Poslanik Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore i nekadašnji reprezentativac Nikola Janović oglasio se na mreži X, pohvalivši ponašanje crnogorskih navijača tokom sinoćnje utakmice Crna Gora – Hrvatska.
Janović je istakao da je tokom svoje sportske karijere imao privilegiju da ga bodri crnogorska publika.
– Imao sam privilegiju da me kroz reprezentativnu karijeru bodre crnogorski navijači – napisao je Janović.
Dodao je da su, po njegovom mišljenju, oni “bili i ostali najbolji”, što su, kako kaže, potvrdili i sinoćnim ponašanjem.
Objavu je završio porukom:
– Istinom protiv mržnje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Janović: Crnogorski navijači još jednom pokazali da su najbolji

Tokom jula i avgusta 2025. godine, službenici mješovite patrole Stanice granične policije Rožaje i Odjeljenja bezbjednosti Rožaje evidentirali su sedam slučajeva upotrebe vatrenog oružja tzv. šenlučenja na teritoriji Republike Kosovo, u pograničnom području koje gravitira prema ski-centru Hajla-Štedim, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Šaranović je to saopštio odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Albina Ćemana o incidentima u kojima je došlo do pucnjave sa teritorije Kosova u pravcu objekata na crnogorskoj strani u zoni skijalista Hajla-Štedim.&nbsp;
- Ministarstvo unutrašnjih poslova bilježi incidente i povrede državne granice koji potiču sa teritorije Kosova. O ovim svim slučajevima pisanim putem obavještavalo je Ministarstvo vanjskih poslova, kako bi se navedena pitanja rješavala diplomatskim putem, uz sprovođenje mjera iz nadležnosti MUP-a i Uprave policije - kazao je Šaranović.
On je rekao da je 23. jula 2025. godine, iz pravca teritorije Republike Kosovo, pucano iz vatrenog oružja u objekat zadnje stanice ski-centra Hajla-Štedim.&nbsp;
- Uviđajem je utvrđeno da je pucano iz vatrenog oružja različitih kalibara i iz više pravaca, pri čemu je krov objekta pogođen sa ukupno 20 projektila. O događaju je blagovremeno obaviještena Granična policija Republike Kosovo, a predmetni incident još uvijek nije rasvijetljen - kazao je Šaranović.
Takođe, kako je rekao, 24. avgusta ove godine je došlo do povrede državne granice Crne Gore sa teritorije Kosova pucanjem iz vatrenog oružja, kada je sa tri projektila pogođena limena metalna konstrukcija zadnje stanice ski-centra u izgradnji. U momentu incidenta, kako je rekao, patrola Granične policije Crne Gore nalazila se u službenom vozilu neposredno ispod objekta.
- Na sastancima graničnih policija Crne Gore i Republike Kosovo, održanim 31. 7. 2025. godine u Prizrenu i 15. 8. 2025. godine u Rožajama, na nivou šefova graničnih policija obje države, sa posebnom pažnjom razmatrani su granični incidenti i povrede državne granice Crne Gore počinjene sa teritorije Kosova. Na tim sastancima dogovorene su konkretne aktivnosti usmjerene na održavanje stabilnog bezbjednosnog ambijenta u pograničnim područjima dvije države. U cilju sprečavanja svih oblika prekograničnog kriminala, dogovoreno je i povećanje broja zajedničkih patrola uz zajedničku državnu granicu - istakao je Šaranović.
On je istakao da Uprava policije planski intenzivira operativno prisustvo i realizuje patrolne djelatnosti pješačkim i motorizovanim patrolama i osmatranjem iz vazduha u cilju obezbjeđenja stabilnog bezbjednosnog ambijenta duž državne granice Crne Gore.
- Ministarstvo vanjskih poslova je povodom ovih događaja, 17. 9. 2025. godine, uputilo Verbalnu notu Ambasadi Republike Kosovo u Crnoj Gori kojom je ukazano na učestale povrede državne granice Crne Gore sa teritorije Republike Kosovo i očekivanje da će nadležni organi Republike Kosovo identifikovati i procesuirati počinioce ovog incidenta. Istom notom, MVP je podsjetilo na značaj sprovođenja zaključenih sporazuma: Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Republike Kosovo, Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Kosovo o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi–Kućište i Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Kosovo o regulisanju režima pograničnog saobraćaja, koji su, nakon obostrane ratifikacije, stupili na snagu - naglasio je Šaranović.
Ministar je istakao i da je Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama, povodom povreda državne granice u julu i avgustu, formiralo dva predmeta protiv NN učinilaca, zbog krivičnih djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;
- Takođe, rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama navodi da su Uprava policije i službenici Stanice granične policije Rožaje, u saradnji sa Osnovnim tužilaštvom, kontinuirano uključeni u prikupljanje dokaza, dokumentovanje i nadzor lica osumnjičenih za počinjenje krivičnih djela koja se odnose na nedozvoljeno držanje i nošenje oružja, eksplozivnih materija i izazivanje opšte opasnosti. Sve aktivnosti sprovedene su u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Crne Gore, uz striktno poštovanje procedura vezanih za obezbjeđenje bezbjednosti službenika i građana, kao i očuvanje integriteta i dokaza. Službenici Uprave policije i Tužilaštva redovno izvještavaju nadležne organe Ministarstva unutrašnjih poslova o svim preduzetim mjerama i rezultatima, čime se omogućava koordinisana reakcija na granične incidente i povrede državne granice - rekao je Šaranović.
Pored toga, Šaranović kaže da su planirane su dodatne preventivne mjere koje uključuju pojačano prisustvo patrola na graničnim prelazima, motorizovane i pješačke patrole u pograničnom području, te korišćenje nadzornih sistema i dronova za praćenje teritorije u cilju smanjenja rizika od ponovljenih incidenata.
- Svi nadležni organi, uključujući MUP, Upravu policije, Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama i Ministarstvo vanjskih poslova, nastavljaju intenzivnu saradnju sa partnerskim organima Republike Kosovo. Koordinacija uključuje redovne sastanke, zajedničke patrole, razmjenu operativnih informacija, kao i preventivne aktivnosti koje imaju za cilj očuvanje bezbjednosnog ambijenta u pograničnim područjima. Na ovaj način Crna Gora demonstrira posvećenost dosljednoj primjeni zakona, zaštiti državne granice i jačanju bilateralne saradnje sa Republikom Kosovo, uz stalnu implementaciju preventivnih i operativnih mjera koje imaju za cilj smanjenje rizika od budućih incidenata. - poručio je Šaranović.
<h2>"Nema imena do kojeg nećemo doći"</h2>
Šarnović je kazao da su službenici Uprave policije, angažovani na suzbijanju i sprečavanju krijumčarenja i distribucije opojnih droga, podnijeli 458 krivičnih prijava protiv 548 osoba (od kojih su 40 članova OKG), zbog počinjenih 507 krivičnih djela u vezi sa zloupotrebom opojnih droga.
On je rekao da su službenici Uprave policije učestvovali su u akcijama sa međunarodnim partnerskim službama, pri čemu je pronađeno preko 10 tona narkotika.
- U ovom periodu podnijeto je 1.649 prekršajnih prijava protiv 1.654 lica, za počinjenih 1.653 prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. Broj zapljena opojnih droga u istom periodu iznosi 2.413, dok ukupna količina pronađene opojne droge iznosi 1,2 tone (1.218.164,91 grama) i 13.523 komada stabljika marihuane, te 8.961 komad farmaceutskih proizvoda i sintetičkih droga. Službenici Uprave policije i dalje učestvuju u akcijama sa međunarodnim partnerskim službama, pri čemu je ukupno pronađeno preko 10 tona narkotika. - kazao je Šaranović odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Duška Stjepovića.
On je, pored ostalog, istakao hapšenje većeg broja osoba u okviru realizacije predmeta „General” zbog krijumačanjera 2,4 tone kokaina tokom 2020. i 2021. godine, iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, kao i realizaciju akcije „Vessel” usmjerenu na otkrivanje krijumčarenja 509 kilograma iste droge crnogorskim brodom „Budva”, koja je zaplijenjena u luci Hamburg, u Njemačkoj, 2. maja 2020. godine.
- Isplivali smo na površinu i pokazali da nema tog imena do kojeg nećemo doći. Svi koji su govorili da sprovoodimo politički veting ili se terete od strane nadležnih organa ili su već u pritvoru - rekao je Šaranović.
Šaranović je rekao da službenici Uprave policije koji su posljednjih 20 godina radili u Odsjeku za borbu protiv droga prednjače u ovim predmetima.
- Ubjedljiva većina policijskih službenika koji su procesuirani u slučajevima organizovanog kriminala su dugogodišnje starješine Odsjeka za borbu protiv droga. Mnogo je imena - od Bugarina, Milovića... - rekao je Šaranović.
<h2>Janović: Pogrešan red poteza</h2>
Šaranović, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Janovića o zapošljavanju budućih policajaca, uvjerava da Uprava policije obezbjeđuje visok stepen stručnosti i odgovornosti novih službenika, čime se, tvrdi, minimizuje rizik od eventualnih propusta u radu.
Janović je pitao Šaranovića smatra li da budući policijski službenici mogu da dobiju sva neophodna znanja i vještine koje se uobičajeno dobijaju tokom četvorogodišnjeg školovanja za samo nekoliko mjeseci?&nbsp;
- Ko će biti odgovoran ukoliko se ispostavi da dio njih ne poznaje dovoljno procedure, vještine ili zakonska ovlaćenja neophodna za vršenje poslova policijskog službenika - pitao je Janović.
Šaranović je u odgovoru naveo da je danas objavljena lista kandidata koji su ušli u finalnu fazu provjera Javnog poziva za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja u Upravi policije.
- Nakon navedenih provjera, Ministarstvo unutrašnjih poslova sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju uslove javnog poziva, nakon čega slijede Provjera integriteta i profesionalnih kompetencija kandidata i Provjera znanja, sposobnosti i vještina kandidata - rekao je Šaranović.
Radi se, kako je rekao, o kandidatima koji imaju visoku stručnu spremu. Napomenuo je da će svi kandidati koji budu primljeni u Upravu policije, u okviru ovog posebnog postupka zapošljavanja, proći osnovnu policijsku obuku u saradnji sa Policijskom akademijom.
- Lica koja zasnuju radni odnos u skladu sa članom 133 Zakona o unutrašnjim poslovima, odnosno u posebnom postupku zapošljavanja, dužna su da u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa završe osnovnu policijsku obuku. Policijski službenici koji su zasnovali radni odnos u Policiji u skladu sa članom 133a ovog zakona zasnivaju radni odnos u zvanju policajac i dužni su da ostanu u radnom odnosu u tom policijskom zvanju najmanje tri godine - kazao je, pored ostalog, Šaranović.
Janović je upozorio na pogrešan redosljed poteza po kojem MUP prvo zapošljava policajce, a nakon toga ih šalje na obuku.
- Mi smo jedina država koja nekom daje ovlašćenja, pa ih onda obučava. Ti ljudi moraju da znaju kako da privedu nekog, kako da barataju oružjem. Oni se nazivaju policajcem, pa će tek onda da vrše obuku. Mislim da je to pogrešno - rekao je Janović, pitajući što se dešava sa policajcem.

