Sređivanje biračkog spiska jedno je od najkompleksnijih pitanja u izbornoj reformi i za njegovo rješavanje mora postojati politička volja, kazao je predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša, navodeći da će to biti prvi test za Odbor za izbornu reformu. 
 
Mugoša je u intervjuu agenciji MINA rekao da problemi u biračkom spisku postoje više decenija, da po tom pitanju nije urađeno puno i da tome u narednom periodu treba posvetiti posebnu pažnju. 
 
- Pitanje uređenja biračkog spiska je možda i najkompleksnije pitanje koje nas čeka u izbornoj reformi. Sva ostala mogu da se riješe normativnim promjenama, izmjenom zakonskih odredbi, ali pitanje ažurnosti biračkog spiska će možda biti i najizazovnije- kazao je Mugoša. 
 
On je naglasio da, prilikom sređivanja biračkog spiska, treba voditi računa o dostignutim međunarodnim standardima, imajući vidu i određena pozitivna zakonska rješenja koja će možda biti promijenjena. 
 
- Pitanje biračkog spiska je i pitanje političke volje koja mora da postoji, tako da bih rekao da će jedan od prvih zadataka i prvi test za Odbor za izbornu reformu biti upravo i ovo pitanje- rekao je Mugoša. 
 
On je kazao da je popis stanovništva pokazao neslaganja kada je u pitanju odnos broja birača i punoljetnih građana koji žive u Crnoj Gori, dodajući da sporna dimenzija biračkog spiska najviše proizilazi iz neažurnosti registra prebivališta. 
 
Govoreći o slučaju duplih birača, Mugoša je naveo da rješenje za to ne postoji u sadašnjem pravnom okviru. 
 
- Kao jedna od ideja u javnosti se pominjalo zaključivanje međunarodnih sporazuma, gdje bi Crna Gora mogla da uporedi zbirku podataka sa podacima biračkog spiska drugih država- &nbsp;rekao je Mugoša. 
 
Upitan da li se pitanje duplih birača može riješiti zaključivanjem tih sporazuma i ko je nadležan za rješavanje tog pitanja, on je odgovorio da će najveće očekivanje u tom smislu biti od Ministarstva unutrašnjih poslova, koje vodi birački spisak i baze podataka. 
 
- Što se tiče duplo upisanih birača, to pitanje se, prema mom mišljenju, jedino može urediti nekim međunarodnim sporazumima, ukoliko bi postojala volja na širem političkom regionalnom nivou da do toga uopšte dođe- smatra Mugoša. 
 
On je, govoreći o legitimnosti i legalnosti biračkog spiska, rekao da postoji legalitet jer je birački spisak definisan zakonskim procedurama, dok je pitanje njegovog legitimiteta složenije, zato što nije samo pravno, već i šire politikološko pitanje. 
 
Mugoša je kazao da nelogičnost po pitanju odnosa između broja punoljetnih građana koje je pokazao popis i birača u biračkom spisku, ukazuje da postoji problem sa povjerenjem u birački spisak. 
 
On je, govoreći o izbornoj reformi, rekao da to što Odbor od 2015. godine ne daje očekivane i željene rezultate, govori o manjku političke volje. 
 
- Ne mislim da ne postoji želja za reformom, već da isplivaju neki prioritetni politički problemi koji se uvijek nađu u fokusu i budu značajniji od izborne reforme i zbog toga se zanemari ili blokira rad Odbora- dodao je Mugoša. 
 
Prema njegovim riječima, za izbornu reformu potrebni su politička stabilnost i politička volja. 
 
Mugoša je rekao da je u prethodnih deset godina, koliko se čeka izborna reforma, iznjedreno mnogo problema u izbornom kontekstu i ambijentu u Crnoj Gori. 
 
On je istakao da ne bi bio zadovoljan ukoliko bi izborna reforma bila „kozmetička“ i podsjetio da svi izvještaji međunarodnih organizacija govore o tome da je Crnoj Gori potrebna sveobuhvatna, sistemska i korjenita reforma. 
 
- Ne možemo se zadovoljiti samo promjenom određenih zakonskih odredbi, već se moramo posvetiti svemu što je deset godina zanemarivano- rekao je Mugoša. 
 
On je kazao da se u radu Odbora za izbornu reformu najdalje odmaklo sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata, što je jedna od ključnih stvari koju treba završiti u ovom mandatu tog tijela. 
 
- Tu su naravno i pitanja koja već duže vrijeme opterećuju javnost, a tiču se depolitizacije izborne administracije, dok su značajna i pitanja otvorenih izbornih lista, neposrednog izbora predsjednika opština i izbora u jednom danu- naveo je Mugoša. 
 
On je kazao da su politički akteri deklarativno saglasni sa idejom održavanja izbora u jednom danu. 
 
Prema riječima Mugoše, izbori u jednom danu bi doprinijeli prestanku kontinuirane izborne kampanje u Crnoj Gori, a time bi se riješilo i pitanje „izbornog turizma“. 
 
- Kao član radne grupe koju je formiralo Ministarstvo javne uprave, a koja treba da predloži koncept zakona o lokalnim izborima, mogu reći da se u toj radnoj grupi vrijedno radi na svim tim rješenjima koji se tiču lokalnih izbora- rekao je Mugoša. 
 
On je istakao da je mandat radne grupe oročen na predloge, dok će na Odboru za izbornu reformu biti da odluči koja od tih rješenja će uvažiti i da li će ići sa konceptom jedinstvenog izbornog zakona, ili će on biti razdvojen na nacionalni i lokalni nivo. 
 
Mugoša je podsjetio da za održavanje izbora u jednom danu treba postići i politički konsenzus kada bi oni bili održani, dodajući da to otvara i pitanje skraćenja mandata određenim jedinicama lokalne samuprave. 
 
- Ovdje nijesu problem pravna rješenja, već najveće izazove vidim među političkim akterima - kada će se oni dogovoriti da izbori budu sprovedeni i kada će se jedinicama lokalne samouprave, saglasno tome, skratiti mandat- naveo je Mugoša. 
 
On je naglasio da i po pitanju otvorenih lista postoji relativna saglasnost političkih aktera. 
 
- Smatram da bi otvorene liste donijele dodatni kvalitet reprezentativnosti, a pored toga bi i afirmisale odgovornost samih političara- rekao je Mugoša. 
 
Kako je istakao, mora se posebno voditi računa o tome da otvorene izborne liste ne budu na uštrb predstavljenosti žena. 
 
Mugoša je kazao da otvorene liste donose i određene izazove koji se tiču edukacije biračkih odbora i dodao da su za takav sistem potrebni bolje edukovani odbori i izborne komisije. 
 
On je rekao da postoje različiti modeli otvorenih lista, od jednog preferencijalnog glasa ili više kandidata za koje će građani moći glasati, pa ostaje da se vidi za šta će se Odbor za izbornu reformu, kao predlagač, izjasniti. 
 
