Nastavak izborne reforme treba da prati javna rasprava, koja bi bila sprovedena u razumnom vremenskom intervalu, imajući u vidu da će biti razmatrana pitanja od javnog značaja koja se tiču svakog birača, smatra predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša.
On je za Pobjedu, kazao da je preostalo još mnogo segmenata izbornog sistema koje je potrebno unaprijediti i upodobiti međunarodnim izbornim standardima.
Brojne preporuke ODIHR-a i drugih međunarodnih i domaćih organizacija ostaju neispunjene, a Mugoša naglašava da je za pravno efektuiranje dosadašnjih izmjena potrebno da izborna reforma bude istinski sveobuhvatna, odnosno da obuhvati sve ono što je notirano kao sporno u više prethodnih izbornih ciklusa.
- Upravo će izbor Centralne izborne komisije, koji će uslijediti, biti prvi test da li će implementacija pratiti ciljeve definisane normama - kazao je Mugoša.
Objasnio je ključne novine koje su usvojene do sada u okviru izborne reforme i kako one unapređuju proces.
- Izmjenama izbornog zakona učinjeni su značajni iskoraci kada je u pitanju depolitizacija i profesionalizacija izborne administracije. Takođe, kvote za manje zastupljeni pol na listama su uvećane sa 30 na 40 odsto i uvedena je i zaštitna norma kojom je definisano da se među svaka tri kandidata na listi mora nalaziti najmanje jedna žena da bi lista bila potvrđena. Cilj ove norme trebalo je da bude ostvaren u parlamentarnom životu, pa je moje očekivanje da će veći broj žena biti ne samo na listama već i u poslaničkim klupama- rekao je Mugoša.
Pojasnio je da je nedavnim izmjenama zakona definisan &nbsp;i jedinstveni dan održavanja lokalnih izbora što za cilj treba da ima političku stabilnost, a to je bila višegodišnja preporuka međunarodnih partnera. Ipak, kako dodaje, preostalo je još mnogo segmenata izbornog sistema koje je potrebno unaprijediti i upodobiti međunarodnim izbornim standardima.&nbsp;
- Očekujem da će Odbor zadržati dinamiku koju je imao tokom ljetnjih mjeseci kako bi bilo iole izgledno da će ovaj ambiciozni zadatak biti ostvarljiv do kraja godine. Nažalost, brojne preporuke ODIHR-a i drugih međunarodnih i domaćih organizacija ostaju neispunjene, a da bi i dosadašnje izmjene mogle da se pravno efektuiraju potrebno je da izborna reforma bude istinski sveobuhvatna, odnosno da obuhvati sve ono što je notirano kao sporno u više prethodnih izbornih ciklusa- kazao je Mugoša.
Takođe, vjeruje da nastavak izborne reforme treba da prati i javna rasprava koja treba da bude sprovedena u razumnom vremenskom intervalu imajući u vidu da će biti raspravljana pitanja od javnog značaja koja se tiču svakog birača.
Očekuje da &nbsp;će Centralna izborna komisija, čije se formiranje očekuje, biti spremna da sprovede predviđene reforme.
- Može se reći da je prva faza izborne reforme donijela najznačajnije promjene po pitanju sastava i nadležnosti ovog najznačajnijeg izbornog tijela. Naime, za razliku od dosadašnjeg dominantno političkog modela, Centralna izborna komisija koncipirana je kao depolitizovana i profesionalizovana, te je broj članova smanjen sa 11 na pet, uključujući predsjednika- pojasnio je.
Značajno je, dodaje Mugoša, da su uspostavljeni mjerljivi kriterijumi kada je u pitanju izbor kandidata i to ne samo povodom potrebnog formalnog obrazovanja i godina radnog iskustva, već i u odnosu na uže kriterijume koji se odnose na iskustvo u raznim aspektima izbornog procesa. Takođe, predviđeno je utvrđivanje jedinstvene liste kandidata za članove CIK-a koja mora biti predložena sa najmanje četiri od pet članova komisije za izbor članova CIK koja, kao stručno tijelo, nadležnom odboru treba da uputi prijedlog koji Odbor ne može korigovati.
- Ovako definisano zakonsko rješenje treba da pruži garancije da će prilikom izbora novih članova princip zasluga biti ključan. Upravo će izbor CIK, koji će uslijediti, biti prvi test da li će implementacija pratiti ciljeve definisane normama. Značajne izmjene učinjene su i na srednjem nivou izborne administracije, odnosno opštinskim izbornim komisijama koje su djelimično depolitizovane- kaže Mugoša.
Naime, kako je objasnio, predsjednik opštinske izborne komisije neće moći biti pripadnik političke partije, OIK će imati i dva člana, po jednog ispred vlasti i opozicije, dok će funkciju sekretara OIK-a obavljati sekretar nadležne skupštine opštine. Ono što je takođe bitno je i činjenica da će ubuduće CIK birati OIK te da će moći i da je razriješi, kao i da preuzme njene nadležnosti prilikom održavanja svih izbora što do sada nije bio slučaj. Ovakvo rješenje treba da unaprijedi i profesionalnu odgovornost članova OIK, što je do sada u pojedinim slučajevima izostajalo u znatnoj mjeri.
Mugoša je pojasnio i šta je dosad urađeno u dijelu digitalizacije izbornog procesa i obuke izborne administracije.
- U dosadašnjem radu Odbora nije tretirano pitanje digitalizacije izbornog procesa, kao i eventualna izmjena sistema elektronske identifikacije birača. Sistem elektronske identifikacije birača, kada je uveden, nosio je, kao i svaka novina, određeni nivo skepse, naročito u laičkoj javnosti. Ta bojazan primarno se odnosila na sumnju da li će birački odbori moći da odgovore ovoj promjeni i kvalitetno odgovore zadatku- kazao je Mugoša.
Kaže da je ono što je ključno bilo u ovom procesu pravovremena i sveobuhvatna edukacija koja je targetirala birače i članove biračkih odbora.&nbsp;
- Deset godina nakon početka implementacije ovog sistema jasno je da je njime povećano povjerenje u izborni proces o čemu govore i istraživanja javnog mnjenja. Ipak, uređaji za elektronsku identifikaciju nabavljeni su prije više od deset godina što se u IT kontekstu tretira kao značajan protok vremena. U odnosu na nove trendove digitalizacije izbornih procesa možda treba razmisliti i u pravcu unapređenja ovog aspekta izbornog procesa. Vjerujem da će i ovo pitanje biti predmet rada Odbora- rekao je Mugoša.
Crna Gora, kaže, kao mali elektorat od oko 540.000 birača i oko 1.200 biračkih mjesta, ne bi bila zahtjevna za realizaciju unaprijeđenih IT mehanizama glasanja. Digitalizacija izbornog procesa treba da doprinese većoj transparentnosti, kontroli, brzini obrade rezultata i uopšte povjerenju u izborni proces. U savremenom digitalnom okruženju, a naročito u sistemima koji nužno funkcionišu upotrebom interneta, postoje i realne prijetnje koje se ozbiljno moraju uzeti u obzir prilikom razmatranja ovog pitanja, a odnose se na potencijalne hakerske napade i ono što se u izbornoj terminologiji zove „miješanje trećih strana“.
- U tom smislu, pristalica sam digitalizacije, ali smatram da je od izuzetne važnosti da se prilikom glasanja zadrži i „pisani trag“, odnosno opipljivi dokaz glasanja kao nesporni dokaz u slučaju bilo kakve sumnje u odnosu na rezultat. Ako se Crna Gora odluči za digitalizaciju izbornog procesa potrebno je pripremiti infrastrukturu, ali i obezbijediti dovoljne ljudske reusrse koji adekvatno mogu odgovoriti potencijalnim sajber prijetnjama. Dinamična kretanja u digitalizaciji izbora u potpunosti su promijenila okruženje i kontekst u kojem se sprovede uvodeći sve veću upotrebu vještačke inteligencije, ali i relativno nove prijetnje distribucijom deepfake sadržaja, automatizovanih botova i algoritama itd- poručio je Mugoša.
Prilikom nedavnog boravka u posmatračkoj misiji u Norveškoj, u organizaciji Misije OEBS-a u Crnoj Gori, imao je &nbsp;priliku da se upozna i na koji način ova zemlja koristi izborne tehnologije.&nbsp;
- Naime, u Norveškoj se prilikom brojanja glasačkih listića primjenjuje manuelno brojanje, a nakon njega digitalizovano na način da uređaji registruju broj skeniranih glasačkih listića, te ovi podaci treba da se poklapaju ili se u suprotnom postupak brojanja ponavlja. Čini se da je ovaj primjer iz uporedne prakse dobar način kombinacije konvencionalnih i modernih zbornih tehnika koje služe većem povjerenju u izborni proces kao ključnoj vrijednosti demokratskih i fer izbora- pojašnjava Mugoša.
Objasnio je i koji bi bio adekvatan način rješavanja proglašenja izbornih lista, naročito korišćenja principa afirmativne akcije, ali i svih pitanja koja prethode potvrđivanju lista.
- Iako bi se moglo očekivati da pitanje proglašenja izbornih lista bude tehničko, koje ne nosi značajnije komplikacije u praksi, dosadašnje iskustvo pokazuje da i u ovom dijelu postoji prostor za unapređenje. Kao prethodno pitanje u odnosu na ovu temu potrebno je razmotriti opravdanost i svrsishodnost važeće zakonske odredbe kojom je propisano da kandidati za predsjednika Crne Gore treba da prikupe najmanje 1,5 odsto potpisa od ukupnog broja birača kako bi kandidatura bila potvrđena- rekao je Mugoša.
Ovako visok procenat čini se neusklađenim sa međunarodnim izbornim standardima i može djelovati odvraćajuće u pogledu korišćenja pasivnog biračkog prava, naročitio za kandidate bez partijske infrastrukture.&nbsp;
- Podsjetiću da i Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima Venecijanske komisije navodi da izborni zakon ne treba da zahtijeva više od jedan odsto potpisa birača u izbornoj jedinici. Ako se u obzir uzme i dugogodišnja preporuka ODIHR da treba ukinuti ograničenje da birač potpisom može podržati samo jednu listu odnosno kandidata, jasno je da se navedeni procenat čini više nego restriktivnim- dodaje.
Usko vezano za ovo je i pitanje regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora čiji razni aspekti važećim izbornim zakonodavstvom ostaju neregulisani. DIK se tokom izbora 2023. godine suočio sa ovim pitanjem, te se po mišljenju javnosti dobro snašao ciljno tumačeći zakon, a time i stvarajući praksu koja može biti dobar osnov za buduća zakonska rješenja, jer pravna praznina se ipak najadekvatnije rješava zakonskim normama.
- Tokom iste godine bilo je i pokušaja kompromitacije pitanja afirmativne akcije, što znači da druga faza izborne reforme treba da obuhvati i ovo pitanje. Vidljiva i kontinuirana slabost svakog izbornog procesa ogleda se u zloupotrebi potpisa birača. Iako je ovo pitanje dobilo značajnu pažnju javnosti, prije svega angažovanjem nevladinog sektora, pokazalo se da važeći pravni okvir nije adekvatan da počinioci zloupotreba budu sankcionisani. U tom smislu u odnosu na ovo pitanje treba preciznije definisati odgovornost i podnosilaca izbornih lista i lica koja prikupljaju potpise- objasnio je&nbsp;
Optimističan je da se može očekivati da se do kraja godine ovaj proces u potpunosti okonča.
- Naravno da će biti zahtjevno do kraja godine izmijeniti sve ono što je do sada identifikovano kao sporno u izbornom zakonu. Pitanje izborne reforme je uvijek pitanje političkog dogovora odnosno postojanja izborne volje. Ipak, julske izmjene izbornog zakona pratile su paralelno i vruće političke teme, ali su ipak izmjene zakona izglasane. Ta činjenica ohrabruje i nadam se da ćemo i tokom jeseni imati mjerljiv napredak. Napominjem da je preostalo mnogo pitanja o kojima treba otvoriti javnu diskusiju- kazao je Mugoša.
Jedno od njih je svakako i pitanje otvorenih izbornih lista. Osim ovog segmenta, koji bi suštinski mogao da utiče na naš izborni sistem, tu je i niz pitanja koja zaslužuju pažnju, a među kojima je najkompleksnije pitanje biračkog spiska. Jedno od najvažnijih pitanja je i unapređenje prava osoba sa invaliditetom u izbornom procesu, naročito u kontekstu samostalnog glasanja i pristupačnosti biračkih mjesta, što je preduslov dostojanstvenog učešća u izbornom procesu koji svaki građanin nedvosmisleno treba da uživa.
Kao tema svakako ostaje pitanje zaštite biračkog prava, transparentnosti rada institucija, razloga za ponavljanje izbora, statusa i prava posmatrača u izbornom postupku, medijskog predstavljanja u izbornoj kampanji, kao i cijeli niz pitanja tehničke prirode koja i te kako mogu uticati na regularnost izbora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: Nastavak izborne reforme mora pratiti javna rasprava

