Vlada Crne Gore je, na danas održanoj 102. sjednici kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, imenovala Snežanu Jonicu za generalnu konzulku u Njujorku, dok je Amer Cikotić imenovan za generalnog konzula u Njemačkoj, sa sjedištem u Frankfurtu, dok je Nikola Vukčević postavljen za savjetnika potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose.
Vlada je donijela više kadrovskih rješenja:
1. Rješenje o imenovanju Dubravke Mihailović za zamjenicu glavnog revizora Revizorskog tijela,
2. Rješenje o razrješenju predsjednika i članova Upravnog odbora Akreditacionog tijela Crne Gore, u sastavu: prof. dr Aleksandar Vujović, predsjednik, i članovi: Jelena Jovanović, Dragan Vukčević, Jovan Nikolić i Danijela Šuković,
3. Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora Akreditacionog tijela Crne Gore, u sastavu: prof. dr Aleksandar Vujović, predsjednik, i članovi: Bujar Hasangjekaj, Milica Bečić, Miomir Vulić i Bekim Çoba,
4. Rješenje o prestanku mandata direktora ranije Uprave za dijasporu Predraga Mitrovića,
5. Rješenje o imenovanju Jovana Bojovića za člana Savjeta za vladavinu prava,
6. Rješenje o razrješenju člana Biroa za operativnu koordinaciju Janka Lakovića, i Rješenje o imenovanju pukovnika Milana Bigovića za novog člana ovog Biroa,
7. Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloša Rajkovića,
8. Rješenje o određivanju Miloša Rajkovića za vršioca dužnosti direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima,
9. Rješenje o imenovanju mr Veselina Klikovca za izvršnog direktora Društva za promet roba i usluga „Montenegro Bonus“ d. o. o. Cetinje,
10. Rješenje o opozivu Amera Cikotića sa dužnosti generalnog konzula u Generalnom konzulatu Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama, sa sjedištem u Njujorku,
11. Rješenje o postavljenju Snežane Jonice za generalnu konzulku u Generalnom konzulatu Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama, sa sjedištem u Njujorku,
12. Rješenje o postavljenju Amera Cikotića za generalnog konzula u Generalnom konzulatu Crne Gore u Saveznoj Republici Njemačkoj, sa sjedištem u Frankfurtu i
13. Rješenje o imenovanju Nikole Vukčevića za savjetnika potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kadrovska rješenja Vlade: Jonica generalna konzulka u Njujorku, Cikotić u Frankfurtu

"Jutro s Majom" na Televiziji E i ove nedjelje obilježiće pregršt zanimljivih tema i gostiju. U okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture Univerziteta Crne Gore – FUNK 2025, Fakultet dramskih umjetnosti Cetinje obilježava jubilej – dvije decenije studiranja filmske i TV režije u Crnoj Gori, kroz bogat dvodnevni program pod nazivom „Dvije decenije studiranja FTV režije u Crnoj Gori: Promjena paradigme“.&nbsp; Tim povodom naš gost je Nikola Vukčević reditelj i profesor, rukovodilac studijskog programa Film i mediji.&nbsp; Bili smo na Adriatic Film Awards - dodjeli nagrada najznačajnijim filmskim ostvarenjima i TV serijama s područja bivše Jugoslavije koji se održavao u Porto Montenegro u Tivtu.&nbsp; Gošće/panelistkinje ovog jutra su glumice Jovana Brnović i Ivona Raković i producentkinja Milena Đukić. Budite uz Televiziju E od devet sati!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021036_864001cc900577bcbdb8e5b484e4688b6d0fb0a6a0333c544ff69128f5acee20.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026021036_864001cc900577bcbdb8e5b484e4688b6d0fb0a6a0333c544ff69128f5acee20" data-rendition-name="original" width="1080" height="1920" loading="lazy" alt="najava"> </figure>

1250x600

1084x550

Jutro s Majom: Dvije decenije studiranja filmske i TV režije u Crnoj Gori, Adriatic Film Awards...

