Trenutno smo najbliži tome da u pismu Venecijanskoj komisiji (VK) bude sadržan prijedlog pitanja opozicije i prijedlog pitanja vlasti - i da sve to sa prilozima bude dostavljeno već sjutra - saopštio je ministar pravde Bojan Božović koji je zajedno sa advokatom Milošem Vukčevićem pripremio tekst tog dokumenta.
Portal ETV danas je već objavio saznanje da je tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji, koji su tokom posljednja tri dana sastavljali Božović i u ime opozicionih stranaka advokat Vukčević, usaglašen, te da će nakon što ga ujutru potpiše premijer Milojko Spajić biti zvanično poslat na hitno usaglašavanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzahtjev-venecijanskoj-komisiji-salje-se-sjutra-nakon-sto-ga-potpise-premijer-spajic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Da će Venecijanska komisija odlučivati o ustavnosti prestanka funkcije bivšoj sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, odlučeno je 15. marta na sastanku koji je u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori organizovao ambasador Johan Satler. Tada su potpis na sporazum o ovom pitanju stavili predsjednik Pokreta Evropa sad i premijer Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI).&nbsp;
Đuranović je smijenjena u decembru prošle godine na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija nije učestvovala u radu Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
<h2>Hitna procedura</h2>
Božović je, gostujući na Televiziji Vijesti, ustvrdio da su sa Satlerom dogovorili da se tekst VK preda po hitnoj proceduri.
- Nadam se da ćemo za nekih mjesec dana imati odgovor - poručio je on.
Nada se, kako je rekao, i da će sadržati mehanizme kako prevazići ovakvu situaciju, ali i kako da se to ponovo ne desi. On je naveo da je sadržaj adresiran tako da se, prije svega, odnosi na preporuke za zakonodavnu i izvršnu vlast.
<h2>Poteškoće</h2>
Božović je kazao da on i Vukčević nijesu mogli očekivati da će tekst za VK dogovoriti u dva sata.
- Razlog zašto postoje poteškoće je jer ovu situaciju gledamo iz drugačijih uglova. To je sasvim prirodno. Kolege iz opozicije problematizuju formalno pravni nedostatak sjednice Ustavnog suda, sa druge strane - mi to gledamo kao priliku pisma VK da otvorimo problem materijalno pravne prirode koji se odnose na stav 3 člana 154 Ustava - naveo je Božović.
Prilozi koji će ići uz pismo su, kaže, dokumenta koja idu u korist jednoj ili drugoj strani.&nbsp;
- To se odnosi na zapisnik sa sjednice Ustavnog odbora i tako dalje - naveo je Božović.
<h2>Parlamentarna većina obaviještena</h2>
Na pitanje ide li tekst za VK na čekiranje kod parlamentarne većine, Božović je rekao da kolege iz bivšeg Demokratskog fronta (DF) i PES-a načelno obavještava o koracima.
Rekao je da je komunicirao sa Momom Koprivicom iz Demokrata - potpredsjednikom Vlade za politički sistem i pravosuđe, ali i dodao da smatra da je red da o tome bude obaviještena predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović.
Oni, kaže, nijesu stoprocentno usaglašeni, ali jesu blizu njegovih ideja.
<h2>Za politiku DF-a odgovor - Barometar 26</h2>
Na činjenicu da je Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (DNP) i prvi saradnik čelnika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, rekao da neće podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budu dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, ministar Božović je rekao da je to legitimno - ali da na to Barometar 26 daje odgovor.
- Barometar 26 negdje daje odgovor na ta pitanja: identitetska pitanja otvaramo kad zatvorimo pregovaračka poglavlja - rekao je Božović.
<h2>Posredovanje Delegacije EU da bi imali autoritet da nema politike DF-a</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević je ukazao da cijela parlamentarna većina ne podržava Barometar 26.
- Dio parlamentarne većine instistiraju na svojim politikama koje nijesu od juče. Mi smatramo da one ugrožavaju građanski karkter Crne Gore. Najveći problem je što je delegacija EU rekla da te politike moraju biti stavljene sa strane. Nama je ovdje najvažnije da se ne podriva građanski karakter Crne Gore i fokus na evropsku integraciju - naveo je on gostujući na Televiziji Vijesti.
Rekao je da misli da su postigli taj cilj, te da su zbog toga zahvalni delegaciji EU.
On se osvrnuo na izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića kojem je sporno što je Delegacija EU posredovala između opozicije i vlasti u ovom pitanju.
- Otud odgovor na pitanje gospodina Jakova Milatovića koji se čudi zašto je posredovala Delegacija EU u potpisivanju sporazuma: da bi imali autoritet međunarodne zajednice - da nema politike DF-a dok ne završimo integraciju - podvukao je Rakočević.
<h2>Na Vladi se pominjalo izdavanje Velike plaže na 99 godina</h2>
Na pitanje je li se na Vladi potegnulo pitanje o izdavanju Velike plaže Mohamedu Alabaru, osnivaču Emaar Properties i predsjedniku Igl Hilsa, na 99 godina - Božović je rekao da se to pominjalo. Dodao je da ne može da tvrdi da je to sigurno zakup na 99 godina.
- Najbolja adresa za to je predsjednik Vlade (Milojko Spajić). Na sjednicama Vlade se razgovara o više stvari... &nbsp;99 godina je bila jedna od tema koja se pominjala. Da li će to ostati: najbolje da resorna ministarstva i predsjednik Vlade daju odgovor - naveo je Božović gostujući na Televiziji Vijesti.
Misli, kaže, da nemamo prostora da u ovom momentu izbjegnemo mogućnost da kredibilne investitore imamo u Crnoj Gori.
- Vrlo je bitno da znamo da treba bisere Crne Gore štititi od devastacije. A o vremenskom roku treba uraditi jednu analizu, a onda utvrditi. Nijesam se bavio toliko studiozno tim pitnajem, ali znam da ne bi bio ovo prvi primjer da se tako nešto uradi. Mislim generalno - van Crne Gore - naveo je Božović.
Građani i čelnici Ulicnja, uz Udruženja zakupaca plaža, restorana na Adi Bojani i NVO Ada Bojana duži vremenski period ukazuju da je tenderski postupak za zakup plaža netransparentan, nepravedan i diskriminatorski.
<h2>„Potpuno legitimno“ postavljanje Mikijelja&nbsp;</h2>
Na pitanje zašto je Vlada isprva makla sa dnevnog reda postavljenje direktora Morskog dobra, Spajić na pres konferenciji saopštio postoje procedure za imenovanje koje moraju da budu ispoštovane, a onda održala drugu sjednicu na kojoj je Mladen Mikijelj ponovo izabran - Božović je rekao da je to legitimno.
Mikijelja je predložio ministar prostornog planiranja Slaven Radunović iz bivšeg Demokratskog fronta. Na pitanje je li Mikijelj postavljen na insistiranje te političke frakcije, Božović je ostao pri istom stavu.
- Sve da je tako to je legitimno. Ministar ima pravo da predloži koga misli da je najbolji, Vlada se saglasila i to je to - rekao je Božović.
<h2>Politička trgovina</h2>
Nikola Rakočević iz Demokratske partije socijalista (DPS) je na to rekao da se ovo ne dešava prvi put.
- Pitanje je ko je za što time dobio. Zbog toga nema meritokratije - jer tu ne treba da sjedi neko zbog političkih trgovina - ukazao je Rakočević.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Božović: Najbliži smo tome da pismo VK bude sadržano od prijedloga pitanja vlasti i opozicije, nadam se da ćemo odgovor imati za mjesec

