Poslanik demokratske partije socijalista Nikola Milović komentarisao je novo zaduženje Crne Gore u iznosu od 450 miliona eura i poručio da je "spirala novih zaduženja, put bez povratka".&nbsp;
- Rezerva se normalno pravi iz viška para a ne iz zaduženja i novih kredita. Zadužujemo se da bismo imali „rezervu“ je znak da je u sistemu upaljen crveni alarm. Vlada je pravi novim dugom, što znači da nema novca u budzetu- poručio je Milović u objavi na mreži X.
On ističe da kamata od oko 4,5 odsto nije povoljna – to je skupa cijena rizika.
- Stabilne zemlje plaćaju 1,5–3 odsto. Mi plaćamo skoro duplo više jer smo rizični, pa nam banke naplaćuju skuplje. Sedam banaka u aranžmanu znači da niko ne želi sam taj rizik?!- istakao je Milović.&nbsp;
On poručuje da bi, da je situacija povoljna, jedna ili dvije banke bi dale kredit.
- Činjenica da ih je čak sedam znači samo jedno, svaka banka želi da podijeli rizik, jer je država finansijski nestabilna. Ovo zaduženje nije uspjeh ovo je znak da je država na ivici finansijskog pucanja, sa visokim rizikom, skupim kreditom i sistemom koji više ne može da funkcioniše bez novih zaduzenja!- zaključio je Milović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F1995417485630148619%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milović: To što se zadužujemo da bismo imali „rezervu“ je znak da je u sistemu upaljen crveni alarm

Skupština danas raspravlja o &nbsp;izmjenama i dopunama Zakonu o Razvojnoj banci i Zakonu o platnom prometu.
Poslanik PES Miloš Pižurica danas je kazao da je strateški korak izmjena Zakona o Razvojnoj banci, te da su to i potrebe usklađenosti zakonske na putu Crne Gore ka EU.&nbsp;
Nikola Milović iz DPS-a je poručio da su prije godinu i po zamolili da ne predlaže ovakav zakon o Razvojnoj banci. Opozicija &nbsp;je naglašavala da vlast ne treba da predlaže ovakav zakon.&nbsp;
Upozorio je na to da je Centralna banka ukazala na probleme sa ovim Zakonom, pa je došlo do ovoga, da se sada rade izmjene.
- Neodgovorno i brzo ste sve uradili- kazao je Milović.&nbsp;
Pižurica je odgovorio i kazao da prvi prijedlog Zakona nije bio suštinski loš i nije saglasan sa Milovićem.
On je kazao da Razvkona banka radi bolje nego ikad.
- Prelazimo na rješenje koje smo dobili od EK- naveo je on.
Milović mu je na to kazao da kada CBCG da komentar iz oblasti za koju je ona zadužena, a vi reagujete tek kada vam na sve ukaže EK, onda je to problem jer vi onda ne vjerujete u domaće institucije.&nbsp;
Poslanik SD Boris Mugoša, kazao je da je u &nbsp;avgustu prošle godine PES predložio zakon o RB.&nbsp;
- Tada sam rekao da taj hibridni model ne može, da nije dobar. Tada su nas kritikovali i etiketirali. Ministarstvo finansija daje pozitivno mišljenje na ovaj Zakon što je ozbiljan problem- navodi on.&nbsp;
Delegacija EU je još 2024. upozorila na neuaklađenost Zakona.
- Vraćate sad Razvojnu banku na nivo IRF, a to je zabrinjavajuće- naveo je on.
Poslanik SNP Bogdan Božović istakao je je da RB su fokusirane na razvoj.&nbsp;
- RB imaju izuzetan značaj kada se države suočavaju sa ekonomskim izazovima- istakao je on, posebno ukazujući na značaj predloženih izmjena.&nbsp;
Zadovoljan što su se izmjene Zakona našle pred poslanicima bio je poslanik DPS Mihailo Anđušić.&nbsp;
- Danas uvodimo izmjene za koje je opozicija prije godinu tvrdila da treba da budu dio ovog Zakona. Parlamentarna opozicija, EK i CBCG su bili u pravu i danas imamo izmjene Zakona- naveo je.&nbsp;
Pižurica je kazao da nema izgubljenog vremena jer RB radi odlično.
Podvukao je da RB nije isto što i IRF.&nbsp;
- Sada idemo na rješenje koje smo dobili od EK- kazao je on, na šta mu je Anđušić rekao da je im je sve to opozicija kazala i &nbsp;upozorila na to kako će EK gledati na prvobitni Zakon.

