Dr Nina Drakić biće predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) i u narednom četvorogodišnjem mandatu.
To je jednoglasno odlučila Skupština krovne poslovne asocijacije na današnjoj sjednici.
Kako je saopšteno iz PKCG, Drakić je zahvalila na ukazanom povjerenju ističući da to predstavlja potvrdu njenog uspješnog rada kao i rada Stručne službe ove asocijacije.
Najavila je da će u naredne četiri godine fokus Privredne komore biti na zastupanju interesa privrede, promociji i jačanju njene konkurentnosti, te modernizaciji usluga ove asocijacije kroz usklađivanje sa savremenim zahtjevima.
Ona je tokom svog izlaganja posebno naglasila važnost aktivnog uključivanja poslovne zajednice u kreiranje ekonomskih politika kako bi bile usklađene sa realnim potrebama privrede.
- Komora će, kao i do sada, upućivati inicijative donosiocima odluka i raditi na unapređenju mehanizama transparentnosti u vezi sa njihovim statusom, te razvijati ciljane servise za rješavanje ključnih prepreka u poslovanju - naveli su u PKCG.
Drakić je, između ostalog, najavila kreiranje privrednog kompasa, dokumenta koji će se pripremati svake godine i u kojem će biti prikazana mapa inicijativa komore, jasno definisane barijere, predložena rješenja i njihov status.
- Radiće se na uvođenju dodatnih savremenih formata edukacije u PKCG, te obezbjeđivanju veće dostupnosti novih znanja za privrednike. Nastaviće se unapređivanje prezentacija privrede na sajmovima, kao i rad na projektima finansiranim od međunarodnih partnera, posebno Evropske unije, kako bi se članicama omogućila priprema za korišćenje evropskih fondova - naveli su u PKCG.
Drakić je naglasila da će prioritet biti implementacija e-komore, platforme koja omogućava direktnu komunikaciju sa članicama, posebno mikro, malim i srednjim preduzećima, a najavila je i novi koncept Biznis Meet Up koji će služiti za neformalno umrežavanje privrede, finansijskog sektora i inovatora u različitim crnogorskim opštinama, dok će uvođenjem EU Desk-a i EU Ready alata, kompanije moći da procijene spremnost izlaska Na evropsko tržište. Nastaviće se, kako je rekla, programi afirmacije domaće proizvodnje, poput „Snaga je u svima nama”, čiji je cilj podsticanje potrošača na kupovinu domaćih proizvoda i promocija crnogorske privrede.
U okviru njenog mandata biće svečano obilježen i vijek postojanja Privredne komore Crne Gore.
- Podrškom članica Privredne komore, zajedničkim radom možemo osnažiti crnogorsku privredu, raditi na rješavanju ključnih prepreka koje usporavaju rast i konkurentnost. Moja vizija je komora koja povezuje, privreda koja napreduje i budućnosti koju gradimo zajedno - rekla je Drakić.
Predsjednica je pozvala sve privrednike da pokažu zajedništvo kako bi zahtjevi privrede bili još snažnije uvažavani i realizovani od strane donosilaca odluka.
Privrednici su, kažu u PKCG, kroz diskusije dali punu podršku predsjednici Drakić i afirmativno govorili o njenom dosadašnjem radu. Sjednicu je vodio predsjednik Skupštine PKCG Stevan Karadaglić, a u radu su, pored članova Skupštine iz renomiranih crnogorskih kompanija, učestvovali potpredsjednici Pavle D. Radovanović, Dragan Kujović i Nikola Vujović, te generalni sekretar Mitar Bajčeta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jednoglasna podrška Nini Drakić za novi mandat

Crnogorska ekonomija je u prošloj godini nastavila rast, iako je došlo do značajnog usporavanja, a akcenat u narednom periodu treba staviti na unapređenje poslovnog ambijenta i diversifikaciju privrede, saopštila je predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić.
- U narednom periodu, poseban akcenat potrebno je staviti na unapređenje poslovnog ambijenta, diverzifikaciju privrede, posebno sektora turizma koji je prepoznat kao glavni pokretač lanca vrijednosti u cijeloj ekonomiji. Takođe, dodatnu pažnju treba usmjeriti na snaženje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora - rekla je Drakić u intervjuu agenciji Mina-business.