Upitan da li očekuje da Odbor za izbornu reformu završi posao i da ne bude više pomjeranja rokova, Mugoša je rekao da izvjesna tolerancija po pitanju rokova mora da postoji. 
 
- Čini mi se da Odbor ovoga puta mora da pokaže drugačiji pristup i demonstrira crnogorskoj javnosti da je to tijelo gdje se zaista radi, gdje se predlažu rješenja koja će unaprijediti izborni sistem- kazao je Mugoša. 
 
On je ocijenio da će osnovni izazovi u narodnom periodu u radu Odbora biti potencijalni politički problemi, koji nemaju direktne veze sa izbornim sistemom i radom tog skupštinskog tijela. 
 
Prema riječima Mugoše, ohrabruju zahtjevi i očekivanja međunarodnih partnera u odnosu na izbornu reformu u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji (EU). 
 
- Ako imamo realnu ambiciju da postanemo naredna članica EU, moramo da razmišljamo o usklađivanju izbornog sistema sa pravnom tekovinom EU i šta su standardi po pitanju sprovođenja izbora za Evropski parlament- rekao je Mugoša. 
 
On je istakao da će najmanje šest mjeseci biti potrebno za implementaciju određenih rješenja i da je jedan od međunarodnih standarda da se izborna reforma ne sprovodi u godini izbora, pa bi sve po pitanju izglasavanja i implementacije zakona trebalo da bude gotovo najkasnije početkom naredne godine. 
 
Upitan o situaciji u Šavniku, gdje izbori nijesu završeni od oktobra 2022. godine, Mugoša je kazao da to što u Opštinskoj zbornoj komisiji (OIK) ne može da se donese odluka o ponavljanju izbora, najbolje pokazuje koliko je potrebna depolitizovana izborna administracija. 
 
- Politički subjekti imaju privilegiju da imenuju svoje predstavnike u raznim institucijama u Crnoj Gori i smatram da bi odricanje makar od tog dijela predstavljenosti u izbornoj administraciji bio značajan iskorak- rekao je Mugoša. 
 
On je objasnio da je nemogućnost DIK-a da preuzme nadležnost OIK-a u slučaju Šavnika, dovela do situacije da izbori ne mogu da se završe. 
 
Kako je rekao Mugoša, jedan od predloga koji figurira je i stvaranje mogućnosti DIK-u da, u bilo kojim izborima, preuzme nadležnost OIK-a kada ne radi svoj posao u skladu sa zakonom. 
 
On je zaključio da ostaje da se vidi da li će tražiti neko ad hoc rješenje za Šavnik, ili će ta opština čekati održavanje izbora u jednom danu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: Sređivanje biračkog spiska jedno od najkompleksnijih pitanja, mora postojati politička volja da se riješi problem

Trenutni model Državne izborne komisije (DIK) je dominantno politički a lokalne prilike poput onih u Šavniku mogu se preliti na državni nivo ukoliko neki politički subjekti odluče da blokiraju DIK - kazao je predsjednik te komisije Nikola Mugoša na CDT-ovoj konferenciji „Izborna reforma kao ključ demokratizacije: Postoji li politička podrška za promjene?“.
Mugoša je, kako se navodi u saopštenju CDT-a, podsjetio da je glasanje u Šavniku pokušano devet puta, da svake nedelje DIK stigne prigovor da se ponovi glasanje, da se već diskutovalo na sjednicama sve što je moglo, da onda Opštinska izborna komisija (OIK) u Šavniku ne održi sjednicu i tako sve u krug.
-„Naravno da se lokalne prilike mogu preliti na centralni nivo, samo ako neki politički subjekti budu zainteresovani da blokiraju DIK, mi kao društvo i institucije nismo pokazali dovoljan nivo agilnosti kada je u pitanju rješavanje problema, poruka je prenijeta i na druge opštine, odnosno OIK-e - rekao je Mugoša.
Kazao je da je u posljednih par godina uočen zabrinjavajući trend tokom svakog izbornog procesa, da partije prebroje koliko imaju članova u OIK i onda kalkulišu. 
- Došli smo u fazu kada politički subjekti smatraju da se izbori dobijaju u komisijama, a ne na glasanju, potrebna nam je drugačija politička kultura, ako je cilj prebrojati koliko ruku ima u OIK – onda smo u velikom problemu - kazao je Mugoša.
Problem u Šavniku, istakao je, nije više samo pravni problem. 
- Treba ga rješavati u okviru Odbora za izbornu reformu - istakao je Mugoša.
Dodao je da je Šavnik simbol koji treba sve da nas zabrine i da trenutno ne postoji održivi model koji bi spriječio da se ovo dešava.
Govoreći o depolitizaciji DIK, Mugoša je kazao da imamo izražen konsenzus po pitanju profesionalizacije izborne administracije.
- Ukoliko u tome ostanemo dosljedni, 2025. možemo doći do novog rješenja kada je u pitanju DIK - naveo je Mugoša.
Istakao je da je trenutni model DIK u kojoj sjedi devet predstavnika partija i dvoje koje nisu iz političkih subjekata dominantno politički.
- Možete pretspostaviti koliki je uticaj dvoje u odnosu na devet - dodao je Mugoša. 
Ohrabrujuće je, prema njegovim riječima, to što NVO, za koje navodi da raspolažu najvećim resursima i znanjem u oblasti izbora, imaju konsenzus da treba depolitizovati izbornu administraciju.
Govoreći o izbornom sistemu u Crnoj Gori, on je kazao da je izborni sistem odgovarajući kao i izborni model, te Dontova formula koja favorizuje veće subjekte, naročito kada se uzme u obzir rascjepkanost na političkoj sceni.
- Najveće pitanje će biti otvorene liste, da li će biti potpuno otvorene, da li ćemo zadržati zatvorene ili će biti poluotvorene, to je stvar diskusije - rekao je Mugoša.
Osvrnuo se na prijedlog Ženskog kluba da na izbornim listama bude 40 odsto žena. 
- Ta opšta norma povećanja je dobra, ali ću vas podsjetiti da smo do 20 odsto žena u parlamentu stigli tek 2014. kada smo integrisali normu da je svaka četvrta na listi žena, i o tome treba voditi računa više nego o ovome da bude 40 odsto žena, jer se dešavalo da ima visok procenat žena na listama ali da su na pozicijama koje ne garantuju ulazak u Skupštinu - rekao je Mugoša.
Posebnu pažnju, naveo je, treba posvetiti manjinskim narodima. 
- Jedno od pitanja je predstavljenost romske manjine koja broji 0,9 odsto, to će biti tema Odbora, vidjeli smo kretanja kada je u pitanju ruska i ukrajinska manjina - naglasio je Mugoša.
Podsjetio je na pokušaje zloupotrebe afirmativne akcije na prethodnim izborima kada se jedna lista pokušala predstaviti kao italijanska i hrvatska a 2020. se jedna pokušala predstaviti kao lista Jugoslovena.
Odbor za sveobuhvatnu reformu je, naveo je Mugoša, imao početni elan, koji je, kako kaže, vremenom splasnuo.
- Izborna reforma ne može riješiti sve devijacije i anomalije našeg izbornog sistema, potrebna je šira društvena emancipacija, a politički akteri treba da preuzmu primat. Potreba za izbornom reformom po izvještajima svih relevantnih organizacija je potrebna zbog nas samih i da je to suština, usklađivanje i harmonizacija sa EU - rekao je Mugoša.
On je zaključio i da uskoro treba da razmišljamo kako će biti uređen izborni sistem i u odnosu na izbore za Evropski parlament.

