Biće dobro da čujemo poruke predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte koji će sigurno da kaže kako oni vide Crnu Goru na tom putu i da vidimo da li ima nekih šumova ili je zaista tako bajno kao što nam Vlada svaki dan priča - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Janović za Antenu M uoči posjete ovog viskokog evropskog zvaničnika dana.
Smatra da se posjetama evropskih zvaničnika Crnoj Gori šalje poruka ohrabrenja na putu ka Evropskoj uniji, te kaže da je generalno takav momenat da bi svako vrlo rado vidio Crnu Goru kao sljedeću članicu EU.
- Međutim, pitanje je koliko ima kod nas energije i znanja, a prije svega političke volje da do toga dođe. Mislim na pojedine konstituente vlasti, na neke poslanike, na neke ministre u Vladi, koji, kao što znamo, nemaju u fokusu evropske integracije, niti cilj za koji je 80 odsto građana. I, na kraju krajeva, bez obzira što deklarativno sad za to govore ili im odgovara, mi znamo da u programima partija nemaju evropske integracije već zalaganje za saveze sa Rusijom, Bjelorusijom... Tako da u suštini treba biti pošten, pa reći da je pitanje koliko ćemo uraditi još na ovoj etapi koja nam je ostala - poručuje Janović.
Što se tiče opozicije tu je, ističe, maksimalna podrška EU integraciji:
- Kao i pružena ruka da do tog cilja dođemo, ali nisam siguran u samoj vlasti koliko je to moguće. Vidjeli smo i situaciju koja se desila kada zbog nekih loših poteza nisu zatvorena dva poglavlja - vanjska politika i bezbjednost, gdje je Crna Gora uvijek bila pouzdan partner, sve do prije nekoliko godina - rekao je Janović.
Vidjeli smo, kako dodaje, prošle godine da se najavljivalo zatvaranje osam poglavlja, a zatvorena su samo tri.
- Nažalost, nema razloga da vjerujemo da će dinamika biti nešto brža i nešto bolja, bez obzira na to što stvarno postoji taj momenat, u kojem svi Crnu Goru žele da vide u EU - kazao je Janović.&nbsp;
Upitan za predstojeću sjednicu skupštinskog Odbora za bezbjednost, na kojoj će se raspravljati o tragičnim događajima na Cetinju, ističe da je time to tijelo trebalo da se pozabavi ranije.
- U svakom slučaju biće to prilika da čujemo gdje su bile eventualne greške u nekim postupanjima. Nažalost, to će biti u sobi za razmatranje materijala označenog stepenom tajnosti, tako da javnost neće biti u mogućnosti da to čuje, ali u svakom slučaju biće prilika da članovi Odbora čuju, da postavimo pitanja, prije svega da vidimo da li je bilo grešaka u postupanjima policije, da sagledamo cijelu tu situaciju. Sa druge strane nadam se da će se jasno uspostaviti procedure i da se više nikad ne ponovi takva tragedija, jer znamo da smo u vrlo kratkom periodu u istom gradu imali dvije užasne tragedije koje su potresle Crnu Goru. I ono što takođe jako važno je da vidimo da li će biti neke odgovornosti, pošto mislim da je, generalno, odgovornost deficitarna kategorija kod nove vlasti. Dakle, moramo svi da se naučimo, svi koji se bavimo politikom i koji smo na važnim državnim funkcijama, pogotovo kada ste na najvišim državnim funkcijama, da morate da znate da se podnosi i odgovornost - zaključio je Janović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Janović: Od Košte ćemo čuti ima li šumova ili je sve bajno, kako nam Vlada svakodnevno saopštava