Gost 60. emisije “Ne pričam ti o tome” je Nikola Vukčević, početkom devedesetih vrlo aktivan na rock sceni Podgorice kao bubnjar bendova “Vatrena srca” i “Ročni mir”, danas priznati režiser, autor ovogodišnjeg crnogorskog kandidata za Oskara - filma “Obraz”.&nbsp;
U emisiji će biti riječi o korištenju rock muzike u njegovim filmovima, pojavljivanju Rundeka i Urbana u glumačkoj podjeli, naročito o tri verzije pjesme “Ne brini” u ostvarenju “Dječaci iz Ulice Marksa i Engelsa”, zatim o nastanku nekoliko desetina muzičkih spotova koje je kreirao za crnogorske muzičare, od Marijane Zlopaše do Zorana Kalezića, osmišljavanju i snimanju video kampanja u sklopu njegove “Galileo produkcije”.
&nbsp;Poseban segment priče posvećen je saradnji sa svjetski priznatim pijanistom i kompozitorom Jankom Nilovićem.
&nbsp;O njemu je Vukčević snimio film, čija se premijera očekuje do kraja godine. 
 
Urednik i voditelj emisije je &nbsp;Željko Milović.&nbsp;
Gostovanje Nikole Vukčevića u emisiji ''Ne pričam ti o tome'' pogledajte na Televiziji E večeras od 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKXGskpmlru4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Emisija “Ne pričam ti o tome”: Gost Nikola Vukčević

