Najviši francuski sud potvrdio je danas presudu bivšem predsjedniku Nikolasu Sarkoziju u slučaju ilegalnog finansiranja njegove predsjedničke kampanje 2012. godine.&nbsp;
Odluka je usledila samo dvije sedmice od Sarkozijevog puštanja iz zatvora dok čeka ishod žalbe u drugom sudskom slučaju povodom finansiranja kampanje, prenosi Rojters.
Sarkozi, koji je bio predsjednik Francuske od 2007. do 2012. godine, osuđen je 2021. i ponovno 2024. za ilegalno finansiranje predsjedničke kampanje.
Nakon njegove žalbe, najviši je sud potvrdio je osudu i kaznu od godinu zatvora, od čega šest mjeseci uslovno.
Advokati Sarkozija rekli su da razmatraju žalbu Evropskom sudu za ljudska prava.
Sarkozi je odbacio optužbe da je njegova stranka Republikanci, nekadašnji UMP, 2012. godine potrošila na predizborne skupove dvostruko više od 22,5 miliona eura, koliko dopušta izborni zakon, i zatim unajmila kompaniju za odnose s javnošću da prikrije troškove.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Najviši francuski sud potvrdio presudu Sarkoziju

Bivši predsjednik Francuske Nikolas Sarkozi je proveo 20 dana u zatvoru prije nego što je pušten dok traje žalbeni proces, a sada je najavio da će o svom vremenu iza rešetaka objaviti i knjigu.
Memoari nazvani "Dnevnik zatvorenika" biće objavljeni 10. decembra, a ukupno će imati 216 stranica, kako je objavila izdavačka kuća Fayard.
Kako je Sarkozi iza rešetaka proveo samo 20 dana, svaki dan u zatvoru će opisivati na blizu 10 stranica, ako je suditi prema najavljenom broju stranica.
Takođe, kako su istakli francuski mediji, treba uzeti u obzir i činjenicu da je Sarkozi svoje vrijeme iza rešetaka provodio u svojevrsnom "elitnom" zatvoru, koji je po uslovima mnogo bolji od standarda ostalih ustanova ovog tipa u Francuskoj.
Inače, Sarkozi je osuđen za učešće u kriminalnom udruženju povezanim s primanjem nezakonitih donacija za kampanju od libijskog vođe Moamera Gadafija.
Ukupno je dobio pet godina zatvora, a na služenje kazne je otišao krajem septembra. Iz zatvora je izašao 10. novembra, a o njegovoj žalbi će se odlučivati u martu 2026. godine.

Sarkozi najavio da će objaviti zatvorske memoare iako je iza rešetaka proveo samo 20 dana

Apelacioni sud u Parizu danas razmatra zahtjev bivšeg francuskog predsjednika te zemlje Nikolasa Sarkozija o puštanju iz zatvora.
Sarkozi je petogodišnju zatvorsku kaznu počeo služiti 21. oktobra i odmah je podnio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu.
Sudije će procijeniti da li bi njegovo puštanje na slobodu značilo ometanje svjedoka, pravde ili predstavlja rizik od bjekstva.
Ako zahtjev bude odobren, Sarkozi bi mogao napustiti zatvor La Santé u roku od nekoliko sati pod sudskim nadzorom.
Bivši predsjednik negira bilo kakvu krivicu i kaže da je žrtva "zavjere" povezane s bivšim libijskim vođom Moamerom Gadafijem.

Apelacioni sud danas odlučuje o Sarkozijevom zahtjevu za prijevremeno puštanje na slobodu

Bivši francuski predsjednik Nikolas Sarkozi (70) proglašen je krivim za kriminalnu zavjeru u slučaju vezanom za uzimanje miliona eura nezakonitih sredstava od bivšeg libijskog lidera, pukovnika Moamera Gadafija. Tužioci su tražili da Sarkozi bude osuđen na sedam godina zatvora.
Krivični sud u Parizu proglasio je Sarkozija krivim za saučesništvo u kriminalnoj organizaciji, ali ga je oslobodio svih ostalih optužbi, uključujući pasivnu korupciju i nezakonito finansiranje kampanje.
Sarkozi, koji tvrdi da je slučaj politički motivisan i da Gadafijeva porodica želi da mu se osveti jer je imao ključnu ulogu u svrgavanju libijskog diktatora, optužen je da je koristio Gadafijeva sredstva za finansiranje svoje predizborne kampanje 2007. godine. Tužilaštvo je navelo da je za uzvrat obećao da će pomoći Gadafiju se Libija vrati na međunarodnu scenu.
Sarkozi je bio predsjednik Francuske od 2007. do 2012. godine. Istraga je otvorena 2013. godine, dvije godine pošto je Saif el Islam, sin tadašnjeg libijskog lidera, prvi put optužio Sarkozija da je od njegovog oca uzeo milione za finansiranje kampanje.
Sljedeće godine, libanski biznismen Zijad Takiedin, koji je dugo bio posrednik između Francuske i Bliskog istoka, rekao je da je imao pisani dokaz da je Sarkozijeva kampanja „obilno“ finansirana iz Tripolija i da su isplate u vrijednosti od 50 miliona eura nastavljene pošto je postao predsjednik.