Predstavnici crnogorske vlasti fotelje brane životima i pojedina neslaganja u vladajućoj koaliciji su samo taktička jer vanredni izbori nikome ne odgovaraju, ocijenio je za Newsmax Balkans poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović.
Poslanici crnogorske opozicije krajem prošle sedmice podnijeli su inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, ocjenjujući da sa te pozicije koči evropski put države.
Takođe, smjena je zatražena i zbog slučaja Mandićevog sinovca i njegovog neformalnog tjelohranitelja kojeg policija sumnjiči da je prošlog mjeseca u Podgorici pucao u dvojicu sugrađana kao i da je te večeri koristio službeno vozilo parlamenta.
Janović smatra da je inicijativa za smjenu Mandića legitiman vid političke borbe.
- U inicijativi ne prepoznajem ništa lično protiv gospodina Mandića. Kada bih prepoznao da je nešto protiv njega ili protiv člana njegove porodice, prvi bih ga branio. Svi imamo i brataniće i porodice, ali činjenica je da onoga trenutka kada ih uvedete u sistem i kada se desi ovakav incident morate da se pojavite i kažete o čemu se radi. Ovdje nema ničeg ličnog i na kraju i policija i tužilaštvo moraju da daju svoje odgovore - ukazao je Janović.
Dodao je da je odgovornost očigledno deficitarna kategorija sadašnje vlasti.
- Trebalo bi da bude više odgovornosti na političkoj sceni. Kada se ostvare pojedini rezultati, onda su političari tu prvi da se izreklamiraju, da uzmu sve zasluge za sebe, ali kada se dese neki tragični događaji ili afere, onda se odgovornost prebacuje na druge. Moramo se naučiti da je odgovornost sastavni dio posla onih koji obavljaju visoke državne funkcije - smatra Janović.
Govoreći o brojnim neslaganjima u vladajućoj koaliciji, Janović smatra da su te nesuglasice plod taktike.
- Vlast ima super taktiku, osim toga što brane svoje fotelje životom imaju taktiku da se o pojedinim pitanjima ne slažu ali se drže svi zajedno na okupu. Ne vidim da će bilo koje neslaganje dovesti do toga da se vladajuća koalicija razbije prije redovnih parlamentarnih izbora. U ovom trenutku nikome od njih ne odgovaraju izbori jer pojedine partije vlasti gube glasove, što su pokazali i posljednji lokalni izbori - zaključuje Janović.