1250x600

1084x550

Mugoša: Šavnik simbol koji treba sve da nas zabrine, može se preliti na Crnu Goru

Pune dvije godine izbori Šavniku ne mogu da se privedu kraju, a Državna izborna komisija je, kako kažu u DIK-u, iscrpila sve pravne injekcije.
U biračkom spisku ima 400 glasača više nego stanovnika. Svaki dosadašnji pokušaj da se izbori održe pao je u vodu. Državnoj izbornoj komisji ruke vezane, jer je politika preuzela primat nad pravom.
- DIK je iscrpio sve nadležnosti, tako da smatram da je ovo sada već definitivno teren Odbora za izbornu reformu - kazao je Nikola Mugoša iz Državne izborna komisija za TVCG.
Izborna reforma nije prioritet tog Odbora, jer se poslanici bave izborima. Samo ove godine imali smo nadmetanje u Andrijevici, Podgorici, Kotoru, Gusinju, Budvi već drugi krug, i predstojeće u Beranama. Zato bi prema riječima Mugoše, preporuka EK i izbori u jednom danu mogli biti veliko rasterećenje.
- Ne treba gajiti iluziju da bi to rješilo sve probleme. Međutim, smatram da bi u velikoj mjeri zaokružilo ono što jesu aktuelni problemi, ali sve ono čemu mi svjedočajemo unazad nekoliko posljednjih izbornih procesa, a i u dugogodišnjem periodu, jeste to da imamo politizaciju izborne administracije, što smatram jednim od ključnih problema u našem izbornom sistemu - kaže Mugoša.
Mugoša smatra da bi reforma trebalo da se bavi i time što u opštinskim izbornim komisijama sjede partijski ljudi koji drže konce u svojim rukama.
- Dok god su izborne komisije instrumentalizovane i pod političkim uticajem političkih partija, u tom smislu smatram da su i kompromitovani izborni procesi - kazao je Mugoša.

Mugoša: Dok su komisije pod političkim uticajem izborni procesi su kompromitovani

Državna izborna komisija (DIK) na večerašnjoj sjednici je usvojila prigovore Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) i naložila Opštinskoj izbornoj komisiji u Kotoru da donese odluku o ponavljanju izbora na biračkim u Mircu i Prčanju.&nbsp;
DIK je, sa druge strane, odbacila dva prigovora kandidata za tamošnjeg odbornika Vladimira Jokića - uz obrazloženje da je o situaciji na koju referiše već donijeta odluka.
Na večerašnjoj sjednici DIK je odbila svih 15 prigovora koje je podnio Nebojša Vuksanović, punomoćnik Vuka Kadića, nosioca izborne liste „Dr Vuk Kadić - Pokret Naprijed – Za Podgoricu i porodicu“ na rješenja Izborne komisije u Podgorici.
Na višesatnoj sjednici DIK je izvršila uvid u izborni materijal sa određenih biračkih mjesta i utvrdila da su prigovori neosnovani.
Jedan od prigovora odnosio se na biračko mjesto broj 27 u Osnovnoj školi "Dragiša Ivanović" u Doljanima, gdje nedostaje izvod iz biračkog spiska, a predsjednik DIK-a Nikola Mugoša rekao je da su prilikom razmatranja ovog pitanja postojala različita mišljenja među članovima Komisije, te nije bilo potpune saglasnosti o tome da li ovaj nedostatak predstavlja dovoljan osnov za usvajanje prigovora.
Tako je DIK sa osam glasova protiv odbila ovaj prigovor.&nbsp;
Za usvajanje su glasali predsjednik Mugoša i član Komisije Milisav Ćorić.
Sjednica DIK-a trajala je nekoliko sati.

Anja Ivanović

DIK odlučila: Izbori se ponavljaju na dva mjesta u Kotoru, odbijeni svi prigovori Vuka Kadića u Podgorici

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković i čelnik Državne izborne komisije (DIK) Nikola Mugoša upravo u Centru bezbjednosti Podgorica daju izjave u svojstvu građana povodom informacija o eventualno nezakonito upisanim biračima.
Tužilac je naložio da oni u svojstvu građana daju izjave - a nakon što je Živković nedavno na pres konferenciji objelodanio da su u posjedu dokaza da 3.300 birača koji imaju pravo glasa u Srbiji i Republici Srpskoj - planiraju to da ostvare sjutra u Podgorici na lokalnim izborima.
Živković je na konferenciji za medije kazao da imaju imena i prezimena tih ljudi, koja će proslijediti tužilaštvu i biračkim odborima, poručujući da neće moći daglasaju u Podgorici jer je to prekrajanje izborne volje.
- To smo vidjelo i u Beogradu. To je tzv. "Beogradski scenario". Upoznaćemo nadležno državno tužilastvo i očekujemo najhitniji odgoovor kao i sprovođenje istrage. U obavezi smo da upoznamo domaću i međunarodnu javnost o tome - naveo je Živković tom prilikom.
On je rekao da je značajan broj tih osoba kupile avio-kartu da dođu Podgoricu, ali poručuje da će ih spriječiti da glasaju 29. septembra.
- Neka ne pokušavaju da dolaze u Podgoricu s tom namjerom - poručio je Živković.
Živković je naglasio da posrijedi nijesu dezinformacije, niti je cilj je podizanje tenzije pred izbore.&nbsp;
- Ne radi se ovdje o državljanstvu. Da biste dobili pravo da glasate u Crnoj Gori, ne možete imati pravo da glasate u tri države - RS, Srbiji i Crnoj Gori. Vlast pokušava da nadomjesti razliku koja je potrebna za pobjedu. Pošto ce izgubiti, pribjegavaju metodama sa strane - napomenuo je tada Živković.

