Književno djelo može na kratko iskoristiti popularnost i naklonost društvenih mreža, ali vrlo brzo biva vrednovano onako kako zaslužuje – poručio je pisac Nikola Nikolić gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Nikolić smatra da je književna kritika u Crnoj Gori u deficitu, što, kako kaže, ima više uzroka, a jedan od glavnih je izostanak sistemske podrške i nedovoljna motivacija medija.
&nbsp;- Jedno vrijeme sam ja pisao, neću reći kritike, ali neku vrstu književnih kritika i onda sam shvatio da stvarno treba tu dosta intelektualnog naprezanja i da oni kojima pošaljete od medija nije da se nešto cimaju da vas plate. S treće strane znam ljude koji ne vole to da rade a imaju potencijala, jer ne žele da se drugi ljute na njih, jer i u književnosti kao i u drugim umjetnostima ima mnogo taštine i sujete, tako da je više razloga, a na kraju krajeva nema sistemske podrške za kritičare, kao i za same književnike- rekao je Nikolić.
Govoreći o uticaju društvenih mreža na književnost, Nikolić naglašava da one imaju i pozitivne strane, jer čine autore i naslove vidljivijima, ali i ukazuje na problem nekritičkog govora.
&nbsp;- To je demokratija, to je široka mogućnost javne riječi, javnog govora društvenih mreža i meni je to skroz okej. Ja smatram da ljudi koji imaju svoj stav o knjizi i napišu ga oni ne nameću nikome svoj stav, prosto to je njihov stav i neko će da ga uvaži, neko neće i na kraju uvijek mislim da će za dobru književnost da odluči neka vrsta prirodne selekcije, prije ili kasnije- istakao je Nikolić.
Ponavlja stav da književna djela, i pored početne euforije na mrežama, brzo dobiju svoje pravo mjesto u vrijednosnom sistemu:
&nbsp;- Neko književno djelo može kratko iskoristiti pometnju i naklonost društvenih mreža, ali vrlo brzo se to književno djelo stavi gdje pripada u vrijednosnom smislu- rekao je Nikolić.
Govoreći o književnim kritičarima u Crnoj Gori, Nikolić ističe da ih je danas veoma malo, te da nisu dovoljno vidljivi u javnosti:
- U Crnoj Gori trenutno ima svega par književnih kritičara, čak ni oni nijesu previše vidljivi. Nije popularno objavljivati i sarađivati sa kritičarima koji znaju nekad i negativnu kritiku da napišu, tako da meni pada na pamet recimo Goran Radojičić, urednik i kritičar iz Nikšića koji nekad u časopisu Ars objavljuje određenu vrstu književnih kritika, Dragana Erjavšek koja trenutno radi u Matici crnogorskoj i koja je prije toga radila u Pobjedi i pisala je zaista nekoliko godina, a to je nešto što se stvarno može zvati književnom kritikom, što danas fali Crnoj Gori. Imamo i Jovanku Vukanović, ona to radi već duži niz godina i decenija, prati recentnu crnogorsku književnost i piše kritike, prikaze, recenzije, ona je objavila knjigu neku vrstu kritičarskog ogleda na recentna djela- zaključio je Nikolić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić: Za dobru književnost odlučiće prirodna selekcija, prije ili kasnije