Janović: Crnogorska vlast brani fotelje životom, nedostaje odgovornosti

Danas je potpisan Protokol o razumijevanju o parlamentarnoj saradnji između Odbora za međunarodne odnose i iseljenike i Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore i Odbora za vanjske poslove i odbranu Senata Republike Italije, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Duško Stjepović i članovi Odbora Seid Hadžić i Nikola Janović sastali su se danas sa delegacijom Odbora za vanjske poslove i odbranu Senata Republike Italije, predvođenom predsjednicom tog radnog tijela Stefanijom Kraksi.
Tokom sastanka razgovarano je o unapređenju bilateralne saradnje između Crne Gore i Italije, sa posebnim fokusom na jačanje političkog dijaloga, razmjenu iskustava i zajedničko djelovanje u oblastima od obostranog interesa.
Predsjednik Odbora Duško Stjepović izrazio je zadovoljstvo inicijativom italijanske strane za potpisivanje Protokola o razumijevanju o parlamentarnoj saradnji, ističući da to predstavlja potvrdu snažne volje Italije, kao članice EU, za najbližu saradnju sa Crnom Gorom na obostranu dobrobit.
Stjepović je naglasio da Crna Gora izuzetno cijeni podršku Italije u procesu pristupanja Evropskoj uniji, kao i savezništvo i blisku saradnju sa Italijom u okviru NATO saveza. Upoznajući goste sa napretkom u integracionom procesu, on je najavio očekivanu dinamiku zatvaranja pregovaračkih poglavlja, te da 2028. Crna Gora može postati naredna članica Unije. S tim u vezi, akcentovao je značaj da proces proširenja živi, i da ideja o EU živi.
Predsjednica Odbora za vanjske poslove i odbranu italijanskog Senata Kraksi naglasila je značaj parlamentarne diplomatije i istakla da je današnje potpisivanje Protokola dokaz da Italija želi biti blizu Crne Gore na njenom evropskom putu.&nbsp;
U kontekstu trenutnih geopolitičkih dešavanja, Kraksi je ukazala na značajnu ulogu koju Crna Gora ima na Zapadnom Balkanu, ocijenivši je kao primjer harmoničnog suživota svih naroda u regionu.
Senator Luiđi Spanjoli istakao je da Crna Gora nosi dodatnu vrijednost za Evropu, posebno kroz svoje multietničko i multikonfesionalno društvo, što u trenutnim složenim migracionim trendovima predstavlja primjer dobre prakse za zemlje članice EU.
U razgovoru sa delegacijom Senata, član Odbora Nikola Janović ukazao je na potrebu zajedničkog rada svih političkih aktera u Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji, ističući da je 80 odsto građana Crne Gore snažno opredijeljeno za pridruživanje EU, te da je podrška Italije u ostvarivanju ovog cilja od izuzetnog značaja.&nbsp;
Član Odbora Seid Hadžić afirmisao je poziciju Crne Gore kao države bogate različitostima i primjerom suživota. On je iskazao interesovanje za realizovanje konkretnih oblasti saradnje u okviru sporazuma, sa posebnim naglaskom na dijasporu.
Dodaju da potpisivanjem ovog dokumenta dodatno su učvršćeni bilateralni odnosi, čime je stvoren okvir za intenzivniju saradnju u oblastima vanjske i odbrambene politike, uključujući i situaciju unutar Evropske unije, ekonomske saradnje, saradnje u oblasti bezbjednosti i borbe protiv terorizma, ekoloških i klimatskih izazova, kulture i migracija.&nbsp;
Obje strane izrazile su uvjerenje da će ovaj dokument doprinijeti daljoj razmjeni znanja i iskustava te omogućiti konkretnu saradnju na projektima od zajedničkog interesa.&nbsp;
Sastanku je prisustvovala i ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela.

1250x600

1084x550

Potpisan Protokol o razumijevanju o parlamentarnoj saradnji Crne Gore i Italije

Nermin Abdić, Nikola Milović, Jugoslav Jakić, Nikola Rakočević, Oskar Huter, Predrag Smolović, Mladen Đuričić, Alen Balić i Srđan Mašović novi su članovi Predsjedništva Demokratske partije socijalista (DPS).
Sastav Predsjedništva po funkciji čine predsjednik partije Danijel Živković, potpredsjednici Ivan Vuković, Jevto Eraković, Abaz Dizdarević i Aleksandra Vuković-Kuč, generalni sekretar Aleksandar Bogdanović, te šef poslaničkog kluba Andrija Nikolić.
U novom sastavu Predsjedništva DPS-a nema dosadašnjih članova - bivšeg ministra pravde Zorana Pažina, nekadašnjeg prvog čovjeka Bijelog Polja Aleksandra Žurića, bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića, poslanika Nikole Janovića, profesora Draška Došljaka i nekadašnjeg generalnog direktora Direktorata za unaprjeđenje i zaštitu prava manjinskih naroda Leona Đokaja.
Predsjednik DPS-a Danijel Živković kazao je, nakon sjednice Predsjedništva, da se nada da će ta partija u narednom periodu vratiti dio izgubljenog povjerenja sa ciljem povratka na vlast.
- Danas smo na Glavnom odboru izabrali novi sastav Predsjedništva. To je operativni tijelo koje je bitno za rad naše partije. U budućnosti planiramo kadrovsko obnavljanje - rekao je on.
<h2>Pažin, Bošković i Janović doprinijeli vladavini DPS-a</h2>
Na pitanje zašto u Predsjedništvu više nijesu Janović, Pažin i Bošković, Živković je rekao da predsjednik predlaže članove i da je to težak zadatak jer treba odabrati najoperativniji tim. Smatra da će ovakav tim najbolje doprinijeti povratku DPS-a na vlast.
- Janović, Bošković i Pažin su doprinijeli vladavini DPS-a. Jedan dan se nalazite na jednoj poziciji, drugi dan na drugoj - rekao je Živković.
Naglasio je da ovo nije finalan broj ljudi u Predsjedništvu i da će se proširiti.
<h2>Očekuju pobjedu u Nikšiću</h2>
Na lokalnim izborima u Nikšiću, kako je rekao, očekuju ubjedljivu pobjedu na izborima i više od 40 odsto podrške. Najavio je da će se u narednom periodu baviti problemom duplih birača.
On je podsjetio da je prije 2020. postojala priča o fantom biračima, ali da je tadašnja opozicija prestala da priča o njima otkad su preuzeli vlast.
- Neko će reći da je teret odgovornosti i na DPS. Da smo ikad imali te informacije kao danas, pristupili bismo rješenju problema - poručio je Živković.
Dodao je da će obavijestiti nadležne organe o duplim upisanim biračima u Nikšiću.
<h2>Opozicija neophodna, ali neće dozvoliti kršenje Ustava</h2>
Na pitanje novinara da li će se vratiti parlamentarnom životu, Živković je odgovorio da će to zavisiti od razgovora vlasti i opozicije, a da su već razgovarali o rješenju ustavne krize.
- Neophodno je da opozcija djeluje u radu parlamentu, ali ne smijemo dozvoliti da većina krši Ustav, ponaša se bahato i baca na pod pravni poredak - podvukao je Živković.