Politička volja je ključna da bi izborna reforma bila uspješna, otvorene izborne liste potrebne su Crnoj Gori saglasni su predstavnici vlasti i opozicije, a osnov reforme lokalne samouprave je dobar izborni sistem, koji treba da obezbijedi legalitet i legitimitet institucija.
To su ocjene sa panela „Kako pokrenuti izbornu reformu?“ i „Lokalni izbori i izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi“ u okviru konferencije „Izborna reforma u Crnoj Gori: Kako učiniti izborni proces funkcionalnim?, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) uz podršku Britanske ambasade Podgorica.
Kopredsjednik Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Vasilije Čarapić, smatra da je Sporazum o deblokadi Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu jako važan za društveno-politički trenutak.
- On vraća opoziciju u Parlament što je priželjkivala cijela parlamentarna većina. Uvjeren sam da će ovo normalizovati političke prilike u zemlji, da nećemo imati nikakvih daljih posljedica bojkota i da će Odbor za izbornu reformu nastaviti rad tamo gdje je stao, a to je prije svega Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, ali i rad na drugim zakonima - rekao je Čarapić.
Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, kako smatra, može da obradi mnogo važna pitanja, ali važno je da se svi dogovore oko modela za koji će smatrati da je najbolji.
- Najbolje je kad imamo konsenzus i volju da ono što smo sami dogovorili konkretno i sprovedemo. Partijski interesi i dnevna politika treba da budu izmješteni iz rada Odbora, jer je to bitan preduslov za njegov uspjeh - vjeruje Čarapić.
Kada je riječ o otvorenim listama, smatra da treba napraviti hrabar iskorak.
- Ako političke partije ne mogu da nađu zajednički jezik oko otvorenih lista treba otvoriti referendum i pitati građane da li su za otvorene liste -rekao je Čarapić.
Kopredsjednik Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Nikola Rakočević, vjeruje de je jako važno u narednom periodu staviti fokus na sva pitanja koja Crnu Goru približavaju Evropskoj uniji i koja crnogorsko društvo demokratizuju i emancipuju od nazadnih politika.
- Potpisivanje Sporazuma bi trebalo da bude dobra vijest za građane Crne Gore, kao i povratak opozicije i užurban i dinamičan rad i na reformi izbornog zakonodavstva, ali dobijamo poruke iz vlasti da ih taj Sporazum ne obavezuje. To mora zabrinuti, ali moramo i da znamo da u Odboru za izborno zakonodavstvo i u Parlamentu imamo ozbiljnu kvalifikovanu većinu onih koji se djelima i u retorici predstavljaju kao evropski činioci -ukazao je Rakočević.
Prva stvar koja će biti urađena kada Odbor ponovo počne sa radom je, kako je kazao, provjeriti da li su svi tehnički aspekti Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja riješeni i staviti Zakon na usvajanje.
- Nakon toga ćemo obratiti pažnju na sveobuhvatnu izbornu reformu i tretirati ostale izborne zakone, poput Zakona o izboru odbornika i poslanika, istovremeno. Treba tražiti od eksperata Evropske komisije mišljenje o svim pratećim aspektima i na izbornu reformu naslonjenih djelova sistema, da bi dobili putokaz i obavezu na koji način tretirati izbornu reformu - mišljenje je Rakočevića.
Istakao je da je politička volja ključna da bi izborna reforma uspjela.
Rakočević smatra da su otvorene liste potrebne Crnoj Gori.
Članica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Ana Novaković Đurović, vjeruje da zaustavljanje rada u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu nije bila nikakva ciljna strategija opozicije, već posljedica djelovanja parlamentarne većine.
- Sporazum nas ne obavezuje, jer ga mi nismo potpisali, ali je i činjenica da je potpisivanjem ovog Sporazuma većina prihvatila medijaciju Venecijanske komisije, dakle rješevanje problema oko ustavne i skupštinske krize, što pozdravljamo. Nakon što je potvrđeno da je došlo do preuzimanja nadležnosti Ustavnog suda i nakon što je odbranjeno gaženje ustava, URA će biti na svim mjestima, koja su važna za dalji proces evropskih integracija i reforme našeg društva - kazala je Novaković Đurović.
Naglasila je da je reforma izbornog zakonodavstva reforma institucija i odluka da se odustaje od politizovanih institucija.
Novaković - Đurović vjeruje da nije samo važno štrikirati preporuke, već se vratiti suštinskim pitanjima, a to su „kakav izborni sistem želimo, kakve institucije želimo, možemo li stvarno da vratimo povjerenje građana u političke subjekte i naše institucije“.
Prema njenim riječima, izborno zakonodavstvo nije problem Šavnika, već je to politika i nerad institucija.
- Je li moglo da se riješi političkim dogovorom, jeste. Ali nije! Tamo gdje nemamo zakonska rješenja tu je pitanje najvećeg stepena političke odgovornosti i dogovora - rekla je Novaković - Đurović.
Člana Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Nikola Rovčanin, raduje činjenica da će opozicija da se vrati u parlamentarni život.
- Izborna reforma je test zrelosti i sposobnosti političkih elita da kroz dijalog dođu do konsenzusa u vezi sa pitanjima koja nadilaze jedan mandat Vlade, ili Skupštine. Izborna reforma je pokazatelj sposobnosti cjelokupnog crnogorskog društva da donosi rješenja od opšteg interesa i zanemari partikularne interese - jasan je Rovčanin.
Nada se da više neće biti zastoja u radu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, da će postojati napor da se prevaziđu sve dnevno-političke razmirice.
- Važno je da uvažimo preporuke međunarodnih partnera, ali moramo da se držimo našeg izbornog iskustva. Crna Gora je izuzetno bogata različitim izbornim iskustvima, naročito u dijelu izbornih manipulacija, koje su obilježile politički život u prethodnim decenijama i treba da pripremimo odgovor na sve to - poručio je Rovčanin.
Smatra da su izbori u jednom danu najbolje moguće rješenje iz svih uglova i aspekata.
- Smatram da od otvorenih lista nema ništa bolje u onim društvima, koja imaju nultu ili nisku stopu organizovanog kriminala i korupcije, ali isto tako smatram da nema ništa gore u društvima koja imaju povećanu stopu organizovanog kriminala i korupcije. Trenutno se Crna Gora bori sa ovim društvenim pošastima - rekao je Rovčanin.
Na panelu „Lokalni izbori i izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi“ v.d. generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu u Ministarstvu javne uprave, Nina Blažić, kazala je da je sistem lokalne samouprave u Crnoj Gori centralizovan i da se ona smatra jednom od najcentralizovanijih država u regionu.
- Crnogorske opštine vrše veoma uzak broj nadležnosti. Sa jedne strane imamo problem kontinuirane centralizacije sistema, a sa druge strane analiza je pokazala da postoje velike razlike između jedinica lokalne samouprave u Crnoj Gori - rekla je Blažić.
Ukazala je da je proces decentralizacije vrlo kompleksan da je u pitanju ozbiljna reforma koja neće targetrati samo lokalne samuprave, već i državnu upravu.
- Naša intencija je da decentralizaciju kreiramo na način da odgovara potrebama Crne Gore i sadašnjem trenutku. Naš cilj je bio da predložimo asimetričnu decentralizaciju, koja će podrazumijevati uvođenje gradova, kao jedinica lokalne samouprave, pri čemu će status grada dobiti jedinice lokalne samouprave, koje ispune određene kriterijume - objasnila je Blažić.
Prema njenim riječima neposredan izbor predsjednika opština bi doveo do veće odgovornosti predsjednika prema viziji koju predstavi biračima.
- Lokalni izbori u jednom danu trebalo bi da doprinesu afirmaciji lokalnih tema. Lokalni izbori u svakoj opštini su priča za sebe. Lokalni izbori ne treba da budu zaokupljeni temama koje se tiču nacionalne politike -sigurna je Blažić.
Dekan Fakulteta za državne i evropske studije i član Građanskog savjeta, prof. dr Đorđije Blažić, poručio je da je partitokratija kancer crnogorske države i crnogorskih institucija.
- Dok ne riješimo pitanje izbornog sistema ne možemo da govorimo o državi, o vladavini prava, ni o bilo čemu drugome. Izbori su za mene kao građanina i pravnika najmanje važna stvar zato što nisu suština priče. Suština priče je legitimitet i legalitet institucija, koje Crna Gora nema, jer nema izborni sistem koji treba da ima. Kroz izborni sistem treba da se obezbjeđuje legalitet i legitimitet institucija - smatra Blažić.
Šansa je da se krene u proces i da se, kako je rekao, prvo ustabili država, da se ustabile legitimne i legalne institucije, jer „to je pretpostavka svega ostalog“.
- Osnov reforme lokalne samouprave je izborni sistem - poruka je Blažića.
Da bi izbori u jednom danu mogli da funkcionišu potrebno je, kako je rekao, da postoji potpuno definisan ustavan sistem.
- Organi koji sprovode izbore moraju da se usaglase. Ne može apriori, sistemski da državni organi ulaze i zadiru u nadležnost jedinica lokalne samouprave, osim u situacijama kada je to isključivo propisano zakonom i kada priroda te pravne stvari dozvoljava i zahtjeva neposredno interevenciju državnog organa. Državni organi imaju svoje poslove, lokalni organi imaju svoje poslove - jasan je Blažić.

Portal ETV

Otvorene izborne liste potrebne Crnoj Gori saglasni predstavnici vlasti i opozicije

Političke partije koje su Crnu Goru uvele u NATO su završile u opozciji, a u Vladi su danas svi oni koji su bili protiv članstva - uključujući i političke subjekte koji su, prema izvještajima Stejt Departmenta, direktan ogranak Rusije u Crnoj Gori - ukazao je poslanik i član predsjedništva Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević na Molitvenom doručkom u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
On je govorio na Bezbjednosnom forumu koji su upriličili američki kongresmeni na temu malignog uticaja Rusije, Kine i Irana.
- Politika SAD i EU ne smije biti popustljiva prema zemljama Zapadnog Balkana u oblasti reformi, uvođenja sankcija Rusiji, miješanja u politiku susjednih zemalja, posebno kad je to miješanje maligno u pogledu usvajanja evroatlantskih vrijednosti - poručio je on.
Podvukao je da je Zapadnom Balkanu potrebno vidljivo američko prisustvo u regionu.
- Što je najsigurniji garant reformi, izgradnje institucija, jačanja vladavine prava i prihvatanja evroatlantskih vrijednosti - dodao je Rakočević.
Istakao je i da vjeruje da će američka politika ponovo u fokusu imati Zapadni Balkan.
- Podržavajući naš region, a preko Crne Gore, koju su nekada zvali sidrom stabilnosti, Amerika je okrenula Balkan ka Zapadu. Iako se dio regiona tvrdoglavo drži u kandžama ruskog uticaja. Danas na čitavom prostoru Zapadnog Balkana, uključujući i članice NATO-a kao što je moja zemlja, imamo izuzetno jak ruski uticaj. Vlada ima proevropsku retoriku, a vodi antievropsku politiku - ukazao je Rakočević.
Na Forumu su, pored Rakočevića govorili između ostalih američki kongresmeni Kit Self, Džon Mulenar, Pat Falon, Mario Diaz-Balart, Tom Suzi, profesor na Džon Hopkins Univerzitetu, Edvard Džozef, bivši visoki bezbjednosni zvaničnik Holden Triplet, direktor IRI za Evropu Pol Mekartni, predsjednica Kosova Vljosa Osmani, bivši predsjednik Ukrajine Petro Porosenko i drugi.

Rakočević u Vašingtonu: Vlada ima proevropsku retoriku, a antievropsku politiku, politika SAD i EU ne smije biti popustljiva

Predsjednik Demokratske partije socijalista Crne Gore (DPS) Danijel Živković i poslanik u Skupštini Crne Gore Nikola Rakočević, su na satanku sa specijalnim izaslanikom Njemačke za Zapadni Balkan Manuelom Saracinom, istakli da će opozicija nastaviti da štiti pravni poredak sve dok se vlast ne vrati poštovanju Ustava, navedeno je u saopštenju DPS-a.&nbsp;
Tom prilikom Živković je, kako su kazali, upoznao Saracina sa stanjem u Crnoj Gori naglašavajući da državu potresa duboka društveno-politička kriza na svim nivoima koja je kulminirala rušenjem Ustava kroz nezakonito penzionisanje sutkinje Ustavnog suda.
On je istakao da je poštovanje Ustava ključ funkcionalnosti pravnog poretka u cjelini te da sa osnovnim postulatima vladavine prava neće biti bilo kakvog kompromisa .
Predsjednik DPS-a naglasio je i da će na dalje procese u zemlji značajno uticati i dešavanja u Budvi na predstojećoj konstitutivnoj sjednici, koja treba da potvrdi demokratski karakter društva i princip smjenjivosti vlasti.
- Finalno, predsjednik Živković je istakao punu posvećenost Demokratske partije socijalista procesu evropskih integracija koji je utemeljen u vremenu državne politike koju je vodila naša stranka te istakao zahvalnost Njemačkoj za kontinuiranu podršku na tom putu - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Živković i Saracin: Opozicija će nastaviti da štiti pravni poredak Crne Gore

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu biće blokiran sve dok parlamentarna većina ne prestane da radi protiv Ustava i države - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i kopredsjedavajući tog skupštinskog tijela Nikola Rakočević u intervjuu Agenciji Mina. 
 