Sređivanje biračkog spiska jedno je od najkompleksnijih pitanja u izbornoj reformi i za njegovo rješavanje mora postojati politička volja, kazao je predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša, navodeći da će to biti prvi test za Odbor za izbornu reformu. 
 
Mugoša je u intervjuu agenciji MINA rekao da problemi u biračkom spisku postoje više decenija, da po tom pitanju nije urađeno puno i da tome u narednom periodu treba posvetiti posebnu pažnju. 
 
- Pitanje uređenja biračkog spiska je možda i najkompleksnije pitanje koje nas čeka u izbornoj reformi. Sva ostala mogu da se riješe normativnim promjenama, izmjenom zakonskih odredbi, ali pitanje ažurnosti biračkog spiska će možda biti i najizazovnije- kazao je Mugoša. 
 
On je naglasio da, prilikom sređivanja biračkog spiska, treba voditi računa o dostignutim međunarodnim standardima, imajući vidu i određena pozitivna zakonska rješenja koja će možda biti promijenjena. 
 
- Pitanje biračkog spiska je i pitanje političke volje koja mora da postoji, tako da bih rekao da će jedan od prvih zadataka i prvi test za Odbor za izbornu reformu biti upravo i ovo pitanje- rekao je Mugoša. 
 
On je kazao da je popis stanovništva pokazao neslaganja kada je u pitanju odnos broja birača i punoljetnih građana koji žive u Crnoj Gori, dodajući da sporna dimenzija biračkog spiska najviše proizilazi iz neažurnosti registra prebivališta. 
 
Govoreći o slučaju duplih birača, Mugoša je naveo da rješenje za to ne postoji u sadašnjem pravnom okviru. 
 
- Kao jedna od ideja u javnosti se pominjalo zaključivanje međunarodnih sporazuma, gdje bi Crna Gora mogla da uporedi zbirku podataka sa podacima biračkog spiska drugih država- &nbsp;rekao je Mugoša. 
 
Upitan da li se pitanje duplih birača može riješiti zaključivanjem tih sporazuma i ko je nadležan za rješavanje tog pitanja, on je odgovorio da će najveće očekivanje u tom smislu biti od Ministarstva unutrašnjih poslova, koje vodi birački spisak i baze podataka. 
 
- Što se tiče duplo upisanih birača, to pitanje se, prema mom mišljenju, jedino može urediti nekim međunarodnim sporazumima, ukoliko bi postojala volja na širem političkom regionalnom nivou da do toga uopšte dođe- smatra Mugoša. 
 
On je, govoreći o legitimnosti i legalnosti biračkog spiska, rekao da postoji legalitet jer je birački spisak definisan zakonskim procedurama, dok je pitanje njegovog legitimiteta složenije, zato što nije samo pravno, već i šire politikološko pitanje. 
 
Mugoša je kazao da nelogičnost po pitanju odnosa između broja punoljetnih građana koje je pokazao popis i birača u biračkom spisku, ukazuje da postoji problem sa povjerenjem u birački spisak. 
 
On je, govoreći o izbornoj reformi, rekao da to što Odbor od 2015. godine ne daje očekivane i željene rezultate, govori o manjku političke volje. 
 
- Ne mislim da ne postoji želja za reformom, već da isplivaju neki prioritetni politički problemi koji se uvijek nađu u fokusu i budu značajniji od izborne reforme i zbog toga se zanemari ili blokira rad Odbora- dodao je Mugoša. 
 
Prema njegovim riječima, za izbornu reformu potrebni su politička stabilnost i politička volja. 
 
Mugoša je rekao da je u prethodnih deset godina, koliko se čeka izborna reforma, iznjedreno mnogo problema u izbornom kontekstu i ambijentu u Crnoj Gori. 
 
On je istakao da ne bi bio zadovoljan ukoliko bi izborna reforma bila „kozmetička“ i podsjetio da svi izvještaji međunarodnih organizacija govore o tome da je Crnoj Gori potrebna sveobuhvatna, sistemska i korjenita reforma. 
 
- Ne možemo se zadovoljiti samo promjenom određenih zakonskih odredbi, već se moramo posvetiti svemu što je deset godina zanemarivano- rekao je Mugoša. 
 
On je kazao da se u radu Odbora za izbornu reformu najdalje odmaklo sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata, što je jedna od ključnih stvari koju treba završiti u ovom mandatu tog tijela. 
 
- Tu su naravno i pitanja koja već duže vrijeme opterećuju javnost, a tiču se depolitizacije izborne administracije, dok su značajna i pitanja otvorenih izbornih lista, neposrednog izbora predsjednika opština i izbora u jednom danu- naveo je Mugoša. 
 
On je kazao da su politički akteri deklarativno saglasni sa idejom održavanja izbora u jednom danu. 
 
Prema riječima Mugoše, izbori u jednom danu bi doprinijeli prestanku kontinuirane izborne kampanje u Crnoj Gori, a time bi se riješilo i pitanje „izbornog turizma“. 
 
- Kao član radne grupe koju je formiralo Ministarstvo javne uprave, a koja treba da predloži koncept zakona o lokalnim izborima, mogu reći da se u toj radnoj grupi vrijedno radi na svim tim rješenjima koji se tiču lokalnih izbora- rekao je Mugoša. 
 
On je istakao da je mandat radne grupe oročen na predloge, dok će na Odboru za izbornu reformu biti da odluči koja od tih rješenja će uvažiti i da li će ići sa konceptom jedinstvenog izbornog zakona, ili će on biti razdvojen na nacionalni i lokalni nivo. 
 
Mugoša je podsjetio da za održavanje izbora u jednom danu treba postići i politički konsenzus kada bi oni bili održani, dodajući da to otvara i pitanje skraćenja mandata određenim jedinicama lokalne samuprave. 
 
