Pilot koji je posljednji let Montenegro erlajnsa ovjekovječio srcem na nebu Nikola Pavlićević komentarišući stanje u kom se trenutno nalazi crnogorski nacionalni avio prevoznik, Er Montenegro, navodi da se nakon gašenja MA nije smjela napraviti pauza u radu, posebno ne u trajanju šest mjeseci.
Time je, smatra Pavlićević, napravljena usluga Er Serbia i beogradskom arodromu.
- Vlada nije smjela da dozvoli da se nakon gašenja Montenegro erlajnsa napravi prazan prostor od šest mjeseci. Taj prazan prostor je ‘namješten’ Srbiji i traje do danas. Sada pričaju o uvođenju Zakona o linijama od javnog značaja, ali niko ne pominje da je Montenegro erlajns bio mnogo jači, iako infratrukturno slabiji od Beograda, jer smo imali bolje linije. Danas, sa Air Montenegrom to nije slučaj - rekao je Psvićević u "Drugačijoj radio vezi" na Anteni M.
Pavličević dodaje da se sa “jednim i po, dva aviona” ne može postići uspjeh niti rezultat kojim se može pohvaliti, podsjećajući na svoje brojne objave na društvrnim mrežama o &nbsp;avionu sa spornom dokumentacijom.
- Juriti sporne avione koje ni sama Srbija nije htjela da uzme, po mom mišljenju nije uspjeh. U avijacijskim krugovima se priča da su na avionu koji je u upotrebi vršeni radovi koji nijesu zabilježeni, o njima ne postoji nikakav trag, takav avion leti i to nema niko da isprati - naglašava Pavlićević.
Gost Drugačije radio veze objašnjava da se avio sabraćaj u Albaniji razvija zato što je država spremna da ulaže u njega, dodajući da se aerodromi “ne razvijaju od vazduha nego od ulaganja".
- Zašto mi idemo na jeftinije varijante..? Mi pet godina letimo sa dva aviona - rekao je bivši pilot Montenegro erlajnsa, koji već neko vrijeme leti za kompaniju Air Astana iz Kazahstana.
Nikola Pavlićević je jedan od četvorice crnogorskih pilota koji je, svojevremeno, završio obuku za Embraer 185, a kasnije i na Airbusu. Ni ta stručna znanja, ni činjenica da je u vrijeme kovida, rizikujući sopstveno zdravlje, dovezao u Crnu Goru hiljade naših državljana iz inostranstva, nijesu dovoljne da ponovo leti za crnogorsku nacionalnu kompaniju.&nbsp;
Pavlićević je govoreći o svom iskustvu poslije gašenja Montenegro erlajnsa i sporu koji se vodi protiv njega, nakon što je iscrtao srce iznad Crne Gore upravljajući avionom koji je ujedno bio i posljednji let te kompanije, kazao da je u jednom sudskom procesu jasno rekao da se ne može zaposliti jedino u svojoj matičnoj državi.
- Oni su meni u obrazloženju otkaza kazali da ne ispunjvam uslove za dobijanje identifikacione kartice (koja je uslov da se pristupi avionu). Ja sam na jednom ročištu sudiji najiskrenije kazao da sam jedini pilot, i u evropskom i u crnogorskom registaru, koji ima parvo da radi svuda osim u Crnoj Gori - rekao je Pavlićević.
On je dobio prvostepeni sudski spor, a reakcije advokata ("sud se zaigrao") kompanije navodi kao primjer neprimjerenog odnosa prema instituciji. No, prema uvidu Ombudsmana i AZLP, liše suda, nema institucije koja se nije ogriješila o njegova prava, radna i ljudska: Vlada, ANB, UP...
Na javnosti je da procijeni da li je takav odnos prema Nikoli Pavlićeviću plod slučaja i spleta okolnosti ili odmazda za nespremnost da ćutke prelazi preko nepravdi i anomalija i, nadasve, za srce koje je iscrtao na nebu tokom posljednjeg leta Montenegro erlajnsa?