Miraš Dušević

Milović većini: Neodgovorno i brzo ste sve uradili, nijeste poslušali ni CBCG

Generalni sekretar i poslanik DPS-a prof. dr Nikola Milović upozorio je na dramatično pogoršanje fiskalne stabilnosti države, poručujući da Crnu Goru u 2026. godini čeka rekordno zaduženje i rastući budžetski deficit.
Milović ističe da je za isplatu plata i penzija u narednoj godini planirano čak 1,5 milijardi eura, dok je mogućnost ukupnog državnog zaduženja podignuta na 3,23 milijarde eura, što je – kako navodi – „gotovo jedan kompletan državni budžet u jednoj godini“.
Prema njegovim riječima, Fond PIO je faktički urušen, a deficit od skoro 500 miliona eura znači da se više od polovine penzija isplaćuje iz zaduženja.
- Istovremeno rastu plate u javnom sektoru, a ekonomija tapka u mjestu. Država nastavlja da živi na tuđi račun, gurajući populistički, potrošački model koji jede budućnost svih - &nbsp;poručuje Milović, dodajući da ovo više nije samo fiskalni rizik, već alarm za uzbunu.
Upozorava da će građani, umjesto stabilnosti, osjetiti posljedice takve politike:
- više poreza,
- manje ekonomske sigurnosti,
- rastuću neizvjesnost.
Milović zaključuje da, bez „brutalno iskrenih i dubokih strukturnih reformi“, Crna Gora ulazi u fiskalnu spiralu iz koje se ne izlazi bez ozbiljnih socijalnih potresa.

Milović: Država na kreditu, život na dugu — standard građana pozajmljen, a ne zarađen

Generalni sekretar Demokratske partije socijalista (DPS) je prof. dr Nikola Milović, dok će poziciju predsjednika Političkog savjeta obavljati doc. dr Dragutin Papović, odlučilo je Predsjedništvo stranke na današnjoj sjednici.
Za članicu Izvršnog odbora partije izabrana je Slađana Mijanović.
Prof. dr Nikola Milović rođen je 1980. godine. Diplomirao je 2003. godine na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Zvanje magistra ekonomskih nauka stekao je četiri godine kasnije na Univerzitetu u Beogradu. Doktorirao je u aprilu 2011. godine, a danas je redovni profesor Ekonomskog fakulteta – Univerziteta Crne Gore, za oblast Ekonomska analiza i politika. Predavač je na predmetima Nacionalna ekonomija, Ekonomija Evropske unije, Zajedničko tržište i politika konkurencije EU. Rukovodilac je katedre za Ekonomsku analizu i politiku Ekonomskog fakulteta. U periodu 2016 – 2022. godine, u dva mandata je obavljao funkciju Dekana Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Nakon parlamentarnih izbora 2023. godine, izabran je za poslanika 28. Saziva Skupštine Crne Gore. Član je Predsjedništva Demokratske partije socijalista, oženjen je, i otac dvoje djece.
Doc. dr Dragutin Papović rođen je 1980. godine. Diplomirao je 2003. godine na Filozofskom fakultetu (Odsijek za istoriju i geografiju) Univerziteta Crne Gore. Magistrirao je 2007. godine na na Filozofskom fakultetu (Odsjek za istoriju) Univerziteta u Beogradu. Doktorirao je 2013. godine na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Od 2003. godine radio je kao saradnik u nastavi na Studijskom programu istorija Filozofskog fakulteta u Nikšiću, a za docenta je izabran 2020. Član je Odbora za istoriju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. U periodu 2015–2016. bio je generalni direktor Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Crne Gore. Od 2016. do 2023. bio je poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore.
- Predsjedništvo je zaključilo da kontinuiranim kadrovskim reformama, čiji kvalitet garantuje nastavak rasta povjerenja u politiku naše stranke, Demokratska partija socijalista nastavlja da adekvatno odgovara onome što su izazovi aktuelnog vremena uz jednoglasnu ocjenu da ovaj proces mora biti kontinuiran i u narednom periodu - navedeno je u saopštenju DPS-a.