Posljednja knjiga ,,Posjecite visoko drveće” se oslanja na stvarne događaje, ali i na nekoj vrsti &nbsp;fiksacije koja je dugo trajala, pa ono što nije mogao da sazna o stvarnim događajima je domaštavao -rekao je gostujući večernjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, književnik Nikola Nikolić.
Sve godina u kojima se ne piše, a i sama svakodnevica, kaže Nikolić, jesu period kad se podsvjesno stvara, jer se uzimaju primjeri i inspiracija od, kako kaže, realnih ljudi.
- U posljednjoj zbirci, gdje ne pišem o ljudima iz Crne Gore, nego o ratovima i nekim različitim razdobljima, opet se desi da podsvjesno iskombinujem neke stvari, kao neka situacija iz čuvene tenkovske bitke kod Kurska, ja je iskoristim za neku potpuno drugu situaciju, jer mi je u nekom trenutku odgovaralo tako. Podsvijest je, čini mi se, više nego svijest kod pisaca uključena, to je kao neka vrsta skladišta gdje se sve skuplja i u jednom trenutku može da postane građa, a čini mi se da u tim momentima i ne kontrolišem baš sve to - rekao je Nikolić.
Kaže da svi umjetnici, a među njima i pisci, su vezani za ono što stvaraju i to vremenom postaje fiks ideja, često nešto, kako kaže, domašta.
- Tako je i kod mene, pogotovo u toj posljednjoj knjizi ,,Posjecite visoko drveće”, bila je jedna moja fiksacija, koja je trajala dugo, ali pošto se priča naslanjala na stvarne događaje ipak nijesam htjeo da sve bude prepušteno nekoj mojoj mašti, nego sam htjeo da saznam više o tim stvarnim događajima, pa sam domaštavao neke situacije, ali i te kako sam istraživao - istakao je Nikolić.
Za sebe kaže da je bio slab čitalac, koji je tražio inspiraciju na sve strane i na kraju je shvatio da se ta inspiracija nalazi zapravo u knjigama.&nbsp;
- Pisci moraju da budu prije svega dobri čitaoci, ne zato da bi kopirali nekoga, nego da obogate fond riječi, da vide različite postupke. Najbolji postupci se po mom mišljenju stvaraju, naravno uz dozu &nbsp;vaše originalnosti, kad pratite istoriju umjetnosti, kad pratite književnost - zaključio je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FI5SBy0hcQS8%3Fsi%3DM2Ecan2gCqLFBZlx&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: Podsvijest je kod pisca uključena više nego svijest, to je neka vrsta skladišta iz kog se crpi inspiracija

Crnogorski književnik mlađe generacije Nikola Nikolić održao je sinoć u Matici crnogorskoj predavanje na temu „Rat u crnogorskoj književnosti“. Njegova prozna djela, posebno roman „Sirene za uzbunu“ i posljednja zbirka priča „Posjecite visoko drveće“ bave se temom oružanih sukoba direktno ili posredno, pa je bilo prirodno iz prve ruke potražiti objašnjenje otkud tolika potreba da se ratovi učine dominantnom temom na prostoru Crne Gore. &nbsp;
Činjenica je, istakao je Nikolić, da je u ljudskom biću duboko pohranjena potreba za oružanim rješavanjem konflikta i da „iskustva teških ratova, prije svega svjetskih, đe se opekla i stradala većina svijeta nijesu uticala pozitivno na civilizaciju.“&nbsp;
– Dakle, civilizacija nije to odbacila kao negativno nasljeđe, nego imamo podatak da je od 1945. godine u mnoštvu međudržavnih, bilateralnih ili građanskih ratova, stradalo više ljudi nego za vrijeme Drugog svjetskog rata, a to je stravičan podatak – rekao je Nikolić.
Književnici su pisali o ratu da bi pokazali, uz pomoć svojih umjetničkih alatki i emocionalnih kopči zašto su ratovi loši i ne bi valjalo da se ponavljaju.&nbsp;
Crna Gora je bila prostor na kome su se uvijek vodili razni ratovi, pa istorija književnog tretiranja ove tematike seže daleko u prošlost. Nikolić je zato presjek započeo narodnom pjesmom koja je, prema njegovim riječima, imala trostruku motivaciju.&nbsp;
– Prvi je želja da se određeni događaj sačuva u kolektivnom sjećanju i da se prenese na buduće generacije. Drugi razlog je bio da ljudi sami sebi pojasne neke stvari jer oni koji žive u nekom teškom istorijskom trenutku često nijesu svjesni veličine, snage i inteziteta tog trenutka, pa su prinuđeni da svoju stvarnost fiksiraju i konzerviraju da bi sebi pojasnili što se desilo. Treća uloga je i te kako konkretna, a to je podizanje morala ljudi u tom trenutku. Kada čujete guslarske pjesme one pogađaju sva čula, pozivaju na borbu, na otpor, mobilišu ljude i u njima bude klicu patriotizma kako bi se mogli boriti protiv, kad je Crna Gora u pitanju, gotovo uvijek jačeg i brojnijeg neprijatelja – rekao je Nikolić.&nbsp;
On je podsjetio na romane „Mojkovačka bitka“ Ćamila Sijarića, „Svadbu“ Mihaila Lalića, „Mrtvo duboko“ Čeda Vukovića i druge te poeziju Mirka Banjevića, Jevrema Brkovića, Radonje Vešovića, Blaža Šćepanovića.
– Ove pjesme danas sve više doživljavam kao neku vrstu poetskih spomenika. Ne mogu da ih posmatram kao konkretnu poeziju jer čitajući ih imate osjećaj da su s takvom žestinom pisane i željom da se decenijama nakon shvati kakva je to borba bila i protiv kakvih neprijatelja – rekao je Nikolić i dodao da pisati o ratu nikad nije suvišno, te da se radi o želji da se ostavi što više svjedočanstava.