Ona je kazala da projekcije međunarodnih organizacija za ovu godinu ukazuju na nastavak umjerenog rasta crnogorske ekonomije, ali sa značajnim izazovima. Prema projekcijama, realni rast bruto domaći proizvod (BDP) očekuje se u rasponu od tri do četiri odsto. Evropska komisija (EK) je nešto optimističnija u odnosu na Svjetsku banku (SB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) i predviđa rast od 4,2 odsto, dok Ministarstvo finansija procjenjuje da će stopa rasta u ovoj godini iznositi 4,8 odsto.
Međutim, kako smatra Drakić, nekoliko faktora ograničava ovaj optimizam.
- Slabija turistička sezona u prošloj godini, zajedno sa planiranim povećanjem poreza na dodatu vrijednost (PDV) na 15 odsto za usluge u turizmu, mogla bi dodatno opteretiti ovaj sektor koji ima dominantnu ulogu u našoj ekonomiji. S obzirom na multiplikativni efekat turizma, posljedice bi se mogle osjetiti i u drugim granama privrede - poručila je Drakić.
Dodatno, kako je istakla, rizici za javne finansije i dalje su prisutni.
- Značajno povećanje minimalnih zarada, redovna indeksacija penzija i smanjenje doprinosa za penzijsko osiguranje povećavaju pritisak na budžet. Očekuje se da će javni dug rasti, kako bi se osigurala sredstva za refinansiranje obaveza koje dospijevaju u ovoj godini. To može uticati na fiskalnu stabilnost i sposobnost sprovođenja strukturnih reformi - smatra Drakić.
Prema istraživanju koje je PKCG realizovala u aprilu prošle godine, privreda je saopštila da očekuje unapređenje poslovnog ambijenta u ovoj godini, ali privrednici ostaju zabrinuti zbog administrativnih barijera, sive ekonomije, rastućih troškova poslovanja, nedostatka kvalifikovane radne snage i ograničenog pristupa izvorima finansiranja.
- Fokus ekonomske politike, u smislu horizontalnih mjera, trebalo bi da bude na olakšanju pristupa finansiranju, podršci zelenoj tranziciji i klimatskoj otpornosti, te sprovođenju digitalne transformacije društva i unapređenja efikasnosti javne administracije, što će podstaći rast i razvoj, odnosno ekonomsku integraciju u EU - saopštila je Drakić.
Ona je, govoreći o ekonomskoj situaciji u prošloj godini, naglasila da je Crna Gora u protekle tri godine bila u samom vrhu liste zemalja sa najbrže rastućim BDP-om, sa prosjekom 8,6 odsto godišnje.
- Iako je rast nastavljen i u prošloj godini, došlo je do značajnog usporavanja. Naime, realna stopa rasta BDP-a za prošlogodišnjih devet mjeseci iznosi tri odsto, dok je u istom periodu 2023. iznosila sedam odsto - precizirala je Drakić.
Rastu je najviše doprinijela lična potrošnja, koja je povećana 8,3 odsto u odnosu na 2023. godinu, podstaknuta rastom minimalnih penzija, zarada i pojačanim kreditiranjem.
Ohrabrujući je i podatak da su bruto investicije u osnovna sredstva rasle po stopi od deset odsto.
Drakić je kazala i da su tokom deset mjeseci prošle godine, kretanja na tržištu rada pratila trend ukupnog rasta ekonomije.
- Priliv stranih direktnih investicija bilježi blagi oporavak u odnosu na negativni trend iz prethodne godine, iako bi bilo poželjno da je struktura povoljnija. Zabilježeni su pozitivni trendovi u trgovini na malo, građevinarstvu, poljoprivredi i prehrambenoj industiji, svim vidovima saobraćaja, osim prevoza robe željeznicom - dodala je Drakić.
Ipak, kako je rekla, strukturni izazovi sa kojima se suočava crnogorska ekonomija i dalje su prisutni. Deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom iznosio je 2,9 milijardi eura, čemu je najviše doprinio pad vrijednosti izvoza električne energije i aluminijuma, uz rast uvoza.