On je kazao da je Ustavni odbor Skupštine preuzeo nadležnosti Ustavnog suda, a da se onda postavlja pitanje kada će se početi sa redovnim supštinskim procedurama. 
 
- Onog trenutka kada se sve političke partije, u ovom slučaju parlamentarna većina, vrate poštovanju Ustava. Do tada, suspendovan je rad u Odboru za izbornu reformu - podvukao je Rakočević.
Upitan da prokomentariše najavu drugog kopredsjedavajućeg Odbora, Vasilija Čarapića, da će Pokret Evropa sad tražiti drugi model funkcionisanja tog skupštinskog tijela ukoliko opozicija ne prestane sa bojkotom, Rakočević je odgovorio da je to poruka da se nastavlja sa antidemokratskim ponašanjem u Crnoj Gori. 
 
- U trenutku kada neko pošalje poruku da će se izborna reforma sprovoditi kako vlast to radi i sa svim drugim odlukama, iza zatvorenih vrata, u krugu parlamentarne većine, to je poruka da se nastavlja putem antidemokratskog ponašanja u Crnoj Gori - rekao je Rakočević. 
 
On je preporučio partijama da razmisle na koji način treba dijalogom da isprave sve neustavne, nedemokratske i antidržavne pokušaje aktualne parlamentarne većine, jer je to preduslov za vraćanje radu Odbora. 
 
Govoreći o političkoj volji za sprovođenje izborne reforme u Crnoj Gori, on je podsjetio da je ohrabrivao javnost da postoji volja u samom Odboru, ali i upozoravao da postoje elementi u parlamentarnoj većini kojima nije stalo do evropskih vrijednosti i integracija. 
 
- Pa će koristiti svaki mogući poligon da osujete i uspore naš evropski put, a izborna reforma je idealan teren za tu vrstu opstrukcije i upravo se to desilo - istakao je Rakočević. 
 
Prema njegovim riječima, značajan dio parlamentarne većine povlači poteze koji usporavaju sve evropske procese, uključujući reformu izbornog zakonodavstva. 
 
- Politička volja za reformu izbornog zakonodavstva će se ogledati u tome koliko su partije u parlamentu spremne da poštuju Ustav, zakone, evropske vrijednosti i sopstvenu državu - dodao je Rakočević.
<h2>Većina neće biti sama u parlamentu</h2>
Upitan da li će opozicija dozvoliti održavanje sjednice Skupštine 21. januara, na čijem dnevnom redu je predlog budžeta za ovu godinu, Rakočević je odgovorio da neće, jer, kako je naveo, sprečavaju redovan politički život u parlamentu dok se ne počne poštovati Ustav.
On je naglasio da crnogorska opozicija ne bojkotuje parlament, već da će biti u parlamentu i da će institucionalno, ali i vaninstitucionalno, braniti nacionalne interese i Ustav. &nbsp;
- Dakle, do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu - rekao je Rakočević.&nbsp;
On je objasnio da nije riječ o bojkotu, već o akciji zaštite Ustava koji je parlamentarna većina zgazila kao uvod u sve ostale akcije izmjene najvišeg pravnog akta i karaktera Crne Gore.&nbsp;
- Zbog toga sprečavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar - rekao je Rakočević.
On je naglasio da odgovornost za to leži na onima koji su zgazili Ustav.&nbsp;
&nbsp;- I sada pokušavaju, nevještom manipulacijom, valjda postaviti pitanje da li je važnije usvajanje budžeta, ili je važnija od toga država, demokratija i Ustav. A mi odgovaramo - važna je država, Ustav, demokratija i budžet države - zaključio je Rakočević.
<h2>Ustav bačen pod noge parlamentarne većine</h2>
Upitan kako međunarodni partneri vide blokadu Odbora za izbornu reformu, on je kazao da se treba osvrnuti na reagovanja Evropske unije (EU) i ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) povodom kršenja Ustava, kao dva ključna partnera Crne Gore. 
 
- EU je ocijenila da se mora vratiti poštovanje Ustava. Obratite pažnju na saopštenje Evropske komisije (EK) u kojem je iskazala svoju zabrinutost zbog dešavanja na Ustavnom odboru, a slično i SAD - rekao je Rakočević. 
 
Kako je naveo, to je potvrdilo ono što je opozicija tvrdila - da je Ustav prekršen, zražen i bačen pod noge parlamentarne većine. 
 
- I da jedino kako se možemo vratiti redovnom političkom životu i daljim reformama na našem putu članstva u EU jeste povlačenje neustavne odluke - dodao je Rakočević. 
 
On je upozorio da bi bilo krajnje neodgovorno da se nastavi takvo urušavanje pravnog sistema Crne Gore. 
 
- Očekujemo da će ipak razumijeti te poruke i da ćemo se vratiti za sto, nastaviti redovan politički život i usvajanje reformskih zakona, jer je Crnoj Gori potrebno jedinstvo i vlasti i opozicije ne bi li usvojili tako važne standarde potrebne da država iskoristi šansu koja je otvorena pred njom - rekao je Rakočević. 
 
On je naglasio da ta šansa nije otvorena zbog velikih pregnuća u posljednje četiri godine, već zbog potrebe EU da pokaže svoju relevantnost na globalnoj mapi time što će držati politiku proširenja živom. 
 
- A Crna Gora je, kao mala država koja ni demografski, ni ekonomski ne utiče na konture EU, idealan primjer uz, naravno, postignute rezultate da može postati članica EU - dodao je Rakočević.
<h2>Ugroženi međunarodni imidž i bezbjednosni sektor ključni problemi</h2>
Govoreći o ključnim izazovima na evropskom putu, on je kazao da su, osim reformskih napora Crne Gore da usvaja zakone u skladu sa pravnom tekovinom EU, dva ključna problema potpuno ugrožen međunarodni imidž države i bezbjednosni sektor. 
 
- Imali protestnu notu iz BiH, svađu sa Hrvatskom, imamo svađu sa Kosovom, mi smo ugrozili naše dobrosusjedske odnose. Istovremeno, ugrozili smo i međunarodni imidž Crne Gore, jer nijesmo u posljednje četiri godine u kontinuitetu bili kredibilan NATO partner - rekao je Rakočević. 
 
On je kazao da Crna Gora više nije država koja ima usaglašenu politiku s EU, iako je ima na papiru. 
 
- Radi se na tome da se ruši mukotrpno građena supstanca - da Crna Gora bude kredibilan partner, da bude Zapad na Balkanu, predvodnik evropskih demokratskih procesa na Zapadnom Balkanu. To Crna Gora više nije - naglasio je. 
 
Kako je naveo, drugi problem je bezbjednosni sektor, jer svaka kredibilna članica NATO-a i EU mora imati stabilan bezbjednosni sektor usmjeren na odbranu i zaštitu nacionalnog interesa države koja je dio kolektivnog sistema bezbjednosti Zapada. 
 
- Danas to Crna Gora nije, danas su službe bezbjednosti ugrožene sa svih strana interesima drugih antievropskih snaga, antievropskih sistema - istakao je Rakočević. 
 
On je rekao da zbog toga Crna Gora, ukoliko želi da ide naprijed i istinski postigne rezultate koji su potrebni za članstvo u EU, mora da osnaži ta dva stuba - bezbjednosti i međunarodne ozbiljnosti, kao i da nastavi da reformiše zakone u skladu sa pravnim tekovinama EU.
<h2>Ispuštena velika šansa</h2>
Govoreći o Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, Rakočević je pohvalio napore poslanika u Odboru, iz vlasti i iz opozicije, koji su do, kako je naveo, antiustavnog djelovanja parlamentarna većine, radili na tom zakonu. 
 
On je podsjetio da je izrada nacrta tog zakona bila potpomognuta dobrim savjetima i preporukama od međunarodnih adresa, koje su zatražli kao Odbor. 
 
Rakočević je naveo da je taj nacrt trebalo da ide kratko na javnu raspravu, koja nije ni bila potrebna, ali su htjeli da je organizuju kao mjeru pune transparentnosti, nakon čega je trebalo da se šalje Briselu na odobrenje i na kraju na usvajanje crnogorskom parlamentu. 
 
- Velika šansa je ispuštena. Upozoravao sam da može doći do toga da dio parlamentarne većine povuče radikalne poteze koji će gurnuti opoziciju u odbranu temeljnih vrijednosti Crne Gore i Ustava, na način da će blokirati, ne samo Odbor za izborno zakonodavstvo, nego i redovno održavanje sjednica Skupštine - kazao je Rakočević. 
 
On je naglasio da se ne mogu praviti da je sve u redu "dok gori Ustav", jer to ne bi bilo odgovorno ponašanje. 
 
Kako je naveo Rakočević, Ustav „gori od onih koji su obećavali da će goreti" ako budu dio parlamentarna većine. 
 
- Upravo se dešava da se realizuju svi temeljni programski zadaci i ciljevi dijela parlamentarna većine koji su zapisani još prije obnove crnogorske nezavisnosti i koji su se kosili sa svim našim strateškim i nacionalnim i međunarodnim ciljima - rekao je Rakočević. 
 
On je poručio da će Odbor za izbornu reformu biti suspendovan dok parlamentarna većina konačno ne odluči da se zaustavi pred Ustavom i počne poštovati građane i Crnu Goru. 
 
- Vjerujem da ćemo tada nastaviti rad i prvi zadatak bi bio upravo da dovršimo to malo posla što je ostalo na radu povodom zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, da imamo makar jedan pozitivan pomak u radu Odbora - dodao je Rakočević.
<h2>Izbori u jednom danu bi mogli da doprinesu stabilizaciji</h2>
Govoreći o potencijalnom održavanju lokalnih izbora u jednom danu, on je ocijenio da bi takvo rješenje moglo mnogo doprinijeti stabilizaciji političke klime i smirivanju političkih tenzija. 
 
- Bez političke stabilnosti nema ni ekonomskog, ni socijalnog, ni svakog dugog napretka bilo koje države, pa tako i Crne Gore - rekao je Rakočević. 
 