Tamara Klikovac

Šaranović: Tokom jula i avgusta sedam pucnjava sa Kosova u pograničnom području Hajla-Štedim, u jednoj 20 projektila pogodilo krov stanice žičare

Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu, danas će saslušati ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v. d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora ANB-a Ivicu Janovića. Tema kontrolnog saslušanja je djelovanje sektora bezbjednosti povodom incidenta na Zabjelu u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, a zbog kojeg je Vlada ukinula bezvizni režim sa Republikom Turskom".
Svi dobronamjerni stranci su dobrodošli, a kriminalcima u Crnoj Gori, ni domaćim ni stranim nema mjesta, osim u zatvoru", kazao je ranije poslanicima Šćepanović.
DPS-ov Nikola Janović za Antenu M kaže da bi danas na sjednici Odbora poslanici trebalo da čuju odgovore na brojna pitanja.
- Da čujemo šta se događalo u momentima nakon incidenta na Zabjelu, jer je bilo dosta zbunjujuće, prvo nastup vlade, zatim državnih funkcionera koji su na vlasti, koji su dosta bili raznorodni u izjavama, koji, umjesto da su doprinijeli smirivanju tenzija, nekim svojim izjavama su, po mom mišljenju, dodatno potpirivali situaciju i širenje mržnje. Mislim da bi trebalo da dobijemo odgovore na to kako su uhapšeni pogrešni ljudi, pa na to kako je nizom pogrešnih i na tragu pogrešnih informacija došlo do pogrešnih odluka, prvo operativnih, a kasnije političkih - rekao je Janović.
Trebalo bi takođe, dodaje, da se dobije odgovor na pitanje zašto se nije postupilo i zašto se nije prekinuo protest, koji je bio poziv na linč državljana druge države .
Janović smatra da u svakom slučaju treba da vodimo računa o tome ko su ljudi koji ulaze u državu i da na tom polju sarađujemo i sa Turskom i svakom drugom zemljom, pogotovo ako je riječ o članici NATO-a.