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Pavlićević: Ja sam jedini pilot koji ima pravo da radi svuda, osim u Crnoj Gori

Air Montenegro nije u pregovorima za kupovinu aviona, već radi na nabavci aviona kroz “dry lease” aranžman. To su iz te kompanije odgovorili na pitanja Televizije E, nakon što su se na društvenim mrežama pojavile informacije da je crnogorska nacionalna avio kompanija u pregovorima o kupovini aviona sumnjivog tehničkog stanja
Iz Air Montenegra navode da bi o kupovini aviona morala da odlučuje Vlada kao vlasnik, a da oni rade na nabavci aviona za zakup. Za te je potrebe, razmatrano više aviona, a sa vlasnicima ili zakupodavcima čiji su avioni ušli u opticaj potpisani su ugovori o povjerljivosti, pa zbog toga, kako kažu, ne mogu javno saopštiti informacije o letjelicama. tvrde i da su razmatrani isključivo avioni koji su plovidbeni.
Više korisnika društvenih mreža napisalo je da crnogorska avio kompanija razmatra avion koji u svoju flotu nije željela da uključi Air Srbija. Iz crnogorske nacionalne kompanije tvrde da nemaju zvaničnu informaciju da su vazduhoplovne vlasti Srbije odbile ili stopirale bilo koji avion po pitanju ulaska u registar vazduhoplova te zemlje.
Nabavka aviona, za koji se interesuje nacionalna avio-kompanija Air Montenegro, sporna je iz više uglova, kazao je, u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E, pilot Nikola Pavličević.
- U Srbiji je nekoliko puta stopiran ulazak u vazduhoplovni registar Srbije tog aviona iz više razloga. Neki od njih su nepotpuna tehnička dokumentacija, što je po meni ozbiljan sigurnosni prekršaj, to je nešto preko čega ne smije da se ide. Osim toga, mogu da kažem da se politika ozbiljno umiješala u avijaciju u Crnoj Gori, tako da to ne smije da bude ispred sigurnosti i ne smije da se radi za pojedince za koje se sumnja da su u vlasništvu tog aviona. Lizing-kuća se bavi iznajmljivanjem aviona, međutim ovaj avion u Srbiji se jako malo spominje javno. Iz razloga jer se ljudi plaše, jer se šuška da je povezan sa određenim ljudima iz državnog vrha - kazao je Pavličević.
Tvrdi i da su određeni ljudi iz Srbije trpjeli ozbiljne pritiske da se taj avion ubaci u registar vazduhoplovne vlasti Srbije da počne da leti.
- Konkretno, ne bih da licitiram imenima, ali mogu da kažem da su to provjerene informacije, to su neki naši prijatelji i kolege koji su vrlo savjesni profesionalci, koji se nisu uplašili i podlegli pritiscima. Već su rekli: „U redu, ako želite da ovaj avion počne da leti, donesite tu dokumentaciju koja fali“, jer određena dokumentacija fali za strukturalne radove - naveo je on.
Pavlićević dodaje i da sporni avion ne leti u komercijalnom saobraćaju od 2021. godine.
- Znači, sada je odrađeno nekoliko letova kako bi se prebacio iz jedne baze u drugu. Trenutno je u Srbiji. Po najnovijim informacijama, evo već neko vreme, određeni ljudi se interesuju i dogovaraju da taj avion uđe u registar Crne Gore i da počne da leti za našu nacionalnu kompaniju- objašnjava on.
<h2>„Sigurnost ne smije biti upitna“</h2>
Pavličević kaže i da sigurnost u avijaciji ne smije biti upitna i da nikakvih pritisaka, pa i političkih, u toj oblasti ne smije biti.
- Mogu da poredim sa kupovinom ili iznajmljivanjem bilo kojeg motornog vozila. Da li bi neko uzeo za sebe automobil koji ne posjeduje nikakvu ili parcijalno posjeduje neku dokumentaciju za tehničko stanje ili nekakve radove? To samo po sebi nije bezbjedno. Što se tiče aviona, prvo treba neko da stavi potpis da taj avion uđe u saobraćaj. Sjutra bilo šta da se desi – to će da bude prva stvar koja će da bode oči svima koji se budu bavili bilo kakvom istragom bilo kojeg incidenta, ne daj Bože da dođe do toga, ili neke ozbiljnije nesreće. Po meni, sigurnost nije upitna – djelovanje mora da bude profesionalno, odgovorno, nikako politički, nikako da se trpe pritisci u avijaciji. Po meni - ne postoji prostor za to - odlučan je on.
<h2>Air Montenegro kasni najmanje deset godina“</h2>
Potrebno je ispitati čiji su interesi u pitanju, ali Pavličević želi da vjeruje da će se od ovakvog aranžmana odustati. Komentarišući trenutnu situaciju u kompaniji Air Montenegro, kaže da primjećuje da kompanija kasni za industrijom najmanje deset godina.
- Već dvije godine nijesam u CG i ne znam detalje što se tiče trenutno stanja sa avionima, ali prema posljednjim informacijama što imam – mi jesmo u jednom trenutku imali bukvalno jedan i po avion. Dakle, dva trupa i dva iznajmljena motora, od kojih su navodno oba, nakon tih izjava koje su zaokupirale pažnju javnosti, zamijenjena. Ti motori su izgleda zamijenjeni i sada imamo ta dva aviona – naveo je on.
Što se tiče trenutnog stanja u toj kompaniji, kaže kako kada je vidio kakvi su planovi za budućnost nacionalne avio-kompanije i upoređujući planove koje je Montenegro Airlines već imao tokom perioda gašenja od decembra 2020. do aprila 2021, kad je uveden stečaj – jasno je da Air Montenegro kasni samo tih pet godina da dođe do nivoa na kojem je bio Montenegro Airlines.
- Dodatno na to – industrija se širi, napreduje na svim segementima, po meni je to kašnjenje, ugrubo rečeno, od 10 godina koje ne može da se pokrije tek tako, ne samo novcem – to je bila infrastruktura, ljudski resursi kojih se država lako odrekla - kaže Pavličević.
Podsjeća i na sudbinu aviona koji je javnosti poznat kao Čarli, a koji se nalazi u Podgorici.
- Imamo naš avion u Podgorici – Čarli, kako se prepoznaje u javnosti. ”Nije bilo volje da se taj avion napravi, zašto postoji volja da se nađe drugi avion koji ima sumnjivu istoriju tehničkih radova. Da li je to zbog novca i nekih privatnih kombinacija ili pojedinačnih interesa, ne znam. To bi bilo dobro da se ispita. Po meni – Air Montenegro kasni za tržištem sigurno deset godina i kao što rekoh – pet godina sigurnih kad uporedite ono što je Air Montenegro zacrtao da ima u narednom periodu s onim što je Montenegro Airlines imao. Plus, ta jedna razlika u jednom avionu. U planu je da ima tri aviona – dva u svom vlasništvu, jedan u „DRY LEASE“ aranžmanu, a MA je tokom gašenja imao četiri aviona - zaključuje on.