Zato bi, prema njegovim riječima, lokalni izbori u jednom danu bili jedan od preduslova da se ne diže politička prašina i političke tenzije na svaka dva ili tri mjeseca. 
 
- Vjerujem da postoji politička većina u Crnoj Gori da se takvo rješenja donese - kazao je Rakočević. 
 
On je naglasio da bi takvo rješenje podrazumijevalo da se moraju skratiti mandati određenih lokalnih samuprava, jer se ne mogu produžiti. 
 
- Morale bi se praviti neke korekcije na bazi političkog dogovora, ne bi li se tada išlo na lokalne izbore u jednom danu - rekao je Rakočević. 
 
On smatra da bi tada bilo svrsishodno razmišljati i o koraku prema otvorenim listama, što je sudbina koja Crnu Goru čeka kada uđe u EU. 
 
- Vjerujem da treba razmisliti o tome, opozicija je otvorena i spremna za dijalog na sva ova pitanja. Bez obzira što mi možda imamo naše viđenje podvodom određenih aspekata, prihvatamo da postoje druga mišljenja i spremni smo da pravimo kompromise - poručio je Rakočević. 
 
On je ocijenio da je za građane važno da imaju otvorene liste i direktan izbor predsjednika opština i gradonačalnika, kao i da imaju lokalne izbore u jednom danu.

Rakočević: Opozicija ne bojkotuje parlament nego brani nacionalne interese, i Odbor će biti blokiran sve dok većina ne počne da poštuje Ustav

U projekat valorizacije Đalovića pećine, na sjeveru Crne Gore, do sada je uloženo oko 19 od planiranih 25 miliona eura, kazali su iz Uprave za kapitalne projekte za Radio Slobodna Evropa.
Međutim, radovi na projektu, koji je trebalo da podstakne razvoj sjevera, obustavljeni su 2021. zbog neovlašćenog probijanja ulaza u pećinu. To je dovelo do ekološke devastacije i uginuća velikog broja slijepih miševa.
Nije poznato kada će radovi biti nastavljeni.
Ovaj državni projekat počeo je 2012, u vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista koja je 2020. izgubila vlast.
- Do tada je bilo završeno gotovo 70 odsto radova. Veliki je novac uložen i sada projekat propada. Revanšizam, loše namjere i neznanje - kaže za RSE Nikola Rakočević, poslanik ove stranke.
Novac je uložen u izgradnju centra za posjetioce, žičaru, enterijer pećine, kao i putnu i elektro infrastrukturu… No, ništa od toga nije konačno završeno.
<h2>Neistraženi prirodni fenomen</h2>
Đalovića pećina smještena je u istoimenoj klisuri, dvadesetak kilometara od Bijelog Polja. Dugačka je nešto više od 17 i po kilometara.
- To je, bez sumnje, najveća i najljepša pećina u Crnoj Gori i jedna od najljepših na Balkanu - kaže za RSE speleolog Željko Madžgalj, jedan od inicijatora njene valorizacije.
Navodi da je istražen samo jedan njen dio, koji obiluje kanalima, hodnicima, dvoranama, brojnim pećinskim ukrasima.
- U njoj se nalazi čak 15 stalnih i do 30 povremenih jezera. Nevjerovatan potencijal - naveo je on.
Prema riječima Madžgalja, glavni problem bila je njena nepristupačnost turistima jer se nalazi u dubini klisure.
Zato su tu “manu”, kaže, htjeli da, pretvore u prednost, izgradnjom žičare.
- Žičara vodi do njenog ulaza i skoro je završena. Ostao je još jedan stub - dodao je.
Prema riječima Madžgalja, procjene su da bi Đalovića pećinu, nakon završetka radova, moglo posjetiti više od 120.000 ljudi godišnje.
Speleološka istraživanja Đalovića klisure i njene okoline započeta su 1987. godine.
<h2>Obustava radova</h2>
Radovi su prije četiri godine obustavljeni zbog probijanja ulaza u pećinu, za šta izvođač radova Novi Volvox iz Podgorice nije imao dozvolu.
Iz ove firme više od mjesec nisu odgovorili na upit RSE o detaljima probijanja ulaza.
- Imali su dozvole samo za dio ispred ali ne i za ulaz u pećinu - kažu za RSE iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Probijanje ulaza prouzrokovalo je ekološku štetu u ovom području.
Agencija za zaštitu životne sredine je u međuvremenu počela izradu Studije koja treba da pokaže kakvo je bilo stanje biodiverziteta u pećini prije početka radova.
Rezultati studije će biti poznati početkom ove godine a neophodni su kako bi se planirao nastavak radova, kazali su za RSE.
<h2>Stradali slijepi miševi</h2>
Vještačko otvaranje u Đalovića pećini prekinulo je hibernaciju slijepih miševa, uzrokujući uginuće oko 100 jedinki.
Utvrđeno je da se otvaranjem ulaza direktno uticalo na promjenu mikroklime pećine.
Hibernacija je ključna za njihov opstanak tokom zime, jer im omogućava da štede energiju u periodu kada nema hrane. Nagli prekid hibernacije ih prisiljava na trošenje rezervi energije koje ne mogu obnoviti, što često dovodi do uginuća.
Svi slijepi miševi u Crnoj Gori zakonom su zaštićeni.
<h2>Odgovornost nepoznata</h2>
Iz Agencije kažu da su im za dalje planiranje potrebni i projekti i planovi Uprave za kapitalne investicije koje čekaju duže od dvije godine.
- Do danas nismo dobili informaciju o tome - kažu oni.
Uprava za kapitalne investicije za RSE kaže da odgovornost za pribavljanje traženih saglasnosti pripada Ministarstvu ekonomskog razvoja, odakle su RSE uputili na Ministarstvo turizma. Tamo je za RSE, nezvanično, rečeno da to nije u njihovoj nadležnosti.
Iz Uprave za kapitalne projekte, kažu da su sa Opštinom Bijelo Polje uskladili aktivnosti vezane za nastavak radova, čim dozvole vremenski uslovi ove godine.
- Ali obaveza Ministarstva turizma je da u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine obezbijedi preduslove za nastavak radova na objektima ispred pećine - kažu za RSE.
Radovi u unutrašnjosti pećine zavise od završetka Studije Agencije za zaštitu životne sredine, kažu iz Uprave za kapitalne projekte.
Dok institucije međusobno prebacuju odgovornost, pećina ostaje nezaštićena i izložena riziku od devastacije, smatraju u Speleološkom klubu Pauk.
U međuvremenu je u avgustu 2022. na zidovima pećine ispisivanjem imena, napravljena šteta.
- Na tim našim predivnim ‘freskama’ prirode, koje je stvarana milionima godina napravljena je velika šteta. Ista imena koja su ispisana na zidovima, upisana su u knjigu utisaka tako su počinioci otkriveni - kazali su iz Speleološkog kluba Pauk.
Oni su prijavljeni i prekršajno odgovarali.
<h2>Politička previranja i prekid radova</h2>
Trenutna stagnacija je rezultat “neznanja i loše namjere”, smatra Nikola Rakočević, poslanik opozicione Demokratske partije socijalista, u vrijeme čije vladavine je odrađen veći dio radova.
- Projekti su planirani u kapitalnim budžetima, ali realizacija se odugovlači. To ne možemo tumačiti drugačije nego kao namjeru da se uspori razvoj sjevera - izjavio je Rakočević.
Navodi i da značajna svjetska imena iz oblasti speleologije procjenjuju da je ona među sedam najvažnijih u Evropi.
- Iskustvo Slovenije sa Postojinskom jamom potvrđuje značaj ovakvog turističko-istraživačkog projekta - dodao je on.
Rakočević kaže da bi efekti otvaranja Đalovića klisure bili brojni - povećanje proizvodnje hrane, otvaranje novih hotelskih i smještajnih kapaciteta, pokretanje male privrede, ali i zaustavljanje migracija iz Bijelog Polja.
Bijelo Polje ima oko 38 hiljada stanovnika.