Negativna kretanja zabilježena su u šumarstvu i industriji, posebno u sektoru snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom.
- Turizam kao djelatnost koja ima najveći multiplikativni efekat na našu ekonomiju ostvario je rezulatate koji su ispod očekivanja, što je i bio jedan od najvećih rizika u prošloj godini. Niz faktora kao što su loša avio-povezanost, radovi na putnoj infrastrukturi tokom sezone, jačanje regionalne konkurencije, kao i hronični izazovi sa kojima se suočava turistička privreda, ukazivali su da se tako nešto može desiti - istakla je Drakić.
Ono što, prema njenim riječima, još više zabrinjava, je pad prihoda od turizma četiri odsto za devet mjeseci prošle godine u odnosu na uporedni period 2023.

„Imajući u vidu značaj turizma za cjelokupnu ekonomiju, neophodno je otkloniti rizike koji bi mogli usloviti nastavljanje ovog trenda i u ovoj godini”, poručila je Drakić.

Na pitanje koliko su u prošloj godini na stanje u crnogorskoj ekonomiji uticali eksterni faktori, a u kolikoj mjeri je poslovni ambijent bio definisan internim dešavanjima, Drakić je odgovorila da globalni geopolitički, zdravstveni i klimatski kontekst ima snažan uticaj na uvozno zavisnu i uslužno orijentisanu ekonomiju Crne Gore.

To je čini i izuzetno osjetljivom na eksterne prilike.

„Ekonomski rast u prošloj godini dominantno je podržan kroz ekspanzivne fiskalne mjere i lakšu dostupnost kredita, što je dovelo do rasta potrošnje. Naime, minimalne penzije su početkom godine povećane 52 odsto, na 450 EUR, a u septembru je usvojen program Evropa sad 2, u okviru kojeg je jedna od ključnih reformi povećanje minimalne zarade sa 450 EUR na 600 i 800 EUR i smanjenje doprinosa za penzijsko osiguranje 50 odsto. Usporavanje inflacije i povećanje plata tokom godine dodatno su podstakli rast kroz povećanje raspoloživih prihoda”, kazala je Drakić.

Takođe, kako je dodala, ukupni krediti banaka su na kraju oktobra prošle godine bili veći 15 odsto u odnosu na oktobar 2023, a u strukturi dominatno učešće imaju krediti stanovništva koji čine 41 odsto i bilježe rast od 15 odsto. Krediti dati privrednim društvima iznosili su 1,4 milijarde EUR ili 30 odsto ukupnih kredita i porasli su 12 odsto.

„I prošle godine je naša ekonomija bila pod uticajem pozitivnih i negativnih eksternih faktora, ali ključna karakteristika bila im je umjerenost. Naime, globalna inflacija se polako stabilizuje, što se, imajući u vidu uvoznu zavisnost, umjerenom dinamikom prelilo i na naše tržište. Takođe, u našoj zemlji i dalje borave državljani Rusije, Ukrajine i Turske, što ima pozitivan uticaj na ekonomiju. Međutim, slabiji ekonomski rezultati glavnih evropskih partnera negativno su se odrazili na spoljnu potražnju, investicije, doznake i turizam”, ocijenila je Drakić.

Ona je dodala da ne treba zanemariti ni klimatske prilike, koje su imale značajan uticaj na ekonomiju.
Nepovoljna hidrometeorološka situacija uticala je na pad izvoza električne energije, a mrazevi tokom proljeća i suša tokom ljeta na primarnu poljoprivrednu proizvodnju.
Komentarišući to što se dugi niz godina Crna Gora suočava sa visokim stepenom uvozne zavisnosti, Drakić je saopštila da deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom u kontinuitetu raste i značajno utiče na usporavanje rasta ekonomije.
- Međutim, važno je praviti razliku između deficita koji je nastao usljed uvoza tehnologija ili materijala za realizaciju krupnih infrastrukturnih i razvojnih projekata i deficita čija je struktura dominantno ili u cjelosti sačinjena od proizvoda za finalnu potrošnju, koji ukazuje na veoma nizak stepen konkurentnosti domaće proizvodnje - naglasila je Drakić.