- Najmoćnija umjetnost je ona koja vas natjera da se zapitate - šta bih ja uradio na njegovom mjestu?- kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) crnogorski reditelj Nikola Vukčević opisujući srž svog novog filma "Obraz".
Radnja filma iz Drugog svjetskog rata, zasnovana na istinitom događaju, prati dječaka koji pronalazi utočište u kući Albanca Nura Doke pred kojim je teška odluka - predati dijete neprijatelju i tako sačuvati svoju porodicu, ili rizikovati sve kako bi zaštitio dječaka i sačuvao obraz.
Film, inspirisan pričom crnogorskog akademika Zuvdije Hodžića, osvojio je nagradu za najbolju režiju i scenario na međunarodnom filmskom festivalu u Saragosi.
Za Vukčevića, kako kaže, to nije samo film, već "lična, profesionalna i umjetnička misija."
- Obraz nas suočava sa sopstvenim moralnim kompasima, bez obzira na vrijeme i prostor- ističe reditelj.
U razgovoru otkriva zašto ga je ova priča privukla, kako je gradio "Obraz", koje sličnosti uočava sa savremenim društvom ali i šta je za njega umjetnost "koja ne žmuri pred istinom".
RSE: Kada ste došli u kontakt sa pričom akademika Zuvdije Hodžića i šta Vas je motivisalo da od nje napravite film 'Obraz'? Jeste li "na prvu" odlučili ili je trebalo da sazri?
Vukčević: Ono što me privuklo ovoj priči o čojstvu i junaštvu jeste njena univerzalna poruka: čovjek i čovjekoljublje kao temeljne vrijednosti, posebno u vremenima razaranja i rata.
U njoj sam prepoznao jezgro antičke tragedije, duboko ukorijenjeno u balkansku stvarnost, kao i snažan, autentičan glas humanosti iz našeg kulturnog prostora.
Put do ove priče bio je neobičan. Prvo sam je čuo, a ne pročitao, uvjeren da je riječ o istinitom događaju iz ratnih devedesetih. Bila je to gotovo mitološka pripovijest o čovjeku koji, vođen kodeksom časti, štiti dijete druge vjere i nacije, po cijenu uništenja sopstvene porodice.
Tek nekoliko godina kasnije, zahvaljujući prijatelju iz Zagreba, Danilu Iveziću, došla mi je u ruke knjiga Zuvdije Hodžića, u kojoj sam pročitao Obraz, priču smještenu u vrijeme Drugog svjetskog rata, ali sa istim sadržajem.
Tada mi je postalo jasno koliko moralne dileme iz prošlosti i dalje snažno odjekuju u našem vremenu.
To nije samo priča o pojedincu, već i o zajednici, nasljeđu i složenim moralnim pitanjima koja oblikuju čovjekovu suštinu. Njena univerzalna tema, čast, porodica, odgovornost, u okviru naše tradicije, činila mi se i relevantnom i duboko potresnom.
Htio sam da napravim film koji će govoriti iz cijelog mog bića - bića jedne osakaćene jugoslovenske generacije koja vapi za tolerancijom.
Ova priča je nosila poetsku snagu i sirovu istinu. To sam želio prenijeti na filmsko platno- da publika ne posmatra, već osjeti težinu izbora s kojima se likovi suočavaju.
RSE: U središtu priče je Nur Doka, Albanac koji za vrijeme Drugog svjetskog rata pruža utočište pravoslavnom djetetu. Kako bi danas ljudi reagovali na takvu dilemu?
Vukčević: Danas, iako živimo u drugačijim okolnostima, pitanje da li sačuvati tuđi život po cijenu nesigurnosti vlastite porodice, ali uz očuvanje moralnog mira budi snažne emocije i otvara duboke dileme.
Mnogi bi se divili takvoj vrsti hrabrosti, ali pitanje rizika je izuzetno kompleksno, jer svijest o sopstvenim odgovornostima često biva potisnuta savremenim društvenim pritiscima i interesima.
U našem filmu, tu složenost nastojali smo prikazati kroz dileme svih članova porodice, dajući emocionalnu i psihološku punoću nizu detalja koji su mi bili i tematski i vizuelno inspirativni.
Kada kažem mi, mislim prvenstveno na autorke scenarija – Anu Vujadinović i Melinu Pota Koljević – koje su izuzetno studiozno preuzele taj ključni dio stvaralačkog procesa, artikulišući svijet priče kroz niz važnih i precizno razrađenih dodatnih linija radnje.
Put do ove priče bio je dug i zahtjevan.
Na filmu smo strpljivo radili još od 2016. uključujući i izazovni period pandemije tokom kojeg se odvijao veći dio snimanja i to s budžetom znatno ispod potrebnog da se ostvari zamišljeni kvalitet.
Ipak, zahvaljujući posvećenosti cijelog tima, upornosti i vjeri u važnost ove priče, uspjeli smo da joj udahnemo život i da na filmskom platnu otvorimo dijalog o toj univerzalnoj dilemi: kako bi ljudi danas reagovali na istu situaciju?
RSE: I koliko je realno očekivati pojedinca koji će napraviti izbor poput Nurovog?
Vukčević: Takvi herojski izbori, poput onog koji donosi Nur Doka zaista su rijetki ali nisu nemogući. Film nas podsjeća da je ljudskost u vremenu nasilja i rata najhrabriji čin koji pojedinac može učiniti.
Upravo zato ova priča ima univerzalnu vrijednost: ne idealizuje heroizam, već ga smješta u realan kontekst ljudske slabosti, straha, dilema – i hrabrosti da se uprkos svemu postupi ispravno.
Rizik o kome govorimo, onaj da neko rizikuje život svoje porodice zbog djeteta koje nije njegovo, predstavlja srž moralne dileme u filmu.
Glavna radnja filma se odvija u intenzivnih 36 sati, ali u tom kratkom periodu publika ulazi duboko u unutrašnji svijet glavnih likova, posebno Nura Doke. Bilo mi je važno da publika ne samo razumije, već i osjeti težinu njegove odluke – da dijeli njegove sumnje, strahove, ali i impuls ljudskosti koji u njemu raste.
Trudio sam se da balansiram između lične drame i šireg istorijskog konteksta, bez da jedno zasjeni drugo.