- Ovdje nijesu problem pravna rješenja, već najveće izazove vidim među političkim akterima - kada će se oni dogovoriti da izbori budu sprovedeni i kada će se jedinicama lokalne samouprave, saglasno tome, skratiti mandat- naveo je Mugoša. 
 
On je naglasio da i po pitanju otvorenih lista postoji relativna saglasnost političkih aktera. 
 
- Smatram da bi otvorene liste donijele dodatni kvalitet reprezentativnosti, a pored toga bi i afirmisale odgovornost samih političara- rekao je Mugoša. 
 
Kako je istakao, mora se posebno voditi računa o tome da otvorene izborne liste ne budu na uštrb predstavljenosti žena. 
 
Mugoša je kazao da otvorene liste donose i određene izazove koji se tiču edukacije biračkih odbora i dodao da su za takav sistem potrebni bolje edukovani odbori i izborne komisije. 
 
On je rekao da postoje različiti modeli otvorenih lista, od jednog preferencijalnog glasa ili više kandidata za koje će građani moći glasati, pa ostaje da se vidi za šta će se Odbor za izbornu reformu, kao predlagač, izjasniti. 
 
Upitan da li očekuje da Odbor za izbornu reformu završi posao i da ne bude više pomjeranja rokova, Mugoša je rekao da izvjesna tolerancija po pitanju rokova mora da postoji. 
 
- Čini mi se da Odbor ovoga puta mora da pokaže drugačiji pristup i demonstrira crnogorskoj javnosti da je to tijelo gdje se zaista radi, gdje se predlažu rješenja koja će unaprijediti izborni sistem- kazao je Mugoša. 
 
On je ocijenio da će osnovni izazovi u narodnom periodu u radu Odbora biti potencijalni politički problemi, koji nemaju direktne veze sa izbornim sistemom i radom tog skupštinskog tijela. 
 
Prema riječima Mugoše, ohrabruju zahtjevi i očekivanja međunarodnih partnera u odnosu na izbornu reformu u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji (EU). 
 
- Ako imamo realnu ambiciju da postanemo naredna članica EU, moramo da razmišljamo o usklađivanju izbornog sistema sa pravnom tekovinom EU i šta su standardi po pitanju sprovođenja izbora za Evropski parlament- rekao je Mugoša. 
 
On je istakao da će najmanje šest mjeseci biti potrebno za implementaciju određenih rješenja i da je jedan od međunarodnih standarda da se izborna reforma ne sprovodi u godini izbora, pa bi sve po pitanju izglasavanja i implementacije zakona trebalo da bude gotovo najkasnije početkom naredne godine. 
 
Upitan o situaciji u Šavniku, gdje izbori nijesu završeni od oktobra 2022. godine, Mugoša je kazao da to što u Opštinskoj zbornoj komisiji (OIK) ne može da se donese odluka o ponavljanju izbora, najbolje pokazuje koliko je potrebna depolitizovana izborna administracija. 
 
- Politički subjekti imaju privilegiju da imenuju svoje predstavnike u raznim institucijama u Crnoj Gori i smatram da bi odricanje makar od tog dijela predstavljenosti u izbornoj administraciji bio značajan iskorak- rekao je Mugoša. 
 
On je objasnio da je nemogućnost DIK-a da preuzme nadležnost OIK-a u slučaju Šavnika, dovela do situacije da izbori ne mogu da se završe. 
 
Kako je rekao Mugoša, jedan od predloga koji figurira je i stvaranje mogućnosti DIK-u da, u bilo kojim izborima, preuzme nadležnost OIK-a kada ne radi svoj posao u skladu sa zakonom. 
 
On je zaključio da ostaje da se vidi da li će tražiti neko ad hoc rješenje za Šavnik, ili će ta opština čekati održavanje izbora u jednom danu.

Mugoša: Sređivanje biračkog spiska jedno od najkompleksnijih pitanja, mora postojati politička volja da se riješi problem

Trenutni model Državne izborne komisije (DIK) je dominantno politički a lokalne prilike poput onih u Šavniku mogu se preliti na državni nivo ukoliko neki politički subjekti odluče da blokiraju DIK - kazao je predsjednik te komisije Nikola Mugoša na CDT-ovoj konferenciji „Izborna reforma kao ključ demokratizacije: Postoji li politička podrška za promjene?“.
Mugoša je, kako se navodi u saopštenju CDT-a, podsjetio da je glasanje u Šavniku pokušano devet puta, da svake nedelje DIK stigne prigovor da se ponovi glasanje, da se već diskutovalo na sjednicama sve što je moglo, da onda Opštinska izborna komisija (OIK) u Šavniku ne održi sjednicu i tako sve u krug.
-„Naravno da se lokalne prilike mogu preliti na centralni nivo, samo ako neki politički subjekti budu zainteresovani da blokiraju DIK, mi kao društvo i institucije nismo pokazali dovoljan nivo agilnosti kada je u pitanju rješavanje problema, poruka je prenijeta i na druge opštine, odnosno OIK-e - rekao je Mugoša.
Kazao je da je u posljednih par godina uočen zabrinjavajući trend tokom svakog izbornog procesa, da partije prebroje koliko imaju članova u OIK i onda kalkulišu. 
- Došli smo u fazu kada politički subjekti smatraju da se izbori dobijaju u komisijama, a ne na glasanju, potrebna nam je drugačija politička kultura, ako je cilj prebrojati koliko ruku ima u OIK – onda smo u velikom problemu - kazao je Mugoša.
Problem u Šavniku, istakao je, nije više samo pravni problem. 
- Treba ga rješavati u okviru Odbora za izbornu reformu - istakao je Mugoša.
Dodao je da je Šavnik simbol koji treba sve da nas zabrine i da trenutno ne postoji održivi model koji bi spriječio da se ovo dešava.
Govoreći o depolitizaciji DIK, Mugoša je kazao da imamo izražen konsenzus po pitanju profesionalizacije izborne administracije.
- Ukoliko u tome ostanemo dosljedni, 2025. možemo doći do novog rješenja kada je u pitanju DIK - naveo je Mugoša.
Istakao je da je trenutni model DIK u kojoj sjedi devet predstavnika partija i dvoje koje nisu iz političkih subjekata dominantno politički.
- Možete pretspostaviti koliki je uticaj dvoje u odnosu na devet - dodao je Mugoša. 
Ohrabrujuće je, prema njegovim riječima, to što NVO, za koje navodi da raspolažu najvećim resursima i znanjem u oblasti izbora, imaju konsenzus da treba depolitizovati izbornu administraciju.
Govoreći o izbornom sistemu u Crnoj Gori, on je kazao da je izborni sistem odgovarajući kao i izborni model, te Dontova formula koja favorizuje veće subjekte, naročito kada se uzme u obzir rascjepkanost na političkoj sceni.
- Najveće pitanje će biti otvorene liste, da li će biti potpuno otvorene, da li ćemo zadržati zatvorene ili će biti poluotvorene, to je stvar diskusije - rekao je Mugoša.
Osvrnuo se na prijedlog Ženskog kluba da na izbornim listama bude 40 odsto žena. 
- Ta opšta norma povećanja je dobra, ali ću vas podsjetiti da smo do 20 odsto žena u parlamentu stigli tek 2014. kada smo integrisali normu da je svaka četvrta na listi žena, i o tome treba voditi računa više nego o ovome da bude 40 odsto žena, jer se dešavalo da ima visok procenat žena na listama ali da su na pozicijama koje ne garantuju ulazak u Skupštinu - rekao je Mugoša.
Posebnu pažnju, naveo je, treba posvetiti manjinskim narodima. 
- Jedno od pitanja je predstavljenost romske manjine koja broji 0,9 odsto, to će biti tema Odbora, vidjeli smo kretanja kada je u pitanju ruska i ukrajinska manjina - naglasio je Mugoša.
Podsjetio je na pokušaje zloupotrebe afirmativne akcije na prethodnim izborima kada se jedna lista pokušala predstaviti kao italijanska i hrvatska a 2020. se jedna pokušala predstaviti kao lista Jugoslovena.
Odbor za sveobuhvatnu reformu je, naveo je Mugoša, imao početni elan, koji je, kako kaže, vremenom splasnuo.
- Izborna reforma ne može riješiti sve devijacije i anomalije našeg izbornog sistema, potrebna je šira društvena emancipacija, a politički akteri treba da preuzmu primat. Potreba za izbornom reformom po izvještajima svih relevantnih organizacija je potrebna zbog nas samih i da je to suština, usklađivanje i harmonizacija sa EU - rekao je Mugoša.
On je zaključio i da uskoro treba da razmišljamo kako će biti uređen izborni sistem i u odnosu na izbore za Evropski parlament.