Janović o saslušanju čelnika bezbjednosti: Da čujemo šta se događalo u momentima nakon incidenta na Zabjelu

Vlada Milojka Spajića je, reagujući na incident koji se 25. oktobra dogodio u podgoričkom naselju Zabjelo, podlegla histeriji, što je samo pokazatelj haosa koji se u izvršnoj vlasti očigledno dešava svakodnevno u mnogim segmentima, rekao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović.
On je kazao da, nažalost, sve to što smo imali prilike da gledamo proteklih dana, jedna ružna slika i da misli da većina građana osjeća stid povodom svih onih histeričnih dešavanja, onda propagande koja je išla tih dana i onakvih propusta Uprave policije prije svega.
- Vidjeli smo da su uhapšeni pogrešni ljudi - podsjetio je on, gostujući na TV Vijesti.
Iz policije su prvo tvrdili da su u ranjavanju Podgoričanina M. J. 25. oktobra uveče na Zabjelu, učestvovali državljani Turske i Azerbejdžana, što je izazvalo seriju ksenofobnih incidenata - pogrdna skandiranja, demoliranja ugostiteljskih objekata u više gradova, paljenja automobila u vlasništvu turskih državljana, prenose Vijesti.
Nakon što je Viši sud konstatovao da nema dokaza protiv dvojice prvobitno uhapšenih državljana Turske N. D. (54) i Azerbejdžana Y. G. (31), jer je dokazano da nemaju veze s tim krivičnim djelom, policija je juče ujutro uhapsila Azerbejdžance J. M. (45) i E. M. (33).

Janović: Vlada podlegla histeriji zbog incidenta na Zabjelu, građane je stid

Vrijednosti antifašizma i građanskog društva moraju biti motiv za sve nas da se borimo kako bi našoj djeci ostavili zdravu i naprednu, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović.&nbsp;
- Pokažimo još jednom da smo jedna reprezentacija i da zajedno osuđujemo nasilje, mržnju i nacionalizam - dodao je on.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1983232982530867440&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Janović: Pokažimo još jednom da smo jedna reprezentacija i da zajedno osuđujemo nasilje, mržnju i nacionalizam

Poslanik DPS Nikola Janović govorio je o izboru nedostajućih sudija Ustavnog suda.
Janović je naveo da mu trenutno stanje liči na „klasičnu partijsku trgovinu između parlamentarne većine“.
- Proces se degradira, pa se dešava da oni koji imaju veliko znanje i značajne biografije se i ne javljaju na ovakve oglase, jer ne žele da ih provlače kroz blato, a to znači da će se na kraju izabrati oni sa manje stručnosti, znanja i integriteta koji slušaju uputstva - rekao je on.
Janović je dodao i da mu je žao zbog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
- Jer i sam degradira poziciju predsjednika. Nevjerovatan je talenat da se svakog dana dodvori nekome, a jednako ga svi ne podnose. Ne uspijeva da napravi autoritet predsjednika i na njegove konsultacije se evo niko ne odaziva - kazao je Janović, navodi RTCG.

Janović: Milatović degradira poziciju predsjednika, nema autoritet

Borba protiv organizovanog kriminala nije problem bilo kog pojedinca već cijelog društva, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović.
Janović je rekao da je pozivanje na prošlost igra sa zdravim razumom naših građana.
Umjesto, kako je istakao, daljih relativizacija i amaterizma građani moraju vidjeti odgovornost.
- Država mora da obezbijedi osjećaj sigurnosti građanima u Crnoj Gori - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnikolajanovic%2Fstatus%2F1971127205205082609%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Janović: Umjesto daljih relativizacija i amaterizma građani moraju vidjeti odgovornost

Poslanik Demokratske partije socijalista, Nikola Janović, oglasio se povodom smrti Alme Ćosović, majke troje maloljetne djece, koja je 3. avgusta preminula u Kliničkom centru Crne Gore od posljedica brutalnog nasilja koje je nad njom izvršio Dušan Ramić sredinom jula.
Janović je na društvenoj mreži Iks poručio da je crnogorski sistem zakazao u zaštiti žena i da je krajnje vrijeme za hitnu, odlučnu i strogu reakciju.
- Kao sin, brat, suprug, otac, ali i kao poslanik, apelujem na cijeli sistem, koji je očigledno truo, da zaustavi stravično nasilje i uvede najstrože kazne za monstrume koji ubijaju žene - napisao je Janović.
On je podsjetio da su brojke stravične i da institucije nijesu dale adekvatan odgovor.
- Samo u posljednje dvije decenije više od 80 žena je ubijeno u Crnoj Gori, a djelotvornog odgovora države nema - poručio je Janović.

Janović: Sistem je truo – potrebne su najstrože kazne za nasilnike koji ubijaju žene

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović kazao je da Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost u formi koja će se naći danas pred poslanicima nikome ne ide u korist, pa ni direktoru Ivici Janoviću. Ipak, smatra da će ga parlamentarna većina usvojiti na isti način na koji je i u prethodnom periodu zeleno svjetlo dobilo više spornih zakona.
Janović je u "Bojama jutra" na TV Vijesti kazao da će poslanici DPS-a glasati protiv ovakvog zakonskog rješenja koje bi danas trebalo da se nađe na dnevnom redu sjednice Skupštine.
- I reakcije stručne i međunarodne javnosti i opozicije svjedoče koliko ima zakona koji su sporni kojima se moralo pristupiti na bolji način da bismo došli zajedno do boljih rješenja. Bilo bi logičnije da smo imali biše mogućnosti i vremena da se uključimo kako bi zakoni bili donijeti na bolji način - naveo je Janović.
Generalno, ističe on, zakon o ANB-u je potreban jer se 20 godina nije mijenjao, ali ne u ovoj formi, već usklađen sa standardima EU i našim međunarodnim partnerima.
- Nema dileme da je zakon trebalo donijeti. Ali, trebalo je raditi više na jačanju povjerenja građana u tu instituciju, a ne ostavljati ovakve dileme - dodao je Janović, navodeći niz spornih detalja tog rješenja među kojima su kako zaštititi građane od zloupotreba, način penzionisanja određenih službenika ANB-a, javne nabavke...
Prema njegovim riječima, dosta je dilema, a malo vremena.&nbsp;
- Zato kažem da je trebalo prići sa više senzibiliteta izradi ovog zakona. Vjerujem da sadašnji direktor ANB-a ima namjeru da posao obavlja časno i profesionalno, ali kad donosimo zakon ne donosimo ga zbog jednog čovjeka. Ovakav zakon nikome ne ide u korist, pa ni njemu - naglasio je Janović.
On je još jednom apelovao da se zakon povuče iz procedure i da se inkluzivnije pristupi izradi boljeg rješenja.
T.K.