500x500

Air Montenegro traži avion kroz "dry lease" aranžman, piloti upozoravaju da se mora misliti na sigurnost

Alchajmerova bolest je najčešći oblik demencije, koja se s vremenom pogoršava, postepeno oduzimajući oboljelima sjećanja i samostalnost.
Prema Fondaciji za pobedu Alchajmera, 17 odsto osoba starijih od 75 godina boluje od ove bolesti. Iako se bolest javlja kod stotina hiljada pacijenata, samo je kod polovine pravilno dijagnostikovana.
Test, koji je razvila japanska kompanija Fuđirebio dijagnostiks, meri prisustvo beta-amiloidnog i tau-proteina u krvi, karakterističnih za Alchajmerovu bolest. Zbog veoma malih količina ovih proteina, do sada je bilo teško detektovati ih iz krvi.
Pozitivan test ne znači automatski da je osoba bolesna.
"Ovo je dijagnostički test, a ne skrining", objasnio je za BFM TV profesor Filip Amuje, generalni direktor Fondacije Alchajmer. Dok skrining detektuje prisustvo bolesti u ranoj fazi kod osoba koje deluju zdravo, Fuđirebiov test je namijenjen pacijentima koji već imaju simptome i on mora da se potvrdi dodatnim kliničkim podacima, poput neurokognitivnih testova. "Proteini koje tražimo nalaze se u velikim količinama kod oboljelih od Alchajmera, ali se pojavljuju i u manjim količinama kod ljudi koji nisu bolesni. Budući da je test veoma osjetljiv, bolest bi mogla da bude pogrešno dijagnostikovana", dodao je on.
Danas se dijagnoza Alchajmerove bolesti postavlja na osnovu neuropsiholoških testova, magnetne rezonance, pozitronske emisione tomografije (PET skeniranje), koja mjeri metaboličku aktivnost.
Ljekari, takođe, mogu da uzmu uzorak cerebrospinalne tečnosti (lumbalna punkcija) i izmjere u njoj proteine koji su prisutni u velikim količinama u mozgu oboljelih od Alchajmera.