1250x600

1084x550

Mugoša: Šavnik simbol koji treba sve da nas zabrine, može se preliti na Crnu Goru

Pune dvije godine izbori Šavniku ne mogu da se privedu kraju, a Državna izborna komisija je, kako kažu u DIK-u, iscrpila sve pravne injekcije.
U biračkom spisku ima 400 glasača više nego stanovnika. Svaki dosadašnji pokušaj da se izbori održe pao je u vodu. Državnoj izbornoj komisji ruke vezane, jer je politika preuzela primat nad pravom.
- DIK je iscrpio sve nadležnosti, tako da smatram da je ovo sada već definitivno teren Odbora za izbornu reformu - kazao je Nikola Mugoša iz Državne izborna komisija za TVCG.
Izborna reforma nije prioritet tog Odbora, jer se poslanici bave izborima. Samo ove godine imali smo nadmetanje u Andrijevici, Podgorici, Kotoru, Gusinju, Budvi već drugi krug, i predstojeće u Beranama. Zato bi prema riječima Mugoše, preporuka EK i izbori u jednom danu mogli biti veliko rasterećenje.
- Ne treba gajiti iluziju da bi to rješilo sve probleme. Međutim, smatram da bi u velikoj mjeri zaokružilo ono što jesu aktuelni problemi, ali sve ono čemu mi svjedočajemo unazad nekoliko posljednjih izbornih procesa, a i u dugogodišnjem periodu, jeste to da imamo politizaciju izborne administracije, što smatram jednim od ključnih problema u našem izbornom sistemu - kaže Mugoša.
Mugoša smatra da bi reforma trebalo da se bavi i time što u opštinskim izbornim komisijama sjede partijski ljudi koji drže konce u svojim rukama.
- Dok god su izborne komisije instrumentalizovane i pod političkim uticajem političkih partija, u tom smislu smatram da su i kompromitovani izborni procesi - kazao je Mugoša.

Mugoša: Dok su komisije pod političkim uticajem izborni procesi su kompromitovani

Državna izborna komisija (DIK) na večerašnjoj sjednici je usvojila prigovore Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) i naložila Opštinskoj izbornoj komisiji u Kotoru da donese odluku o ponavljanju izbora na biračkim u Mircu i Prčanju.&nbsp;
DIK je, sa druge strane, odbacila dva prigovora kandidata za tamošnjeg odbornika Vladimira Jokića - uz obrazloženje da je o situaciji na koju referiše već donijeta odluka.
Na večerašnjoj sjednici DIK je odbila svih 15 prigovora koje je podnio Nebojša Vuksanović, punomoćnik Vuka Kadića, nosioca izborne liste „Dr Vuk Kadić - Pokret Naprijed – Za Podgoricu i porodicu“ na rješenja Izborne komisije u Podgorici.
Na višesatnoj sjednici DIK je izvršila uvid u izborni materijal sa određenih biračkih mjesta i utvrdila da su prigovori neosnovani.
Jedan od prigovora odnosio se na biračko mjesto broj 27 u Osnovnoj školi "Dragiša Ivanović" u Doljanima, gdje nedostaje izvod iz biračkog spiska, a predsjednik DIK-a Nikola Mugoša rekao je da su prilikom razmatranja ovog pitanja postojala različita mišljenja među članovima Komisije, te nije bilo potpune saglasnosti o tome da li ovaj nedostatak predstavlja dovoljan osnov za usvajanje prigovora.
Tako je DIK sa osam glasova protiv odbila ovaj prigovor.&nbsp;
Za usvajanje su glasali predsjednik Mugoša i član Komisije Milisav Ćorić.
Sjednica DIK-a trajala je nekoliko sati.

Anja Ivanović

DIK odlučila: Izbori se ponavljaju na dva mjesta u Kotoru, odbijeni svi prigovori Vuka Kadića u Podgorici

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković i čelnik Državne izborne komisije (DIK) Nikola Mugoša upravo u Centru bezbjednosti Podgorica daju izjave u svojstvu građana povodom informacija o eventualno nezakonito upisanim biračima.
Tužilac je naložio da oni u svojstvu građana daju izjave - a nakon što je Živković nedavno na pres konferenciji objelodanio da su u posjedu dokaza da 3.300 birača koji imaju pravo glasa u Srbiji i Republici Srpskoj - planiraju to da ostvare sjutra u Podgorici na lokalnim izborima.
Živković je na konferenciji za medije kazao da imaju imena i prezimena tih ljudi, koja će proslijediti tužilaštvu i biračkim odborima, poručujući da neće moći daglasaju u Podgorici jer je to prekrajanje izborne volje.
- To smo vidjelo i u Beogradu. To je tzv. "Beogradski scenario". Upoznaćemo nadležno državno tužilastvo i očekujemo najhitniji odgoovor kao i sprovođenje istrage. U obavezi smo da upoznamo domaću i međunarodnu javnost o tome - naveo je Živković tom prilikom.
On je rekao da je značajan broj tih osoba kupile avio-kartu da dođu Podgoricu, ali poručuje da će ih spriječiti da glasaju 29. septembra.
- Neka ne pokušavaju da dolaze u Podgoricu s tom namjerom - poručio je Živković.
Živković je naglasio da posrijedi nijesu dezinformacije, niti je cilj je podizanje tenzije pred izbore.&nbsp;
- Ne radi se ovdje o državljanstvu. Da biste dobili pravo da glasate u Crnoj Gori, ne možete imati pravo da glasate u tri države - RS, Srbiji i Crnoj Gori. Vlast pokušava da nadomjesti razliku koja je potrebna za pobjedu. Pošto ce izgubiti, pribjegavaju metodama sa strane - napomenuo je tada Živković.

Živković i Mugoša daju izjave u CB Podgorica povodom informacija o biračima iz Srbije i Republike Srpske

Vlada Crne Gore, sa najširom podrškom u parlamentu, ali i najglomaznija do sada, ovih dana stiže do polovine svog mandata. U prethodne dvije godine bilo je brojnih izazova, trzavica i prijetnji uskraćivanjem podrške...
U tom periodu, prema ocjeni partija većine, Vlada je pokazala stabilnost, ostvarila značajne rezultate u brojnim oblastima. Sa druge strane, u opoziciji tvrde da je, osim što je najglomaznija, aktuelna Vlada i najgora koju je Crna Gora imala.
Za prve dvije godine svog mandata, prema ocjeni poslanika Pokreta Evropa sad, Tonćija Janovića, napravljen je značajan iskorak u procesu evropskih integracija, poboljšan je životni standard, a javne finansije su stabilne...
– Pomjerili smo EU proces iz procedure u mjerljive ishode: poglavlja 23 i 24 su prešla u fazu zatvaranja, imamo sedam zatvorenih poglavlja, SEPA je operativna, a EU već isplaćuje sredstva za reforme. Sljedeći korak su mjerljivi rezultati i održiva fiskalna politika i to je most ka cilju 2028. Najbolji rezultati su u ekonomiji i životnom standardu: rasterećenje rada i rast zarada u okviru `Evrope sad 2`. Efikasnost je najvidljivija tamo gdje je politika bila mjerljiva i uz sve političke razlike, ostajemo čvrsto na putu evropskih integracija. Svjesni smo da uvijek ima prostora da budemo brži i da imamo bolju međuresornu koordinaciju, ali, uprkos svim preprekama, imamo konkretne rezultate u ispunjavanju obaveza i ova Vlada će uvesti Crnu Goru u EU do 2028 – kazao je poslanik PES-a za "Dan".
Kako dodaje, brže i dublje reforme potrebne su u oblasti vladavine prava, potrebno je više pravosnažnih epiloga i jača zapljena nelegalne imovine.
– To su zadaci za koje imamo plan i rokove i tu očekujem ubrzanje u nastavku mandata, posebno zbog činjenice da to od nas očekuju naši građani i evropski partneri. Takođe, istina je da MMF upozorava na rast fiskalnih pritisaka u narednim godinama ako se rashodi ne drže u okviru trajnih prihoda, što uzimamo ozbiljno i zato smo i refinansirali dug na vrijeme, insistiramo na strukturnim reformama i kapitalnim projektima koji podižu potencijalni rast – navodi Janović.
Potpuno suprotan stav ima poslanik DPS-a Nikola Janović. Prema njegovoj ocjeni, aktuelna Vlada, osim što je najbrojnija u istoriji Crne Gore, pokazala se i kao najgora do sada.
– Obećanja o Crnoj Gori kao velikom gradilištu su završena sa kompjuterskim animacijama i prašini na putu Budva – Tivat. Pritom, obećanja o izgradnji druge dionice auto-puta prema sjeveru i jadransko-jonske brze ceste i rokove, aktuelna vlada je dala sama. I nijedan od tih rokova nije ispoštovala. Po rokovima koje su dali već smo trebali da imamo nove stanare na Veljem brdu. Nakon što je Montenegroerlajnz otjeran u stečaj zahvaljujući ranijoj vladi, ova se sjetila da uništi i Crnogorsku plovidbu. O bezbjednosti građana dovoljno govore podaci o ubijenim na našim ulicama, ali i sve ono što se dešava ovih dana i što prijeti još većom eskalacijom. Teško da neko danas može reći da se osjeća bezbjedno. Kada tome dodamo govor mržnje koji je normalizovan, reviziju istorije koju zagovaraju najviši zvaničnici stavljanjem znaka jednakosti između saradnika okupatora i antifašista, onda možemo reći da imamo zaokruženu sliku. Umjesto ubrzanog razvoja dobili smo ekonomsko propadanje, a negativan saldo bilježe čak i ona preduzeća za koja smo mislili da je to nemoguće – poput Elektroprivrede. Sjetimo se i ideje da Kotoru možda i nije više potrebna zaštita Uneska. Tako da ova vlast kao da se iz petnih žila trudi da sve što je dobro u Crnoj Gori uništi – kazao je Janović za "Dan".
Pozitivan utisak, prema njegovoj ocjeni, u prethodnom periodu ostavili su samo ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i evropskih poslova, ali, kako kaže, više zbog truda nego zbog rezultata.
Obećanja polovično ispunjena
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur smatra da je utisak građana da je učinak Vlade polovičan u odnosu na ono što je obećavano.
– Jedna kategorija primanja je povećana, to su najniže plate i penzije, ali to je više bio populizam, nego stvarno poboljšanje standarda. To je izazvalo povećanje cijena, deficit u Fondu PIO, u zdravstvu fali novca za ljekove. Srednji slojevi stanovništva ostali su skoro na dnu ljestvice po primanjima. Naravno, niko nije očekivao čarobni štapić koji će nas premjestiti u neko društvo blagostanja, ali smo svi očekivati više reda na svim poljima, nagrade prema znanju, radu i sposobnostima, a to se nije desilo. Opet imamo zapošljavanje prema partijskim kvotama, a ne prema meritokratiji i zalaganjima u poslu – kazala je Ćinćur za "Dan".
– U oba slučaja imamo energične ministarke koje imaju želju da postignu neki cilj. Nažalost, sve se stapa u sivilo svakodnevnih skandala ove vlasti koje gledamo – kaže Janović.
Prve dvije godine mandata vlade Milojka Spajića, prema ocjeni potpredsjednice Skupštine Crne Gore Zdenke Popović, obilježili su brojni rezultati na više različitih polja. Ističe da je Vlada funkcionisala stabilno, da je pokazala zavidan stepen efikasnosti, a kao oblast u kojoj su rezultati najvidljiviji, navodi sektor bezbjednosti.
– Hapšenja bivših i sadašnjih javnih funkcionera, kao i biznismena iz vremena bivšeg režima, pokazali su odlučnost institucija da se pravda više ne može izbjegavati i da niko nije iznad zakona. Puno je postignuto i na evropskom putu Crne Gore, evidentan je novi zamah u ispunjavanju obaveza iz evropske agende, kao i jačanje političke volje da se proces integracija ubrza i učini konkretnim kako bi Crna Gora 2028. godine postala prva nova članica EU. Posebno bih istakla i napredak u oblasti rodne ravnopravnosti i povećanje kvota na 40 odsto koje predstavlja važan iskorak ka većem učešću žena u političkom i javnom životu, što je i civilizacijsko pitanje – kazala je Popović za "Dan".
<h2>Težak politički promašaj</h2>
Poslanik Nikola Janović smatra i da se srozavaju vrijednosti koje su uvijek krasile Crnu Goru.
– Umjesto priče o mirenju koju su nam obećavali, nakon pola decenije ove vlasti, nažalost nikada nismo bili podjeljeniji. U stalnom balansiranju, podilaženju do iznemoglosti svemu i svakome, od države građana postajemo država naroda gdje se uz povratak u atmosferu 90-ih vraćamo i na prebrojavanje po Crnoj Gori na vjere i nacije. Uz to, funkcioneri ove vlasti iz dana u dan pokazuju da je riječ odgovornost njima apsolutno nepoznata. Zato za Vladu koja ne može da obezbijedi stabilnost i sigurnost svojim građanima nego nudi goli populizam i stalne svađe, moramo reći da je težak politički promašaj.
Navodi da se na ekonomskom planu bilježi rast povjerenja građana i privrede, da je bankarski sektor stabolniji nego ikad, ističe i rast životnog standarda, ali i da prostora za napredak uvijek ima.
– U narednom periodu potrebno je snažnije djelovati na privlačenju direktnih stranih investicija, kao i na stvaranju konkurentnog tržišta i povoljnijeg poslovnog ambijenta za domaće preduzetnike. Važno je nastaviti borbu protiv inflacije kroz razbijanje monopola i oligopola u trgovini i farmaceutskoj industriji, te uvesti progresivno oporezivanje neprijavljene imovine i oduzimanje nezakonito stečene imovine – navela je Popović.