Istorija je tu kao pozadina, kao pritisak koji oblikuje okolnosti, ali u fokusu su ljudi sa svojim slabostima i vrlinama. To su likovi koji se ne doživljavaju kao simboli ili ideali, već kao stvarni ljudi, zahvaljujući izuzetnim glumačkim interpretacijama koje donose emocionalnu dubinu i nijansu.
Svi glumci, predvođeni Edonom Rizvanollijem i mladim Elezom Adžovićem, donijeli su vjerodostojne, snažne i ranjive izvedbe koje nas podsjećaju da su ovakve priče moguće i da ih trebamo čuti.
Emocionalna uvjerljivost, tišina između replika, pogledi koji govore više od riječi – sve doprinosi stvaranju atmosfere u kojoj publika počinje vjerovati da su takvi izbori, iako rijetki, istinski mogući.
Na kraju, najvažnije pitanje koje film postavlja nije "da li je realno", već "šta bi ja uradio?".
Obraz nas suočava sa sopstvenim moralnim kompasima, bez obzira na vrijeme ili mjesto. To je ono što ga čini živim u svakoj kulturi u kojoj je prikazan do sada, jer pitanja savjesti, hrabrosti i ljudskosti prevazilaze granice jezika, nacije ili religije.
RSE: Radnja filma je smještena u Drugi svjetski rat. Kakav efekat može imati u današnjem društvu koje se suočava sa pokušajima revizionizma?
Vukčević: U vremenu kada se istorijske činjenice sve češće relativizuju, preispituju, pa i svjesno revidiraju, ovaj film ipak ne može igrati važnu ulogu u očuvanju kolektivne svijesti i poštovanja prema istini, jer ovo više nije vrijeme ni sovjetske rane ere, niti doba Leni Rifenštal.
Takođe, jer film je fikcija. Ali njegova emotivna i empatijska snaga je ono što daje važnost kinematografiji u okolnostima pitanja koje ste postavili.
"Obraz" se ne bavi ideologijama, vojnim formacijama ili velikim bitkama. To je film o ličnoj hrabrosti, o moralnoj snazi čovjeka koji se suprotstavlja nasilju i snazi jačeg, uprkos cijeni koju zbog toga plaća.
Ovo je ratna priča bez partizana i četnika; dakle, jako smo daleko od bilo kakvog pogleda na pojam revizije istorije u današnjim tokovima, niti je to naš predmet pažnje.
Mi smo iz tog narativa izuzeli simbole koji su decenijama dominirali našim predstavljanjem rata i u centar priče stavili čovjeka, pojedinca. Njegovu dilemu, njegovu čast, savjest.
Vjerujem da "Obraz" neće samo evocirati prošlost, već će podstaći i savremeni dijalog o tome šta znači biti čovjek u vremenu kada ljudskost nije popularna vrijednost.
I vjerujem da upravo ta univerzalna poruka može da čini ovaj film važnim u kontekstu današnjeg društva, gdje je potreba za empatijom, odgovornošću i otporom prema manipulaciji možda veća nego ikad.
RSE: Je li slučajno što se vaš film desio u vrijeme sve češćeg vraćanja tim temama i to u jednoj netolerantnoj atmosferi? Da li je ovo doprinos toleranciji?
Vukčević: Na ovom filmu radio sam osam godina, i mnoge stvari koje danas oblikuju društveni i politički kontekst nijesam mogao da predvidim kada smo počinjali.
Ipak, čini se da je film svojim temama, možda i nesvjesno, stigao u pravi trenutak – u vrijeme kada nas sve glasnije stare podjele, istorijski revizionizam i netolerancija podsjećaju koliko je važno govoriti o ljudskosti.
Duboko vjerujem da su primjeri hrabrosti, empatije i moralne postojanosti koje ova priča donosi snažan odgovor na atmosferu netrpeljivosti.
Film ne nudi proklamacije, već podsjeća na vrijednosti koje nadilaze ideološke, etničke i političke okvire – i upravo u tome vidim njegov doprinos kulturi tolerancije i pomirenja u regionu, i šire.
RSE: Da li ljudi iz različitih korpusa( nacionalnih, vjerskih ...) različito reaguju na film?
Vukčević: Film je pogledala raznolika publika, od Njemačke, preko Bliskog istoka i Indije, dijela Balkana na Sofia Film Festivalu, pa do Španije, Mađarske, a uskoro i Italije i Argentine.
Ponosan sam jer svjedočim da film dosljedno ostvaruje misiju: uspijeva da probudi empatiju i razumijevanje, prelazeći granice etničkog, vjerskog i kulturološkog identiteta.
Uprkos različitim istorijskim i društvenim iskustvima publike, film funkcioniše kao most koji povezuje različite perspektive i podstiče dijalog i upravo je to razlog mog dubokog zadovoljstva.
Vjerujem da, zahvaljujući univerzalnosti i svevremenoj aktuelnosti, može doprijeti do različitih ljudi, bez obzira na njihovu nacionalnu, etničku ili društvenu pripadnost.
Ta sposobnost da se empatija prepozna i doživi širom različitih kulturnih konteksta predstavlja dodatnu vrijednost "Obraza" što su i dosadašnje projekcije na različitim stranama svijeta jasno potvrdile.
RSE: Koje se paralele mogu izvući sa današnjim vremenom ?
Vukčević: Paralele između tadašnjih i današnjih vremena postoje, posebno kroz prizmu rastućih tenzija, jačanja nacionalizama i duboke društvene polarizacije.
Svijest o tome koliko samo jedan snažan negativni uticaj može duboko posijati razdor i mržnju među ljudima zaista izaziva zabrinutost.
Ipak, vjerujem da dobro, kroz vrijednosti kao što su hrabrost, empatija i solidarnost, ima svoju trajnu i ključnu ulogu. Upravo one su snaga koja može prevazići sukobe i podjele, i zato vjerujem u njihovu moć da donesu promjenu - na ličnom i društvenom nivou.
Moja nada leži u toj mogućnosti da se upravo kroz umjetnost, dijalog i razumijevanje - njeguju vrline, i da nas one podsjete da, bez obzira na izazove, zajedništvo i ljudskost ostaju naš najvažniji putokaz.
RSE: Koliko je važno da se u Crnoj Gori i regionu više snimaju filmovi koji se bave pozitivnim ličnim pričama?
Vukčević: U regionu duboko opterećenom ljudskim žrtvama i krvlju nevinih ljudi, prošlošću, traumama i složenim istorijskim nasljeđem, filmovi koji kroz lične, priče promovišu ljudskost, vrlinu, toleranciju, misli oslobođene predrasuda i nadu, imaju posebnu važnost.