Dijagnostikovanje Alchajmerove bolesti uskoro na osnovu analize krvi

Na ovaj datum prije 49 godina, sa beogradske željezničke stanice krenuo je 'Plavi voz'.
Prvi put se zaputio ka – Crnoj Gori. U prisustvu desetina hiljada ljudi, kompozicija vagona u kojima su bili Josip i Jovanka Broz, ali i rukovodstvo SFRJ i svih njenih republika, ispraćena je na prvo putovanje prugom Beograd – Bar.&nbsp;
Tokom prvog dana, voz su dočekivale mase građana u svim mjestima u Srbiji, da bi narednog jutra ušao u Crnu Goru. Prema procjeni tadašnjih vlasti, samo u okolini pruge kod Bijelog Polja bilo je okupljeno oko 30.000 ljudi – a tamo je Tito sa 'Plavim vozom' stigao oko osam ujutro. Uslijedili su Mojkovac, pa Kolašin, a onda i Titograd.
U našem glavnom gradu, izvještavao je tada Tanjug, u beskrajnom špaliru duž ulica bilo je oko 80.000 građana iz svih djelova Crne Gore. Tito je izašao na željezničkoj stanici, bio je i do vile „Gorica“, a potom je nastavio put do Bara. Ili, kako su ga u to vrijeme i dalje često zvali – Novog Bara.
Po dolasku prvog voza na novu stanicu u Baru, Tito je pred mnoštvom okupljenih održao nešto duži govor.
I tako počinje priča o radu pruge Beograd – Bar, kojom će dan kasnije proći i prvi putnički voz.
Kada se sve sabere, gradnja pruge trajala je tačno četvrt vijeka. Najprije je počela gradnja dionica Titograd – Bar i Resnik – Valjevo. Radovi su završeni spajanjem pruge 'ispod' Kolašina, gdje je ujedno počinjala i najzahtjevnija dionica za gradnju.
 
 Pruga Beograd – Bar bila je najskuplji građevinski poduhvat u SFR Jugoslaviji, a realizacija je u to doba koštala oko pola milijarde dolara. To je ekvivalentno iznosu od oko tri milijarde dolara u današnje vrijeme.
U gradnji je učestvovalo 11 jugoslovenskih firmi. No, znatan dio posla završen je i zahvaljujući omladinskim radnim akcijama.
- Jugoslavija je danas pustila u saobraćaj najnoviju i sigurno najatraktivniju prugu u Evropi - izvještavao je tada američki United Press.
Projekat je, između ostalog, podrazumijevao gradnju 254 tunela i 234 mosta, među kojima i jednog od najviših u Evropi, na Maloj rijeci, građenog pune četiri godine.

Na ovaj datum otvorena je pruga Beograd – Bar

U okviru manifestacije Dani kulture Bošnjaka u Crnoj Gori, u četvrtak, 29. maja 2025. godine u Podgorici, biće održana Svečana sjednica posvećena neimarima kulturnog identiteta, navodi se u saopštenju.
Po odluci stručnog žirija Bošnjačkog vijeća, nagrada „Hilmija Ćatović“ biće uručena akademskom umjetniku, mr Aldemaru Ibrahimoviću, za izuzetne rezultate na domaćoj i međunarodnoj likovnoj sceni, te vizionarsku promociju bošnjačke kulturne tradicije kroz pedagošku misiju i savremeni izraz u likovnosti, istaknuto je u saopštenju.
Nagrada „Avdo Međedović“ pripada ravnopravno: Faizu Softiću i Bajru Agoviću.
Poznati književnik Faiz Softić zaslužio je ovo visoko priznanje za ukupno poetsko i prozno stvaralaštvo, koje svjedoči o pripovjedačkoj vještini i tradiciji, egzilu i borbi bošnjačkog naroda da sačuva ime, sjećanje i dostojanstvo, informišu iz Bošnjačkog vijeća Crne Gore, pojašnjavaju iz Bošnjačkog savjeta.
Autor istoriografskih studija, hadži Bajro ef. Agović, priznanje dobija za višedecenijski, posvećeni istraživački rad i hroničarsko-stručne publikacije o islamsko-bošnjačkoj baštini, koje su referentna literatura u nastavi, istraživačkom radu i jačanju kulturne samosvijesti.
Žiri za dodjelu nagrada i priznanja Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori za 2025. godinu radio je u sastavu: dr Sait Š. Šabotić, predsjednik; mr Sajma Feratović Adrović, članica; dr Mehmed Đečević, član; dr Rifat Alihodžić, član; mr Halili Markišić, član.
Svečana sjednica održaće se u četvrtak, 29. maja 2025. godine u 19h, u konferencijskoj sali hotela „Bristol“ na Starom Aerodromu, ulica Bore Stankovića br. 1, Podgorica, navodi se u saopštenju.

Bošnjačko vijeće: U četvrtak dodjela nagrada neimarima kulturnog identiteta

U centru Bijelog Polja danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je teško povrijeđena ženska osoba.
Vozilo je na nju naletjelo dok je prelazila ulicu. Hitna pomoć ju je prevezla u bolnicu.
Zbog uviđaja koji je u toku, saobraćaj u centru grada se odvija usporeno, a formirane su i veće gužve.
Policija apeluje na vozače da budu strpljivi i koriste alternativne pravce gdje je to moguće.
Više informacija biće dostupno nakon završetka policijske istrage.

Bjelopoljka teže povrijeđena u saobraćajnoj nezgodi

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>