Janović: Ovakav zakon nikome ne ide u korist, pa ni direktoru ANB-a

Napad na predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića jedan je od najsramnijih događaja koji su zadesili crnogorsku političku scenu, pri čemu nema govora da je riječ o bilo kakvom ličnom sukobu - kazao je predsjednik tamošnjeg gradskog parlamenta Petar Odžić za Portal Analitika.
Utisci nakon napada na Jovanovića, koji se dogodio u petak, još su svježi. Međutim, uprkos tome, govor mržnje, pa i prijetnje usmjerene ka rukovodstvu budvanske vlasti, ne jenjavaju. Pritom, sve što se dešavalo minulih dana, čini se, kulminacija je pritiska kojem je budvanska vlast bila izložena još od formiranja aktuelne većine. Nikad heterogenije. I to ne samo u Budvi.
- Napad na predsjednika Opštine dogodio se usred bijela dana - na šetalištu, naočigled turista, djece... U najkraćem, tako izgleda posrnuće društva i nemoć države - istakao je Odžić.
Na opasku kako se iz tabora Nove srpske demokratije, kojoj pripada jedan od osumnjičenih za napad, moglo čuti da je posrijedi možda lični sukob, on to kategorično odbacuje.
- To je bio političko-mafijaški napad. Riječ je o ljudima iz BIL miljea, koji su i povratnici. A politički je zato što je indirektni nalogodavac vojvoda Andrija Mandić koji je mjesecima putem svog medijskog glasila potpirivao mržnju i crtao mete – prvo Nikoli Jovanoviću, a onda i meni. Zato nema govora ni o kakvom ličnom sukobu. Ovo je bilo politički motivisano, pri čemu smo sve, nažalost, mogli i predvidjeti – upozoravali smo na to - naglasio je Odžić.
<h2>Mandićeva koalicija gubi i kredibilitet i podršku</h2>
On dodaje kako se pukom srećom sve nije završilo uz ozbiljnije posljedice, tim prije jer se moglo čuti da je jedan od osumnjičenih bio i naoružan.
Na pitanje kakve bi mogle biti posljedice svega kada je u pitanju budvanska, pa i šira politička scena, Odžić navodi da o tome već sad dovoljno govori to što i Mandićevi istomišljenici osuđuju napad na Jovanovića.
-- Mislim da ovakvim ponašanjem Mandićeva koalicija u potpunosti gubi i kredibilitet i podršku građana. A sa druge strane - dodatno homogenizuju vlast u Budvi. Siguran sam da će nas ovo dodatno motivisati da istrajemo do kraja i da nakon Budve "očistimo" i Crnu Goru od ove pošasti koja je trenutno vodi u ambis. Bojim se da su pogrešno procijenili Jovanovića, neće im se ni poslije ovoga pomjeriti za milimetar - kazao je Odžić.
<h2>Demokrate su politički licemjeri, pred PES-om "posljednji voz"</h2>
Nije se Odžić zadržao samo na komentaru o tom dijelu državne vlasti, a lokalne opozicije.
- Vidjeli smo i Demokrate, koje su kroz saopštenja, nakon napada na Jovanovića, dokazali da su politički licemjeri, koji neće postojati nakon sljedećih izbora. Ta partija 'non grata' je od 2017. do danas u Budvi sa sedam mandata spala na ivicu cenzusa. I to jasno govori o njihovoj politici - ocjenjuje Odžić.
Šef budvanskog parlamenta nije zaobišao ni Evropu sad.
- Oni su u kandžama Andrije Mandića, koji im upravlja gotovo čitavom partijom. Sada ostaje da vidimo da li će imati hrabrosti i političke zrelosti da se istrgnu iz tih kandži. Ali, siguran sam da im je ovo 'posljednji voz' ukoliko zaista žele da se ukrcaju na evropski kolosijek, a to znači i da pobjegnu od retrogradne politike DF-a - dodaje Odžić.
<h2>Vlast u Budvi funkcioniše odlično, daćemo primjer kako to treba da izgleda i na državnom nivou</h2>
Na pitanje šta je sa onima sa "druge strane", iz državne opozicije, on ističe kako u Budvi koalicija – u kojoj su još i Demokratska partija socijalista i Građanski pokret URA – dobro funkcioniše.
- To nije klasična koaliciona vlast – naša tri subjekta imaju podršku DPS-a, koja je uslovljena realizacijom zajedničke platforme i ciljeva iz nje. Dakle, opstanak naše vlasti zavisi od realizacije platforme - pojašnjava Odžić, koji dolazi iz redova Socijaldemokratske partije, odnosno Evropskog saveza.
Na pitanje da li će ova vlast u Budvi izgurati puni mandat odgovora potvrdno.
- Kako realizacija platforme ide planiranom dinamikom, mogu reći da sam siguran da je ovo tek prvi od mandata koji očekuju aktuelnu vlast u Budvi. Siguran sam da će ova lokalna uprava pokazati kako se upravlja gradom na pravi način i da će dati primjer kako to treba da izgleda i na državnom nivou. A onda, kako sam već jednom rekao – čekajte nas gore - ističe Odžić, aludirajući na Podgoricu, odnosno centralni nivo.
Odgovarajući na pitanje na bazi čega temelji taj optimizam rekao je da nakon dugotrajnih previranja i nestabilnosti sada imamo mirnije političke vode u Budvi.&nbsp;
- Stabilna vlast je osnov uspjeha. Mi smo na samom startu već pokazali da možemo adekvatno upravljati gradom, na početku smo ispunili veći broj obećanja iz kampanje. Ali, naravno, čeka nas još dosta posla. Ipak, siguran sam da ćemo i u ovom i u narednim mandatima pokazati da je ova lokalna vlast tu za građane i da zaslužuje njihovo puno povjerenje - poručuje Odžić.
<h2>Jovanović i ja smo razlike ostavili po strani</h2>
Najzad, teško je bilo ne dotaći se i samog odnosa Odžića i Jovanovića. Riječ je o protagonistima koji stižu iz krajnje suprotnih ideoloških tabora, sa posve drugačijim političkim istorijama, pa i svjetonazorima. Otud se samo po sebi nametnulo i pitanje – na koji su način za tako kratko vrijeme prevazišli sve te razlike.
- Nikola i ja od samog starta funkcionišemo na uzajamnom povjerenju i poštovanju. Od početka smo ideološke razlike ostavili po strani, pri čemu duboko uvažavamo jedan drugog. I dokazali smo da jednim takvim "pomirenjem" i koalicijom ja nijesam postao ništa manji Crnogorac, niti je on išta manji Srbin, dok god nam je zajednička domovina Crna Gora, a zajednički dom Budva. Mislim da smo zaobišli stereotipe i predrasude i da smo pokazali da je to dobitna kombinacija, ali i ključ i na državnom nivou. Upravo zato smo i mete napada političkih struktura sa državne vlasti. Ali polako, njihovo vrijeme ističe - zaključuje Odžić.