Izabrani novi članovi Predsjedništva DPS-a, Živković: Ovakav tim će najbolje doprinijeti povratku na vlast

Premijer Milojko Spajić reagovao je na odluku poslanika Demokratske parttije socijalista Nikole Janović da se solidariše sa kolegama iz opozicije i da u narednih 15 dana ne prisustvuje skupštinskim zasijedanjima.
Janović je jedan od nekoliko poslanika opozicije kojima predsjednik Skupštine Andrija Mandić nije izrekao mjeru udaljenja sa zasijedanja. Umjesto solidarnosti, Spajić ima drugi prijedlog za Janovića.
- Bolje se solidariši sa ugroženim penzionerima, investicijama, Planom Rasta EU i evropskim putem, izgradnjom škola, bolnica, puteva - naveo je Spajić na mreži X.
Ubrzo mu je Janović i odgovorio.
- Baš zato što mi je stalo i do penzionera i do radnika, nezaposlenih, studenata, đaka i djece protivim se vašem gaženju Ustava, time cijelog društva. Ja sam u politiku ušao željan da doprinesem društvu. Vi ste, sve je jasnije, željni nekih drugih stvari. P.S. Investicije su vam neviđene - odgovorio je Janović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1886547563891056916%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1886547563891056916%7Ctwgr%5E65260a1adb7b5f5eb7929694076112d1329e4a34%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Bolje se solidariši s ugroženim penzionerima i investicijama; Janović: Baš zato što mi je stalo protivim se gaženju Ustava

Poslanik Demokratske parttije socijalista Nikola Janović kazao je da će se solidarisati sa kolegama iz opozicije te da u narednih 15 dana neće prisustvovati skupštinskim zasijedanjima.
- Bez obzira što meni nije izrečena mjera udaljenja sa plenarnih sjednica, solidarisaću se sa ostalim kolegama iz opozicije i u narednih 15 dana neću prisustvovati skupštinskim zasijedanjima- poručio je Janović u objavi na mreži X.
Mišljenja je da parlamentarna većina ne može izbjeći odgovornost za ono što se dešava u Skupštini Crne Gore.
- Da ovakvi potezi ne doprinose vraćanju međusobnog povjerenja. Bez obzira na sve, samo kroz dijalog možemo doći do političkih rješenja koja bi bila prihvatljiva i za vlast i za opoziciju- zaključio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1886451267414683745&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Janović: Solidarisaću se sa ostalim kolegama iz opozicije i u narednih 15 dana neću prisustvovati skupštinskim zasijedanjima

Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Janović kazao je da ta partija danas nije ista kao u periodu kada je bila na vlasti, te da to svakim danom sve više pokazuje djelima, a ne riječima, ali i da bi ponovo bila u poziciji da oldučuje nije dovoljna samo činjenica što je sadašnja vlast loša.
Janović napominje da je najvažnije da DPS neće ponoviti nekadašnje greške, kao i da je važno da svojim činjenjem mijenja percepciju onih građana koji imaju problem da ih glasaju zbog hipoteke dugog trajanja na vlasti.
Upravo to je, smatra on, način da se vrati izgubljeno povjerenje.
- Znam da je nekada teško osuditi loše prakse iz prošlosti jer na taj način govorite i o onima koji su bili glavni kreatori politike unutar DPS-a proteklih decenija, ali je činjenica da je to način da promijenite percepciju javnosti. Mnogo je građana koji vole Crnu Goru. Sa jedne strane ne žele da glasaju ove današnje „oslobodioce“ jer su za kratko vrijeme upropastili vjeru da može bolje i drugačije, a sa druge strane imaju još uvijek problem da glasaju DPS zbog hipoteke dugog trajanja na vlasti prije 2020. godine, a koju DPS nosi. Zato ne izlaze na izbore. I to je ono što kao političari moramo svojim narativom ali i svojim ponašanjem da mijenjamo. Na taj način vraćamo izgubljeno povjerenje. – kazao je Janović u intervjuu Pobjedi.
Govoreći o aktuelnoj političkoj klimi u zemlji, Janović ističe da je kriza mnogo dublja od onoga što se vidi u parlamentu, te da je jačanje građanskih, a slabljenje destruktivnih i retrogradnih snaga jedini način da Crna Gora ide naprijed.
- U ovakvoj političkoj situaciji posredovanje međunarodne zajednice vidim kao jedinu mogućnost da se ovi problemi prevaziđu. Kada se svemu tome doda karakter vlasti i iskrenost u ispunjavanju agende trasiranog vanjsko-političkog puta Crne Gore, onda je jasno da nije sporno hoćemo li se svi na kraju popeti na Bobotov kuk kada naša država bude stigla do EU, nego je sporno to kako sa ovim razdorom koji imamo u društvu i među političkim činiocima uopšte stići do EU – kazao je Janović.
Uz sve to, navodi on, danas imamo promociju nasilja umjesto promocije demokratski izražene volje građana.&nbsp;
- Plašim se samo da je ovo nasilje koje se dešava u Budvi samo pokazna vježba za nasilje kojem će, nakon parlamentarnih izbora, pribjeći sadašnje partije na vlasti. To što je jedan dio tih partija, prije svega mislim na Demokrate i PES, samo posmatrač nasilja, ne amnestira ih od odgovornosti – kazao je Janović.

DPS nije isti, ali za povratak nije dovoljna samo trenutna loša vlast

Vlast mora pokazati odgovornost i ponuditi dijalog opoziciji, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović. 
 
On je na društvenoj mreži Iks (X) naveo da dio vladajuće većine pokazuje ambiciju da uruši institucije, uključujući i Ustavni sud. 
 
- Vlast mora pokazati odgovornost i ponuditi dijalog opoziciji, jer prije ili kasnije moramo sjesti i zajedno rješavati nastale probleme - kazao je Janović. 
 
On je zaključio da politička nestabilnost ne treba nikome.