Sarkozi osuđen zbog finansiranja kampanje Gadafijevim novcem

Najviši žalbeni sud u Francuskoj potvrdio je presudu protiv bivšeg predsjednika Nikolasa Sarkozija za korupciju i trgovinu uticajem, naređujući mu da nosi elektronsku narukvicu godinu dana, što je prvi put za jednog bivšeg šefa države.
Sarkozi, koji je ranije proglašen krivim za ilegalne pokušaje da osigura povlastice od jednog sudije, "evidentno" će poštovati uslove presude nakon presude Kasacionog suda, ali će slučaj odnijeti na Evropski sud za ljudska prava radi žalbe, izjavio je njegov advokat za Agence France-Presse.
Sarkozi je uložio žalbu na presudu iz 2021. godine, prema kojoj mu je izrečena zatvorska kazna u trajanju od tri godine. Dvije godine su bile uslovne, a Sarkozi bi nosio elektronsku narukvicu umjesto odlaska u zatvor u posljednjoj godini.
Patris Spinosi, Sarkozijev advokat, izjavio je da će se žaliti Evropskom sudu za ljudska prava kako bi osporio ovu presudu.
Spinosi je dodao da će Sarkozi poštovati presudu, ali će nastaviti koristiti sva pravna sredstva koja su mu na raspolaganju da dokaže svoju nevinost.
Sarkozi, konzervativac koji i dalje ostaje važna figura u francuskoj politici čak i nakon što je napustio funkciju 2012. godine, proglašen je krivim od strane nižeg suda za pokušaj podmićivanja sudije i trgovinu uticajem u zamjenu za povjerljive informacije o istrazi u vezi s finansiranjem njegove predsjedničke kampanje iz 2007. godine.
Sud je utvrdio da je Sarkozi dogovarao zaposlenje sudije u Monaku u zamjenu za povjerljive informacije o istrazi u vezi s optužbama da je Sarkozi primio ilegalne isplate od nasljednice L’Oréala, Lilijan Betankur.
Sudija Gilbert Azibert takođe je osuđen za korupciju i trgovinu uticajem.
Očekuje se da će Sarkozi sljedeće godine biti suđen za optužbe za korupciju i nezakonito finansiranje u vezi s navodnim libijskim finansiranjem njegove uspješne predsjedničke kampanje 2007. godine. Sarkozi negira sve optužbe. Ako bude osuđen u slučaju Libije, Sarkozi bi mogao da dobije kaznu do 10 godina zatvora.

Sarkoziju potvrđena kazna od godinu dana kućnog pritvora

Predstava „Oprosti, druže stari“ (Bezmetković), u izvođenju Teatra 303, biće izvedena 27. februara 2026. godine u 20 časova u kotorskom Kulturnom centru, saopšteno je iz ove ustanove.
Režiju potpisuje Dragan Buzdovan, dok je tekst napisao Velizar Radonjić. U predstavi igraju: Ilko Marović, Dragan Buzdovan, Nađa Radonjić, Dušan Kustudić, Nikola Božović, Nikolas Katharos i Anastasija Sredojević.&nbsp;
- Riječ je o satiričnom igrokazu koji kroz formu pisma i monološkog obraćanja preispituje društvene, političke i moralne vrijednosti savremenog društva. Centralni lik, Bezmetković, obraća se simboličnom „Drugom Starom“, evocirajući prošla vremena i upoređujući ih sa današnjicom. Predstava „Oprosti, druže stari“ slojevita je priča o Crnoj Gori – onakvoj kakvu vidi onaj koji zna da pogleda sa vrha Lovćena, jer „ko na Lovćen ak’ i malo sjedi više vidi no onaj iz Podgorice“. Ujedno, predstava nosi snažnu poruku mladima: da se okrenu budućnosti, zajedništvu, ljubavi i životu oslobođenom podjela i tereta prošlosti- navodi se u saopštenju,
Kroz duhovite, ali oštre opservacije, komad tematizuje tranziciju, identitet, kolektivno sjećanje i promjenu sistema vrijednosti. Humor u ovom djelu nije samo sredstvo zabave, već i prostor za kritičko promišljanje i dijalog s publikom
Cijena ulaznice je 5 eura
Prodaja karata počinje u utorak, 24. februara, u kancelarijama Kulturnog centra, u terminu od 10 do 12 časova, kao i na biljetarnici dva sata prije početka predstave
- „Oprosti, druže stari“ je predstava koja istovremeno provocira, zabavlja i podstiče na razmišljanje, otvarajući prostor za preispitivanje odnosa prema prošlosti i odgovornosti prema sadašnjosti- ističu organizatori.