1250x600

1084x550

Poetski spomenici crnogorskoj borbi

Tribina „Njegošev okean besmrtnosti“, koja je održana sinoć u Matici crnogorskoj u susret Njegoševom danu, bila je posvećena refleksivnom opusu najvažnijeg crnogorskog autora 19. vijeka.
Književnica i kolumnistkinja Lidija Vukčević-Vučurović istakla je da je „Gorski vijenac“ Biblija za Crnogorce svih stepena obrazovanja i svih dobi.
- U Njegoša je toliko bogatstva, on je takva jedna riznica, jezička, misaona, strukturalna, filozofska, poetička, da gdje god zagrabite svojim novim tumačenjenjima i vašim novim čitanjima, to se samo multiplikuje i ne možete oteti od Njegoša, a da ne preuzmete stvaralački. Ako srpska kultura nađe u Njegošu bilo koji motiv, bilo koji lik, bilo koji arhetip, bilo koju ideju koja je na fonu srpske kulture, osim „Posvete prahu oca Srbije“ za koju mislim da je Njegoš napisao pod pritiskom, onda neka proglase Njegoša srpskim, međutim teško će odbraniti sve teze, bez obzira što su najugledniji srpski pisci crnogorskog porijekla, a to mi je teško reći, to pokušavali. Ako je Njegoš crnogorski pisac, ako je jugoslovenski, jedan od najmoćnijih, ako je evropski, i ako u tom fundusu pripada i svjetskoj književnosti, neka bude i srpski. Samo uzimajte, ali ništa nećete oteti - rekla je Vukčević-Vučurović.
Osvrnula se i na Njegoševe manje proučavane i manje poznate kraće forme.
- Njegova filozofska poezija, misaona poezija je naizgled mutnija zato što je u većem dijelu pisana starocrkvenoslovenskom jeziku i manje je raspoznatljiv savremenom čitaocu, međutim zaista je fascinantna ta poezija. Treba reći da se Njegoš bavio filozofijom na jedan amaterski način, ali i prevodilaštvom - istakla je Vukčević-Vučurović i dodala da je „svladao duh svoga vremena i kulturu svoga vremena“.&nbsp;
Književnik Nikola Nikolić je više puta istakao da Njegoša moramo sagledati kao čovjeka.
- Mi smo mitologizovali Njegoša kroz sve ove decenije i zaboravljamo da je on jedan malo neobičniji čovjek, jedan genije koji je iznikao kao cvijet iz bunjišta, iz ovog crnogorskog ljutog krša i iz siromaštva i stalne ugroženosti koji je morao da na svoja pleća uprti sudbinu svoga naroda, da ga usmjerava, da izražava svoje biće i kroz duhovno i kroz svjetovno. On je bio takav da ga imate u čitankama i lektiri, u istoriji, a što je najgore danas ga imate i u politici gdje služi za sitna potkusurivanja - rekao je Nikolić.
Iz ugla književnika smatra da je Njegoš dio kolektivnog nesvjesnog kod crnogorskih autora.
- On nam je jako kulturno zaleđe stvaralačko; kad imate Njegoša iza sebe već imate neko polazište, nijeste u stvaralačkom smislu neko bez korijena, imate jednog grandioznog pjesnika - istakao je Nikolić. 
Odlomke iz Njegoševih pjesama „Misao“, „Crnogorac k svemogućem Bogu“ i „Oda suncu“ govorila je glumica Crnogorskog narodnog pozorišta Julija Milačić-Petrović Njegoš.