Takve priče pomažu nam da bolje razumijemo sebe, ali i druge i da gradimo mostove razumijevanja.
Svjestan sam da su mnoge rane i dalje otvorene, da su devedesete još žive u našim sjećanjima, i da mnogima zbog ličnih i porodičnih gubitaka nije lako.
Još pamtim rat, izbjeglice, žrtve, ali i nemaštinu, kao i ratne profitere koji su se prvi uzdigli iznad vjerskog i nacionalnog, samo na pogrešnim moralnim premisama.
Nisam siguran koliko umjetnost zaista može zaliječiti te rane ili dati glas onim tišinama koje istorija ponekad zanemaruje. Današnja dešavanja u svijetu me navode na sumnju u tu snagu.
Ipak, izabrao sam da se bavim ovom temom kroz "Obraz" i uložio sam u taj film osam godina svog života, vjerujući u njegovu važnost.
Vjerujem da pozitivne, humane priče nisu samo putokaz već i lijek. One nas podsjećaju da je moguće pronaći ljepotu i snagu u ljudskosti, čak i u najtežim okolnostima.
Smatram da je njihov značaj u Crnoj Gori i cijelom regionu ogroman - kroz njih gradimo budućnost zasnovanu na razumijevanju, solidarnosti i zajedničkoj odgovornosti.
Vidjećemo da li sam bio u pravu, ali znam da sam se trudio najbolje što mogu, sa svim mojim saradnicima i prijateljima bez kojih se ovaj film ne bi mogao iznijeti.
RSE: Da li Vam je bila namjera da kroz film podstaknete prevazilaženje religijskih i nacionalnih razlika?
Vukčević: Namjera filma je upravo bila da istakne kako su naše zajedničke ljudske vrijednosti mnogo snažnije od svih religijskih i nacionalnih razlika koje nas često dijele.
Kroz priču želimo pokazati da samo kroz razumijevanje, empatiju i poštovanje jednih prema drugima možemo graditi društvo u kojem razlike ne predstavljaju prepreku, već bogatstvo.
Film poziva na prevazilaženje podjela i na pronalaženje zajedničkog jezika u humanosti jer je to jedini put ka miru i istinskom napretku.
RSE: Film je već prikazan na međunarodnim festivalima i osvojio nagradu. Kako vidite njegov dalji život u regionu i šire?
Veoma nam je važno što je film već ostvario dio svoje misije na međunarodnim festivalima, što mu daje snagu i kredibilitet da dopre do šire publike, naročito kod nas.
U regionu bivše Jugoslavije, gdje su rane i dalje svježe, želja sa ovim filmom je da on postane platforma za otvoreni razgovor o prošlosti, ali i o zajedničkoj budućnosti.
Film podstiče ljude da razmotre svoju ulogu u izgradnji tolerantnijeg društva. "Obraz" ne promoviše samo ove vrijednosti – on je nastao na njima, kroz dugogodišnji rad ljudi koji su učestvovali u projektu.
Okupiti tako raznovrsnu i talentovanu ekipu u vrlo skromnbim finansijskim uslovima bio je izazov, ali i proces ispunjen velikim entuzijazmom i međusobnim povjerenjem.
Kada imate priču koja nosi univerzalnu snagu i dubinu, ona prirodno privuče ljude koji žele da doprinesu nečemu značajnom. "Obraz" je od samog početka prepoznat kao projekat koji istražuje univerzalne teme kroz specifičnu i autentičnu regionalnu perspektivu, što je privuklo saradnike iz različitih krajeva regiona pa i Evrope.
Imali smo privilegiju da radimo s vrhunskim profesionalcima iz regiona i šire, kako ispred, tako i iza kamere.
Među glumačkom ekipom su crnogorski glumci Aleksandar Radulović, Branimir Popović, Ana Vučković, doajen crnogorske glume Zef "Bato" Dedivanović (antologijski Joksim iz Živkove Đekne) u svojoj posljednjoj filmskoj ulozi.
Glavnu ulogu tumači Edon Rizvanolli (Kosovo/Holandija), dok su tu i Nikola Ristanovski (Sjeverna Makedonija), Igor Benčina (Srbija), Alban Ukaj (Kosovo/BiH), Selman Jusufi i Xhejlane Terbunja (Kosovo)
Uloge djece tumače Elez Adžović, Vuk Bulajić, Merisa Adžović i Hana Pavlović.
Sniman je pretežno u Baru i na rijekama oko Skadarskog jezera.
Prije premijernih festivalskih projekcija u Kotbusu, Kairu i Goi – koje su sve bile u novembru 2024, "Obraz" je predstavljen i na filmskom festivalu u Kanu (Marche du Films 2023) sa dvije zatvorene projekcije, a zatim je selektovan i u posebnu selekciju filmova u produkciji (Work in Progress International) na festivalu u Talinu – u grupi od samo pet filmova iz cijelog svijeta.
RSE: Kakav prijem očekujete kod mlađe publike, posebno imajući u vidu predrasude prema drugim vjerama i nacijama?
Vukčević: Iz mog iskustva, mladi su mnogo otvoreniji i oslobođeniji predrasuda nego što to često mislimo. Njihove misli i stavovi su često svježiji, tolerantniji i spremniji za prihvatanje različitosti, što me iskreno raduje i daje nadu za budućnost.
Ono što mladi ljudi u Srbiji artikulišu budi nadu i raduje. Nadam se da će "Obraz" probuditi radoznalost i empatiju, te pomoći da kroz priču koju pričamo razbijemo predrasude i shvatimo koliko je važna zajednička ljudskost temelj za mirnije i složnije društvo.
Vjerujem da je film moćan medij koji može doprijeti do mladih na emotivnom i intelektualnom nivou, produbiti njihovo razumijevanje i prenijeti poruku ovog filma novim generacijama.
Za mene je "Obraz" bio prilika da umjetnički progovorim o temama koje se često prećutkuju, ali i da dam glas običnim ljudima i njihovim borbama, koje ostaju nezabilježene u zvaničnoj istoriji.
Reakcije publike na međunarodnim festivalima, posebno među mladima, kao i pozitivni tekstovi kritike, potvrđuju da smo uspjeli uspostaviti snažnu komunikaciju i razumijevanje.
To me ispunjava i daje mi vjeru da će film imati uticaj i kod mlađe publike, koja je ključna za izgradnju društva bez predrasuda.