Đalovića pećina: Milioni potrošeni, radovi zaustavljeni, odgovorni nepoznati

Ideja parlamentarne većine, već četiri godine, je da sistemski urušava sektor bezbjednosti. Akcenat je na Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Posljednji primjer je smjena Borisa Milića, v.d.načelnika ANB-a, i imenovanje Ivice Janovića na tu funkciju, koji nema iskustva u sektoru bezbjednosti. U kontinuitetu se ovaj sektor prošiva stranim uticajima. Sjetimo se kako je Savo Kentera ekspresno smijenjen sa čela ANB-a kada je počeo obračun sa stranim, odnosno, ruskim uticajem u ovom bezbjednosnom sektoru – kazao je za "24 sata" Televizije E poslanik Demokratske partije socijalista, Nikola Rakočević.
Odluka da se na tako važno mjesto postavi čovjek bez ikakvih kompetencija, koji redovnom procedurom ne bi ni mogao da se zaposli u ANB-u, nastavak je, poručuje Rakočević, planskog razaranja bezbjednosnog sektora, koji treba da našteti nacionalnim interesima Crne Gore.
- Nije riječ o neznanju, već o planski osmišljenoj ideji da određeni interesni krugovi oko premijera (Milojka Spajića) instaliraju osobu sa kojom su u rodbinskim i prijateljskim vezama i da se, vrlo vjerovatno, nastavi neodgovorna politika prema bezbjednosnom sektoru i, ponavljam, nacionalnim interesima Crne Gore - napominje Rakočević.
Govoreći o iznenada otkazanoj posjeti predsjednika Skupštine Briselu, gdje je trebalo da se sastane sa predsjednicom Evropskog parlamenta, Robertom Metsolom, Rakočević smatra da je riječ o jasnoj poruci Andriji Mandiću.
- Da li je to poruka da predsjednik Skupštine, kao dio parlemantarne većine, nije prihvatljiv za Brisel? Da. I nije prva. Svojevremo je i predsjednik Evropskog savjeta, Šarl Mišel, odgodio ili, bolje reći, otkazao posjetu Crnoj Gori, jer nije htio da se sastane sa predsjednikom Parlamenta, Mandićem, a vrlo vjerovatno i sa premijerom Spajićem, već je u posjetu Briselu pozvao predsjednika države, Jakova Milatovića. Milatović je tada objašnjavao zbog čega je Crna Gora svjesno skrenula s evropskog puta usvojivši rezoluciju (o genocidu u Jasenovcu) koja nas je koštala. E ta rezolucija košta nas u produženom trajanju. Vrlo vjerovatno Crna Gora neće biti sposobna da ostvari svoje ciljeve, koji su usko vezani za državni interes, progres na evropskom putu, kako bi bili prva naredna članica - kaže Rakočević.
Smatra da premijer Spajić vrlo vješto uspijeva u ideji da svojim izjavama zavara crnogorsku javnost.
- Najavio je da će Crna Gora do kraja godine zatvoriti osam ili devet poglavlja. U posljednjih nekoliko mjeseci govori se o samo četiri. Na kraju godine ne govorimo ni o četiri pregovaračka poglavlja. Opozicija u Parlamentu i u Crnoj Gori je sve ovo vrijeme, od kada je napravljen konflikt sa članicom Evropske unije (Hrvatskom), kao i drugim državama u regionu, pokušavala onim što je u njenoj moći da ni EU, ni Hrvatska ne utiču negativno na naš evropski put. Jer, to bi odgovaralo onima koji su tu svađu počeli. Ne zaboravite, to je učinio režim u Beogradu, ako hoćemo pošteno da vidimo, preko svojih eksponenata u Crnoj Gori. Rezoluciju (o genocidu u Jasenovcu) koji nije usvojio Parlament u Srbiji, jer su znali da će im to napraviti probleme na evropskom putu, podmetnuli su svojim izvršiteljima u Crnoj Gori – kaže poslanik DPS-a.
Važno je, napominje Rakočević, ne dopustiti onima koji su u regionu na platformi antievropske politike da zakoče Crnu Goru na njenom evropskom putu. Vjeruje da je platforma koju nudi premijer Spajić, Barometar 26, kako kaže, mrtvo slovo na papiru.
- To je prašina koju premijer hoće da baci u oče građanima, ne bi li ih zaslijepio pred jasnom činjenicom. Ta činjenica je jasna čak i sa prašinom u očima, da je najznačajniji dio parlamentarne većine na antievropskoj platformi i da koristi svaku priliku da opstruira naš evropski put. Premijeru bi bilo najpametnije da, prije svih, sa samim sobom potpiše taj dokument. Kad već shvata da nema podršku za evropski put, u sazvežđu svojih koalicionih partnera, treba da razumije i shvati da je za Crnu Goru, trenutno, najznačajnije da se raspišu vanredni parlamntarni izbori, da bi dobili suštinski proevropsku vlast. Ta vlast će državu uspraviti i iskoristiti veliku šansu, zbog geopolitičkih dešavanja, da Crna Gora postane prva naredna članica EU – zaključio je Rakočević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpIwYDZm1RpQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rakočević: Novo imenovanje u ANB-u nastavak je planskog razaranja sekotra bezbjednosti

Šef parlamentarne većine, Andrija Mandić koji je u intervjuu na RTCG ponovo pozvao Vladu da uvede prinudnu upravu u Šavniku, očigledno ima namjeru da blokira evropsku perspektivu Crne Gore, koja zavisi od reforme izbornog zakonodavstva, a istovremeno je sasvim jasno da ne poznaje skupštinske procedure. To je ogledalo vlasti koja trenutno upravlja Crnom Gorom, saopštio je kopredsjedavajući Odbora za izbornu reformu i poslanik DPS-a Nikola Rakočević.
Rakočević je rekao da se Odbor za izbornu reformu nema mandat da bavi zaustavljenim izborima u Šavniku, niti to može raditi Skupština Crne Gore.
- Buduća izmjena izbornih zakona se ne može odnositi na izborne procese koji su u toku. Toliko bi morao da zna svaki poslanik. Dakle, jedino moguće zakonito i ustavno rješenje za Šavnik je ono koje je naložila Državna izborna komisija, a to je da Mandićevi partijski drugovi i koalicioni partneri u OIK-u Šavnik glasaju za ponavljanje izbora na biračkim mjestima gdje se izbori nijesu dovršili i da istovremeno prekinu sa praksom lomljenja kutija na dan održavanja izbora, što je i dovelo do blokade izbornog procesa u Šavniku - ističe Rakočević.
Pojašnjava da, istovremeno, Mandić novim pozivom na uvođenje prinudne uprave u Šavniku, direktno poziva na kršenje zakona i na neustavno djelovanje, koje je jednom dovelo do blokade rada Odbora za izbornu reformu, sve dok Vlada nije povukla takvu odluku i makar deklarativno pokazala želju za dijalogom.
- Najnovijim istupima, predsjednik Skupštine opet otkriva stvarno anti-evropsko lice parlamentarne većine i najavljuje blokadu rada Odbora za izbornu reformu, što treba da upali crvene lampice na svim relevantnim domaćim i međunarodnim adresama, jer bi se na taj način institucionalizovao autokratski pristup Mandića koji je i na primjeru skupštinskog logoa ignorisao poslanike i dao sebi za pravo da izbjegava zakone i procedure - zaključio je Rakočević.

Rakočević: Mandić najavljuje blokadu rada Odbora za izbornu reformu i pokazuje anti-evropsko lice parlamentarne većine

Ne iznenađuje to što je izostala adekvatna reakcija na to što su pripadnici Vojske Crne Gore, navodno na bolovanju, pošli u susjednu državu da provociraju i omalovažavaju njen subjektivitet i nezavisnost, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, poslanik Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore Nikola Rakočević. I grupa koja je trenutno na vlasti, dodao je on, kada bi se odvažila malo više, ponijela bi u susjednu državu natpis ili transparent “Kosovo je Srbija”.
- I time bi pokušali da doliju ulje na vatru, u ionako destabilizovanoj klimi na Zapadnom Balkanu, zbog malignog uticaja režima u Beogradu, i, naravno, istovremeno obrukali Crnu Goru i dodatno urušili njen međunarodni imidž. Ugrozili bi i dalje dobrosusjedske odnose Crne Gore, a dobrosusjedski odnosi su jedan od ključnih stubova evropskih vrijednosti koje su potrebne za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji - rekao je Rakočević.