Živković i Mugoša daju izjave u CB Podgorica povodom informacija o biračima iz Srbije i Republike Srpske

Tokom prikazivanja filma “Roda” našeg sjajnog reditelja Isa Ćosje prekinuto je ono što nikada ne bi smjelo biti prekinuto - pravo autora da ispriča priču. Pravo publike da je čuje. Pravo filma da bude prikazan. U tom trenutku, bez dileme, donijeli smo odluku. Taj film, koji je neko pokušao da utiša, biće film koji će zatvoriti ovogodišnju Džadu - poručila je izvršna direktorica Džada film festa Nina Lončar.
- Dragi prijatelji Džade i svi građani Podgorice, svi vi koji nas podržavate, ali i vi koji nas osuđujete. Kada smo počeli da pripremamo ovogodišnje jubilarno izdanje Džada film festivala, nismo ni slutili da ćemo morati govoriti o ovakvim temama i ovakvim stvarima - navela je Lončar.
Ušli su u desetu godinu sa entuzijazmom.
- Sa ponosom na sve što smo do sad izgradili zajedno sa publikom, autorima, komšijama, i filmskim stvaraocima iz cijelog svijeta. Pripremili smo izuzetno bogat takmičarski program i filmove koji su promišljeni, hrabri, nježni i važni. I sve je išlo onako kako smo zamislili…do jednog trenutka. &nbsp;Tokom prikazivanja filma “Roda” našeg sjajnog reditelja Isa Ćosje prekinuto je ono što nikada ne bi smjelo biti prekinuto - Pravo autora da ispriča priču. Pravo publike da je čuje. Pravo filma da bude prikazan. U tom trenutku, bez dileme, donijeli smo odluku. Taj film, koji je neko pokušao da utiša, biće film koji će zatvoriti ovogodišnju Džadu - istakla je Lončar.

Lončar o prekidanju filma "Roda": Prekinuto ono što nikada ne bi smjelo - pravo autora da ispriča priču

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljena su 1.754 ambulantna pregleda, od čega 363 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinuto 225 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 309.
"U istom periodu obavljena su 54 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 119 pacijenata, od čega 18 u IBD-u", kaže se u saopštenju.
Iz KCCG su rekli da su u Centru za radiološku dijagnostiku odrađene 574 dijagnostičke procedure, od čega 98 CT i 41 MR pregled.
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 68 dijagnostičkih procedura, od čega dva CT i deset MR pregleda.
"U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 1.192 pacijenta i odrađene 34.402 analize", navodi se u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je pet beba.

U KCCG za dan obavljeno preko 1,7 hiljada pregleda

Regionalni mediji i društvene mreže ne prestaju da bruje o fotografiji sa zvaničnog događaja u Pekingu, gdje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić završio — simbolično i doslovno — na samoj margini.
Na snimku koji je nastao povodom obilježavanja 80. godišnjice kapitulacije Japana u Drugom svjetskom ratu, Vučić stoji sam, na kraju reda, iza svih ostalih lidera. Tretman koji su mnogi ocijenili kao diplomatsko poniženje odmah je izazvao salvu komentara:
"Tamo gdje i pripada.“
„Odbačen od svih, kao da ima šugu.“
„Magareća klupa svjetske politike.“
Ovo su aamo neki od komentara korisnika na portalima i društvenim mrežama.
Za razliku od Vučića, centralna mjesta uz domaćina, kineskog predsjednika Si Đinpinga, zauzeli su lideri velikih i strateških saveznika Kine: Vladimir Putin (Rusija), Kim Džong Un (Sjeverna Koreja), Aleksandar Lukašenko (Bjelorusija) i Masud Pezeškijan (Iran). Na ceremoniji su bili i predstavnici Kube, Pakistana, Mongolije, Mjanmara, Malezije, Laosa, Vijetnama, Indonezije, Demokratske Republike Kongo, Zimbabvea i gotovo svih centralnoazijskih zemalja.
Poruka je bila jasna: hijerarhija postoji, i zna se ko gdje stoji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDOJ_cHQkg3c%2F%3Figsh%3DMXdicWp4ZTg4Nzlnbg%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mediji i mreže i dalje bruje zbog Vučića u Pekingu: Odbačen od svih - kao da ima šugu, u magarećoj klupi