Predstava „Oprosti, druže stari“ u kotorskom Kulturnom centru

Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom 21. februara - Međunarodnog dana maternjeg jezika, ukazuje na sve učestaliju politizaciju pitanja jezika u Crnoj Gori, što doprinosi političkoj nestabilnosti u državi.
Međunarodni dan maternjeg jezika ustanovljen je, podsjećaju, 1999. godine od strane UNESCO-a s ciljem da ukaže na važnost očuvanja jezičkog identiteta, kao ključne kulturne komponente i intelektualnog nasljeđa. Na ovaj dan, širom svijeta promoviše se raznolikost jezika i multilingvalizam.
- Crna Gora je multijezička zemlja. Ustav iz 2007. godine, osim službenog crnogorskog jezika, prepoznaje još četiri jezika u službenoj upotrebi - srpski, bosanski, albanski i hrvatski. Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni. Iako je crnogorski jezik standardizovan, međunarodno priznat i kodifikovan u okviru ISO jezičkog standarda, negiranje njegove posebnosti u širem južnoslovenskom jezičkom prostora i dalje je, nažalost, institucionalizovano - navodi se u saopštenju.
Nedavni primjeri diskriminacije crnogorskog jezika, kako dodaju, uključuju: <a href="https://etv.me/drustvo/na-portalu-poreske-uprave-nema-zvanja-iz-crnogorskog-jezika-fcjk-ce-traziti-da-nadlezni-reaguju-ako-je-u-pitanju-namjerna-diskriminacija">njegov izostanak na novom portalu Poreske uprave</a>, odbijanje JU Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ u Podgorici da štampa knjigu na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika, objavljivanje knjige u izdanju Crvenog krsta Crne Gore na jotovanoj varijanti uz objašnjenje da je to „po želji autora“.
- Ne treba zaboraviti da je u junu 2025. godine odluka o upisu studenata Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) stavljena na dnevni red sjednice Vlade Crne Gore kao materijal o kojem se raspravlja, dok je identična odluka za Univerzitet Crne Gore (UCG) uvrštena u materijale o kojima se ne raspravlja. Tako je umjesto formalnog usvajanja otvoreno političko pitanje, a za finansiranje studija na FCJK nove generacije nijesu glasali Demokrate, Nova srpska demokratija (NSD), Demokratska narodna partija (DNP) i Socijalistička narodna partije (SNP). Bez njihovih glasova sredstva nijesu bila osigurana, ali je nakon pritiska javnosti Vlada, isti dan, preinačila odluku i finansiranje je odobreno. Na novom glasanju, ministar zdravlja Vojislav Šimun i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, obojica iz partije koja se predstavlja kao građanska, Pokreta Evropa sad (PES), nijesu podržali dodjelu sredstava za FCJK, naglašava CGO.
Dodatno, iz srpskih nacionalističkih struja sve češće, kažu, se govori o potrebi izmjene člana 13 Ustava koji reguliše pitanje jezika. CGO podsjeća da je status srpskog jezika u Crnoj Gori regulisan isto kao u susjednoj Srbiji, gdje je članom 10 Ustava Republike Srbije definisan kao jezik u službenoj upotrebi. Jasno je da iniciranje ovakvih izmjena ima prvenstveno politički karakter i otvara prostor za produbljivanje društvenih podjela.
- Jezičke različitosti su bogatstvo Crne Gore i nikome se ne smije osporavati pravo da se izražava na svom maternjem jeziku. Na Međunarodni dan maternjeg jezika pozivamo sve društvene aktere da poštuju zakone i Ustav Crne Gore, posebno u pogledu statusa crnogorskog jezika, zaključuje se u saopštenju koje potpisuje Ivan Kašćelan, asistent na projektima.

Za izmjene ustavne odredbe o jeziku nema ni većine ni potrebe

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti umjereno do potpuno oblačno, a ponegdje su moguće i slabe padavine, uglavnom tokom noći.
Vjetar će biti sjeverni, mjestimično umjeren do jak.
Najviša dnevna temperatura vazduha od minus jedan do 16 stepeni.

Danas oblačno, do 16 stepeni

Američki glumac Erik Dejn, najpoznatiji po ulozi doktora Marka Slouna u seriji “Uvod u anatomiju”, preminuo je u 53. godini, potvrdila je njegova porodica.
Dejn je prošle godine javno saopštio da boluje od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), progresivne neurološke bolesti koja utiče na motorne neurone i dovodi do postepenog gubitka mišićne funkcije.
U mjesecima nakon dijagnoze govorio je o značaju podrške oboljelima i potrebi za većim ulaganjima u istraživanja.
Pored „Uvoda u anatomiju“, Dejn je ostvario zapažene uloge i u seriji “The Last Ship”, gdje je tumačio komandanta mornaričkog razarača u postapokaliptičnom okruženju, kao i u HBO ostvarenju “Euphoria”, u kojem je igrao kompleksnu i mračnu očinsku figuru.
Rođen 1972. godine u San Francisku, karijeru je započeo tokom devedesetih, a tokom više od dvije decenije rada ostavio je trag u televizijskoj produkciji i popularnoj kulturi.

Tag: nikolas-sarkozi