Odžić: Dugo su nam crtali mete, napad na Jovanovića nije lični sukob već političko-mafijaški atak

Mjesto na kojem se pod mnogobrojnim šatorima održava konferencija UN o klimatskim promjenama COP30 u amazonskom gradu Belemu, u Brazilu, evakuisano je danas zbog velikog požara.
Ministar turizma Brazila Selso Sabino je rekao da je požar lokalizovan i da niko nije povrijeđen, prenijela je agencija AFP. 
 
Plamen je, javila je agencija AP, izbio u paviljonu Kine, i proširio se na obližnje šatore mahom država učesnica iz Afrike, a zapalio se i Paviljon zdravstva i nauke. 
 
Zvaničnici iz niza paviljona su pritekli u pomoć s vatrogasnim aparatima, a potom su stigli vatrogasci.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fag_Journalist%2Fstatus%2F1991576916403626048%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1991576916403626048%7Ctwgr%5Ef239d85779103c9ad9f4014639236c77b06ce830%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Požar na ekološkoj Konferenciji UN u Brazilu: Zapalio se paviljon Kine na COP30

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno vrijeme sa čestom kišom ili pljuskovima s grmljavinom.
Najviša dnevna temperatura biće do 18 stepeni.
Na sjeveru će biti pretežno oblačno, povremeno slaba do umjerena kiša, a u istočnim predjelima i pljuskovi s grmljavinom. Vjetar će biti mjestimično umjeren do jak južni, a temperatura do 13 stepeni.
U južnim i centralnim oblastima biće pretežno oblačno, s čestom kišom ili pljuskovima s grmljavinom. Ponegdje se očekuju umjerene do obilne padavina.
Vjetar će biti povremeno umjeren do pojačan, južni i jugoistočni, a temperatura do 18 stepeni.

Sjutra kiša, do 18 stepeni

Crna Gora će pooštriti vizna pravila za ruske državljane kako bi bila usklađena sa politikom EU. To proizilazi iz izjave premijera Milojka Spajića koji je, u emisiji <a href="https://www.euronews.com/my-europe/2025/11/20/montenegro-pm-vows-visa-restrictions-on-russian-travellers">The Europe Conversation na Euronewsu</a>, rekao da namjeravamo da uvedemo odgovarajuće mjere „veoma uskoro“.
Ranije ovog mjeseca, EU je najavila stroža vizna pravila za ruske državljane kako bi se poboljšala bezbjednost nakon hibridnih dron napada pripisanih Rusiji.
Od sada, ruski državljani više neće imati pravo na vize za više ulazaka u EU. Umjesto toga, moći će da dobiju samo jednokratne vize, što zahtijeva novu aplikaciju za svaku posjetu. Međutim, u Crnoj Gori je situacija drugačija: ruski državljani mogu da putuju u zemlju bez vize do 30 dana uz važeći pasoš, što dovodi do velikog broja ruskih posjeta.
Spajić je istakao da Crna Gora u potpunosti prati Zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku EU (CFSP) — ključni uslov za članstvo u EU — uključujući i u ovom pitanju.
CFSP je okvir EU za koordinaciju spoljne politike i bezbjednosnih aktivnosti, koji uključuje sankcije EU protiv Rusije.
- Čak i prije nego što imamo status i benefite članstva, ponašamo se kao država članica - rekao je premijer.
Očekuje se da Crna Gora prilagodi svoju viznu politiku onoj EU kako bi se pridružila bloku od 27 članica.
Zemlja je takođe ukinula bezvizne režime za državljane Jermenije, Uzbekistana, Kuvajta i Egipta u oktobru, kako bi se uskladila sa politikom EU.
Vlada se nada da će zemlja postati 28. članica EU do 2028. &nbsp;Spajić je priznao da je postignut brz napredak, ali da se može učiniti još više.
- Potrebno je da svih 27 država članica osjete i istinski veruju da je u njihovom nacionalnom interesu da vide Crnu Goru kao dio EU - rekao je Spajić.
Moramo, kaže, da ih u to ubjedimo.
- Ne smijemo da se opuštamo - naveo je on.
Spajić vjeruje da bi se Crna Gora sada trebalo fokusirati na izgradnju i jačanje odnosa sa drugim državama članicama.
- Postoje države članice koje su malo konzervativnije prema proširenju kao konceptu. Zato moramo veoma naporno da radimo sa tim zemljama - naveo je on.
Na ovom mjestu, Spajić je naglasio značaj vladavine prava: „Zemlje Balkana tradicionalno su bile fokus u pogledu ovog aspekta.“
Dodao je da je Crna Gora sprovela reforme na ovom polju, što dokazuje zatvaranje poglavlja pet o javnim nabavkama. Ovo se odnosi na skup zakona i propisa EU koje zemlje kandidati moraju da usvoje prije nego što mogu postati članice.
- Opet, moramo uraditi mnogo više. Moramo pokazati da radimo odličan posao kada je riječ o vladavini prava - istakao je on.
Generalno, sa tehničke strane, Spajić je rekao da Crna Gora treba da obavi „svoj dio zadataka i bude spremna za pristupanje“.
- To je u našem interesu, u interesu cijele unije, jer očigledno, kada se pridružimo EU, želimo da dodamo vrijednost. Ne želimo da oduzimamo vrijednost - zaključio je Spajić.