U PKCG su, kako je navela, svjesni da imaju problem pa i dalje ostaju na istom stanovištu - diversifikacija crnogorske ekonomje je neophodna.
- I to je nesporno čini mi se za sve aktere na ekonomsko-političkoj sceni. Pitanje je kako doći do toga. Možemo rješenje tražiti u kratkom, srednjem ili dugom roku, ali prije svega toga važno je da imamo strategiju ili plan kako doći do cilja. Iako naš Ustav propisuje obavezu donošenja plana razvoja takav dokument nemamo, a često smo lišeni osjećaja da strateški promišljamo i planiramo – i tu leži ključni problem. Tek ako zajednički krenemo da strateški pristupamo ovom izazovu možemo očekivati pozitivan ishod. A potencijala nesporno imamo - tvrdi Drakić.
Prema njenim riječima, činjenica je da određene vrste robe, kako poljoprivredne tako i industrijske, Crna Gora ne može da proizvodi i mora ih uvoziti.
- Ali, zato imamo proizvode koji bi uz određene podsticaje mogli biti konkurentni na našem, kao i na međunarodnom tržištu, pa da u određenom dijelu supstituišemo uvoz domaćim proizvodima. Imajući u vidu usitnjenost parcela i status ekološke države, mišljenja sam da fokus treba staviti na proizvodnju organskih i proizvoda visokog kvaliteta, koje je lakše plasirati kroz turističku ponudu, što se smarta izvozom na kućnom pragu - rekla je Drakić.
Takođe, proizvodnja električne energije iz obnovljih izvora, kako smatra, predstavlja ogroman potencijal i u budućnosti će sve više doprinositi smanjenju trgovinskog deficita.
- Naravno, tu je turizam, ali i druge usluge poput transporta i potencijalno razvoja pametnih usluga koje ne treba zanemarivati, već podsticati, imajući u vidu konkurentske prednosti kojima Crna Gora raspolaže - poručila je Drakić.
Da bi proces diversifikacije bio uspješan, kako je naglasila, potrebno je zajedničko, strateško djelovanje donosilaca odluka, akademske i poslovne zajednice, a posebna pažnja mora biti posvećena sinhronizaciji sektorskih strategija.
Na pitanje kakva je, sa stanovišta zakonske regulative, bila prošla godina i da li je Vlada osluškivala potrebe privrede, Drakić je odgovorila da veoma često zakonodavni okvir predstavlja izazov za poslovanje i to ne samo zbog neadekvatno definisanih odredbi i njihovog sprovođenja u praksi, već u pojedinim slučajevima zbog izostanka komunikacije sa privredom u procesu kreiranja propisa.
- Preporuka donosiocima odluka je da privredu uključe u ranoj fazi pripreme zakona kako bi zajednički došli do rješenja i odredbi koje prilikom sprovođenja neće predstavljati nove biznis barijere - navela je Drakić.
Izmjenama zakonskih rješenja bez prethodne najave, kako je upozorila, kreira se nepredvidiv poslovni ambijent, ali i stvaraju problemi privredi, posebno onim sektorima koji poslove ugovaraju mnogo ranije, kao što je slučaj sa sektorom turizma.
- Kao primjer, bez blagovremene najave, imali smo izmjene Zakona o PDV-u, koje pored ostalog, predviđaju povećanje stope PDV-a na smještaj sa sedam na 15 odsto, a hotelijeri su već potpisali ugovore primjenjujući važeću stopu od sedam odsto - navela je Drakić.
Ona je podsjetila da su u toku prošlu godine razmatrana i dva sistemska zakona - Zakon o privrednim društvima i Zakon o radu.
Na zahtjev privrede, nacrti zakona su pripremljeni, ali brojne sugestije privrede nijesu uvažene.