1250x600

1084x550

Milović generalni sekretar, Papović predsjednik Političkog savjeta DPS-a

Članovi opozicije u Odboru za ekonomiju, finansije i budžet pisali su ambasadoru Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru ukazujući da je većina za člana Senata Državne revizorske institucije (DRI) predložila kandidata koji za to ne ispunjava zakonske uslove.
- Zbog važnosti jačanja nezavisnosti i profesionalnog integriteta Državne revizorske institucije, a u kontekstu poglavlja 32, važno je istaći da je parlamentarna većina na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet predložila za člana Senata DRI osobu koja ne ispunjava zakonske uslove za navedenu poziciju (član 32 Zakona o DRI - položen ispit za državnog revizora i najmanje 10 godina radnog iskustva ili najmanje 10 godina radnog iskustva u obavljanju odgovornih poslova u javnim finansijama) - precizirali su predsjednik i članovi Odbora Boris Mugoša, Nikola Rakočević, Mihailo Anđušić, Nikola Milović i Miloš Konatar.
Oni su podvukli da se tako pravi se ozbiljan presedan gdje se u veoma važnoj instituciji na EU integracionom putu predlažu ljudi koji ne ispunjavaju zakonske uslove.
Ovo će, decidni su oni, imati ogromne posljedice na rad navedene institucije ali i na vladavinu prava i meritokratiju kao ključne temelje demokraskog napredovanja Crne Gore.
- Rasprava i glasanje na plenumu o predloženom kandidatu je u ponedjeljak, pa se nadamo da će svako iskoristiti svoj profesionalni integritet kako bi se zaustavili navedeni protivzakoniti i antievropski postupci - ukazali su oni.
Podsjećaju da su u poslednjih godinu i po dana imenovana dva člana Senata DRI i da prilikom njihovog imenovanja, kao i prilikom predlaganja ovog sada kadidata, većina nije našla za shodno da obavi razgovor sa opozicijom.
- U ovom aktuelnom slučaju, problem je još veći jer kandidat ne ispunjava zakonske uslove što će osim urušavanja integriteta DRI imati za posljedicu i žalbe kandidata koji su se javili na Javni poziv - jasni su u opoziciji.

Opozicija pisala Satleru: Većina predložila za člana Senata DRI kandidata koji ne ispunjava zakonske uslove

Poslanik Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore, Nikola Milović, pozvao je građane da se okupe u Beranama „u odbrani vrijednosti na kojima je savremena Crna Gora izgrađena”.
- Ne smijemo dozvoliti da strah, podjele i nepravda postanu nova norma našeg društva - poručio je Milović, naglašavajući da je vrijeme da se građani ponovo okupe u ime slobode, antifašizma i dostojanstva svakog čovjeka.
Milović navodi da se iz Berana šalje jasna poruka:
- Ne damo vrijednosti koje su nas oblikovale — zajedništvo, multikulturalnost i vjeru u evropsku budućnost naše zemlje.
On je istakao da je danas, kada su društvene podjele dublje a ekonomski izazovi teži nego ikada, potrebno pokazati da Crna Gora mora ostati dom svih — dom u kojem se ne vrednuje ko si, nego koliko doprinosiš društvu.
- Borimo se za zemlju u kojoj svaki čovjek ima šansu da živi dostojanstveno, da napreduje i da vjeruje u budućnost - poručio je Milović.
Skup će biti održan na Jasikovcu, 30. oktobra, u 18:00 časova.

Milović pozvao na skup: Okupimo se u ime slobode, antifašizma i dostojanstva svakog građanina Crne Gore

Državna revizorska institucija (DRI) je potvrdila ono na šta je upozoravano - da je Fiskalna strategija mrtvo slovo na papiru, saopštio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Milović.
&nbsp;- Parlamentarna većina gradi rast na zaduživanju, a ne na produktivnosti- naveo je Milović u objavi na mreži X, komentarišući izvještaj DRI o ocjeni primjene kriterijuma fiskalne odgovornosti u prošloj godini.
Milović je kazao da je deficit budžeta preko tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), da je javni dug u porastu, dok su fiskalna pravila ignorisana.
&nbsp;- Uskoro će neko morati da saopšti istinu o bolnim rezovima koji nas očekuju- zaključio je Milović.