Ideja rušenja dobrosusjedskih odnosa sa Bosnom i Hercegovinom, sa Kosovom, sa Hrvatskom, smatra on, nema nijedan drugi cilj, nego da pošalje poruku da Crna Gora nije kadra da gradi dobrosusjedske odnose, pa da nije spremna da bude članica Evropske unije.
- Jer partije, koje su trenutno na vlasti su se svim silama protivile da Crna Gora bude nezavisna, da bude u NATO- u, pa da bude u Evropskoj uniji. Sada kad su na vlasti sprovode taj program. Zbog toga me ne čudi da je izostala adekvatna reakcija u odnosu na to da su, pazite, pripadnici Vojske Crne Gore, navodno na bolovanju, pošli u susjednu državu da provociraju i omalovažavaju njen subjektivitet i nezavisnost. Država &nbsp;mora imati odgovor na to, i mora se ograditi od takve aktivnosti pojedinaca, sem, ukoliko i sama država, odnosno vlast trenutna, ne učestvuje i ne usaglašava se sa takvim narušavanjem dobrosusjedskih odnosa - naveo je Rakočević.
Prema njegovim riječima, kada predsjednik Skupštine Crne Gore vrijeđa državni parlament, kada vrijeđa ključne državne simbole, dostojanstvo, imidž i nezavisnost, vrijeđa sve građane Crne Gore.
Mandić je u Skupštinu Crne Gore postavio novi logo sa zgradom Zetske banovine, koja simbolizuje period negacije crnogorskog parlamentarizma. Zato su poslanici DPS-a novi logo prekrili naljepnicama. Kažu da je riječ o civilizovanom protestu protiv necivilozovanog ponašanja prevaziđenog političara.
- Zbog toga nema tog poteza, ni tog performansa koji bi bio &nbsp;dovoljno strog, dovoljno jak, ako hoćete i dovoljno radikalan, u odbrani dostojanstva Crne Gore. Vjerujem da je ovaj potez bio vrlo civilizovan, otpor neciviliziranom i nedobronamjernom gestu predsjednika parlamenta, ali ne zaboravite, i cijele parlamentarne većine, jer, prošlo je vrijeme naivnih. Predsjednik parlamenta Andrija Mandić je predsjednik cjelokupne parlamentarne većine, Demokrata, Evrope sad, SNP- a, i svih onih koji su u istom kolu sa Andrijom Mandićem. I upravo zbog toga ova reakcija, ako bude daljeg vrijeđanja dostojanstva Crne Gore i druge akcije, biće adekvatan odgovor na pokušaj zaštite interesa Crne Gore, a to je dobar &nbsp;međunarodni imidž, samostalnost i nezavisnost - poručio je Rakočević.
Od trenutka kad su završeni lokalni izbori u Podgorici, kaže on, ali i u ovom trenutku, pozicija Demokratske partije socijalista je, kako kaže, vrlo komotna. DPS i Nermin Abdić su, podsjeća osvojili 30 posto, na izborima u Glavnom gradu, a prvi naredni politički subjekt 12 posto.
- Ne zaboravite, prva naredna lista je uzela 20 posto, međutim, oni su rasporedili između dvije partije svoje mandate, a Pokret Evropa sad, koji je u toj koaliciji uzeo više, je uzeo toliko odbornika da dolazi do procenta od 12 posto. Čini mi se prilično jasno šta su građani htjeli i koga su birali. Drugi razlog, zbog kojeg, između ostalog, DPS-u komotno čeka ukupan rasplet, je to što je anti-vladina koalicija, na izborima u Glavnom gradu dobila 60 posto. Dakle političke partije koje su se legitimisale da su protiv loših praksi i loše vlasti na centralnom nivou, i na nivou Gavnog grada, su dobile 60 posto, a one koje predstavljaju Vladu Crne Gore u glavnom gradu dobile su 40 posto. Stvar je potpuno jasna! Vjerujemo da u tom sazviježđu političkih subjekata, koji su na anti-vladinoj platformi, ali i više od toga, koji trebaju da kreiraju platformu za dalji napredak zakočenog Glavnog grada, mogu doći do dogovora, i bilo bi jedino principijelno i politički legitimno, odgovorno, iskreno, pošteno da upravo ti politički subjekti razgovaraju i formiraju vlast u Glavnom gradu - rekao je Rakočević.
Bilo bi neodgovorno i neozbiljno prema građanima, poručuje Rakočević, ali i prema interesu Glavnog grada, da se, ističe on, ponove izbori.
- Političkom subjektu kome pripadam ne bi bio lošiji rejting od ponovljenih izbora, vjerujem da bi podrška Nerminu Abdiću i Demokratskoj partiji socijalista nakon izbora koji su već održani, na ponovljenim, bila još veća. Međutim, to nije interes Glavnog grada. Interes je da Podgorica da dobije politički stabilnu većinu i da bude pravi, ozbiljni i profesionalni servis građana, jer to biramo. Na izborima u Glavnog gradu biramo ko će biti servis građana, da se stavi u funkciju građana. I što prije se formira vlast biće odražena ozbiljnost i odgovornost prema građanima Glavnom grada. Vjerujem da već imamo iskaz građana i ponavljanje izbora bi bio krajnje neodgovoran potez prema njihovim interesima - istakao je Rakočević.
Sa jasnim stavom i stavljanjem u fokus važnosti samih građana, smatra on, DPS je došao do rezultata od 30 posto podrške na posljednjim izborima, i to u svih pet opština gdje su se održavali lokalni izbori.
- Vjerujemo da je to zbog toga što imamo u posljednjih četiri godine iz opozicije odgovoran odnos prema građanima, ne nudimo se nikome, naravno, želimo da preuzmemo odgovornost i na nivou Glavnog grada, i na nivou države, ali na jasnim principima. Principima očuvanja supstance i interesa Crne Gore, stavljanja u fokus građana, i rada na tome da i državna administracija i administracija Glavnog grada bude u funkciji ljudi, ne u funkciji politike. Upravo zbog toga vrlo smireno, odgovorno i ozbiljno promatramo, razgovaramo i učestvujemo u tome da epilog ovog političkog galimatijasa, možemo ga slobodno tako nazvati, bude povoljan za građane Glavnog grada i Crne Gore, a to bi značilo da Demokratska partija socijalista i njeni predstavnici preuzmu punu odgovornost - kazao je Rakočević.
Osam godina, kako dodaje, političke strukture pokušavaju da isporuče neke rezultate građanima Budve, a od rezultata u tom gradu je, kaže, vidljiv porast kriminala i komunalnih problema, a evidentno je da su zaustavljeni turistički procesi u opštini koja je bila ogledalo crnogorskog turizma.
- Osam godina neodgovorne vlasti je dovelo Budvu u stanje u kojem je danas. Zbog toga vjerujemo da je u toj opštini, nakon toliko godina, nakon neuspješnih, ili loših rezultata tamošnjih vlasti, vrijeme da dođe do promjena. Vjerujem da te promjene mogu biti vjesnik dobrih političko društvenih procesa na nivou države - naglasio je Rakočević.
Od predstojećih lokalnih izbora u Beranama, očekuje nastavak tendencije pada podrške vladajućim &nbsp;partijama, to bi, kako ističe, bio dodatan impuls ne samo opoziciji, nego i državi Crnoj Gori.
- Pet lokalnih izbora, održanih u ovoj godini, potpuno su delegitimisali Vladu Crne Gore. Političke partije, koje su u Vladi su iz izbora u izbore, gubili podršku građana na lokalnom nivou. Vjerujemo da će u Beranama to biti rezultat izbora, da će političke partije koje su u Vladi Crne Gore dodatno izgubiti podršku, u odnosu na podršku koju su imale na prethodnim izborima u toj opštini, a da će opozicija i tamo pokazati svoju snagu. Nadamo se da je konačno došlo i sazrelo vrijeme da i Berane krenu naprijed, da se stave u fokus razvoj i građani, te, nažalost, nedovoljno ekonomski razvijene opštine. Vjerujemo da lista Demokratske partije socijalista, i program koji nudimo, može to da ponudi i da realizuje. Vrlo smo optimistični povodom izbora u Beranama - zaključio je Rakočević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYjh_ddALZco&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rakočević: Ne iznenađuje izostanak reakcija na ponašanje pripadnika Vojske, i grupa na vlasti ponijela bi transparent “Kosovo je Srbija”