Spajić: Brzo ćemo uvesti vize za državljane Rusije

Vlada Crne Gore je, na predlog ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, usvojila Informaciju o realizaciji radova na izgradnji kanalizacione infrastrukture na teritoriji opštine Berane, u obalskom naselju, u ulici pored rijeke Lim.
Kako je saopšteno iz tog resora, vrijednost projekta iznosi 150.000 eura.
- Neriješeno pitanje upravljanja otpadnim vodama u obalnom dijelu Berana, posebno u ulici koja se prostire neposredno pored rijeke Lim i koja nije priključena na gradski kolektor, predstavlja dugogodišnji ekološki i infrastrukturni problem - upozorili su iz MERS-a.
Opština Berane se obratila Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera sa zahtjevom za podršku u njegovom rješavanju.
- Za realizaciju ovog projekta, 75.000 eura biće obezbijeđeno iz tekućeg budžeta Fonda za zaštitu životne sredine, dok će preostali iznos finansirati Opština Berane - rečeno je u saopšenju.
Ministar Ćulafić je rekao da ovaj projekat za Berane ima izuzetnu težinu, ne samo infrastrukturnu, već i duboko simboličku.
- Kao neko ko dolazi iz Berana, veoma dobro znam koliko je ovaj problem godinama opterećivao ljude koji žive u obalnom dijelu grada, posebno u Obalskom naselju. Građani su godinama trpjeli posljedice neriješenog pitanja otpadnih voda, a rijeka Lim, jedan od najvažnijih prirodnih resursa našeg sjevera, bila je izložena kontinuiranom zagađenju. Ova investicija jasno pokazuje da sjever nije zaboravljen, da svaka opština jednako zaslužuje pažnju države i da ono što obećamo mi i ispunimo - kazao je ministar.
Berane, kako je dalje naveo, već ima izgrađeno postrojenje za tretman komunalnih otpadnih voda, i zato je od velike važnosti da se što veći broj korisnika poveže na kanalizacionu mrežu i sistem tretmana.
- Time konačno stavljamo u punu funkciju infrastrukturu koja je već izgrađena. Napominjem da je ovaj projekat u potpunosti usklađen sa Planom upravljanja komunalnim otpadnim vodama u Crnoj Gori (2020–2035) i svim strateškim dokumentima koji definišu održivi razvoj i ekološke standarde koje želimo da dostignemo. Naša je obaveza da ovakve probleme rješavamo odlučno i sistematski, a ne samo kada postanu vidljivi ili urgentni - istakao je Ćulafić.
Poručio je da će nastaviti sa ulaganjem u projekte koji podižu kvalitet života na sjeveru, štite naše rijeke i potvrđuju da razvoj sjevernog regiona ostaje među našim jasnim i trajnim prioritetima.
- Ovo je samo jedan u nizu projekata koji ce biti finansirani kroz razne instrumente sa ciljem unapređenja životne sredine u Beranama i na sjeveru države - navodi se u saopštenju MERS-a.

Vlada usvojila Informaciju o izgradnji kanalizacije kod rijeke Lim, vrijednost projekta 150 hiljada eura