Vukčević: ''Obraz'' je ogledalo naše savjesti

Reditelj Nikola Vukčević gostovao je u emisiji "Srećan dan" na Televiziji E, gdje je govorio o svom novom dokumentarnom filmu "The sample: Povratak Janka Nilovića". Film prikazuje život Janka Nilovića, muzičara sa izuzetnom međunarodnom karijerom koji se u poznim godinama vraća u Crnu Goru u potrazi za svojim korijenima.
- Kada smo Milorad Radenović, moj kolega, potom Ilija Šćepanović iz Barskog ljetopisa i Vladimir Maraš koji je urednik Džez festivala na Barskom ljetopisu, i uz pomoć gradonačelnika Bara Dušana Raičevića, uspjeli da nekako pokrenemo mogućnost da Janko nastupi, sve nas je to vrlo inspirisalo da ispričamo tu priču o čovjeku koji traži sebe, koji ima svojevrsnu potragu za svojom rodnom kućom, ne da bi nekako došao do imovine već da bi osjetio energiju ili taj zid, tu kuću, to ognjište odakle je njegov otac - rekao je Vukčević.
Vukčević je istakao da je imao sreću da, zahvaljujući konkursima Filmskog centra Crne Gore, realizuje većinu dokumentarca o Janku Niloviću, koji je sniman u Francuskoj, Turskoj i Crnoj Gori, a u maju se nastavlja u Barseloni. Film je još u fazi produkcije.
- Snimili smo njegov nastup u Baru, kao fantastičan kraj dokumentarca, ušli u scenario i u jednom trenutku osvojili neki novac na konkursu Filmskog centra Crne Gore i to je bio povod da uđemo u ovu avanturu. To je zapravo priča o pripadnosti, kako ko neko ko vuče naše korijene, rođen u Istanbulu, od oca koji je radio u francuskoj ambasadi, i ta činjenica je Janku omogućila da ima francusko državljanstvo i da sa nekih 18 godina nastavi studije muzike u Parizu, da u Francuskoj ostvari jednu ozbiljnu karijeru, dakle 30 plus 20 albuma raznih žanrova muzike, uključujući i ozbiljnu muziku, i da čitavo vrijeme ima nastupe širom svijeta i širom Balkana, ali baš nikada u Crnoj Gori - istakao je reditelj.
Govoreći o svom filmskom opusu, Vukčević se osvrnuo i na film "Ti mene nosiš", hrvatski film u kojem je bio koproducent, kao i na film "Pogled sa Ajfelovog tornja", koji ove godine obilježava 20 godina od nastanka.
- U filmu "Pogled s Ajfelovog tornja" je nešto u šta sam ušao kao mladi momak sa značajnom količinom entuzijazma, sa osjećanjem da bi mi u Crnoj Gori mogli da napravimo nezavisni film, kad kažem nezavisni film to je nešto što je van državnih firmi, državnih institucija i uz pomoć nekoliko konkursa na kojima smo osvojili taj početni kapital da snimamo filmove. "Dječaci iz Ulice Marksa i Engelsa" su došli, od 2011. do 2014. godine je trajala njihova produkcija, nije jednostavno snimati film u Crnoj Gori. Trenutno "Obraz" putuje po svijetu i ja sa njim, taj film je imao svoju premijeru u novembru 2024. godine."
Film "Obraz", kako kaže, cjelovečernji je igrani film na kome se radilo osam godina.
- Taj film će početkom iduće nedjelje imati svoju špansku premijeru, vrlo sam sretan zbog toga, 29. aprila u Saragosi. Prethodno smo bili na nizu nekih relevantnih festivala što mi vrlo znači, Kotbus u Njemačkoj, festival u Kairu, u Indiji, nekoliko festivala u tom dijelu svijeta, Sofija film festival nedavno završen na kome smo bili u selekciji Best Balkan Film Award, i lijepo mi je što taj trud komunicira - zaključio je Vukčević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FSmz26eYS4b0%3Fsi%3DLT6A4x8rd998i4_O&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukčević: "Povratak Janka Nilovića” je priča o pripadnosti