Vlast vidi rezultate, opozicija samo propadanje

Idealno je kada se energije imena poklapaju sa datumom rođenja, jer je tada energija prisutna bez ometajućih faktora sa strane, o čemu se, kako kaže, nije razmišljalo prije 50 ili 100 godina — rekao je u emisiji Srećan dan na Televiziji E astro-psihološki konsultant Nenad Gogić.
Gogić je pojasnio da tradicionalna ženska imena, kada se analiziraju numerološki, nose mušku snagu i energiju, što, kako kaže, oslikava suštinu Crnogorki iz prošlih vremena, koje su prije 50 ili 100 godina dominantno nosile teret porodice na svojim leđima.
- Da bismo dobili potpunu sliku imena i prezimena, u obzir moramo uzeti i datum rođenja — tek tada dobijamo pravu, zaokruženu priču o tome da li je ime u saglasju ili u opoziciji sa prezimenom, što se često dešava. Za muškarca je, na primjer, zanimljivo kada ima moćno prezime, a ime slabije energije — tada ta osoba nikada neće moći da ispuni očekivanja svoje porodice. Kada je prezime jače, članovi porodice uvijek očekuju više, a sve što ta osoba daje, često se doživljava kao nedovoljno - objasnio je Gogić.
Dodao je da je najpovoljnije kada se energije imena i datuma rođenja poklapaju, jer tada, kaže, nema ometajućih faktora.
- Kada analiziramo datume rođenja, imena i prezimena pojedinaca, način na koji se njihov život odvijao — da li je bio lagan ili težak — često se može prepoznati kroz numerologiju. Nije dobro kada imate predugo ime, a slab datum rođenja, jer to znači da nosite jako ime, a nemate dovoljno energije da ga iznesete. Vjerujem da ime treba da bude pečat osobe koja ga nosi. Na primjer, senzibilan muškarac po prirodi, rođen u znaku ribe ili raka, koji nosi ime Konstantin — ime moćne energije — često se neće prepoznavati kroz svoje ime i okolina ga neće zvati punim imenom, već nadimcima - rekao je Gogić.
Kako je dodao, najidealnija kombinacija je kada ime i prezime imaju isti broj slova, što, iako rijetko, numerološki predstavlja najbolju varijantu.
- Kroz inicijale, prva slova imena i prezimena, može se dobiti jasan obris karaktera osobe. Kada su inicijali isti, to ukazuje na osobe koje imaju snažnu strukturu — poslovno su orijentisane, vole pravila, red, autoritet i jasno definisane granice - zaključio je Gogić.

Gogić: Crnogorska tradicionalna ženska imena su zaista nosila mušku energiju

Nakon što je Evropski parlament usvojio rezoluciju sa najnegativnijim ocjenama o reformama u Srbiji, Beograd će se suočiti sa još ozbiljnijom kritikom iz Brisela, piše N1.
Evropska komisija će 4. novembra objaviti izvještaje o proširenju za sve države kandidate, a prema saznanjima dopisnika N1 iz EU, izvještaj o Srbiji biće najnepovoljniji od početka pregovora o članstvu.
Najveće zamjerke odnosiće se na nazadovanje u oblasti demokratije, osnovnih prava i slobode medija.
Izvori N1 ističu da je Brisel svjestan pojedinih pomaka, kao što su aktivnosti na formiranju novog saziva REM-a, donošenje medijskih zakona ili započeta revizija biračkog spiska, ali poručuju da "napredak postoji samo kada se reforme sprovedu do kraja".
Poseban problem ostaje slabo usklađivanje Srbije sa spoljnom politikom EU, prije svega po pitanju sankcija prema Rusiji.
Iako se prilikom pisanja izvještaja gleda ukupan procenat usklađenosti, "trikovi" vlasti u Srbiji da taj procenat podižu usklađivanjem sa odlukama koje nemaju veze sa ruskom agresijom na Ukrajinu, ne mogu proći.
Evropska komisija, prema izvorima N1, smatra da "sjedenje na dvije stolice više nije moguće" i da je vrijeme da Beograd jasno odredi da li mu je strateški prioritet Evropska unija ili Moskva.
N1 takođe saznanje da Evropska komisija, u izvještaju o proširenju, po prvi put neće predložiti otvaranje Klastera 3, što je činila prethodnih godina.
Očekuje se uzdržanija formulacija, odnosno potvrda da je Srbija "i dalje tehnički spremna" za otvaranje tog klastera, ali bez preporuke Evropskom Savjetu da to učini.
Prema saznanjima EU dopisnika N1, najveću prepreku za otvaranje Klastera 3 napravila je sama vlada Srbije.
Beograd je krajem prošle godine državama članicama poslao non-paper, odnosno spisak reformskih koraka koje se Vlada Srbije obavezala da ispuni radi otvaranja tog klastera. Međutim, u Briselu je ocijenjeno da nije realizovana ni polovina tih obećanja.
Izvještaj o proširenju biće objavljen 4. novembra, a izvori N1 navode da će ton prema Srbiji biti "znatno oštriji" nego prethodnih godina.