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Brata Džemila Hodžića u maju 1995. godine ubio je snajperski hitac sa položaja koji je na brdima iznad Sarajeva držala Vojska Republike Srpske. Amel je imao 16 godina kada ga je ubio snajperista. Ispred zgrade je igrao tenis. Nekoliko metara dalje, dvanaestogodiišnji Džemil je gladao kako mu ubijaju brata.&nbsp; &nbsp;Amel je jedno od više od 1.600 sarajevske djece ubijene tokom skoro četvorogodišnje opsade Sarajeva. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. Ranjeno ih je 14 hiljada. NOVA ISTRAGA O MRAČNOJ PROŠLOSTI&nbsp; Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva mogli da budu ,,vikend snajperisti” koji ubijaju građane zabave radi. Tu vijest 10. novembra prenijela je italijanska agencija ANSA pozivajući se na pisanje listova Đorno (Il Giorno) i Republika (La Repubblica). Ta dva lista objavila su da su sprskim snagama ,,ogromne” sume plaćali uglavnom krajnje desni fanatici za oružje kako bi pucali na ljude tokom opsade Sarajeva u kojem je tokom rata ubijeno ili nestalo više od 11 hiljada ljudi. Do pokretanja istrage Tužilaštva u Milanu došlo je zahvaljujući istraživanju italijanskog novinara i pisca Ecia Gavecanija (Ezio Gavazzeni). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28" data-rendition-name="original" width="573" height="573" loading="lazy" alt="GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić"> <figcaption>GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić(Photo: WARM festival)</figcaption> </figure>  Džemil Hodžić nije bio iznenađen da je u Milanu u Italiji pokrenuta istraga koja bi trebala da utvrdi da li su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) plaćali ogromne svote novca kako bi "iz zabave" snajperom ubijali civile u opkoljenom Sarajevu.&nbsp; &nbsp;Za Televiziju E je ispričao kako je sa italijanskim novinarom u kontaktu još od aprila, te da je upoznat s akcijom italijanskog tužilaštva. Vjeruje da ona može imati neki pozitivan rezultat, zato što dolazi, kako kaže izvana, jer se u tužilaštvima BiH i Srbije ne dešava ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina"> <figcaption>STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina(Photo: Oslobođenje)</figcaption> </figure>  &nbsp;-Znali smo za “vikend četnike”, ljude koji su dolazili najčešće subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, civile, žene i starce. Kao dijete koje je preživjelo rat i genocid u BiH dobro se sjećam da su subota i nedjelja bile posebno opasne, nijesmo mogli izlaziti, baš zbog ljudi koji su dolazili. I za te ljude možemo reći da su dolazili na neku vrstu safarija. Jer ako su dolazili samo vikendom znači da nijesu bili regularni vojnici, možda su i oni plaćali ili su jednostavno dolazili iz zabave, kazao je Hodžić. SNAJPERSKI TEROR Na nišanu – između ostalog i snajpera. Tako su Sarajlije živjele skoro četiri godine opsade. Nove rane i stare slutnje otvorila je istraga u Italiji o „safari ratnicima“ - bogatim ljudima, mahom Italijanima koji su vikendom dolazili da, za novac, ubijaju civile u Sarajevu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb" data-rendition-name="original" width="500" height="281" loading="lazy" alt="NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)"> <figcaption>NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)(Photo: N1)</figcaption> </figure>  - Safari je koštao današnjih 200 ili 300 hiljada eura. Snajperist nije bio ograničen ukoliko bi mu se na nišanu našlo dijete, pucao bi na dijete, ukoliko bi to bila žena ili muškarac pucao bi svejedno, nijesu imali nikakvu vrstu cenzure ili morala. Ja bih samo rekao da smo došli do nečega što je apsolutno zlo, dakle pucali su na bilo koga bez ikakvog razloga, ispričao je za sarajevsku Televiziju Face Ecio Gavecani, italijanski novinar. On je ubijanje Sarajlija iz zabave za novac godinama istraživao. Došao je i do imena i dokaze predao Tužilaštvu u Milanu koje je otvorilo istragu. - Ova aktivnost se realizovala svaki vikend između 1992. i 1995. godine, možda sa nekim prekidima. Moramo uzeti u obzir da je bilo oko 150 do 200 dolazaka u tih tri godine, rekao je Gavaceni. Priču o dolasku bogatih, da sa planina iznad Sarajeva za novac ubijaju ljude, aktuelizovao 2022. godine je film „Sarajevo safari“ slovenačkog rediteljla Mirana Zupaniča. OTKRIVANJE UŽASA&nbsp; Edin Subašić, bivši obavještajac, jedan od svjedoka u filmu, kaže da je o dolasku bogatih da ubijaju u Sarajevu čuo još 1993. godine kada je čitao zabilješke o saslušanju jednog srpskog zarobljenika iz Paraćina, koji je ispričao da su sa njim u BiH tokom rata ušli bogati Italijani koji će platiti srpskoj vojsci u Sarajevu da ih puste da pucaju na neke muslimane. Radilo se, kaže, o bogatim i uticajnim ljudima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt='ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić'> <figcaption>ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - I to je jedan od razloga što su oni do sada i bili nedodirljivi. Nije to baš problem za koji se baš nije znalo u Italiji, ali jednostavno se nije otvarao jer su oni svojim uticajem i autoritetom mogli da zaustave efikasne istrage. To su do sada uspijevali, međutim ovolika količina dokaza natjerala je tužioca da otvori istragu - kazao je Subašić za Javni servis BiH. Prema do sada dostupnim podacima - iz filma ,,Sarajevo Safari", ali i onome što se zna o istrazi koja je pokrenuta u Milanu i medijskih izvještaja, procjenjuje se da je bilo najmanje 200 osoba koje su dolazile kako bi za novac ubijali ljude u Sarajevu. Jedan od najstrašnijih detalja je svjedočenje vojnog insajdera o postojanju takozvanog cjenovnika smrti. Ako su te informacije tačne, najviše novca su davali kako bi ubijali djecu. - Ta vrsta svjedočenja je zaista šokantna, da bi nekom čovjeku predstavljalo više užitka, ne znam ni kako to da nazovem, da ubije dijete i da plati više da bi ubio dijete. U tom izvještaju se kaže da su starci i starice bili besplatni. Jednostavno takav koncept ja ne mogu zamisliti. Da mi sada nađu čovjeka koji je ubio mog brata i da kažu da ja ubijem njegovo dijete ja ne bih to jednostavno mogao uraditi. Prije bih da mene ubiju nego da ubijem dijete, kaže Džemil Hodžić. OČEKIVANJE KONAČNE PRAVDE Svjedočenja iz filma bila su povod tadašnjoj gradonačelnici Sarajeva da 2022. godine podnese krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Danas mnogo očekuje od italijanskih pravosudnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095" data-rendition-name="original" width="700" height="392" loading="lazy" alt="TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić"> <figcaption>TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Stavila sam se na raspolaganje za svjedočenje Tužilaštvu u Milanu. Nadam se da će istraga pokazati nove činjenice, mislim da tužioci u Milanu čak imaju imena i prezimena osoba- rekla je Benjamina Karić za BHRT. Iz Tužilaštva BiH, bosanskohercegovačkim medijima su rekli da je predmet po prijavi bivše gradonačelnice u radu, te da tužiteljska odluka još nije donešena.&nbsp; O lovu na ljude u opkoljenom Sarajevu još ratne 1993. godine, pozivajući se na italijanske medije, pisalo je i sarajevsko Oslobođenje, a snajpersko djelovanje u haškim presudama označeno je kao poseban teror nad civilima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0" data-rendition-name="original" width="276" height="182" loading="lazy" alt='DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine '> <figcaption>DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  "Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle, kazao je tokom izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću 2019. godine sudija O-Gon Kwon. (NE)DOSTIŽNA PRAVDA Džemil Hodžić podsjeća da Sarajlije pravdu i ubice traže već 30 godina i poručuje da ne smiju i neće odustati. - Dok sam živ pričaću, govoriću, dijeliću istinu. Optimista sam, razmišljam, nadam se i bilo šta da se desi poslije ovoga slučaja u Milanu je dobrodošlo, ali jednostavno čovjek mora biti malo i sumnjičav i skeptičan s obzirom da je prošlo 30 godina i niko nije u zatvoru kada su snajperisti u pitanju, tako da pravda jeste spora, ali i te kako je dostižna. Na nama koji smo preživjeli je da se borimo i da ustrajemo u svom putu - poručio je Hodžić.&nbsp; Niko ne zna tačan broj takozvanih snajperskih gnijezda smještenih na obroncima planina koje okružuju Sarajevo. Niti onih u dijelovima grada koje je tokom rata kontrolisala Vojska Republike Srpske. Nema nijedne presude ni pred međunarodnim ni domaćim sudovima za snajperiste koji su djelovali tokom opsade Sarajeva. - Svake godine posjetim te rovove i pogledam putanju odakle je ispaljen metak. Postoji opcija da su mijenjali svoju lokaciju i da su pojačavali snajpersko djelovanje. To nama nije sasvim poznato, na sudu je, tužilaštvu i na nama pojedinačno da pronađemo ubice. Ne želim da zvučim pesimistično i negativno, sporo je, teško je… Bavim se ovim sedam godina kada je projekat u pitanju, a u stvari moja privatna potraga traje od onog dana kada je Amel ubijen na moje oči - ispričao je on televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt='RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"'> <figcaption>RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"(Photo: Getty Images)Getty Images</figcaption> </figure>  SNIPER ALLEY Kroz projekat i sajt Sniper Alley pokušava da skupi i sačuva što više dokaza. Skupljajući fotografije ratnog Sarajeva, počeo je da radi serijal koji se bavi fotografima i novinarima koji su pokrivali opsadu Sarajeva.&nbsp; - U dvije ili tri epizode ti fotografi koji su dolazili u Sarajevo u toku rata, &nbsp;posjećivali su i pozicije srpskih vojnika i Republike Srpske i ispričali su kako su na tim položajima zaticali &nbsp;Grke, Ruse, srpsku dijasporu. Tako da mene ovaj fenomen ne iznenađuje toliko - istakao je Hodžić. Ratni fotoreporteri koji su izvještavali iz Sarajeva, ali i sa položaja Vojske Republike srpske, smještenim na okolnim brdima, u dokumentarnom serijalu ,,Priča iza fotografije “u okviru projekta Sniper Alley Photo, svjedočili su o onima koji nijesu nužno dolazili da ubijaju za novac, ali jesu zbog izopačenih ideologija, ali i iz zabave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44" data-rendition-name="original" width="728" height="533" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boka (Mario Bocca) italijanski fotoreporter"> <figcaption>SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boća (Mario Boccia) italijanski fotoreporter(Photo: Sniper Alley photo)</figcaption> </figure>  - U bazi na Grbavici sam upoznao momka koji je došao iz Grčke. Mladog momka iz Grčke koji je došao da se bori u ime pravoslavne solidarnosti i bio je potpuni ludak. Imao je nenormalne tvrdnje. Na primjer, rekao mi je da je ovdje da se bori protiv Muslimana i Jevreja koji hoće da osvoje svijet. Grk je imao plavu majicu sa bijelim prugama. I oni su došli izvana da se bore. Jedan lik je došao iz Njujorka, bio je američki državljanin srpskog porijekla, koji je naročito došao iz Njujorka u Sarajevo da puca na ljude, na djecu na prave ljude, ispričao je Mario Boća (Mario Boccia), italijanski fotoreporter za projekat Sniper Alley Photo. Drugi fotoreporter, Njemac Petar Kulman (Peter Kullmann), u okolini Sarajeva, na položajima Vojske Republike Srpske sreo je ljude koji su živjeli i radili u Njemačkoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614" data-rendition-name="original" width="975" height="638" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter"> <figcaption>JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - A ja kako sam Njemac… Kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: „Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku auto kompaniju. I tako dalje i tako dalje. Moramo se naći kad se ovo završi i slične stvari, što je bilo jako čudno. Rekli su da su došli u grupama u osnovi, nije bio samo jedan po jedan, nego su se udružili u Njemačkoj, sjeli na autobus ili kombi i jednostavno došli petkom naveče i vraćli se nedjeljom naveče ili ponedjeljkom ujutro, kako bi bili na vrijeme za večernju smjenu u ponedjeljak, kazao je on za projekat Sniper Alley Photo. &nbsp; U Sarajevu je tokom skoro četvorogodišnje opsade grada ubijeno više od 11 hiljada ljudi. &nbsp;