Milović: Populizam i potrošnja danas - dug i kriza sjutra

Poslanik DPS-a Nikola Milović gostujući u emisiji Link na RCG saopštio je da svako ko je prekršio zakon treba da odgovara, ali da je nakon smjene vlasti SDT sve akcije usmjerio na funkcionere ili simpatizere DPS-a.
- Prethodne akcije i ono čemu svjedočimo je jedan propao pokušaj da se DPS-u snizi rejting, ali ono što je mnogo opasnije je kada u crnogorskom društvu nekome stavljate etikete i pokušavate da ga diskreditujete - istakao je Milović, koji tvrdi da je jedan od ciljeva akcija SDT-a i diskreditacija mladih političara tog političkog subjekta.
Ocijenio je da je akcija SDT-a u okviru koje je uhapšen Aleksandar Mijajlović, koji se tereti da je šef kriminalne grupe koja se sastoji od tužilaca, policajaca i političara, a koja je djelovala sa ciljem izvršavanja uticaja na političku i izvršnu vlast, sredstva javnog informisanja i druge važne ekonomske i društvene činioce, usmjerena na medije i na ućutkivanje.
- Šalje se poruka da ne smijete da drugačije razmišljate - smatra Milović.
Kaže da je DPS za pravdu, i da treba da odgovara svako ko je prekršio zakon.
- Stoga mi kao DPS jesmo za to da policija, tužilaštvo i sudovi rade svoj posao, ali ne smiju da ga rade selektivno - &nbsp;istakao je Milović.
Izrazio je i zabrinutost zbog bezbjednosne situacije i mafijaških obračuna po ulicama.
- Nikoga ne treba abolirati za kriminalne aktivnosti, ali mi dajte jedan predmet koji je nakon 2020. godine bio uperen na one koji su danas na vlasti - &nbsp;rekao je Milović i nabrojao niz predmeta kojima bi, kako smatra, SDT trebalo da se bavi.
Kaže da tek kada do toga dođe, moći ćemo reći da akcije, kako kažu, nijesu usmjerene na članove i simpatizere DPS-a.
- Ovo se ne dešava slučajno. Po rejtingu DPS ima 30 odsto podrške birača. Optuženima se stavlja na teret da žele da mijenjaju izbiornu volju, a dešava se upravo suprotno, da SDT želi da promijeni izbornu volju građana CG, jer možda DPS bi sa standardnim koalicionim partnerima i nekim novim možda treba da bude sada dio vlasti - kaže Milović.
Komentarišući podatke SDT-a u koje javnost ima uvid, kaže da kad bi se sudilo po ovom aršinu, "80 odsto građana CG bi trebalo da ode u zatvor".
- Ovo što se dešava u javnosti CG, gdje se pokrene akcija pa mediji danima objavlju spise predmeta, ako bi se po ovom aršinu odvijali stavri 80 posto građana CG bi trebalo da ode u zatvor. Riječ o progonu ljudi koji ne razmišljaju na isti način kao vladajuća većina, i diskreditaciji i mladih političara DPS-a - smatra Milović.

Milović: Nikoga ne treba abolirati za kriminalne aktivnosti, zabrinjava selektivnost SDT-a