Dugometražni igrani film „Obraz“ ("The Tower of Strength"), crnogorskog reditelja Nikole Vukčevića, uvršten je u takmičarsku selekciju „Best Balkan Film Award“ na 29. Međunarodnom filmskom festivalu u Sofiji. U ovoj kategoriji takmiči se dvanaest balkanskih filmova, prenosi Antena M.
Međunarodni filmski festival u Sofiji („Sofia International Film Festival“) održaće se od 13. do 23. marta 2025. godine, a Vukčević će predstaviti film publici 20. i 21. marta.
U filmu igraju Edon Rizvanolli, Nikola Ristanovski, Igor Benčina, Alban Ukaj, Selman Jusufi, Xhejlane Terbunja, Aleksandar Radulović, Branimir Popović, Ana Vučković i Zef Bato Dedivanović.
- Film je inspirisan istinitim događajem prema motivima koje je napisao akademik Zuvdija Hodžić, po scenariju Ane Vujadinović i Meline Pote. Produkciju filma potpisuje Milorad Radenović („Galileo production Montenegro“), uz koproducente iz Srbije, Hrvatske i Njemačke- prenosi Antena M.
„Obraz“ je nastao uz podršku Filmskog centra Crne Gore, Filmskog centra Srbije, Hrvatskog audiovizuelnog centra, Ministarstva kulture Crne Gore, RTVCG i CEKUM-a.
Podsjećaju da je film „Obraz“ prethodno &nbsp;imao svjetsku premijeru na Međunarodnom filmskom festivalu u Kotbusu (Njemačka), nakon čega je prikazan na festivalima u Kairu, Goi, Daki i Džaipuru. Na 17. Jaipur International Film Festival-u, direktor fotografije Đorđe Stojiljković osvojio je nagradu za najbolju kameru.
Ovo je treći dugometražni film reditelja Nikole Vukčevića, nakon filmova „Pogled sa Ajfelovog tornja“ (2005) i „Dječaci iz Ulice Marxa i Engelsa“ (2014), koji je bio crnogorski kandidat za Oskara.