Tribina u čast Njegoša: Mogu ga uzimati, ali neće ga oteti

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković saopštio je da je danas u prostorijama Uprave policije (UP) dao izjavu u vezi sinoćnjeg događaja, a povodom prijetnji da je "stasao za gepek".&nbsp;
Vuković je zahvalio nadležnom tužilaštvu i UP na promptnoj reakciji, a službenicima na izuzetno korektnom odnosu.&nbsp;
- Zahvaljujem se i prijateljima/poznanicima koji su sinoć/jutros poslali poruke podrške - zaključio je Vuković.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftuzilastvo-obavijesteno-o-prijetnjama-vukovicu-policija-izdala-naredenje-o-prikupljanju-obavjestenja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković dao izjavu u prostorijama UP

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima, zatražio je sazivanje vanredne sjednice Skupštine Crne Gore za 10. februar sa jednom tačkom dnevnog reda - drugo glasanje o izboru sudije Ustavnog suda.
U saopštenju iz Kabineta predsjednika podsjećaju da je još u decembru 2025. Milatović predložio kandidata Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda.
- Ukazujemo da je, u međuvremenu, sutkinji Desanki Lopičić istekao dvanaestogodišnji ustavni mandat na koji je izabrana te da joj je Skupština Crne Gore 28. decembra 2025. godine konstatovala prestanak funkcije. Istog dana, primjenom odredbe člana 15 Zakona o Ustavnom sudu Skupština Crne Gore je utvrdila da gospođa Lopičić nastavlja da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije, a najduže godinu dana. Ustavnost ove odredbe je u najmanju ruku, upitna, posebno imajući u vidu da je sutkinja Lopičić 23. januara 2026. godine navršila 65 godina starosti i da ima preko 40 godina staža osiguranja, čime je ispunila uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju - navodi se u saopštenju.
Kompletiranje sudijskog sastava Ustavnog suda je, kako je istaknuto, od ključnog značaja za nesmetano funkcionisanje jedne od najvažnijih institucija u državi, čija je osnovna uloga zaštita ustavno-pravnog poretka Crne Gore.
- Predsjednik Crne Gore izražava uvjerenje da će Skupština Crne Gore prepoznati važnost ovog pitanja i postupiti u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima - navodi se u saopštenju.

Milatović uputio zahtjev Skupštini za održavanje vanredne sjednice o izboru sudije Ustavnog suda 10. februara