- Kao pozitivan primjer pomenuću da smo uz podršku GIZ-a i u saradnji sa Ministarstvom rada radili na pripremi nacrta zakona kojim treba da se uvode pojam stalnog sezonca i pojednostave procedure zapošljavanja sezonske radne snage, a sve u cilju obezbjeđivanja radne snage koja nedostaje. Stoga je važno donijeti ovo rješenje u što kraćem roku, jer su pripreme za ovogodišnju sezonu uveliko počele, i uspostaviti institut stalnog sezonca na način koji neće opteretiti samo privredu, već i da država prepozna svoje obaveze, što jeste praksa u zemljama u kojima ovaj vid zapošljavanja postoji - saopštila je Drakić.
Dobar primjer zajedničke i uspješne saradnje na pripremi zakona je i Zakon o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti, koji je PKCG pripremila sa predstavnicima ovog sektora i u formi nacrta uputila Ministarstvu ekonomskog razvoja koje ga je stavilo u dalju proceduru uz potpunu uključenost predstavnika privrede.
- U ovoj godini, prije svega, očekujemo usvajanje pomenutih zakona, donošenje podzakonskih akata kao i rad na novim zakonskim rješenjima iz sektora saobraćaja, rudarstva, e-trgovine i drugog - saopštila je Drakić.
Prema njenim riječima, PKCG će i dalje insistirati na stalnoj komunikaciji donosioca odluka sa privredom i njenom uključivanju u pripremu propisa jer stimulativan, stabilan i predvidljiv poslovni ambijent osnov za privlačenje domaćih i stranih investicija.
Govoreći o postavljenom cilju Vlade za ulazak Crne Gore u EU do 2028. godine i spremnosti privrede, Drakić je kazala da je postavljeni cilj ambiciozan, ali ostvariv, pod uslovom da svi akteri – Vlada, privreda i civilno društvo, djeluju sinhronizovano.
- Vjerujem da je crnogorska privreda u značajnoj mjeri spremna kada je u pitanju usklađenost sa evropskim zakonodavstvom, ali predstoji još posla na polju jačanja kapaciteta, digitalne transformacije i podizanja standarda kvaliteta, posebno u malim i srednjim preduzećima - naglasila je Drakić.
Na pitanje da li se u dovoljnoj mjeri “osluškuje puls privrede”, ona je ocijenila da je prostor za unapređenje u tom dijelu uvijek prisutan.
- Privrednici su svakodnevno suočeni sa izazovima u prilagođavanju regulatornim zahtjevima i očekuju aktivnu podršku u vidu jasnih smjernica, edukacije i naprednih digitalnih rješenja. Povratne informacije iz privatnog sektora su neophodne kako bi proces integracija bio efikasan i održiv - rekla je Drakić.
Takođe, kako je dodala, važno je istaći da EU integracije treba posmatrati kao priliku za unapređenje poslovnog ambijenta, povećanje konkurentnosti i otvaranje novih tržišta za crnogorsku privredu.
PKCG će nastaviti da bude pouzdan partner Vladi u ovom procesu, kako bi osigurala da se glas privrede jasno čuje i sa dužnom pažnjom uze u razmatranje.
Na pitanje koje će biti ključne aktivnosti koje će PKCG realizovati u ovoj godini, Drakić je odgovorila da će Komora, u cilju unapređenja poslovnog ambijenta i stvaranja preduslova za dalji ekonomski rast, i u ovoj godini nastaviti aktivnosti usmjerene na analizu uslova i mogućnosti poslovanja, pokretanje inicijativa za donošenje i izmjene zakona i drugih propisa, te praćenju sprovođenja mjera ekonomske politike.
- Takođe, radićemo na poslovnom povezivanju, promovisanju privrednih potencijala i privlačenju stranih investicija organizovanjem poslovnih foruma i nastupa na sajmovima, izdavanjem promotivnih publikacija i kataloga, prezentovanjem privrede posredstvom interneta, društvenih mreža i drugo. Pomenula bih da će crnogorska privreda po prvi put prezentovati svoje potencijale na zajedničkom štandu na sajmu GITEX Berlin 2025, jednom od najvećih tehnoloških sajmova na svijetu. Očekuje nas i prezentovanje naše zemlje na najvećoj svjetskoj izložbi EXPO 2025 koja se održava u Osaki, u okviru koje ćemo organizovati i poslovni forum - navela je Drakić.