Najoštriji izvještaj EK o Srbiji do sada: Beograd nije realizovao ni polovinu obećanja

Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) pozvala je nacionalne i lokalne vlasti da preduzmu sve neophodne mjere u skladu sa ratifikovanim međunarodnim dokumentima i domaćim zakonodavstvom, kako bi osobe s invaliditetom (OSI) imale obezbijeđen pristup kvalitetnoj njezi i podršci u mjeri koja im je neophodna za samostalan i dostojanstven život.
Povodom 29. oktobra Međunarodnog dana njege i podrške, iz I MI Boke su podsjetili da je od 11. novembra prošle godine licencirana za pružanje usluga personalne asistencije i pomoći u kući, od strane Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
- Nakon nepunih godinu dana, I MI Boke ima devet korisnika/ca usluge personalne asistencije iz Kotora, Nikšića, Podgorice i Pljevalja i 13 korisnika/ca usluge pomoći u kući iz Kotora, Herceg Novog, Tivta i Podgorice, među kojima je i šestoro djece s invaliditetom - kaže se u saopštenju.
Naveli su da je par postupaka za ostvarivanje prava na korišćenje ovoh usluga kod I MI Boke je u toku, te se tokom sljedećeg mjeseca očekuje ponovno povećanje broja njihovih korisnika/ca.
- Korisnici/e licenciranih usluga I MI Boke ističu veoma visok nivo zadovoljstva uslugama, naročito imajući u vidu da iste obuhvataju i mjesečne sastanke grupa samopomoći na kojima se oni/e informišu o važnim pitanjima za usluge ali i prava OSI uopšte“, kazali su iz ove organizacije.
Upozorili su da u praksi postoje mnoge prepreke u ostvarivanju prava OSI na usluge personalne asistencije i pomoći u kući, među kojima se ističu nedovoljan broj sati koji priznaju centri za socijalni rad i resorno Ministarstvo, i nedostatak političke volje lokalnih samouprava da u adekvatnoj mjeri učestvuju u pokriću troškova dodatnih sati.
- Naime, čak i u slučaju OSI i djece s invaliditetom koja imaju potrebu za 24-časovnom podrškom, prava na ove usluge priznaju se u obimu najviše od 40 sati sedmično. Zbog toga je I MI Boke prinuđena da pregovara sa lokalnim samoupravama o finansiranju dodatnih sati usluga ili ih obezbjedi putem projekata - kazali su iz I MI Boke.
Ukazali su da ovi napori I MI Boke do sada nisu dali adekvatne rezultate.
- Iako je to više puta potvrđivano tokom pregovora sa Sekretarijatom za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Opština Kotor ne finansira dodatne potrebne sate usluga personalne asistencije i pomoći u kući za OSI iz Kotora - podsjetili su iz I MI Boke.
Ukazali su da je nnedavno prebacila finansiranje usluge pomoći u kući za djecu s invaliditetom na JU Dom starih „Grabovac“ Risan, čime je, kako su ocijenili, odgovornost za njen kontinuitet i kvalitet prenijela na ustanovu čije iskustvo i djelatnost nisu usklađeni sa potrebama ove grupe korisnika/ca.
- Očekujemo da će Opština Kotor izdvojiti potrebna sredstva za finansiranje dodatnih sati usluga personalne asistencije i pomoći u kući za OSI iz Kotora tokom 2026. godine, u skladu sa kalkulacijama troškova koje je I MI Boke danas dostavila Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti - poručili su iz I MI Boke.
Sa druge strane, kako su dodali, Glavni grad Podgorica je ove godine prekinuo višegodišnju praksu da u odlukama u budžetu opredijeljuje sredstva za finansiranje usluge personalne asistencije koji pruža Crveni krst Podgorica, koji nema licencu za pružanje ove usluge, što pokazuje neusklađenost i neodgovornost u sprovođenju zakona.
- Zbog toga je ove godine Sekretarijat za socijalno staranje raspisao Javni poziv za raspodjelu 175.000€ za finansiranje projekata nevladinih organizacija u oblasti socijalne i dječje zaštite. U želji da se ova sredstva rasporede po principu „dati svima po malo“, I MI Boke je dodijeljeno svega 4.000€ od traženih 61.686,72€ za dodatne sate usluga personalne asistencije i pomoći u kući potrebne OSI i djeci s invaliditetom iz Glavnog grada - kazali su iz I MI Boke.
Poručili su da očekuju da će Sekretarijat za socijalno staranje usvojiti Žalbu koju je I MI Boke izjavilo protiv ovakve Odluke, te opredijeliti potrebna sredstva za finansiranje dodatnih potrebnih sati ovih usluga za OSI iz Podgorice u 2026. godini.
- S obzirom da je u toku izrada novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, u čemu učestvuje I MI Boke kroz rad Radne grupe Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije za izradu Nacrta ovog dokumenta, očekujemo da će se Zakonom adekvatno propisati odgovornost države i lokalnih samouprava u priznavanju, finansiranju i obezbjeđivanju potrebnog broja sati usluga personalne asistencije i pomoći u kući za OSI - rekli su iz I MI Boke.
Istakli su i da očekuju da centri za socijalni rad i pomenuto Ministarstvo donose rješenja o priznanju prava OSI na ove usluge u skladu sa odlukamao stepenu podrške koje I MI Boke, shodno propisima, donosi kao licencirani pružalac usluga.

OSI da imaju obezbijeđen pristup kvalitetnoj njezi i podršci za samostalan i dostojanstven život

Zašto Tužilaštvo poslije godinu i po - ili dvije ne zove Ivana Bajkovića da traži papire kako je gradio firmu, odakle mu novac za to, da pogleda građevinsku dozvolu i utvrdi da je Bemax radio samo grube radove i potvrdi ili demantuje da je napravljena kompenzacija nakon što nijesu imali da im kešom plate grube radove - pa su im dali pet stanova - pitao je advokat Zoran Piperović nakon što su Vlado Ivanović i Aleksandar Mijajlović saslušani na okolnosti koje se tiču stanova u „Perli“.
Ivanović je, kaže Piperović, podsjetio da je već ranije pričao tu priču - da je bio angažovan da opremi gotove stanove koje je napravio Ivan Bajković.
- Da je njegova firma to fakturisala Bemax-u, da je Bemax platio fakturu nazad, a da je on sarađivao sa arhitektom Petrovićem iz Beograda. Sve priča koja je ispričana dvije godine unazad - podvukao je Piperivć.
Mijajlović je, ističe on, isto rekao da nema stan u „Perli“, da su to stanovi Bemax-a i da ih je dobio na kompenzaciju sa firmom Ivana Bajkovića, te da je Bemax te stanove davao na korišćenje prijateljima.
- To su Kovačević, Lazović, Mijajlović, Ubović i Zoran Tomčić... Kao i da, kada bi god došao, da bi uzeo ključ i vratio ključ na recepciju. Suština je da su to stanovi Bemax-a koje je dobio na kompenzaciju od firme Ivana Bajkovića - naglasio je Piperović.
<h2>SMIJE LI VLASNIK DA RASPOLAŽE SVOJOM IMOVINOM KAKO HOĆE?</h2>
Na saslušanju je, kaže, samo naglasio jedno pitanje.
- Da li branite bilo kojem vlasniku da raspolaže imovinom na način na koji on hoće: da je pokloni, da na korišćenje, da budem banalan: da je zapali, uništi ili čini s njom što hoće - a da ne vrijeđa javni inteers ili povređuje zakon? - pitao je Piperović.
Istakao je da su za tih pet stanova, na osnovu ugovora o odstranjivanju duga, napravljeni notarski zapisi gdje je Bemax u Direkciji za nekretnine uknjižen kao vlasnik.
- To je vrlo prosto: zovete ujutru Bajkovića i kažete „ovi ljudi tvrde to i to - da li je to istina ili nije?“ Ako jeste: „dajte dokumentaciju odakle vam novac da napravite zgradu, jeste li imali ugovor o gradnji, jeste li pravili kompenzaciju“... - naveo je Piperović.
<h2>OPTUŽNICA NIJE PRESUDA</h2>
U Tužilaštvu sada, ističe on, kaže da su stanovi pribavljeni krivičnim djelom - a prošle godine su tvrdili da je Bemax prodao te stanove Mijajloviću i Lazoviću kešom...
- Sad imamo drugu priču: da su pravljeni stanovi od keša iz nezakonitih radnji, i ja kažem: Ako vi u krivičnoj prijavi tvrdite da znate da se neko lice bavilo kriminalom - samim faktom da je protiv njega podignuta optužnica, recimo za distribuciju kokaina - to u pravnom poretku ne dokazuje ništa, to se dokazuje presudom. Zna se što je optužnica u pravnom poretku - rekao je Piperović.
Ovdje, decidan je adcokat, imamo narativ kao u optužnici protiv Zorana Lazovića.
- Da se njegov sin bavio „prodajom kokaina pa je davao ocu pare“. Kako znaju da je ocu davao pare i ko je utvrdio da se bavio kokainom - to nije uopšte bitno. Bitno im je da to postoji u optužnici - naveo je Piperović ukazujući da takav pristup nijedna država mi kontinentalno pravo ne poznaju.
Nema, podvlači Piperović, države đe ćete da nađete sličan primjer.
- Ovdje dio medija navija za takav narativ, što je meni frapantno. Ako su mediji za zaštitu javnog interesa a rade da se to može - i da se tako targetiraju ljudi - čemu mediji, pravda i zakoni? Ne znam, ali vidim da to prolazi kod nekih medija. Opet će neko jednog dana na sudu da kaže što se stvarno desilo - poručio je advokat.
<h2>BIĆE KAO U SLUČAJU KRSTOVIĆA</h2>
Sve to, navodi on, oduševljava javnost.
- Slikaju se lisice, političari pričaju, a za tri-četiri godine biće kao u slučaju Krstovića - kad je Dritan Abazović tri godine ponavljao da su oni šverceri kokaina - a kada su oslobođeni je pitao kad ih je to pomenuo - a iz usta ih nije vadio! - ukazao je Piperović.
Tako će, smatra on, da bude i u ovom slučaju.
- Niko se sjećati neće. Ne može se tako utvrđivati pravda. Svaki normalni čovjek želi da se u državi uvede red i da svako ko je napravio krivično djelo dobije adekvatnu kaznu i izdrži tu kaznu, da mora da odgovara... Ali ovako utvrđivati pravdu i ovakvo guranje dijela medija... To je za mene frapantno. Nekima sve može da prođe i ja znam da je pritisak političara nepodnošljiv, ali molim vas: sudija i tužilac moraju da imaju kičmu - poručio je advokat.
<h2>„NAJLAKŠE BI BILO REĆI: NE ZNAMO ZAŠTO - ALI MI MORAMO DA VAS UHAPSIMO“</h2>
Najlakše bi, cijeni on, bilo da su juče rekli: „Uboviću, mi Vas moramo da uhapsimo - ne znamo zašto ali moramo“.&nbsp;
- Ajde da Vas uhapsimo, budite tamo neko vrijeme, nije važno zašto - pa ćemo da vas pustimo i onda će svima da bude lakše. Ali ovako: iz jedne priče uskakati u druge šeme za isti događaj, ne znam čemu sve ovo vodi - naglasio je Piperović.
Rekao je da su i Ivanović i Mijajlović kazali da razumiju što im je pročitano - ali da ne znaju što trebaju da pričaju.
- Ljudi nijesu pravnici. Čuli su što im je pročitano, ali ne mogu da vjeruju što im je pročitano. Rekli su da ih pitaju što god hoće, i da će na sve odgovoriti. Tako je i bilo - naveo je advokat.
Podvukao je da se ovako pravda ne utvrđuje.
- Ovo je jedan potpuno pogrešan način da bi neko bio zadovoljan samim faktom da su Đuru, Marku ili Janku stavljene lisice - i da je taj uslikan sa lisicima. Onda je to nešto što ima svoje ime - a ja ne bih da ga kažem jer bi me brutalno napali pošto ionako smetam zbog toga kako kvalifikujem sve ovo u društvu... Ali neko to mora da kaže - naveo je on.
<h2>GOMILA TVRDNJI BEZ DOKAZA</h2>
Niko, kaže, ovdje ništa ne opstruira, i svi bi trebalo da budemo za to da se pravda sprovede.
- Ali ajmo da nađemo način kako se to radi: jer ovo nije način - nego gomila tvrdnji bez dokaza. Kad bude sud sudio i donio odluku - ovoga se niko sjećati neće ili će zaboraviti sve što je bilo jer će to biti najbolje po njega. Biće muka od onoga što je pričao kad su se ljudi hapsili – kazao je Piperović.
Ovo, cijeni on, nije pojedinačna nesreća - već prelazi u jednu kolektivnu nesigurnost - gdje niko više nije siguran.&nbsp;
- Mislim da je uloga medija da takve narative obriše: da se zna red - da se sve potkrijepi dokazima da bi pravda bila uspostavljena. Na ovakav način je to vrlo teško. Sve što će se desiti je da će neki ljudi biti neko vrijeme u pritvoru i to će biti finale ove priče. Ništa poslije toga se neće desiti - zaključio je Piperović.