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Uvaženi Okrivljeni, Oče Veseline,
Da odmah počnem pozdravom i čestitkama. Prvo, da Vama i Bobiju čestitam godišnjicu nadasve neobičnog ustoličenja uvaženog gospodina Joanikija, u Cetinjskom manastiru. Znam da obilježavate tu obljetnicu, pa neka je hairli! i još samo sitnica – ako bi mogli da nam kažete ko ono bijaše pucao na policiju onog 5. septembra? Šta kaže Nelegalni, ta naša medijska luča, javlja li mu se što? Ima li barem vizija kakvih?
Druga čestitka odnosi se na izbor potpredsjednika Savjeta. Uvaženi predstavnik Univerziteta, gospodin Vladimir Drekalović, izabran je za Vašu desnu ruku! Da podsjetim, za one koji slučajno budu ovo čitali, to je onaj profesor koji je ocijenio da je RTCG napravila ozbiljne pomake u objektivnosti jer je Dnevnik počeo izjavom nekog advokata koji je rekao nešto ne baš pohvalno o Vladi. I pomogao da shvatimo koliko je malo potrebno za napredak, kad je stanje – nula.
Ajde, neka je srećno i da krene naoposleno. Da radimo na ovom pomirenju i da smo zdravo, pa ćemo lako za ovo ostalo.
Eto, kurtoaziju smo obavili, izvršili sretnikanje i sad da se odmah bacimo na analizu aktuelnih dešavanja.
Biću slobodna da zamijetim jednu pojačanu ležernost u Vašem i Raonićevom obnašanju funkcija koje pokrivate, da ne kažem pritiskate. Ne znam da nije neki akutni problem u pitanju? Dešava li vam se i dalje da “vidite” OKG grupe u RTCG i ostatke bivšeg režima koji hoće da sabotiraju razvoj Javnog servisa? Ako je odgovor DA, nije dobro.
Koliko vidim Nelegalni se baš lijepo šali po društvenim mrežama. Nadasve primjereno mjestu koje je prigrabio, godinama koje ima, ovom trenutku i aktuelnim događajima. Pošto je debelo zakasnio za ozbiljnije ispravljanje kardinalnih smetnji u oblasti sopstvene (ne) pismenosti i smisla za humor, možda da proba nekako da barem ublaži taj deficit? Neki suplementi, recimo? Otkud znam, možda pomogne. Riblje ulje? Tako nešto. A, što se vrlo primjetne nervoze tiče - bromazepam. Obavezno. Ujutro i uveče. Ili neka meditacija? Šetnja po Durmitoru? Štagod, samo da se makne sa mreža da nas ne blamira više.
Nešto se pitam – jeste li sigurni da ste, vas dvojica, sve dobro skontali kad ste se ustoličili u RTCG? Te funkcije na kojima ste nijeste dobili u nasljedstvo, nego vas je neko izabrao i tu posadio. Čini mi se da taj dio nijeste dobro razumjeli. Često pomislim kako i zašto je došlo do tog zgibenija ( vašeg ustoličenja), ali ajde sad, bilo je što je bilo. Uostalom zgibenije sadržano u Vašem izboru, mila je majka pri apokalipsi oličenoj u Raonićevom direktorovanju.
Sukladno ovoj prethodnoj analizi treba li uopšte imati dilemu čija je bila genijalna ideja da istoričar Aleksandar Stamatović gostuje u emisiji Naglas?
A šta ste Vi rekli o toj problematici? Da citiram: “Nemam stav o Aleksandru Stamatoviću i neću da ga kažem”. Potpuno logično! Odgovor kristalno jasan i koncizan. Ko poslije toga može da Vam postavi još neko pitanje? Raonić je već dokazani doktor za petljanje u kriznim situacijama. On je to okrenuo na komiku, na društvenim mrežama. Ma, čudesno kako se divno šali. Čak na jednom mjestu kaže,“bacajući šalu”, da će ga optužiti da je VULENTAR! Raoniću, dragi, knjigu u šake. Davno je Dositej rekao: “Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce”. Pusti ti “zelene energije” i misiju Javnog servisa, imaš ti prečeg posla, rekla bih.
Znači, koliko možemo da zaključimo - Vas dvojica nemate pojma kako se Stamatović one noći obreo u studiju RTCG? Ajde onda da rekonstruišemo zbivenije… Izgleda je osoba samo banula?! Šetao prije toga po onom Naodovom parku i ajde šta će, rano bilo da se liježe i on pravac – studio. Ono jeste, stvarno, dešava se to. Pričali su naši stari da je bilo u prošlosti takvih slučajeva. Doduše nema pisanih tragova, ali ajde da ne kupimo trunje.
I, sad, kako to obično biva u debatnim emisijama, u studiju su bili samo voditelj i jedan gost. Valjda je bilo zamišljeno da on debatuje sa samim sobom. Što je potpuno normalno za emisije tog tipa. Ali, eto, kako život namjesti slučajnosti. Profesor Šerbo predavao “nepozvanom” Stamatoviću, pa kad se on pojavio tu nastupi pitanje đe si, kako si. Riječ po riječ, uključi se kamera i voditelj šta će… Ne može da izbaci Stamatovića, on već sjeo. Rukovodstvo RTCG ništa ne sluti, kakva je drama na pomolu. A, i ako ćemo pravo, što bi uredništvo RTCG-a moralo da zna kakve stavove zastupa Aleksandar Stamatović?! Što, da im nije to slučajno u opisu posla?! Takve odvratne insinuacije mogu da izgovore samo oni ostaci bivšeg režima koji pokušavaju da sabotiraju napredak i razvoj Javnog servisa..
Koliko vidim, Vi i Bobi, polako prelazite na ilegalan način rada?! Kako drugačije da protumačimo to što ste tražili da se, tokom sjednice Savjeta, “mediji povuku i ostave vas da radite u tišini”?! Još ako su novinari sami “provalili” lokaciju đe se sastajete za moj pojam to je ilegala jedan kroz jedan. Doduše, za Bobija je to već notorna stvar, ali šta bi Vama?
Sad da vidimo kakva je taina bila u pitanju.
Raspravljali ste o PP Planu, finansijskom izvještaju, koeficijentima, raspodjeli stanova i tačka - razno.
Dakle, nešto ste prčkali oko Programsko-produkcionog plana, pa da probam da objasnim šta pokušavate. Nelegalni Raonić je davno skontao - veća minutaža za političare na programu RTCG proporcionalna je broju njegovih mandata na čelu Javnog servisa. I garant njegovog opstanka! E, zato mi gledamo svakog dana kakvi su političari bili kad su bili mali, pa veliki, pa šta su jeli, pa pili, đe su bili, šta su sanjali, đe su učili, zašto su učili i tako to i tome slično. I pošto mu se čini da RTCG ne može dovoljno da proizvede sama, on ubaci kao neku nezavisnu produkciju, koja opet – gle čuda, pravi emisije o političarima, ali iz “nekog drugog ugla”. Recimo emisiju tipa što su bili mali kad su bili mali!
I, ajde sad, budimo pošteni, koji bi političar odolio prilici da pola sata, u nekom dobrom terminu, na nacionalnoj televiziji, filozofira o smislu i besmislu?!
A, nije da Vi Bobiju ne pružate ruku. Preciznije – kadar! Sve Vam je to Nacrtano.
Problematika - koeficijenti, povećanje plata i raspodjela stanova, to ne ide dobro. Tu nešto nijeste dobro radili. Predlažem, a Vi to možete, da se organizuje jedan moleban. Ne vidim drugo rješenje. Da se pozove Metodije, ako nije što zauzet oko Pavla i ostalog četništva, da na tome poradi. Ako je on zauzet da zovemo Joanikija pa da se mi djelatnici okupimo u novom studiju i to obavimo? Ako ni on ne može, s obzirom na vašu simbiotsku vezu sa rukovodstvom crkve, možda ste i vas dvojica obučeni da obavite jedan molebančić?&nbsp;
Mada, kad bolje razmislim o stanju u koje ste doveli &nbsp;RTCG, prikladnija bi bila neka zaupokojena liturgija.
E, sad da je ovo pismo naslovljeno na Raonića, kraj bi bio usklađen sa njegovim aktivnim djelovanjem po mrežama – jedan lajk i pozz, pozz. Ovako, ostajem vjerna tradiciji : Neka Vam bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa

Stamatović

Ismet Krkanović iz Tuzi optužio je policijskog službenika Čedomira Boškovića za, kako navodi, višegodišnji lični progon i zloupotrebu službenog položaja. Tvrdi da mu je Bošković 2023. oduzeo oružje koje je legalno posjedovao, a da mu oružje nije vraćeno ni dvije godine kasnije.&nbsp;
Navodi u izjavi za Portal ETV i da je Bošković od 2023. dao više različtih iskaza o događaju, pa Krkanović traži hitnu reakciju nadležnih institucija, ali i apeluje na predstavnike političkih partija koje zastupaju manjinske narode da se uključe i zaštite građane od, kako kaže, nacionalno i vjerski motivisanog postupanja.
U izjavi za Portal ETV, &nbsp;Krkanović navodi da je sve počelo 27. avgusta 2023. godine.
- Tog jutra, dok sam sa prijateljem krenuo u lov svojim vozilom, zaustavili su me pripadnici Uprave policije, bez znaka "stop" i bez uniformi. Postupanje je bilo krajnje neprofesionalno, a na inicijativu službenika Čedomira Boškovića priveden sam u Centar bezbjednosti. Obaviješten je i javni tužilac, ali nije imao osnova da podigne bilo kakvu prijavu protiv mene – jer sam posjedovao legalnu sačmaricu B kategorije na svoje ime, važeću lovnu dozvolu i jer je tog dana bio lovni dan - kaže Krkanović.
Uprkos tome, tvrdi on, službenik Bošković je pokušao da ga “nagovori da mu prijavljuje ko i kada ide u lov”. Nakon što je to odbio, uslijedila je, kako navodi, represija – oduzimanje oružja i izmjene iskaza koje su uslijedile nakon podnošenja žalbe putem advokata.
- Bošković je više puta mijenjao svoj iskaz. Prvo je tvrdio da sam htio da upotrijebim oružje prema policiji. Drugi put je rekao da navodno nije bio lovni dan. Treći put da je moja puška bila "varlica" čiji se pucanj čuo kilometrima. A u četvrtom iskazu otišao je najdalje – označivši mene kao osobu koja "sjedi sa bezbjednosno interesantnim licima" - navodi on.&nbsp;
Krkanović ističe da su sve te tvrdnje dokumentovane i međusobno kontradiktorne, a da je Upravni sud već poništio spornu odluku i vratio predmet na prvostepeni postupak. Ipak, navodi, Bošković nastavlja da mijenja iskaze i vodi ličnu kampanju protiv njega.
- Dvije godine sam ćutao, vjerujući da će pravda prevladati i da će mi biti vraćeno moje legalno oružje. To se nije desilo. Zbog toga sada javno tražim da se protiv službenika Čedomira Boškovića hitno pokrene disciplinski postupak. Ne tražim nikakvu privilegiju – tražim da se ispita kako je moguće da jedan policijski službenik toliko puta mijenja izjave i pri tome nanosi štetu meni, ali i drugim građanima. Jer, moj slučaj nije usamljen – u Tuzima ima još ljudi koji su doživjeli sličnu nepravdu od istog službenika - kazao je u izjavi za Portal ETV.&nbsp;
U svom obraćanju, Krkanović jasno poručuje da poštuje zakon i da nikada nije imao veze sa kriminalnim strukturama.
- Nikada nijesam sjedio sa kriminalcima, niti bio povezan sa bilo kakvim bezbjednosno interesantnim osobama. Te neistine su teška uvreda, ne samo za mene, već i za moju porodicu. Ja sam čovjek koji je čitav život radio i živio pošteno. Moja porodica je generacijama poznata po čestitosti. Idem putem mog rahmetli đeda, oca i stričeva – putem poštenja i dostojanstva - kazao je Krkanović.
Na kraju, Krkanović šalje jasan apel vrhu vlasti: "Zato se obraćam premijeru, ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije – zaštitite me od nacionalno i vjerski obojenog progona. Moj dosije je čist. Nemam šta da krijem. Neću dozvoliti da me bilo ko nepravedno obilježi i ponizi.”

Ismet Krkanović iz Tuzi optužuje policajca Boškovića za višegodišnji progon: Neću da ćutim više – tražim pravdu

Bivši komandir nikšićke policije Darko Mađarić i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti u Nikšiću Tihomir Goranović podnijeli su Osnovnom sudu u Podgorici tužbu protiv Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije zbog mobinga i naknade štete zbog povrede prava ličnosti. Na udaru čelnika bezbjednosnog sektora a, sve pod izgovorom vetinga, kako bi opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom našli su se Mađarić koji je početkom avgusta suspendovan, dok Goranović čeka rješenje o suspenziji. <h2>POLITIČKI PRITISAK</h2> Njihov zastupnik, advokat Veselin Radulović, u tužbama koje je 2. septembra podnio Sudu detaljno navodi, koje su sve poslove u Upravi policije obavljali Mađarić i Goranović, ukazujući da su nagrađivani zbog rezultata do 2021.godine od njihovih neposrednih starješina. Mađarić je 20 godina zaposlen u Upravi policije a Goranović 25. Radulović ukazuje da je Mađarića i Goranovića 27. februara 2021. godine telefonom kontaktirao tadašnji vd direktora Uprave policije Zoran Brđanin i saopštio im da su razriješeni sa funkcije komandira stanice policije Centar bezbjednosti Nikšić i sa mjesta načelnika CB Nikšić i da će biti raspoređeni na nova radna mjesta. - Jedan od ključnih razloga smjene tužilaca bio je politički pritisak određenih struktura na tadašnji menadžment Uprave policije – navodi u tužbama Radulović. U tužbi koju je podnio za Mađarića advokat ističe da njegov klijent tri godine nije bio raspoređen od kada je razriješen sa funkcije komandira stanice policije CB Nikšić pa do 10. januara 2024. godine, kada mu je uručeno novo rasporedno rješenje. <h2>DEGRADIRANJE</h2> - Mađarić nije bio pozvan, niti raspoređen na konkretno radno mjesto, bio je faktički isključen iz radnog procesa bez ikakvog objašnjenja, imao je formalno rješenje na poziciji komandira CB Nikšić, ali nije imao nikakvih zaduženja, bio je izolovan, profesionalno zanemaren, bez mogućnosti obuke, bez prava na dodatni rad i bez mogućnosti napredovanja – piše u tužbi. Advokat Radulović ističe da je Mađarić tri godine bio profesionalno i ljudski ponižavan, uz psihološke posljedice koje su se reflektovale i na njegov porodični život. U januaru 2024. godine Mađarić je dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je određeno da bude u Odjeljenju za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada i analitiku. - Međutim, mobing prema mom klijentu nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Željko Peković, a po nalogu tadašnjeg VD pomoćnika direktora Lazara Šćepanovića i saopštio mu da se javi koordinatoru za maloljetničku delinkvenciju, kako bi obavljao izvršilačke poslove. Nakon što je Mađarić Pekoviću pojasnio opis poslova rasporednog rješenja i zatražio pisani nalog za delegirane poslove, Peković je kazao da će se o tome konsultovati sa Šćepanovićem – piše u tužbi. Advokat Radulović u tužbi koju je predao za Tihomira Goranovića takođe navodi istovjetan princip postupanja kao i u slučaju Mađarića. Ukazao je da je Goranović u januaru 2024. godine dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je raspoređen da bude u Odjeljenju za analitiku. - Mobing prema Goranoviću nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik OB Nikšić Željko Peković,a po nalogu Šćepanovića i saopšti mu da je „odlučeno na većem nivou“ da bude u stanici policije OB Nikšić i da će mu starješina Goran Đurđevac davati radne zadatke – piše u tužbi. Nakon toga Goranović je ukazao Pekoviću da ima zvanje glavnog policijskog inspektor i da starješina nišeg zvanja ne može mu davati radne naloge. Nakon toga Peković je rekao da će o tome informisati Šćepanovića pa neka on odluči što je „najbolje rješenje“. U tužbi Radulović ističe da je i tokom 2025. godine nastavljeno zlostavljanje na radu i to kontinuiranim djelovanjem radnih naloga koji su ispod Goranovićevog stručnog zvanja glavnog policijskog inspektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c" data-rendition-name="original" width="295" height="472" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>  <h2>SMJENE TRAŽILI POLITIČARI</h2> Radulović za Portal ETV kaže da „radnje“ koje su u kontinuitetu preduzimane prema policijskim službenicima koji su se našli na meti nezakonitog „vetinga“ Demokrata nesumnjivo pokazuju da se radilo o klasičnom mobingu. - Takođe, zlostavljanje na radu ili mobing pokazuje kako se sprovodi „veting“ u bezbjednosnom sektoru. Bez pravnog osnova, sa proizvoljnim targetiranjem, bez poštovanja minimalnih prava, odnosno bez upoznavanja sa time šta im se stavlja na teret, bez upoznavanja sa dokazima i spisima predmeta i uz konstantno javno optuživanje i dovođenje u vezu sa kriminalnim grupama. Činjenica je da su smjene Mađarića i Goranovića tražili političari, da su njihove smjene javno proslavljali nakon što su se desile, da nakon toga Mađarić i Goranović nijesu dobili novi raspored u službi tri godine i da su, nakon novog rasporeda, dobijali zadatke koji su ispod nivoa stečenih znanja i iskustva. Činjenica je i da su nakon svega toga neosnovano i bez ijednog dokaza optuženi za veze sa kriminalnim klanovima, ali zbog nepostojanja dokaza za tako nešto, protiv njih nije podnešena krivična prijava. Tako izgleda „veting“ koji sprovodi jedna politička partija, za koju konstantno javnost dobija podatke sa skaj aplikacije da je glasove dobijala od pripadnika kriminalnih klanova - istakao je Radulović. On očekuje da sud odgovorno i zakonito postupi po tužbama radi utvrđenja mobinga i da pruži zaštitu oštećenima i zabrani takvo postupanje ubuduće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066" data-rendition-name="original" width="295" height="445" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>