Komora će u ovoj godini raditi i na implementaciji 30 projekata finansiranih iz fondova EU i drugih međunarodnih donatora koji su usmjereni na unapređenje znanja i vještina, inovacije, održivo zapošljavanje, cirkularnu ekonomije, zelene javne nabavke, elektronsku trgovinu, digitalnu i zelenu transformaciju malih i srednjih preduzeća, promociju ESG i brojne druge oblasti.
- Ljudski resursi predstavljaju jedan od najvažnijih faktora za uspjeh privrede i društva u cijelini. S tim u vezi, PKCG će nastaviti sa aktivnosti usmjerenim na razvoj sistema obrazovanja za potrebe privrede, i organizovati formalne i neformalne oblike poslovne edukacije, usavršavanja i obuke kadrova u privredi kroz specijalizovane kurseve, predavanja, seminare, radionice - saopštila je Drakić.
U ovoj godini nastaviće sa radom i sudovi pri PKCG.
- Posebno bih pomenula Arbitražni sud gdje smo planirali intenzivnu promociju prednosti arbitraže u odnosu na tradicionalno rješavanje sporova pred sudovima, budući da ovaj vid rješavanja sporova donosi brojne benefite privredi sa aspekta uštede i vremena i novca - zaključila je Drakić.

Drakić: Neophodna diversifikacija ekonomije i unapređenje poslovnog ambijenta

Nastavak evropskog puta Crne Gore najviše će odgovarati privredi, kazao je predsjednik Vlade Milojko Spajić na sastaku sa privrednicima. Privredna komora Crne Gore (PKCG) organizovala je tradicionalni sastanak privrednika sa Spajićem i ministrima, čiji je povod bio dokument „Crnogorska privreda u 2024. godini“ koju je izradila ta asocijacija. Predsjednica PKCG, Nina Drakić, kazala je da u dinamičnom globalnom okruženju, u kojem se ekonomije suočavaju s inflatornim pritiscima, geopolitičkim i trgovinskim izazovima, te usporenim rastom, Crna Gora zbog niza svojih specifičnosti mora brzo i efikasno reagovati kako bi očuvala stabilnost i iskoristila svoje komparativne prednosti. - Pokazalo se da je uprkos tim izazovima, u protekle tri godine naša zemlja bila među najbrže rastućim evropskim ekonomijama, s prosječnom stopom rasta od 8,6 odsto godišnje - navela je Drakić. Ona je kazala da su u ovoj godini usporene ekonomske aktivnosti, sa realnom stopom rasta od tri odsto za devet mjeseci. - Rastu je najviše doprinijela lična potrošnja koja je povećana 8,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu, podstaknuta rastom minimalnih penzija, zarada i pojačanim kreditiranjem - istakla je Drakić. Prema njenim riječima, kvartalne stope rasta u ovoj godini, značajno niže u odnosu na prethodnu, potvrđuju da se stabilan dugoročni ekonomski rast ne može zasnivati samo na snaženju potrošnje. Drakić je rekla da je pred crnogorskom ekonomijom i društvom mnogo izazova. - Intenziviranje dijaloga sa Evropskom unijom (EU) koje treba da rezultira članstvom u ovoj zajednici staviće pred sve nas brojne zahtjeve i zadatke koje ćemo morati ispuniti. To nas dodatno obavezuje na analitičnost i duboko promišljanje pri donošenju mjera i akata koje se odnose na privredu - kazala je Drakić. Ona je poručila da su vrata Komore otvorena, da žele saradnju i dogovor, te da su svjesni da su temelj dostizanja održivog razvoja crnogorske ekonomije. Spajić je istakao da će nastavak evropskog puta Crne Gore najviše odgovarati privredi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122718128_ed3e3824108219a857527161917f0df21dfe8457142b23379ef302ca025320bb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122718128_ed3e3824108219a857527161917f0df21dfe8457142b23379ef302ca025320bb" data-rendition-name="original" width="1417" height="946" loading="lazy" alt="Sastanak premijera sa provrednicima"> <figcaption>Sastanak premijera sa provrednicima(Photo: Privredna komora Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Barijere koje smo imali u prošlosti će polako padati kako budemo pristupali EU i jedinstvenom tržištu. Ne treba da se toga plašimo, već da to iskoristimo. To zavisi primarno od nas koliko budemo vrijedni, pametni i strateški orijentisani - rekao je Spajić. On smatra da Crna Gora ispunjava uslove da ulaskom u EU postane članica eurozone. Spajić je naglasio važnost razvoja infrastrukture kroz nastavak izgradnje druge dioice autoputa, brzih cesti i Jadransko-jonskog autoputa, valorizaciju aerodroma imajući u vidu da je već upućen poziv ponuđačima zadostavljanje finalnih ponuda, razvoj Luke Bar kroz opredjeljenje Vlade da objedini lučko područje i na taj način valorizuje taj vrijedan resurs. On je saopštio privrednicima planove koji se odnose na rješavanje problema nedostatka radne snage kao jedne od ključnih prepreka za dalji razvoj biznisa kroz usvajanje zakona o stalnom sezoncu i o strancima. U dijelu diversifikacije turističke privrede i produžetka turističke sezone, Spajić je upoznao privrednike sa odukom Vlade da ukine vize za građane Saudijske Arabije i Bahreina i uvođenje olakšice za jahte što će doprinijeti razvoju nautičkog turizma i privlačenju visokoplatežnih turista, što je Privredna komora pozdravila. On je najavio početak rada Razvojne banke, kao i Kreditno-garantnog fonda, i naglasio važnost usvajanja Prostornog plana Crne Gore. Kada su u pitanju zloupotrebe bolovanja, na šta su posebno ukazali privrednici, iz Vlade su saopštili da je u ovoj godini broj zloupotreba kada je u pitanju broj dana bolovanja smanjen za gotovo trećinu. Govoreći o projektu Velje Brdo, Spajić je najavio pokretanje sajta kako bi se utvrdilo interesovanje za stanove koji će biti izgrađeni. On smatra da nosilac izgradnje ovog naselja treba da bude domaći građevinski sektor. Spajić je istakao da će sva pitanja od važnosti za poslovni ambijent, uključujući sedmočasovno radno vrijeme, rješavati u dijalogu sa privredom. Privrednici u Crnoj Gori ukazali su na potrebu za jačanjem saradnje između Vlade i privrednog sektora kako bi se ostvarili bolji rezultati i iskoristili potencijali programa Evropa sad 2. Oni su istakli važnost rješavanja problema radne snage, jer trenutni deficit kvalifikovanih radnika ozbiljno utiče na efikasnost i održivost poslovanja. Privrednici su ukazali na važnost poljoprivrede za održivi ekonomski razvoj i zaustavljanje depopulacije sjevera. - Zato je neophodno u najvećoj mogućoj mjeri podsticati razvoj ove grane, najmanje udvostručiti agrobudžet, obezbijediti premije, ali i dovesti putnu infrastrukturu do proizvođači - navodi se u saopštenju PKCG. Zabrinutost je, kako je saopšteno, izražena u vezi sa zloupotrebama bolovanja, te planovima o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena, koji bi mogli izazvati dodatne troškove. Navodi se da je naglašena važnost rješavanja administrativnih barijera i ubrzanja procesa izdavanja dozvola, čime bi se podstakao razvoj investicija i omogućio brži rast. - Istaknuta je potreba za većom digitalizacijom i modernizacijom javnih usluga kako bi se olakšala komunikacija između privrede i države, smanjila birokratija i unaprijedila efikasnost poslovanja. Posebno je ukazano na izazove u sektoru trgovine, uključujući sivu ekonomiju, otežanu naplatu potraživanja i posljedice odluka o ograničavanju marži bez konsultacija sa privrednicima - dodaje se u saopštenju. Iz PKCG su rekli da privrednici očekuju hitno stavljanje u funkciju poslovnih zona, kako bi se privukle investicije. Bankarski sektor je ukazao na važnost unapređenja finansijske infrastrukture, uključujući implementaciju