Piperović: Ovakav pristup nijedna država i kontinentalno pravo ne poznaju, zašto Tužilaštvo dvije godine ne zove Ivana Bajkovića čija je firma na kompenzaciju dala stanove Bemax-u?

Viši sud ukinuo je kućni pritvor suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću kojeg je SDT optužilo da je navodno službeni položaj podredio u interesu kavačke kriminalne grupe – saznaje Portal ETV.
Prema saznanjima Portala ETV, jedina mjera koja je ostala za Čađenovića je oduzet pasoš.
Čađenović je uhapšen u spetmebru 2022. godine i nakon devetnaest i po mjeseci - napustio je Istražni zatvor, ali mu je izrečena mjera nadzora napuštanja mjesta stanovanja.
Čađenovića je SDT označilo da je bio član navodne kriminalne grupe koju je, prema aktu Tužilaštva formirao Zvicer. Na optužnici je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilacac Milivoje Katnić koje Tužilaštvo takođe tereti da su svoje službene položaje podredili toj mafijškoj organizaciji. Čađenović, Lazović i Katnić negirali su navode optužnice koju je protiv njih podigao specijalni tužilac Miloš Šoškić.
U višesatoj odbrani koju je iznosio na dva ročišta Čađenović je svaku tačku optužnice analizirao i naveo sve slučajeve a takvih je na desetine u kojima je postupao i pokrenuo postupak protiv kavačkog kriminalnog klana.
- Kreatori optužnice naveli su skupinu neistina da sam postao član kriminalne organizacije jednog od vođa kavčana Radoja Zvicera, da protiv njega i ostalih visokorangirnah članova iz tog mafijaškog klana nijesam pokretao postupke, podizao optužnice i da sam ih štitio. U periodu kada sam postao navodi član te grupe od 2020. do 2022. godine podigao sam tri optužnice i u tim aktima su Zvicer, Slobodan Kašćelan, Duško Roganović i više osoba koje sam optužio za najteža krivična djela, a za koja je zaprijećena maksimlan kazna - kazao je Čađenović 14. oktobra u Višem sudu.