Janović: Vlast mora pokazati odgovornost i ponuditi dijalog opoziciji

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović poručio je da u Crnoj Gori svaki građanin mora da se osjeća sigurno i bezbjedno.
Vlada je, podsjeća Janović, po Ustavu dužna da to pravo obezbijedi.
- Izgovori i opravdanja, prebacivanje odgovornosti na prošla vremena u ovom trenutku nijesu od pomoći - naveo je Janović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnikolajanovic%2Fstatus%2F1854481259008803081%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Janović: Vlada dužna da građanima obezbijedi sigurnost

Poslanik DPS-a Nikola Janović osvrnuo se na svirepo ubistvo koje se desilo u Bijelom Polju, poručujući vlasti da moraju da razmišljaju o odgovornosti.
- Ne pada mi na pamet da ovim javljanjem sebi, partiji ili opziciji ubiram političke poene. Svi zajedno moramo da pošaljemo poruku podrške policijskim službenicima, vojsci da što prije lociraju ubicu i okončaju agoniju koja traje ovih dana - rekao je Janović na početku današnje sjednice Skupštine.
On je istakao da bez obzira na političke podjele, mora se pogledati istini u oči i priznati da se negdje debelo pogriješilo.
- Ne možete gospodo iz vlasti da se mjesecima prepirete, tužite i optužujute i da mislite da to neće da utiče na sektor bezbjednosti. Nije normalno da svaka ozbiljna tema, da trčimo u gluvu sobu, i umjesto odgovora za javnost praktično se stvari ne završavaju i nemamo rješenje. Građani su poslali poruku - moramo doprinositi tome da se osjećaju sigurnijim. Nadam se kada se sve završi da ćemo hladne glave razgovarati i o odgovornosti - naglasio je Janović.

Tamara Klikovac

Janović o tragediji u BP: Mora se pogledati istini u oči i priznati da se negdje debelo pogriješilo

Narodni muzej Crne Gore obilježio je juče nizom raznovrsnih programa Međunarodni dan i Evropsku noć muzeja, prilikom koje su do 22 časa za besplatnu posjetu bili otvoreni Muzej kralja Nikole, Etnografski muzej i Crnogorska galerija umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“.
- Međunarodni dan muzeja ustanovio je 1977. godine ICOM (Međunarodni savjet za muzeje), a ovogodišnja tema je bila “Budućnost muzeja u kontekstu društva koje se ubrzano mijenja”. Fokus je stavljen na način na koji muzeji mogu da utiču i doprinesu savremenim društvenim, tehnološkim i promjenama koje se odnose na životnu sredinu- piše u saopštenju ove ustanove.
Kako navode u okviru manifestacije u četvrtak je, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“, otvorena retrospektivna izložba akademskog grafičara Dejana Mirkovića pod nazivom „Čuvar duše grafike“, na kojoj je, kroz 80 radova, prikazano njegovo četrdesetogodišnje stvaralaštvo, prateći umjetnikov likovni put i razvoj od ranih studentskih radova, do posljednjih ostvarenja.
- U Etnografskom muzeju održana je edukativno-kreativna radionica 'Četiri elementa prirode', na kojoj su prikazani primjeri tradicionalnih praksi koje su utemeljene na održivom korišćenju prirodnih resursa i načini na koje materijalna i nematerijalna baština može doprinijeti ekološkoj svijesti. Prezentovana je VR i AR aplikacija 'Srednjovjekovne vladarke Balkana', koja je urađena u okviru projekta 'SHELeaders', prilikom koje je posjetiocima, pomoću virtuelene stvarnosti, prikazan život, djelovanje, životni prostor i predmeti srednjovjekovnih vladarki sa prostora Zapadnog Balkana, među njima i Izabete Crnojević, žene Đurđa Crnojevića. Aplikacija je bazirana na jednom periodu života Izabete Crnojević, a pomoću nje je moguće vidjeti kako je izgledao stari Crnojevića manastir, koji se nalazio na Ćipuru i koji je uništen 1692. godine- navodi se u saopštenju.
Organizovana je promocija fototipskog izdanja „Inventar državne imovine u Skadru i okolini iz 1915“, koje su priredili istoričari Filip Kuzman i Vukan Ražnatović.
- Obilježavanjem Međunarodnog dana i Evropske noći muzeja, Narodni muzej Crne Gore se pridružio muzejima iz preko 150 zemalja svijeta, u cilju isticanja važne uloge muzeja kao institucija koje služe društvu i njegovom razvoju- zaključak je saopštenja.