Ostavka sutkinje Vesne Moštrokol neće imati nikakav uticaj na trajanje postupka u predmetu pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, saopštila je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, odgovarajući na pitanja novinara tokom današnje konferencije za medije,<a href="https://www.antenam.net/clanak/pavlicic-ostavka-sutkinje-mostrokol-nece-uticati-na-predmet-pokusaja-terorizma-2016"> prenosi Antena M</a>.
Pavličić je kazala da je, kao članica Sudskog savjeta, obaviještena da je sutkinja Moštrokol podnijela zahtjev za prestanak sudijske funkcije bez navođenja razloga, uz zahtjev za ostvarivanje prava na jednogodišnu naknadu u visini posljednje zarade, u skladu sa zakonom.
- Ostavka sutkinje Moštrokol neće uticati na dužinu trajanja postupka u predmetu za koji pokazujete interesovanje - navela je Pavličić, dodajući da ju je sama sutkinja u kolegijalnom razgovoru informisala da je završila sve obaveze u predmetima u kojima je postupala, uključujući i one od posebnog interesa javnosti.
Na pitanje da li je vijeće koje je odlučivalo u slučaju pokušaja terorizma 2016. godine okončalo svoj posao prije ostavke sutkinje Moštrokol, Pavličić nije direktno odgovorila, ali je naglasila da iz njenih navoda „proizlazi jasan zaključak“ da ostavka neće izazvati procesne posljedice niti vraćanje postupka na početak.
<h2>Demanti spekulacija o razlozima ostavke</h2>
Predsjednica Vrhovnog suda odbacila je spekulacije da je razlog ostavke sutkinje Moštrokol njeno nezadovoljstvo navodnim izostankom meritokratije prilikom izbora sudija Vrhovnog suda.
Potvrdila je da je sutkinja Moštrokol bila kandidatkinja za Vrhovni sud, ali je naglasila da nijedan izbor, ni u Vrhovni ni u bilo koji drugi sud, nije sproveden mimo meritokratskih kriterijuma.
- Da je smatrala da iza izbora ne stoji meritokratija, takva odluka je podložna provjeri. Ne smatram da je to razlog njene ostavke - kazala je Pavličić, dodajući da ju je zahtjev za prestanak funkcije iznenadio, imajući u vidu dugogodišnji profesionalni integritet sutkinje Moštrokol.
Pavličić je istakla da je kolegijalno pozvala sutkinju Moštrokol da se obrati Sudskom savjetu prije odlučivanja o njenom zahtjevu, ali da je dobila uvjeravanje da za ostavku „ne stoje nikakvi drugi razlozi“.
<h2>Bez prejudiciranja dokaza i sudske prakse</h2>
Govoreći o pitanjima koja se tiču dokazne vrijednosti SKY komunikacija, Pavličić je poručila da bi bilo neodgovorno da predsjednica Vrhovnog suda unaprijed iznosi stavove koji bi mogli prejudicirati buduće odluke sudija.
- Nešto može biti dokaz u jednom predmetu, a u drugom ne - kazala je Pavličić, naglašavajući da Vrhovni sud ne daje smjernice sudijama van konkretnih postupaka i da se stavovi formiraju isključivo kroz odlučivanje u pojedinačnim predmetima.
Pavličić je poručila da Vrhovni sud „ne bježi ni od stručnog, ni od odgovornog, ni od zakonitog odlučivanja“, te da će njegova praksa, kroz konkretne odluke, uticati na ujednačavanje sudske prakse nižestepenih sudova.

Pavličić: Ostavka sutkinje Moštrokol neće uticati na predmet pokušaja terorizma 2016.

The Police Directorate is taking measures within its jurisdiction following threats made on social media against Democratic Party of Socialists (DPS) Member of Parliament Ivan Vuković, stating that he is „ripe for a trunk“ („stasao za gepek“ - a phrase which implies a threat of violence).
This was unofficially confirmed to Portal ETV.
It was also unofficially stated that an order to collect information has been issued and that the Podgorica Basic State Prosecutor’s Office has been informed of the case.
Yesterday, Vuković posted a screenshot of the disputed comment on the social media platform X (formerly Twitter) and called on the police to respond.
- „Worthless goods“ and „thief“ are, apparently, insults that someone involved in politics is expected to endure, especially after simply congratulating the closing of a chapter in the EU accession negotiations. „Ripe for a trunk“ - I’m not so sure - Vuković said in the post.

Tag: nikola-nikolic