Goranoviću saopšteno da je „odlučeno na većem nivou“, gdje će biti raspoređen i ko će mu dodjeljivati zadatke

Najava septembarske rekonstrukcije Vlade izazvala je mali tihi rat različitih grupacija unutar vlasti. Ali i veliki pritisak na premijera Milojka Spajića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i prijete da će uzdrmati koaliciju na vlasti ukoliko Spajić se bude oslobodio usluga i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić"> <figcaption>BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, ekipa Bečića i Bogdanovića pokušava da nađe saveznika unutar parlamentarne većine da se rekonstrukcija Vlade svede na minimalne, kozmetičke promjene. Izvori iz vladajuće koalicije ističu da je Spajić donekle uzdržan, strahujući da bi kadrovske promjene mogle prilično da destibilizuju odnose unutar parlamentarne većine. &nbsp; Ipak, rekonstrukcije će biti i sada se već kristališu neki kandidati za vrh policije. &nbsp; KANDIDAT PAVIĆEVIĆ I FAKULTET U MLADENOVCU Poput Vladana Pavićevića, koji je po volji ljudi iz bivšeg Demokrastkog fronta, preciznije iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević"> <figcaption>REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U više crnogorskih medija dovodila se u pitanje validnost Pavićevićeve diplome sa fakulteta u Mladenovcu. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jedini fakultet u Mladenovcu bio je Fakultet za poslovno industrijski menadžment, a web stranica je posljednji put ažurirana upravo te godine linkom za aplikaciju na konkurs za upis za 2014/2015 i informacijom da je iznos školarine 1.200 eura. Na tom fakultetu je iste godine doktorsku disertaciju, za koju se kasnije saznalo da je falsifikat, odbranio i sadašnji gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić. &nbsp; Na istoj adresi od tada je Poslovni i pravni fakultet Univerziteta Union Nikola Tesla za koji su vezane brojne afere, među kojima je i hapšenje 17 osoba 2021. godine zbog falsifikovanja diplom i trgovine uticajem. Diplome su prodavane za 2000 do 6000 eura a navodno je glavni distributer bio vođa kriminalne grupe Veljko Belivuk. &nbsp; &nbsp;Klijenti su bili brojni policajci, biznismeni, ali i političari. &nbsp; &nbsp;Univerzitet je aprila 2022. izgubio akreditaciju. &nbsp; &nbsp;MUKE ZA BEČIĆA I BOGDANOVIĆA &nbsp;Koliko je realna mogućnost da Pavićević dođe na neku od značajnijih funkcija u policiji, za sada nije izvjesno, ali je u Bečićevoj stranci burno i na pominjanje njegovog imena. &nbsp; Inače, od ranije postoji netrpeljivost između Demokrata i &nbsp;Pavićevića. Oktobra 2021. godine Pavićević je direktno optužio Demokratsku Crnu Goru i lidera Pokreta za promjene Nebojšu Medojevića da su upropastili aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića. To mu ekipa oko Bečića i Bogdanovića nije zaboravila. &nbsp; Ali se, ipak, nijesu suprotstavili Pavićevićevom povremeno angažmanu u Upravi policije. &nbsp; Početkom 2022. godine Pavićević je bio angažovan – uz obrazloženje, citiramo – ,,da ima određena iskustva i znanja” kao ekspert po ugovoru o djelu u Ministarstvu unutrašnjih poslova dok je ministar bio Sergej Sekulović. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Pavićević je nedavno zapošljen po ugovoru o radu u sektoru za borbu protiv kriminala za koje nije potrebno javno oglašavanje. &nbsp;Ta radna mjesta u Upravi policije u sistematizaciji su označena i proglašena tajnim i nijesu dostupna da se na njih konkuriše svim crnogorskim građanim. Ta radna mjesta se popunjavaju isključivo za jačanje kapaciteta u sprovođenju kriminalistih i prikrivenih istraga, mjera nadzora i opservacije, obavještajno-analitičkih poslova i poslova zaštite svjedoka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić"> <figcaption>PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić</figcaption> </figure>  I TERZIĆ ,,NA TAPETU” &nbsp; Osim Pavićevića, još se pominju neka imena za postavljenja na čelne pozicije u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; Prije svega Nikola Terzić, bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije. Nakon što je 11. decembra 2023. godine smijenjen sa te pozicije, zapošljen je u Odjeljenju unutrašnje kontrole. &nbsp; Informacije iz diplomatskog kora ukazuju da bivši premijer Dritan Abazović, ali i pojedini ljudi iz aktuelne Spajićeve Vlade, lobiraju kod stranaca da preporuče crnogorskim vlastima Nikolu Terzića za neku od rukovodećih funkcija u bezbjednosnosm sektoru. &nbsp; Isti izvori govore da je i aktuelni čelnik Uprave policije Nikaola Terzić potegao političke veze da ostane na sadašnjoj poziciji i da je već okrenuo leđa doskorašnjem prijatelju i savezniku an poslu, ministru Danilu Šaranoviću. &nbsp; SPAJIĆ NA POTEZU Nije u pitanju samo borba za čelnu poziciji Uprave policije, već i za neka druga rukovodeća mjesta. &nbsp; &nbsp;Kako je Predrag Šuković, šef Specijalnog policijskog odjeljenja, &nbsp;najavio da bi uskoro mogao da privremeno pauzira od aktivnosti, dio pritiska za popunu mjesta se preselio i na glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića koji je neposredni pretpostavljeni šefu Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp; Brojni su pritisci i za smjenu Gorana Jokića, načelnika regionalnog policisjkog scentra ,,Centar”, ali njega čvrsto podržavaju direktno Andrija Mandić i Milan Knežević pa se računa da mu je zagarantovan opstanak na sadašnjoj poziciji. &nbsp; Više izvora u bezbjednosnom sektoru je istaklo da se iza kulisa odigrava velika kadrovska igra u očekivanju da će premijer Milojko Spajić uskoro posegnuti za rezovima u izvršnoj vlasti. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, osim ambasadora uticajnih zapadnih zemalja, premijeru Spajiću se rekonstrukcija sugeriše i iz vrha Pokreta Evropa sad, od ljudi zabrinutih za pad rejtinga stranke dok Spajić tihuje. Podrška promjenama dolazi i od prijatelja koji niejsu stranački angažovani, poput Ivice Janovića čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji ima veoma dobre kontakte i sa susjedima i kolegama iz država EU. &nbsp; No, premijer Milojko Spajić za sada – mudro ćuti. Da li će, kako to ponekad radi, sve presjeći u jednom danu i javno obznaniti rekonstrukciju svog kabineta? Ili je sadašnja šutnja znak premijerovog straha da bi promjene mogle da budu lančane i da politički kovitlac uskoro dođe i do njega? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Zakulisne kadrovske igre u vrhu bezbjednosnog sektora