Ukoliko se sprovede, izborna reforma će podići nivo demokratije, ali kada se sagledaju rezultati Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u protekloj godini i odnos Skupštine može se zaključiti da politička podrška ovoj neizvjesnoj i teškoj reformi izostaje - ocijenjeno je na konferenciji “Izborna reforma kao ključ demokratizacije: Postoji li politička podrška za promjene” u organizaciji Centra za demokratsku tranziciju.
Izvršni direktor ove nevladine organizacije Dragan Koprivica podsjetio je da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije plenumu do sada uputio niti jedan zakon.
- Ovih dana očekujemo prvi nacrt Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, a onda i kvalitetnu i inkluzivnu javnu raspravu. Da bi ovako važne reforme uspjele potreban je naporan rad svih političkih subjekata koji u njoj učestvuju, a ne samo dio njih. Ovdje moram reći da pored kopredsjedavajućih i još par članova/ica energija koja je potrošena na jednu od najvažnijih reformi u društvu nije bila ni blizu potrebnog nivoa - rekao je Koprivica.
Podsjetio je i da Odbor više od tri mjeseca nije zadovoljavao formalne pretpostavke za funkcionisanje.&nbsp;
- Nakon rekonstrukcije vlade i promjenom političke strane Bošnjačke stranke, sastav Odbora nije u skladu sa Odlukom o osnivanju i na njegovim sjednicama se ne mogu donositi valjane odluke. Takođe, dvije članice Odbora prestale su da budu poslanice jer su preuzele funkcije u Vladi. I pored naših javnih apela ovaj problem nije riješen do danas. Čini se da se i u ovakvom odnosu Skupštine može naći dio odgovora da li ima stvarne političke volje za ovu reformu - naveo je Koprivica.
Izborna reforma, kako je kazao, nije proces koji se radi preko noći.
- CDT-u je još u aprilu bilo jasno da rok u kome Odbor treba završiti svoj posao mora biti značajno produžen. Pozdravljamo predlog da novi rok bude 31. decembar 2025. i to smo više puta javno zagovarali. Međutim, ni ovaj rok neće biti ispoštovan ukoliko se ne krene sa napornim i svakodnevnim radom - rekao je Koprivica.
Dodao je da je još jedna konstrukciona greška to što su iz djelokruga Odbora izostavljeni značajni zakoni koji imaju veliku važnost za izborni proces.
- Drago nam je da su uvaženi naši apeli i da je predloženo proširenje, odnosno da dio djelokruga odbora postane i Zakon o izboru predsjednika, ali se nadamo da će se uvažiti i druge naše sugestije i da moramo raspravljati i o Krivičnom zakonu, Zakonu o sprječavanju korupcije, medijskim i mnogim drugim važnim zakonima. Ova reforma se baš zbog toga i zove sveobuhvatna. Smatramo da je zaista krajnje vrijeme da se promijeni pristup ovoj reformi i da se ona stavi u centar parlamentarih dešavanja. Nadam se da će ovu refomu nositi svih 16, a ne samo 4-5 poslanika i poslanica koji su članovi odbora. I to je naša ključna preporuka - naveo je Koprivica.
Ova će reforma, dodao je, biti teška i neizvjesna.&nbsp;
- I u datim političkim okolnostima nije jednostavno biti optimista i vjerovati u njen uspjeh. Kao neko ko četvrti put učestvuje u ovom procesu mogu reći da postoji stotinu načina da ona propadne, a samo jedan da uspije. Potrebna nam je iskrena politička volja. Važno je skrenuti pažnju na još jedan otežavajući momenat vezan za ovu reformu - ukoliko zaista dođe do neophodne depolitizacije izborne administracije, sređivanja registara koji čine birački spisak, uvođenja otvorenih lista ili spovođenja svih lokalnih izbora u jednom danu, to će ujedno značiti da nam je potrebna makar godina ili dvije da se osjete efekti tih promjena, odnosno da nova rješenja zažive u praksi. Planirano je da reforma bude završena do kraja 2025. a redovni parlamentarni izbori su početkom 2027, što znači da se mora planirati vrijeme i za implementaciju novih rješenja - istakao je Koprivica.
Nada se da će Crna Gora imati snage i znanja da sprovede ovaj najvažniji demokratski poduhvat.
- Da ćemo konačno dobiti izborne zakone koji neće favorizovati nikoga, koji će onemogućiti da partitokratija ukine demokratiju kad to želi, kao na primjeru Šavnika, i da izborni proces nikad više neće biti proces zloupotreba, potkupljivanja ili poligon za maligne strane ili domaće uticaje... I naravno, da će se jače čuti glas građanki i građana - poručio je Koprivica.
Ambasadorka Italije Andreina Marsela kazala je da se reforma izbornih zakona radi prije svega zbog Crne Gore.
- Ako to činite zbog članstva u EU, na kraju dana to činite i zbog sebe, ako uzmemo u obzir da je Crnoj Gori cilj da postane naredna članica EU” rekla je ona i citirala Izvještaj o EK o Crnoj Gori u dijelu o izborima kaže da je potrebno zakonski okvir reformisati i usaglasiti sa zakonima EU o izborima, glasanju i pravu na kandidaturu, transparentnost… Crna Gora i EU idu ruku pod ruku kada se radi o ovim pitanjima ali i mnogim drugim. Ne postoji ništa što EU traži od Crne Gore a da ide nasuprot interesima Crne Gore. Izborna reforma, ako se sprovede kako treba, će podići nivo demokratije u državi - rekla je Marsela.
EU je, kao je istakla, zajednica država koje dijele iste vrijednosti.&nbsp;
- Sve što EU traži zemlja će postati više demokratska, pravedna, ljudi će živjeti u zemlji koja je bolja nego prije izborne reforme. Ako želi članstvo do 2028. reforma se mora sprovesti što prije. Potreban je doprinos svih političkih aktera i faktora. Svi treba da pokažu volju za reformom, da su spremni za kompromis i dijalog i pokažu političku zrelost - istakla je Marsela.
Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, poslanik Pokreta Evropa sad (PES), Vasiije Čarapić kazao je da je uspjeh EU to što se sastoji od država koje se demokratije, a da je izborna reforma u Crnoj Gori neophodna upravo kako bi se podigao nivo demokratije.&nbsp;
- Građani koji žive u EU mogu očekivati da će njihov sistem da isporuči nešto što je dobro za njih. Potrebna nam je izborna reforma da bismo podigli nivo demokratije, da decentralizujemo upravljanje u zemlji, da damo građanima moć - naveo je Čarapić.
Građani, kako je kazao, treba da znaju kada glasaju za neku partiju da odlučuju i koliko će finansija dati nekoj partiji i da se sve svodi na glasanje.&nbsp;
- Ne mogu da kažem da sam pretjerano zadovoljan demokratijom kod nas, ali način na koji se sprovode izbori pokazao je da možemo da simuliramo neki oblik demokratije na nižem nivou nego što je to u EU, da možemo da smjenjujemo vlast, ona daje neke rezultate. Međutim, možemo da uradimo dodatan iskorak time što ćemo da se bavimo reformom i da to podignemo na nivo kakav je u EU - rekao je poslanik PES-a i podsjetio da Crna Gora ima reformsku agendu te da je EK kao jedan od preduslova stavila reformu izbornog zakonodavstva.
Kopredsjedavajući Odbora ispred Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević kazao je da je prije svega, izborna reforma važna za crnogorsko društvo jer će otvoriti neka pitanja koja Odbor neće moći da riješi u ovom sazivu, poput biračkog spiska.
- Od nekih problema pati i region. Izborna reforma je jedan od preduslova za članstvo u EU. Moramo pratiti ono što je regulativa EU, EU ne želi državu u kojoj na bilo koji način može biti sporan izborni proces - rekao je poslanik DPS-a.
On je rekao da su u istoj ravni unutrašnji interes za izbornom reformom i to što nam je ona neophodna na putu ka EU.&nbsp;
- Treba da uradimo sve što naši partneri traže od nas. Nekada ne razumijemo šta su obaveze Crne Gore, mi smo čuli od dijela većine kako oni imaju svoju glavu i kako će uraditi kako oni misle. To ne funkcioniše tako. Iako su evropske integracije dvosmjeran proces, pravila su postavljena. Oni su podigli ljestvicu na najviši nivo, ako Crna Gora želi da bude dio tog društva, moramo da radimo sve da dođemo do tih standarda - kazao je Rakočević.
Čarapić je naveo da je rad Odbora bitan ali da je ključno ono što se desi na plenumu.&nbsp;
- Imam optimizam da ćemo kada stignemo do plenuma sprovesti reformu - rekao je Čarapić.
Dodao je da je, kada se počelo sa reformom izbornih zakona, mislio da je to samo formalnost usaglašavanje sa preporukama ODIHR-a, ali da je očigledno da ta dinamika nije odgovarala svima.
- I zbog toga građani najmanje vjeruju političkim partijama. Zahtjevi su jasni, u pitanju su izmjene zakonodavstva, da se pokaže reformska volja, ali očigledno je da je taj partijski interes prednjačio u prethodnoj godini. To je za mene uzrok slabog rada Odbora. Neophodno je da ti ljudi koji sjede u Odboru imaju reformski duh, da izađu iz partijskog posla, da se pokaže njihov lični karakter, da se izdignu iz onoga što su stranačke i političke vode, da budu reformisti, ja mislim da se to još uvijek nije desilo kod svih - kazao je poslanik Čarapić.
Rakočević je kazao da očekuje da će se do kraja godine usvojiti Zakon o finansiranju partija i kampanja i da tu ne očekuje opstrukcije.
- Ne vjerujem da će se opstruirati, ali ne očekujem učešće svih subjekata. Ne postoji politička volja kod svih subjekata i moramo to konstatovati. Blizu smo da dođemo do nacrta koji održava reformsku namjeru - naveo je Rakočević.
Podsjetio je da će najveći problem biti Zakon o državljanstvu koji, kako je naveo, takođe treba da se rješava samo unutar Odbora.
- Da li stvarno mislite da je u pitanju tolika neozbiljnost ili loša namjera pa se stalno priča o izmjenama tog zakona, koje će se teško usvojiti, ali će se osporiti rad Odbora. Bojim se da će se sljedeće godine naći instrument koji će osporiti rad Odbora. Postoje dvije trećine koje imaju daha za izbornu reformu, dio ih je u parlamentarnoj većini ostatak je u opoziciji - zaključio je Rakočević.
Ambasadorka Italije se osvrnula na demokratiju u Italiji i česte promjene vlasti u toj državi.
- Tačno je da mijenjamo vlast često, ali mi imamo snažne institucije - kazala je Marsela.
Izbori su, kaže, krucijalni elemenat u demokratiji.
- To su, zapravo, osnove. Imamo demokratsku umjesto autokratske vlade ako imamo izbore. Ali izborni proces mora biti slobodan i fer, u suprotnom, to je kao da uopšte nemate izbore. Kada su izbori slobodni i fer volja građana se oslikava u ishodu izbora, vlada ima jasan i legitiman mandat da upravlja, opozicija može da vjeruje i prihvati rezultate. Tada svi pobjeđuju - navela je Marsela.