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović upozorio je da najnovije poruke Međunarodnog monetarnog fonda potvrđuju ranija upozorenja opozicije da ekonomska politika 44. Vlade Crne Gore vodi zemlju ka stagnaciji i gubitku fiskalne stabilnosti.
- Umjesto obećanog razvoja i stabilnosti, suočavamo se sa alarmantnim posljedicama neodrživog modela ekonomske politike - rekao je Milović i dodao da su ključni problemi već vidljivi: rast inflacije i životnih troškova, pregrijanost ekonomije bez realnog osnova u produktivnosti, pad privrednog rasta i razvojnih potencijala, povećanje zaduženosti građana i privrede, rast broja blokiranih preduzeća i nelikvidnosti, katastrofalan trgovinski deficit, rast poreza – posebno u turizmu, pad stranih direktnih investicija i odlazak investitora.
Milović je na mreži Iks ocijenio da se Crna Gora suočava i sa urušavanjem institucija i partijskim zapošljavanjima, padom produktivnosti u svim sektorima i smanjenjem turističkog prometa, što dodatno ugrožava ključnu privrednu granu.
- Pokrenuta je spirala sloma javnih finansija i potpunog uništenja crnogorske ekonomije. Lažni, fiktivni rast životnog standarda bio je zasnovan isključivo na potrošnji, dok je realnost rast cijena svih proizvoda i usluga - poručio je Milović, ističući da su hitno potrebne strukturne reforme i odgovorna ekonomska politika kako bi se izbjegle godine stagnacije i gubitka ekonomske stabilnosti.

Milović: MMF potvrdio naša upozorenja, bez reformi slijede godine stagnacije

Kako objasniti gubitke u turizmu dok država ulaže u reprezentaciju bez jasnog rezultata? - upitao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović reagujući na informaciju da je resorna ministarka Simonida Kordić za pet mjeseci bila na „put oko svijeta“ za 32.252 eura. Njega interesuje ko će nadoknaditi stotine hiljada izgubljenih noćenja i štetu koju trpi domaća ekonomija. - Crnogorski turizam ove godine bilježi 370.000 noćenja manje - ukazao je on poručujući da je to alarmantan podatak koji bi trebalo da zabrine svakog donosoca odluka.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F1964574502651568576%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Milović je ustvrdio i da nam danas, umjesto hitnih mjera podrške domaćim hotelijerima, ugostiteljima i izdavaocima privatnog smještaja, stiže vijest o „putu oko svijeta“ Kordićeve.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250625150656_c1a9e5ef796fa0f4eb492841338b907aae882706dfa4bf6de9221b3a552083d2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250625150656_c1a9e5ef796fa0f4eb492841338b907aae882706dfa4bf6de9221b3a552083d2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Nikola Milović"> <figcaption>Nikola Milović(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Nekoliko ključnih pitanja: Da li se ovakvim ponašanjem razvija turizam Crne Gore ili destinacija koje se obilaze? Koja je stvarna korist od luksuznih putovanja plaćenih novcem poreskih obveznika? - pitao je Milović. Zanima ga i da li ovakav model vođenja politike znači da se crnogorski turizam svjesno gura u propast. Umjesto da se ulaže u promociju Crne Gore, unapređenje ponude i podršku lokalnim zajednicama sredstva se, kako je ukazao, troše na rute koje više liče na privatne avanture nego na državničke misije. - Dok ministarka obilazi svijet, crnogorski turizam tone, gubici rastu, a građani plaćaju cijenu neodgovornog upravljanja - zaključio je Milović.

Kordić na „put oko svijeta“ za 32.252 eura: Kako objasniti gubitke u turizmu dok država ulaže u reprezentaciju bez jasnog rezultata?

Forum žena Bošnjačke stranke priključio se globalnoj kampanji 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, sa jasnom porukom da je borba protiv nasilja društveni prioritet i zajednička odgovornost.
Iz Foruma poručuju:
– Nasilje nad ženama predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava i jedan od najrasprostranjenijih oblika diskriminacije u našem društvu. Uprkos napretku, brojni slučajevi nasilja i dalje prolaze neprijavljeni, a mnoge žene ostaju bez adekvatne podrške i zaštite. Zato insistiramo na snažnijem institucionalnom odgovoru. Moramo zaštititi žrtve.
Tokom kampanje Forum žena BS realizovaće niz aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti, edukaciju i osnaživanje žena, te jačanje saradnje sa organizacijama i institucijama koje se bave prevencijom nasilja.
– Naš cilj je jasna i snažna poruka: nasilje se ne smije tolerisati! – navodi se u saopštenju.
Forum žena BS poziva građanke i građane, medije, institucije i organizacije civilnog društva da zajednički podignu glas protiv nasilja i pruže podršku svim ženama koje se suočavaju sa ovim problemom.
– Svaka žena ima pravo na sigurnost, dostojanstvo i život bez straha – zaključuje se u saopštenju.