''Obraz'' Nikole Vukčevića u takmičarskoj selekciji za najbolji balkanski film

Novi crnogorski dugometražni igrani film "Obraz", u režiji Nikole Vukčevića, uspješno je premijerno prikazan na prestižnom festivalu u Kairu /Cairo International Film Festival/, jednom od festivala "A" kategorije.
Film je nastao pod pokroviteljstvom Filmskog centra Crne Gore i u međunarodnoj ko-produkciji Crna Gora-Srbija-Hrvatska-Njemačka.
Iz Galileo produkcije saopšteno je da je premijerna sala u Kairu bila ispunjena gotovo do posljednjeg mjesta a da je nakon projekcije uslijedio dugotrajan aplauz i vrlo emotivan razgovor sa publikom, koja je sa puno razumijevanja reagovala na radnju filma.
Navodi se da je uoči premijere, u festivalskom katalogu, kritičar FIPRESCI-ja Zein Alabedin Khairy o filmu napisao da je to istorijska drama smještena u period Drugog svjetskog rata, koja istražuje duboka ljudska pitanja, spajajući intimnu priču i napetost.
Khairy je napisao da film odražava sukob između hrabrosti i straha, humanosti i brutalnosti.
- Priča se razvija otkrivajući kako dječak i njegov domaćin prolaze kroz psihološke i moralne izazove rata – dječak simbolizuje nadu i nevinost, dok Doka oslikava složenost preživljavanja usred korupcije i nasilja - istakao je on.
Nakon projekcije filma reditelj i autori su odgovarali na pitanja publike.
Producent Milorad Radenović istakao da su na premijeri osjetili na koji način je film uticao na emocije gledalaca tog prestižnog festivala.
- To su oni trenuci kada steknete uvjerenje da vam se isplatio čitav osmogodišnji trud rada na jednom filmu. Iskren da budem – osjećamo se veoma ispunjeno i zahvalno - rekao je Radenović.
Vukčević je istakao da je kao reditelj, krenuo s namjerom da ovim filmom ispričam priču o pojedincu koji se usudio da se suprotstavi moćnijem, vođen moralnim uvjerenjem i nadom za promjene, ma koliko mu to bilo teško i izazovno.
- Danas, dok ratovi razaraju društva i nevini stradaju do istrebljenja u ime pobjede nad "neprijateljem", prisjećam se tragedije moje domovine, nekadašnje Jugoslavije, i dubokih ožiljaka koje je ta tragedija ostavila među narodima te zemlje - rekao je Vukčević.
On je poručio da je ponosan što su kroz ovaj film okupili Crnogorce, Srbe, Albance, Hrvate, Makedonce, Slovence i Bosance – ujedinjene oko snažne poruke humanosti.
- Uprkos sukobima koji su obilježili naš region, ovaj film pokazuje da univerzalne ljudske vrijednosti mogu nadjačati čak i najdublje podjele, sa osjećanjem da u vremenima rata, ljudskost je važnija nego ikada! I čini nas ispunjenima da ovdje, u dalekom svijetu, naša priča nailazi na jak emocijonalan odgovor - rekao je Vukčević.

Iz Galileo produkcije potvrdili su da je film selektovan za najveći filmski festival u Aziji – Međunarodni filmski festival IFFI Goa u Indiji.

Film "Obraz" premijerno prikazan u Kairu

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

U Splitu je potvrđen izolovani slučaj gube, odnosno lepre, prenosei Index.hr.
Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj sa porodicom, a nadležni uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom te da nema razloga za paniku. Zadnji slučaj gube u Hrvatskoj je bio 1993. godine
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a neliječena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta. Iako je stoljećima bila sinonim za stigmu i izolaciju, danas se guba uspješno liječi kombinacijom antibiotika te predstavlja izlečivu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina oboljelih uz pravovremeno liječenje može voditi normalan život bez rizika za okolinu.

Hrvatska: Registrovan slučaj gube kod radnika iz Nepala

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da će SAD uzvratiti, nakon ubistva dva američka vojnika i jednog američkog civila u Siriji, za koja SAD krive organizaciju Islamska država.
- Ovo je napad Islamske države- rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući uoči odlaska na fudbalsku utakmicu vojske i mornarice u Baltimoru.
On je izrazio saučešće porodicama troje ubijenih Amerikanaca i rekao da su troje ranjenih u istom napadu "dosta dobro".
Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingtonu.
Tri vojnika su tada ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije. Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli zajedno sa američkim.
Ovaj napad na američke trupe u Siriji prvi je sa fatalnim ishodom, nakon svrgavanja predsjednika Bašara al Asada pijre godiu dana.
Nastradali su helikopterom prevezeni do garnizona al Tanaf blizu granice sa Irakom i Jordanom.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Portparol sirijskog ministarstva unutrašnjih poslova Nur al Din al Baba rekao je da napadač, povezan sa Islamskom državom, otvorio vatru na kapiji vojne postave. On je dodao da sirijske vlasti ispituju da li je napadač član Islamske države, ili je samo zastupnik njene ekstremističke ideologije. Negirao je izvještaje da je napadač pripadnik sirijskih bezbjednosnih snaga.
SAD imaju stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije koja se bori protiv Islamske države. Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Nikola Šaranović novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: nikola-vukcevic