Istraživanje M portala je pokazalo da firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, bilježi astronomski rast poslovnog prometa - od svega 18.997 eura u 2022. godini do čak 2 miliona i 860.249 eura u 2024. godini. Tokom posljednje dvije godine firma je postala vlasnik vrijednih nekretnina na Svetom Stefanu i u Nikšiću. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potpisao je 28. avgusta ove godine odluku kojom je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice izabrana firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug Šaranovićeve partijske koleginice i poslanice Demokrata, Anđele Vojinović. Potvrda o braku izvršnog direktora kompanije i poslanice Demokrata je imovinski karton Anđele Vojinović koji se nalazi u bazi Agencije za sprječavanje korupcije, a u kojem je navedeno da je Pavle izvršni direktor „Gold Security DOO“, sa platom od 1500 eura u 2024. godini. Kada bude realizovana ova javna nabavka, u kasu kompanije na čijem je čelu suprug Anđele Vojinović sliće se 120.000 eura od jednog posla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b" data-rendition-name="original" width="1280" height="1589" loading="lazy" alt="odluka"> </figure>  Više izvora M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdi da je tender namješten upravo za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama. Kompanija na čijem je čelu suprug poslanice Demokrata bila je jedina prijavljena na tenderu.&nbsp; Ugovori i sa opštinama Herceg Novi i Nikšić I dok se Demokrate, uključujući ministra Šaranovića i poslanicu Vojinović, besprizorno razračunavaju sa medijima, nevladinim sektorom, advokatima... optužujući ih redom da su svi plaćenici kriminalnih klanova, „Gold Security DOO“ iz Nikšića „slaže“ ugovore sa insitucijama na čijem su čelu Demokrate. Tako je Pavle Vojinović kao izvršni direktor kompanije 9. septembra prošle godine potpisao ugovor sa predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, takođe Demokratom, za vršenje usluge fizičko-tehničke zaštite zgrade Opštine Herceg Novi. Od tog ugovora „Gold Security DOO“ godišnje zarađuje gotovo 70.000 eura. Sličan ugovor Vojinović je 26. juna ove godine potpisao i sa predsjednikom Opštine Nikšić, Markom Kovačevićem, a vrijednost ugovora na godišnjem nivou je 60.621 euro.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1" data-rendition-name="original" width="1268" height="1595" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae" data-rendition-name="original" width="1280" height="1600" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  <h3>Astronomski rast firme od ulaska Demokrata u izvršnu vlast</h3> Kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. Prema imovinskom kartonu Anđele Vojinović, njen suprug Pavle upravo u tom periodu napreduje u kompaniji. On je od rukovodioca tehničkog sektora u „Gold security DOO“ u martu 2024. godine napredovao do mjesta izvršnog direktora. To je ujedno godina kada kompanija uvećava poslovne prihode 753.259 eura na čak 2.860.249 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d" data-rendition-name="original" width="819" height="293" loading="lazy" alt="poslovanje"> </figure>  <h3>Placevi na Svetom Stefanu, poslovni prostori u Nikšiću</h3> „Gold Security DOO“ ne uvećava drastično samo poslovne prihode, već i vlasništvo nad nekretninama. Budvanski katastar je 1. septembra ove godine uknjižio kupovinu građevinske parcele od 241 metar kvadratni u katastarskoj opštini Sveti Stefan, a pravo sukorišćenja imaju „Gold Security DOO“ i Marija Perović. Istovremeno, katastar bilježi da je „Gold Security DOO“ kupovinom dobio pravo korišćenja nekoliko voćnjaka 2. klase – jednog od svega dva kvadratna metra, drugog od 40, trećeg od 17 kvadratnih metara, četvtog od 78 kvadratnih metara i petog od 44 kvadratna metra. Sva kupljena zemlja ukupne površine 422 kvadratna metra nalazi se na veoma atraktivnoj lokaciji iznad hotela „Maestral“ na Pržnu u neposrednoj blizini Svetog Stefana. Kompanija „Gold Security DOO“ je 2024. godine postala vlasnik nekoliko nekretnina i u Nikšiću. Posjedovni listovi pokazuju da su sve nekretnine u Nikšiću u svojini „Gold Security DOO“ u obimu 1/1, a ima ih ukupno šest. Dvije nekretnine, poslovni prostori, nalaze se u Ulici Alekse Backovića i stečene su kupovinom. Jedan poslovni prostor se nalazi u prizemlju i ima površinu od 87 kvadratnih metara, a drugi koji se vodi kao „poslovni prostor u vanprivredi“ ima površinu od 62 kvadratna metra. U nikšićkoj Staroj varoši „Gold Security DOO“ je kupila četiri nekretnine – dva nestambena prostora po 37 kvadratnih metara i dva poslovna prostora od 54 i 36 kvadratnih metara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801" data-rendition-name="original" width="969" height="586" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4" data-rendition-name="original" width="1002" height="559" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090" data-rendition-name="original" width="943" height="500" loading="lazy" alt="list nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf" data-rendition-name="original" width="942" height="524" loading="lazy" alt="LN"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2" data-rendition-name="original" width="1014" height="1128" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20" data-rendition-name="original" width="1179" height="956" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>

Tag: nikola-mugosa