Narodni muzej obilježio Međunarodni dan i Noć muzeja

Vijeće Višeg suda u Podgorici odbilo je žalbu branilaca na odluku sudije za istrage kojom je njihovom branjeniku- penzionisanom službeniku Agencije za nacionalnu bezbjednost Dušku Golubović određen pritvor do 30 dana - potvrđeno je Portalu ETV iz Višeg suda.
Njemu je sudija za istrage pritvor odredio zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke.
Golubovića su 9. maja uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja a po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
On je negirao optužbe Specijalnog državnog tužilaštva da nekretnine koje posjeduje potiču od pranja novca. Za sve što ima, kako je kazao, postoji dokumentacija, kao i dokazi o porijeklu novca kojim su nekretnine kupljene, a za koje tužilaštvo sumnja da su stečene kriminalnom djelatnošću.
Jedan od njegovih branilac, advokat Velibor Marković ranije je &nbsp;kazao za Portal ETV da su pretreseni objekti Golubovića, ali da nije pronađen nijedan dokaz da je počinio krivično djelo pranje novca.
- Stavljeno mu je na teret krivično djelo pranje novca u produženom trajanju iz člana 268 stav 3 u vezi stava 1 u vezi člana 49 krivičnog zakonika - rekao je Marković.

Golubović ostaje u pritvoru

Grupa građana sa Cetinja je u susret prazniku, Danu nezavisnosti 21. maja, zamijenila stare crnogorske zastave novim na Cetinjskom manastiru. Zastave se sad već tradicionalno mijenjanju u susret 21. maju.
Zastave se, kako navode iz Grupe građana, redovno mijenjaju i pred ljeto i zimu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F5ROLxUdJ2Ao&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Postavljene nove crnogorske zastave na Cetinjskom manastiru

Službenici policije su sinoc u Nikšiću izvršili veliku raciju, &nbsp;od 21.00 do 01.00 časova, i kontrolu lica, vozila i pregled gostiju u više ugostiteljskih objekata i tom prilikom uhapšeno je operativno interesantno lice, podnijeta prekršajna prijava zbog opojnih droga, pronađena opojna droga kokain, pronađen i oduzet nož, sprej sa nadražujućim dejstvom, baklje, elektrošoker, navode iz Uprave policije.
Naime, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić u saradnji sa službenicima Posebne jedinice policije, izvršili su sinoć planske pojačane aktivnosti kontrole lica i vozila, kao i operativno-taktičku mjeru i radnju „Racija“ i tom prilikom kontrolisali više ugostiteljskih objekata u Nikšiću i izvršili pregled 500 lica od čega 10 operativno – interesantnih lica.
&nbsp;Prilikom kontrole operativno interesantnog lica Aleksandra Kovačevića (47), policija je pronašla manje pvc pakovanje sa sadržajem nalik na opojnu drogu kokain, nakon čega je Kovačević lišen slobode zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. Kontrolom su kod operativno interesantnog lica Ivana Vojinovića (42) pronađena i oduzeta sredstva podobna za napad - nož i ručni sprej sa nadražujućim dejstvom.
Policija je potom izvršila pretres u ugostiteljskim objektima u kojima su boravila ova lica i pronađeno je i 16 pirotehničkih sredstava - baklji, drobilica za marihuanu i elektrošoker.&nbsp;
- Daljom kontrolom objekata pronađena su dva odbačena pvc pakovanja sa sadržajem nalik na opojnu drogu kokain, koja će biti predmet daljeg vještačenja- poručeno je iz policije.

Nikšić: Uhapšeno operativno interesantno lice, pronađena pakovanja kokaina, elektrošoker, baklje, nož, drobilica

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: nikola-janovic