Forum žena Bošnjačke stranke: Stanimo zajedno u borbi protiv nasilja nad ženama

Pravo na učešće u drugom krugu imali su samo već prijavljeni visokoškolci, odnosno njih 313 koji u prvom krugu nijesu dobili poslodavca, odnosno koji nisu okončali prijavu, a koji su imali priliku da biraju neko od preostalih 10.969 slobodnih radnih mjesta, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
- Nakon elektronski sprovedenog povezivanja poslodavaca i korisnika, na osnovu prosječne ocjene potencijalnih korisnika i izabranih preferenci, ukupno 41 lice je dobilo mogućnost da se stručno osposobljava kod izabranog poslodavca- kazali su iz MPNI.
Naime, ove godine oglašeno je oko 13.000 slobodnih radnih mjesta od čega. Za četrnaesti ciklus Programa stručnog osposobljavanja prijavilo se ukupno 2.344 visokoškolaca od kojih je 2.072 dobilo priliku da se od januara 2026. godine stručno osposobljavaju kod željenog poslodavca.
Tabelu povezanih poslodavaca i korisnika nakon drugog kruga možete pronaći na linku: https://euprava.gov.me/strucno-osposobljavanje

MPNI: U drugom krugu 313 mladih je imalo priliku da radi pripravnički na nekom od 10.969 slobodnih radnih mjesta

Tokom gušenja antivladinih protesta u Tbilisiju prošle godine, gruzijske vlasti su možda koristile "kamit", hemijski ratni agens iz Prvog svjetskog rata, prema istrazi BBC-a objavljenoj 1. decembra.
BBC je razgovarao sa stručnjacima za hemijsko oružje, izvorima u specijalnim snagama gruzijske policije i ljekarima, prikupljajući dokaze koji ukazuju na upotrebu bromobenzil cijanida, koji je francuska vojska nazvala "kamit".
Francuska ga je koristila na Zapadnom frontu tokom Prvog svjetskog rata, ali ga je napustila 1930-ih zbog zabrinutosti oko dugoročnih efekata. Kasnije je zamijenjen sigurnijim CS plinom ("suzavcem").
Jedan demonstrant je opisao mlazove vodenih topova kao "vrele", osjećaj koji je trajao čak i nakon pranja. Drugi demonstranti koji su demonstrirali protiv suspenzije evropskih integracija Gruzije do 2028. godine takođe su prijavili produženi nedostatak daha, kašalj i povraćanje.
Gruzijske vlasti nazvale su nalaze istrage "apsurdnim" i tvrde da je policija djelovala zakonito kao odgovor na "nezakonite radnje divljanja kriminalaca".
Radio Slobodna Evropa (RSE) nije mogao potvrditi navode iz istraživanja BBC-a, ali &nbsp;Gruzijski servis RSE ranije su izvijestili da je gruzijska policija možda upotrijebila više od samog suzavca.
Sredinom decembra prošle godine, RSE je razgovarao s Rusima koji su učestvovali u protestima. Novinarka Valeria Faizullina tada je rekla da su gruzijske snage sigurnosti "odlučile pretvoriti vodene topove u punopravno hemijsko oružje", čiji rafal, kada se ispali u kožu, stvara "osjećaj kao da ste živi spaljeni".
- Moje kolege i ja smo zaključili da dodaju mješavinu suzavca i biber spreja. Tokom prvih nekoliko dana ta 'voda' me je pogodila u glavu. A nakon toga sam počeo osjećati kao da je u blizini granata sa suzavcem. Oslijepio sam i počeo se gušiti, te sam morao tražiti pomoć od demonstranata kako bi mi isprali oči fiziološkim rastvorom. Međutim, nije bilo granata; samo su me polili vodenim topom- rekao je tada novinar Fjodor Kudokormov.
Upotreba hemijskog oružja protiv demonstranata mora se odmah zaustaviti, napisao je alergolog i imunolog Giorgi Kamkamidze na društvenim mrežama u decembru 2024. godine.