Hodžić: Kao djeca smo znali za ,,vikend četnike”, ljudima koji su dolazili subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, žene i starce

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević u emisiji „Iznova“ na TV Nova M iznio je niz oštrih kritika na račun vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, poručivši da je – što se njega tiče – on već „bivši VDT“.
Knežević je kazao da očekuje podršku za Markovićevu smjenu, uprkos najavama da Poslanički klub PES-a neće podržati inicijativu.
– Što se mene tiče, Milorad Marković je već bivši VDT. Gospodin Marković se krije iza rezultata SPO-a, a on je čovjek koji ima najjača ovlašćenja u Crnoj Gori. Ono što mu zamjeram jeste što se on ne miješa u svoj posao. On može uzeti bilo koji predmet u svakom trenutku, ali nikada nije dao komentar ni o jednom predmetu niti problemu u Tužilaštvu. Najviše voli da ide po seminarima i da pokazuje dijagrame – uhapsili smo ovoga što je silovao kozu, uhapsili smo onoga što je udario psa pa pobjegao – i sve to ubaci u statistiku. A glavu hobotnice niko ne dira. Ne može dobiti našu podršku, on je već bivši - poručio je Knežević.
<h2>„Neka pokaže jedan jedini dokaz u predmetu Državni udar“</h2>
Knežević je pozvao Markovića da predoči „jedan jedini dokaz“ kojim se potvrđuje da su on, Andrija Mandić i Mihailo Čađenović učestvovali u slučaju „Državni udar“.
– On je inicirao žalbe u tom predmetu, iako zna da tu nema ni jedan procenat istine. I dalje postupa po optužnicama Milivoja Katnića i Saše Čađenovića, koji su u zatvoru zbog zloupotrebe službenog položaja, rekao je Knežević.
<h2>„Sa njim nema zatvaranja poglavlja 23 i 24“</h2>
Lider DNP-a tvrdi da bi smjena Markovića bila iskorak, a ne kočnica evropskim integracijama.
– Mi nikada nećemo riješiti poglavlja 23 i 24 ako on bude na čelu Tužilaštva. Evropska komisija treba da pozdravi ovu moju odluku. Nama treba VDT koji je spreman da pogine ako treba – metaforički rečeno – a ne čovjek koji izbjegava odgovornost - kazao je on.
<h2>„Podržali smo ga zbog cipela“</h2>
Knežević je podsjetio da su DNP i NSD dali Markoviću „uslovnu podršku“ prilikom izbora, tvrdeći da je konačna odluka bila motivisana njegovim skromnim izgledom.
– Pitajte gospodina Mandića jesu li prelomile njegove "ukopne cipele" i odijelo. Rekli smo – greote, ovo je pošten čovjek. A vidite kakve cipele sad nosi. I onda on kaže da smo mi izvršili pritisak na njega - naveo je Knežević.
<h2>Marović, Srbija i odgovornost</h2>
Govoreći o neizručenju Svetozara Marovića, Knežević je optužio bivšeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića da je omogućio Maroviću odlazak u Srbiju.
– Znate li ko je pustio Svetozara Marovića da ode u Srbiju? Boris Savić. On je znao da Marović treba da ide na izdržavanje kazne. Sad je, navodno, Vučić kriv što ga ne izručuju, a Savić ga je pustio da napusti zemlju - kazao je.
Istakao je da ga nikada nije pitao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o Maroviću, uz obrazloženje da ga ta tema nije posebno interesovala.
– Nekoga boli Marović, nekoga priznanje Kosova. Da sam pitao Vučića o Maroviću, on bi mene pitao: A što ste vi priznali Kosovo? - rekao je Knežević.
Dodao je da Crna Gora treba da nastavi da insistira na izručenju Marovića, koji će, uprkos priznanju krivice, u oktobru naredne godine biti slobodan čovjek.

Tag: nikola-janovic