila je zamišljena kao zaštita slobode izražavanja u tradicionalnom medijskom prostoru, bez realne anticipacije današnjeg digitalnog pejzaža, u kojem građani masovno proizvode i šire sadržaj.
Zbog toga dekriminalizacija klevete i uvrede nije tada imala ni u percepciji savremenu realnost online govora, gdje svako ima platformu i potencijalno veliki domet, a država je kroz prekršajno pravo praktično ponovo otvorila prostor za represivno sankcionisanje izražavanja.
Prema Zakonu o javnom redu i miru u Crnoj Gori sankcioniše se vrijeđanje i drsko ponašanje na javnom mjestu, naročito grubo, bestidno ili uvredljivo ophođenje prema drugima, ometanje ili omalovažavanje službenih lica u vršenju njihovih ovlašćenja, kao i vrijeđanje po osnovu nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti, etničkog porijekla ili drugog ličnog svojstva - za šta su predviđene novčane kazne i zatvor u trajanju do 30 ili 60 dana. Iako zakon polazi od pojma „javnog mjesta“, on propisuje da se prekršaji mogu učiniti i putem elektronskih komunikacionih mreža, a sudska praksa je ovu odredbu tumačila i primjenjivala na izražavanje na društvenim mrežama.
Važno je, međutim, podsjetiti da praksa Evropskog suda za ljudska prava ne postoji samo kada je riječ o građanskim sporovima, već i kada država ograničava slobodu izražavanja kroz kaznene mehanizme, uključujući i prekršaje. Sud u Strazburu dosljedno primjenjuje tzv. trodjelni test: da li je ograničenje propisano zakonom, da li ima legitiman cilj i, što je ključno, da li je nužno u demokratskom društvu i proporcionalno cilju koji se želi postići. Ti standardi bi morali obavezivati sve sudove u Crna Gora - ne samo parnične, već i sudove za prekršaje. Ostaje, međutim, ozbiljno pitanje da li sudovi za prekršaje uopšte primjenjuju ovaj test u praksi, posebno imajući u vidu da se na njega rijetko nailazi čak i u presudama drugih sudova.
Redakcija Raskrinkavanja pitala je Viši sud za prekršaje da li sudovi za prekršaje vodi statistiku prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru razvrstanu po vrsti prekršaja i po tome da li su učinjeni u fizičkom ili digitalnom prostoru (putem elektronskih komunikacionih mreža), te koliko su puta prošle godine izrečene sankcije za prekršaje Zakona o javnom redu i miru učinjene u digitalnom prostoru. Pitali smo i da li sudovi za prekršaje prilikom odlučivanja primjenjuju standarde slobode izražavanja razvijene u praksi Evropskog suda za ljudska prava, uključujući trodjelni test, i da li su ti razlozi sadržani u obrazloženjima odluka, ali odgovore nismo dobili ni nakon više od 10 dana čekanja.

Kad milicija trenira strogoću: Zatvor zbog „kerovi“, saslušanja zbog kolumne i papuča

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 18 saobraćajnih nezgoda, u kojima je devet osoba teže povrijeđeno, a devet lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Baru evidentirano šest saobraćajnih nezgoda, Podgorici pet, a u Kotoru tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Ulcinju, Bijelom Polju, Rožajama i Nikšiću.
Izdata su 643 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete su 103 prekršajne prijave.
Policija je oduzela osam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 18 saobraćajnih nezgoda, devet osoba teže povrijeđeno

M.B (21) i N.B (22), inače operativno interesantna lica iz Bijelog Polja, sinoć su uhapšeni nakon što je jedan muškarac prijavio da su ga napali.
- Sumnja se da su M.B. i N.B. juče oko ponoći, nakon kraće rasprave na parking prostoru ispred jednog maloprodajnog objekta, fizički napali oštećenog, zadajući mu više udaraca u predjelu tijela, nanijevši mu pritom lake tjelesne povrede. Nakon što se oštećeni udaljio, oni su ga sustigli, nastavljajući sa napadom - saopšteno je iz Uprave policije.
Kriminalistička obrada, prema njhovim riječima, upućuje na sumnju da je jedna žena pokušala ih razdvoji, te da ju je tada N.B. gurnuo, pa je i ona zadobila povrede.
M.B. i N.B. su uhapšeni i uz krivičnu prijavu će biti sprovedeni postupajućem državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, zbog sumnje na nasilničko ponašanje.

Uhapšena dva operativno interesantna Bjelopoljca zbog sumnje da su napali jednu osobu

Gost 78. emisije „Ne pričam ti o tome“ bio je u trećem nastavku Daniel Popović, jedina evropska muzička zvijezda iz Crne Gore, još od 1983. godine.
Ova emisija je bila posvećena nastupima na „Jugovizijama“ i nevjerovatnim kontroverzama koje su pratile Danielova učešća. Bilo je riječi o hapšenju u Skoplju 1984. godine, sukobu sa Đorđem Novkovićem i propasti velike karijere u Njemačkoj zbog nesuglasica autora, te posljednjem jugoslovenskom kvalifikacionom takmičenju za Pjesmu Evrovizije, nacionalno i republički potpuno obojenim, kada ga je glasanje jednog člana crnogorskog žirija spriječilo da ode u Rim umjesto Bebi Dol.&nbsp;
Govorilo se i o osveti Lepe Brene za poraz na Jugoviziji 1983, tokom snimanja pjesme „Jugoslovenka“, kao i kako je nastala jedna od najljepših patriotskih pjesama „Laku noć, Montenegro“.
„Ne pričam ti o tome“ - nedjelja, 1. mart, 21 sat, TV E. Urednik i voditelj Željko Milović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fys4wgPGFQb4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Ne pričam ti o tome“: Gost Daniel Popović

Društvo

Na tavanu kuće u Nikšiću pronađene lovačke puške sa dozvolom, dva stara policijska pancira; Aco Đukanović priveden u CB Nikšić, ujutro daje izjavu osnovnom tužiocu

Tag: nikola-duraskovic