CDT: Izborna reforma nema dovoljnu političku podršku

Osam dana nakon masakra na Cetinju, najvećeg zločina u istoriji Crne Gore, reagovao je vrh Ministarstva unutrašnjih poslova. Ali, ne da bi iskazao neku vrstu skrušenosti ili empatije.&nbsp; Nije bilo ni pozivanja na vlastitu odgovornost zbog 13 ubijenih, među njima i dvoje đece. Naprotiv: ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, nakon konsultacija sa šefom Demokrata i potpredsjednikom Vlade Aleksom Bečićem, crnogorsku javnost obavijestio je o nečemu -sasvim drugom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230416_091f45d79eae3620d2db6a2383724217f7a0654f720b7e673bbf4e66fc4262ef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250401230416_091f45d79eae3620d2db6a2383724217f7a0654f720b7e673bbf4e66fc4262ef" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PARTIJSKA STRATEGIJA OBMANE: Bečić i Šaranović"> <figcaption>PARTIJSKA STRATEGIJA OBMANE: Bečić i Šaranović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  STRATEGIJA DEMOKRATA&nbsp; Da je suspendovao čak 19 policijskih službenika, a da je za 44 policajca utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad. Uporedo sa tim, naložene su u Agenciji za nacionalnu bezbjendost provjere za još 38 službenika. Tada se i tako se zvanično saznalo za akciju odstrijela nepoželjnih u policiji. Pokretanjem većeg broja disciplisnkih postupaka ministar Danilo Šaranović i čelnik policije Lazar Šćepanović – odlučili su da ubrzaju već osmišljenu akciju kodnog imena ,,Značka”. Bila je to beskrupulozna strategija Demokrata Alekse Bečića da se smiri javnost ogorčena nakon zločina 1. januara i tako prikriju stravični neuspjesi u sektoru bezbjednosti.&nbsp; Prije svega tri velika bezbjednosna propusta. SLUČAJEVI POLICIJSKE NESPOSOBNOSTI Prvenstveno, riječ je o skandalozno neuspješnoj akciji hvatanja dvostrukog ubice, zločinsca povratnika Alije Balijagića. Od kraja oktobra prošle godine škole u Bijelom Polju su bile zatvorene pune tri sedmice; policija je upozoravala građane da ne napuštaju svoje domove a veliki broj policajaca i vojnika bio je angažovan na sjeveru Crne Gore na lociranju i hvatanju ubice...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230416_f35f76418592375a2ce8e953676de773b8aa67b1996dd10f1188fa3d07aaa5e9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250401230416_f35f76418592375a2ce8e953676de773b8aa67b1996dd10f1188fa3d07aaa5e9" data-rendition-name="original" width="1712" height="994" loading="lazy" alt="DOKAZ O NESPOSOBNOST CRNOGORSKE POLICIJE: Detalj sa izručenja Alije Balijagića"> <figcaption>DOKAZ O NESPOSOBNOST CRNOGORSKE POLICIJE: Detalj sa izručenja Alije Balijagića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ispostavilo se da je Balijagić već drugi dan nakon dvostrukog ubistva bio na teritoriji Srbije gdje je i uhapšen 21. novembra. Jednako neuspješna bila je i policijsko dejovanje u slučaju hvatanja odbjeglog silovatelja Alije Kuča. Da stvari budu još gore, Kuče je povratnik u izvršenju tog strašnog krivičnog djela: 2014. godine dobio je kaznu zatvora od pet godina zbog pokušaja silovanja maloletne djevojčice.&nbsp; I krajem prošle godine ponovo je bio pred sudom zbog pokušaja silovanja januara 2023, ali nije bilo dokaza. Kao što nije bilo preventivne reakcije crnogorske policije da spriječi Aliju Kuča na ponavljanje djela: od polovine februara crnogorska policija uzalud traga za srpskim državljaninom koji ima i crnogorsko državljanstvo.&nbsp; &nbsp;,,PRELETAČ” ULAZI U IGRU Opisani slučajevi direktno dokazuju nestručno i neprofesionalno rukovođenje čelnika MUP-a i Uprave policije.&nbsp; No, uzalud činjenice - odgovorni nijesu željeli da prihvate odgovornost. Umjesto toga, za užasne propuste i neuspjehe u sektoru bezbjednosti, Bečić, Bogdanović i ostala ekipa Demokrata koja je zaposjela bezbjednosni sektor - pokušala je da okrivi targetirane policijske službenike.&nbsp; U stvari: galamom o suspenzijama i pričama dekriminalizaciji policije zamaskirali su vlastitu nesposobnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230420_62a4f4a2c21ed0d1a1af2cea3ede86b1e71b5a5a2cc982c027e36ea0c5132a61.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250401230420_62a4f4a2c21ed0d1a1af2cea3ede86b1e71b5a5a2cc982c027e36ea0c5132a61" data-rendition-name="original" width="1088" height="537" loading="lazy" alt="POLTRONSTVO SE (ZA SADA) ISPLATI: Haris Đurđević"> <figcaption>POLTRONSTVO SE (ZA SADA) ISPLATI: Haris Đurđević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I tada je u igru uletio načelnik regionalnog centra ,,Sjever” Haris Đurđević. Po nalogu iz vrha policije inicirao je disciplinske postupke za devet policajaca sa sjevera od kojih su četvorica prije nekoliko dana javno targetirani.&nbsp; Đurđević je inače jedan iz plejade takozvanih policijskih preletača. Do velikih političkih promjena avgusta 2020. godine bio je disciplinovani vojnik vlasti koju je predvodila Demokratska partija socijalista. Poslije se brzo prešaltao. KAD POLICIJA NAPADNE ŽRTVU To pokazuje i slučaj Emira Pilava, građanskog aktiviste iz Pljevalja.&nbsp; Njega i njegovog oca 31. avgusta 2020. godine, nakon izbora, napali su izlazeći iz slavljeničke kolone sa srpskim obilježjima trojica Kneževića: Goran, njegov sin Darko i sinovac Vladan Knežević. Uz prijetnje i psovke na nacionalnoj osnovi Pilavima je tada jasno rečeno – ,,selite se odavde”!&nbsp; Bilo je to vrijeme velikog nacionalšovinističkog orgijanja u Pljevljima i okolini kada je zabilježen veći broj napada na ljude islamske vjeroispoviejsti. Među nima je kao žrtva bio i Emir Pilav. No, zahvaljujući upravo tadašnjem načelniku pljevaljske policije Harisu Đurđeviću, pokušao se Pilav umjesto žrtve predstaviti napasnikom. Vjerovali ili ne: prvi policajac Pljevalja tada je napisao - prekršajnu prijavu protiv Pilava?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230420_c8e252dd1a630669495c210afcbd56cec5caeadf1b80d52eb098a50ecfe946af.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250401230420_c8e252dd1a630669495c210afcbd56cec5caeadf1b80d52eb098a50ecfe946af" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="NA METI KLEROFAŠISTA ALI I POLICIJE: Emir Pilav"> <figcaption>NA METI KLEROFAŠISTA ALI I POLICIJE: Emir Pilav(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EMIR PILAV :,,NA NIŠANU” NAČELNIKA&nbsp; &nbsp;Za Portal ETV Emir Pilav prenosi sadržaj razgovora koji je vodio sa tadašnjim prvim čovjekom pljevaljske policije Harisom Đurđevićem. &nbsp; -Kada sam načelnika policije u Pljevljima upozorio na preporuke Savjeta za građansku kontrolu policije, on je tada odgovorio da neće da ih usvoji. Ne da ne može, nego da neće da povuče prekršajnu prijavu protiv mene jer on mora da – balansira. Smatram da pripadnici policije nikako ne bi smjeli u ovakvim sitacijama da ,,balansiraju”, ali možda je to dokaz da je Đurđević htio da otane na funkciji, da se dopadne, da se nekako dodvori ,,oslobodiocima” ili ,,osvježivačima” – ističe Pilav.&nbsp; Smatra da je vrlo indikativan podatak da se Centrar bezbjednosti Pljevlja tada nije žalio na oslobađajuću presudu, ali da načelnik Đurđević to nije uradio.&nbsp; -Kako piše u policijskom diopisu, oni su tim odbijanjem da se žale ispunili preporuke Savjeta za građansku kontrolu policije, što je začuđujuće ali I dokaz namjera načelnika Đurđevića – zaključuje Pilav.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250401230424_4186f3a17eee06076eb2af6192b9e91dd6bd15f783712ddcb10acdc33ae1bb08.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250401230424_4186f3a17eee06076eb2af6192b9e91dd6bd15f783712ddcb10acdc33ae1bb08" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="ZLOUPOTREBA INSTITUCIJA: Crnogorska policija"> <figcaption>ZLOUPOTREBA INSTITUCIJA: Crnogorska policija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  (NE)SPROVOĐENJE PRAVDE &nbsp;Upravo je Đurđevićevo ,,balansiranje”, odnosno selektivno djelovanje spriječilo sprovođenje pravde.&nbsp; Tek aprila 2024, skoro četiri godine od brutalnog napada na oca i sina Nuriju i Emira Pilava u Pljevljima - poslije čak dvije oslobađajuće presude - Goranu Kneževiću koji se jedini od napadača našao na optuženičkoj klupi presudio je Apelacioni sud. Kažnjen je osam mjeseci zatvora. &nbsp; A Haris Đurđević koji je pokazao lojalnost novoj srpskoj vlasti mogao je da bere plodove svog poltronstva. Ubrzo je nagrađen pozicijom načelnika regionalnog policijskog centra ,,Sjever”. I nastavio da obavlja prljave poslove: upravo je Đurđević targetirao četvoricu suspendovanih bivših starješina iz Bijelog Polja, Rožaja i Berana. I PAD MOŽE BITI LET Kako je služio Šaranoviću i Šćepanoviću uvećavala se i Đurđevićeva imovina. Nakon stana u Pljevljima, načelnik je trgovao stan i u Podgorici. I to je sve što je prijavljeno, mada porodica Đurđević ima imovine koju načelnik nije prijavio. Kao, na primjer kuća na Žabljaku, u selu Pitomine. Đurđević je tamo vlasnik parcele broj 1742 zajedno sa inspektorom pljevalsjke policije, izvjesnim Dejanom Drobnjakom. Kako će pokazati istraživanje Portala ETV i Televizije E, Drobnjak je, skupa sa Đurđevićem, preletio iz tabora jedne u tabor druge vlasti nakon 2020. godine. I on je dobro profitirao, kao i prijatelj mu i kolega Đurđević. Što znači da se u policiji isplati biti – preletač. I što se tiče uspona u karijeri, ali i sticanja imovine. Problem je, samo, što na kraju uvijek slijedi svođenje računa. A to za neke može biti baš bolno.&nbsp; Jer i pad može biti let. No, tada preletač neće imati mnogo koristi ili napredovati u karijeri. Naprotiv.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Preletanje se isplati: slučaj načelnika Harisa Đurđevića

Njemačke oružane snage, Bundeswehr, objavile su da će njihove snage biti stacionirane duž istočnog krila NATO-a u Litvaniji, a vojnici će biti potpuno operativni do 2027. godine. Ovo je prvi put od Drugog svjetskog rata da će njemački vojnici biti trajno raspoređeni u inostranstvu, piše Newsweek.
- Imamo jasan zadatak. Moramo osigurati zaštitu, slobodu i sigurnost naših saveznika ovdje na istočnom krilu NATO-a - izjavio je brigadni general Kristof Huber, komandant njemačke brigade u savezničkoj zemlji NATO-a.
Njemačka je prethodno raspoređivala snage u Avganistanu, ali to nije bilo trajno.

Njemačka šalje vojnike na prag Rusije prvi put od Drugog svjetskog rata

U ruskom udaru na južni ukrajinski grad Herson jutros je bez struje ostalo 45.000 građana, izjavio je ukrajinski šef diplomatije Andrij Sibiga i optužio Moskvu za novo kršenje sporazuma o djelimičnom primirju.
- Rusija nastavlja da krši taj sporazum - rekao je ministar govoreći o sporazumu koji je prošle nedjelje najavio Vašington poslije odvojenih razgovora sa Kijevom i Moskvom u Saudijskoj Arabiji.
On je rekao da je "u ko zna kom ruskom udaru" jutros oštećena jedna energetska lokacija u Hersonu čime je bez struje ostalo 45.000 stanovnika.

Poslije ruskog udara na Herson 45.000 ljudi ostalo bez struje

Američki predsjednik Donald Tramp će sjutra u 16 časova na konferenciji za medije u Bijeloj kući objaviti uvođenje carina na uvoz robe u SAD i one će odmah stupiti na snagu, saopštila je danas portparolka Bijele kuće Karolin Livit.
Livit je rekla da će Tramp danas sa svojim timom koji je razrađivao uvođenje carina usaglasiti sve detalje, ali nije željela ni da nagovjesti kako će ta odluka izgledati, prenosi CNN.
Iako ima dosta nagađanja, u ovom trenutku niko ne zna da li Tramp planira da uvede individualne carine za sve američke trgovinske partnere, da uvede carine samo nekim zemljama ili će primijeniti univerzalnu carinu, možda čak i do 20 odsto, na sve što se uvozi u Ameriku.
Univerzalna carina od 20 odsto, u kombinaciji sa recipročnim odgovorima drugih zemalja, bio bi najgori scenario za američku ekonomiju, rekao je glavni ekonomista Mudis analitike Mark Zandi.
Simulacija kompanije Mudis pokazala je da bi takva eskalacija trgovinskog rata zbrisala pet i po miliona radnih mjesta u Americi, podigla stopu nezaposlenosti na sedam odsto i prouzrokovala pad američkog BDP za 1,7 odsto.
- Ako se to dogodi, dobićemo ozbiljnu recesiju. To je uništenje ekonomije - rekao je Zandi, dodajući da misli da će Tramp objaviti manje ekstreman carinski režim kako bi izbjegao takvu štetu.
Bez obzira na to šta Tramp na kraju odluči, svaki predlog bi vjerovatno bio istorijski.
- Nikada nismo vidjeli ništa slično. To je bez presedana i radikalno - rekla je Erika Jork, potpredsjednica federalne poreske politike u Poreskoj fondaciji, desno orijentisanom istraživačkom centru.
Postoji više načina na koji bi se Trampova objava o, kako je nazvao, Danu oslobođenja mogla sprovesti. Jedna ideja, koju je predložio ministar trgovine Skot Besent, je da bi recipročne carine počele prvo sa takozvanih „prljavih 15“, ili 15 odsto država sa kojima SAD imaju najveći trgovinski deficit.
Međutim, ključni detalji odluke i dalje su nejasni, uključujući i koliko će biti visoke carine i na koje proizvode će se primjenjivati, a ono što je poznato je da je Tramp odbacio ideju da su cilj samo „prljavih 15“.
To sugeriše da carine koje će Tramp sjutra saopštiti neće biti recipročne koliko će biti univerzalne, oživljavajući njegovo predizborno obećanje, koje je uznemirilo ekonomiste, da će uvesti carine na kompletan uvoz u SAD.
Drugim riječima, carine bi se primjenjivale na otprilike 3,3 biliona dolara, koliko je, prema prošlogodišnjim federalnim podacima, prošle godine uvezeno u SAD.
To nije ni uporedivo sa onim što je Tramp uradio tokom svog prvog mandata, kada su uvedene carine na uvoz u vrijednosti od oko 380 milijardi dolara.

Tramp sjutra uvodi carine na uvoz robe u SAD

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: nikola-rakocevic