BBC: Gruzijska policija možda koristila hemijsko oružje iz Prvog svjetskog rata da razbije proteste

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Bivši vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejan Knežević i nekadašnji šef Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorad Žižić privedeni su u 19.30 na saslušanje u Viši sud.
Na saslušanje je, prema informacijama Portala ETV, priveden i policijski službenik Aleksandar Bošković.
Njih će saslušati sutkinja za istrage Suzana Mugoša koja će odlučiti o zahtjevu SDT-a koje je tražilo pritvor za Kneževića, Žižića i Boškovića.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak, po nalogu SDT-a, zbog sumnje da su navodno bili članovi grupe, koju je prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Knežević i Žižić negirali su pred specijalnim tužiocem Jovanom Vukotićem navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
Osim Žižića i Kneževića u subotu tokom noći uhapšen je i policijski funkcioner Aleksandar Bošković.

Knežević, Žižić i Bošković privedeni na saslušanje u Viši sud

U razgovoru za Portal ETV, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, iznosi procjenu aktuelnih političkih prilika u zemlji, tvrdeći da se sve jasnije nazire kraj vladavine Aleksandra Vučića.&nbsp;
Njena analiza ukazuje na duboku krizu legitimiteta, rastuće nepovjerenje unutar državnih struktura i promjene u međunarodnim odnosima, što, prema njenim riječima, označava ulazak Srbije u period političkog preokreta.
Biserko za Portal ETV kaže da se sve jasnije nazire politički kraj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Mislim da on ide kraju, koliko će to trajati teško je reći. U zemlji je u velikoj mjeri izgubio legitimitet, kao i u svijetu. Nije spreman za izbore jer nema većinu. Činjenica da smjenjuje ključne ljude u policiji i da želi preuzeti kontrolu nad vojskom ukazuje na to da nema povjerenja u vlastito okruženje - navodi ona.
Biserko ukazuje da mnogi osjećaju kraj i ne žele učestvovati u njegovoj sve nasilnijoj politici.&nbsp;
- U panici smjenjuje ljude ukoliko su podržali studente ili pokazali simpatije prema protestima. Ne stoji dobro ni kod Trumpa, ni kod Putina, što se najbolje vidi na slučaju NIS-a - navodi.
Prema njenim riječima, EU je sve nepovjerljivija, ali još želi zadržati Srbiju na evropskom putu.&nbsp;
- Studenti su otrijeznili društvo poslije 40 godina šovinizma i populizma. Taj proces će trajati godinama, ali povratka na staro više nema - kazala je Biserko za Portal ETV.&nbsp;

Tag: nikola-milovic

Milović: To što se zadužujemo da bismo imali „rezervu“ je znak da je u sistemu upaljen crveni alarm

Milović većini: Neodgovorno i brzo ste sve uradili, nijeste poslušali ni CBCG

Milović: Država na kreditu, život na dugu — standard građana pozajmljen, a ne zarađen

Milović generalni sekretar, Papović predsjednik Političkog savjeta DPS-a

Opozicija pisala Satleru: Većina predložila za člana Senata DRI kandidata koji ne ispunjava zakonske uslove

Milović pozvao na skup: Okupimo se u ime slobode, antifašizma i dostojanstva svakog građanina Crne Gore

Milović: Populizam i potrošnja danas - dug i kriza sjutra

Milović: Nikoga ne treba abolirati za kriminalne aktivnosti, zabrinjava selektivnost SDT-a

Milović: MMF potvrdio naša upozorenja, bez reformi slijede godine stagnacije

Kordić na „put oko svijeta“ za 32.252 eura: Kako objasniti gubitke u turizmu dok država ulaže u reprezentaciju bez jasnog rezultata?

Milović: To što se zadužujemo da bismo imali „rezervu“ je znak da je u sistemu upaljen crveni alarm

Forum žena Bošnjačke stranke: Stanimo zajedno u borbi protiv nasilja nad ženama

MPNI: U drugom krugu 313 mladih je imalo priliku da radi pripravnički na nekom od 10.969 slobodnih radnih mjesta

BBC: Gruzijska policija možda koristila hemijsko oružje iz Prvog svjetskog rata da razbije proteste

PRATITE TVe UŽIVO