Čađenoviću ukinut kućni pritvor

Žena koja je bila žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije Jovana Trninić prvi put javno je svjedočila o svom iskustvu za<a href="https://goodmenproject.com/"> platformu The Good Men Project,</a> a u razgovoru sa njihovim novinarom Skotom Duglasom Jakobsenom govorila je o svojevrsnoj stigmi kojoj je bila izložena kada je prijateljicama ukazala na nedolično ponašanje svještenika, o bizarnim obrazloženjima zašto o tome ne treba da govori, ćutanju crkvenih velikodostojnika kada je prijavila slučaj.
- Novinarstvo ima ključnu ulogu u razotkrivanju istine i davanju glasa onima koji su dugo ćutali. Kroz pisanje o zloupotrebama i problemima unutar Srpske pravoslavne crkve, mediji ne samo da osvjetljavaju sistemske propuste, već i osnažuju žrtve da progovore o svojoj patnji. Svaka ispričana priča ruši zidove tišine koji su godinama štitili moćne i neodgovorne. U iskazima žrtava, bilo da dolaze iz Srbije, SAD-a ili bilo kog drugog dijela svijeta, ponavlja se sličan obrazac ponašanja – manipulacija, zloupotreba povjerenja i pokušaj da se žrtva ućutka. Upravo ta sličnost pokazuje koliko je važno govoriti javno, prepoznati mehanizme zlostavljanja i stati u odbranu onih koji su pretrpjeli bol. Ova ispovijest je svjedočanstvo o hrabrosti, o pokušaju da se pronađe pravda i da se prekinu godine ćutanja – kazao je za Portal ETV bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović, koji je javno progovorio o seksualnom zlostavljanju i pedofiliji u ovoj vjerskoj zajednici, a danas kao generalni sekretar Saveza kršćana Hrvatske pokušava da izdejstvuje pravdu za žrtve.
On nas je i uputio na ispovijest žene koja je bila žrtva zlostavljanja u Crkvi Srbije.
Trnanić je u intervjuu Jakobsenu, koji je objavljen prekjuče, svjedočila da je bila žrtva seksualnog nedoličnog ponašanja svještenika, ali da su crkvene vlasti, kada je prijavila slučaj, ostale nijeme i odbile da da razgovaraju sa njom.
Ispričala je da je prijavila svještenika Blaška Paraklisa, ali da je episkop Maksim odbio da je primi.&nbsp;
- Govoreći iz svog iskustva, i iz onoga što vidim oko sebe, preispitivanje autoriteta svještenstva smatra se vrlo neprikladnim. Kada sam htjela da progovorim o tome šta mi se dogodilo u pravoslavnoj hrišćanskoj zajednici, u smislu upozorenja i sprječavanja seksualnog nedoličnog ponašanja da se dogodi drugim ženama, prijateljica koja me je uvela u svijet vjere bila je veoma protiv. Pitala sam je: „Zašto bih ćutala? Ovo nije moja sramota. Ovo je sramota svještenika. On može nauditi drugoj osobi ako ne odgovara za svoje nedjelo“. Rekla mi je: „Da, ali nikad ne znaš da li se pokajao“. Ova izjava me je dovela do zaključka da se sakrament ispovijesti, u ovom slučaju pokajanje, može zloupotrijebiti u perpetuiranju kontinuiranog ciklusa seksualnog nedoličnog ponašanja u tišini. Takođe, mi je rekla: „Moramo da ćutimo, tako čuvamo našu vjeru da se ne sruši“ - svjedočila je Trninić za Portal The Good Men Project.&nbsp;
Kazala je i da je ta prijateljica bila prva osoba kojoj se obratila i detaljno joj ispričala sve što joj se dogodilo.
- Njen prvi odgovor bio je: „Da mi je bilo koja druga žena rekla isto, prvo što bih je pitala je šta si uradila da ga isprovociraš. Ali pošto te poznajem, vjerujem ti“. Kada sam nazvala drugu prijateljicu ... dobila sam još jedan bizaran odgovor: „Pošto su svještenici po difoltu blizu Bogu, njih, takođe, više napadaju demoni“. Tako je opravdala njegovo nedjelo. Ovaj fenomen se naziva „klerikalizam“ kada ljudi misle da su sveštenici/klerici na višem nivou duhovnosti od drugih. I ja sam bila zarobljena u ovoj zamci neko vrijeme. Kada sam pokazala neprikladnu i uznemirujuću tekstualnu poruku koju sam dobila od tog svještenika drugoj prijateljici, njen odgovor je bio: „Zato uvijek pazim kako da komuniciram sa svještenikom“ – ispričala je Trninić.
Na pitanje Jakobsena kako se osjećala na konstatacije da je njena pritužba neistinita i bez osnova, objasnila je da to „dovodi do osjećaja frustracije, ljutnje i poništavanja“.
- Zapravo, ovo iskustvo mi je pomoglo da vidim stvari kristalno jasno – naglasila je ona.
Rekla je da je taj događaj u određenoj mjeri poljuljao njenu vjeru, no, ipak, i dalje vjeruje u Boga.
- ...ali ponekad imam osjećaj da sam napala Boga. Ovo je paradoks. Bila sam gurnuta do te tačke da branim istinu i sebe govoreći protiv onih koji predstavljaju Boga na Zemlji – konstatovala je Trninić.&nbsp;
Objasnila je da bi crkva, prema stavu stručnjaka, u slučajevima kada su svještenici okrivljeni za zlostavljanje i seksualno nedolično ponašanje trebalo prvo da pokrene nezavisnu, spoljnu istragu, iz istražnog postupka isključi svještenike koji su optuženi za zlostavljnje, da obezbijedi novac za žrtve kako bi platile savjetovanje, ali i da omogući obavezno savjetovanje za svještenstvo i na kraju da raščini zlostavljača.
- U mojoj situaciji nijedan od ovih koraka nije preduzet. ...kada sam nazvala kancelariju episkopa, žena koja se predstavila kao psiholog mi je rekla da će me episkop pozvati. Ali on me nikada nije pozvao, što je dodatno povećalo moju anksioznost. Kada sam je sljedeći put pitala zašto me episkop nije nazvao, njen odgovor je bio: „Episkop ne razgovara sa običnim ljudima. On razgovara samo sa ljudima iz koji su obrazovani teolozi“. Kada sam je pitala da li se još neko žalio na istog svještenika, rekla je da ne smije da mi da tu informaciju. Na osnovu tog odgovora, ono što me brine je to da možda nijesam jedina – ispričala je Trninić svoje iskustvo o događaju koji se zbio 2022. godine.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje Jakobsena kako se osjeća danas, naglasila je da ima osjećaj da je i dalje dezorijentisana, nesigurna je i anksiozna.&nbsp;
- Ima napretka uz terapiju i podršku psihijatara, psihologa i psihoterapeuta – rekla je ona.&nbsp;
Na pitanje koji savjet joj je pomogao i koji bi mogao da pomogne drugima dok započinju sopstveno putovanje iscjeljenja nakon viktimizacije, Trninić je poručila: „Ako ste se ikada kontinuirano osjećali zanemareno, kritikovano, odbačeno, napušteno, jer govorite istinu, ako su vaša postignuća bila minimalizovana, ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, ako su vas ti ljudi krivili da nešto nije u redu sa vama, vrijeme je da se probudite i povratite svoju moć“.&nbsp;
- Knjiga „To nijesi ti“ (It’s not you) dr Ramani Durvasule može biti vaš početak. Takođe, knjiga „Slijepi za izdaju“ (Blind to betrayal) dr Jennifer Freyd je ključna za iscjeljenje. Za preživjele koji su bili dio kulta, toplo preporučujem knjigu „Povrati svoj život“ (Take back your life) Janje Lalich. Pronalaženje pravog psihologa koji razumije traumu i složeni PTSP je najvažniji dio putovanja iscjeljenja. Za preživjele zlostavljanja od strane pravoslavnog svještenstva, veb-sajt Prosopon Healing je ključan. Oni pomažu u edukaciji, uključujući i to kako prepoznati zlostavljanje u ranoj fazi. Neke od knjiga koje sam preporučila nalaze se i na njihovom veb-sajtu – objasnila je ona.
Kategorična je da su u crkvi zlostavjani jer su „tim ljudima vjerovali“. Tri su ključne stvari koje, prema njenom mišljenju, mogu da spriječi zlostavljanje, a to je, kako je kazala, i stav organizacije Prosopon Healing: edukacija kako bi ljudi bili svjesni zlostavljanja i ne bi bili šokirani kada se ono dogodi, pozvanje počinilaca na odgovornost i najvažnije - pozvati saučesnike na odgovornost.&nbsp;
- Saučesnici su pojedinci koji dozvoljavaju počiniocima da postoje u sistemu i da ga zloupotrebljavaju – objasnila je Trninić.
Ona je kategorična i da je percepcija da je zlostavljanje prvenstveno katolički problem potpuno pogrešna.
- U našoj pravoslavnoj zajednici ljudi kažu: „To se dešava katolicima, a ne nama“. Ili tvrde da se, ako se desi u pravoslavlju, to rijetko dešava. Tvrde da se to dešava u katoličanstvu jer svještenicima nije dozvoljeno da se žene, što je lažno. Mnogi slučajevi zlostavljanja uključuju oženjeno svještenstvo – rekla je ona.&nbsp;
Govoreći o bazi podataka istakla je da organizacija Prosopon healing posjeduje ključnu bazu, jer objedinjava sve informacije na jednom mjestu.
- ...to je centar za razmjenu informacija gdje pojedinci mogu da dijele bilješke i grade tačnu sliku o obimu zlostavljanja – rekla je ona.
Trninić je naglasila da je svoju priču javno podijelila jer želi da osnaži ostale žrtve da progovore, „kako bi spriječili druge da prođu kroz isti užas“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fgoodmenproject.com%2Ffeatured-content%2Fserbia-orthodox-church-clergy-abuse-jovana-trninic-speaks-sjbn%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Trninić: Ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, vrijeme je da se probudite

U Kolašinu je danas otkriven spomenik mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik Amfilohiju u Kolašinu"> <figcaption>Spomenik Amfilohiju u Kolašinu(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, a islam lažnom vjerom. Aktivno je podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika. Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji. - Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović. Uprkos svemu tome, na otkrivanju spomenika predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić rekao je da je on govorio „jezikom ohrabrenja i mira“. - Njegov rad ima vidljive i nevidljive plodove. Vidljivi su u sagrađenim crkvama i manastirima širom Crne Gore: hram u Baru, u podgoričkom hramu koji nad gradom stoji kao brod nade, u obnovljenoj Cetinjskoj bogosloviji đe se rađaju note novih svešteničkih glasova, do oltara na kojima se liječi srce naroda. Nevidljive su u stotinama razgovora u četiri oka, u narodnim kuhinjama koje hrane postiđelu glad, u molitvi... Gdje je dolazio obnavljale su se svetinje, gdje je govorio rađala se nada, gdje je ćutao - ćutanje je govorilo više od riječi - rekao je Bakić. Ocijenio je da je Radović bio „strog kad treba - a uvijek pravedan“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Otkrivanje spomenika Amfilohiju"> <figcaption>Otkrivanje spomenika u Kolašinu(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  - Onoliko kad čovjek može biti kada se oslanja na nebo. U godinama tvrde buke stajao je ispred ljudi sa krstom i riječju i tražio da se poštuju svetinje, sloboda savjesti i dostojanstvo svakog čovjeka. Nije raspaljivao nego smirivao, nije razdvajao nego sabirao. Kao što su se mostovi gradili u tišini, tako je i on spajao obale: da voda nosi naše razlike, a ne ljudi. Zato nama koji danas stojimo pred njegovim spomenikom pripada ponos i skromnost. Ponos jer je upravo naš Kolašinac, bivši predsjednik Opštine Vladimir Martinović dao prijedlog i opredijelio sredstva iz budžeta za podizanje ovog spomenika. Hvala mu što je sa vjerom i razumijevanjem prepoznao potrebu da u srcu Kolašina stoji lik onoga koji nas je učio miru, radosti i sabornosti i potrebu da se ovaj spomenik uspravi na mjestu kojem pripada - pored crkve pod nebom koje je volio i u gradu čije je čedo - izjavio je Bakić. Ovo je, cijeni on, mjesto gdje će se mladi i stari skupiti. - U svijetu koji brzo zaboravlja budite ljudi koji pamte čovjeka koji je, sa krstom u ruci i molitvom na usnama, predvodio litije i branio svetinje. Ako se ikad dvoumite kuda: dođite ovdje, stanite, prekrstite se, poslušajte tišinu i sjetićete se puta, tada će i ova bronza progovoriti, ne glasno nego jasno - naveo je on. Na otkrivanju spomenika govorio je i srpski pisac i nacionalistički ideolog Matija Bećković. Odluku o podizanju spomenika Radoviću odobrilo je Ministarstvo kulture i medija (MKM), a potpisala ministarka Tamara Vujović iz redova Demokrata. Inicijativu za postavljanje spomenika pokrenuo je još 28. decembra 2022. godine tadašnji predsjednik Opštine Kolašin, Vladimir Martinović.

Tag: nikola-mugosa