SEPA sistema, ali i potrebu za balansiranjem propisa kako bi se izbjegli negativni efekti na privredu. Kako je saopšteno, naglašena je važnost podrške ICT sektoru, koji bilježi kontinuirani rast i može imati još veći doprinos razvoju ekonomije ako se dodatno stimulišu domaće kompanije. Privrednici su istakli značaj socijalnog dijaloga kao temelja stabilnosti i razvoja društva, pozivajući na reforme koje bi obezbijedile ravnopravno učešće reprezentativnih socijalnih partnera. Na sastanku su učestvovali potpredsjednici Vlade Nik Đeljošaj i Vladimir Joković, ministar energetike Saša Mujović, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić, šef kabineta premijera Branko Krvavac, kao i visoki predstavnici ministarstava. Đeljošaj se osvrnuo na zakon koji limitira kamatne stope čiji je cilj usaglašavanje sa EU i zaštita građana. Mujović je istakao važnost kompletiranja transbalkanskog koridora koji predstavlja preduslov za postavljanje druge žile podmorskog kabla prema Italiji. Nišić je govorila o značaju Zakona o stalnom sezonskom radniku koji će donijeti brojne olakšice kada je u pitanju zapošljavanje, i kazala da se radi na tome da se olakša dobijanje dozvola za privremeni i povremene poslove. Ona je najavila i usvajanje novog zakona o reprezentativnosti sindikalnih i poslovnih udruženja.

Spajić: Privreda će imati najviše koristi od evropskog puta

Hamas je u srijedu izvijestio da je razmijenio listu imena izraelskih talaca i palestinskih zatvorenika koji će biti oslobođeni u okviru dogovora o razmjeni te da je optimističan u vezi s pregovorima u Egiptu o planu američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Gazi.
Palestinska grupa, kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom, dodala je da se pregovori fokusiraju na mehanizme zaustavljanja sukoba, povlačenje izraelskih snaga iz Gaze i sporazum o razmjeni, javio je Rojters.
Palestinski izvor blizak pregovorima rekao je da za sada još nije dogovoren vremenski okvir za implementaciju prve faze Trampove inicijative od 20 tačaka, tokom razgovora u egipatskom ljetovalištu Šarm el-Šeik.
Tramp je u utorak izrazio optimizam u vezi s napretkom ka postizanju dogovora, na drugu godišnjicu Hamasovog napada na Izrael koji je pokrenuo izraelski napad na Gazu.
Američki tim, uključujući specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kušnera, koji je služio kao izaslanik za Bliski istok tokom Trampovog prvog mandata, učestvovaće u pregovorima o planu koji se smatra najbližim mogućem zaustavljanju sukoba.
Međutim, zvaničnici sa svih strana pozvali su na oprez u vezi s mogućnošću brzog postizanja dogovora.
Izraelski ministar za strateške poslove Ron Dermer, inače blizak saradnik premijera Benjamina Netanjahua, trebalo bi da se pridruži pregovorima u srijedu poslijepodne, prema navodima jednog izraelskog zvaničnika.
Katarski premijer šeik Mohammed bin Abdulrahman al-Tani, ključni posrednik, kao i šef turske obavještajne službe Ibrahim Kalin, takođe će učestvovati u pregovorima o prekidu vatre u Šarm el-Šeiku u srijedu, prema izvorima upoznatim sa situacijom.
Hamas traži trajni i sveobuhvatni prekid vatre, potpuno povlačenje izraelskih snaga i trenutni početak procesa obnove pod nadzorom palestinskog "nacionalnog tehničkog tijela".
S druge strane, Izrael želi da se Hamas razoruža, što ta grupa odbacuje.
Američki zvaničnici sugerišu da se u početnoj fazi pregovora žele fokusirati na prekid borbi i logistiku oko oslobađanja izraelskih talaca u Gazi i palestinskih zatvorenika u izraelskim zatvorima.
U nedostatku prekida vatre, Izrael je nastavio svoju ofanzivu u Gazi, čime je dodatno pojačao svoju međunarodnu izolaciju.
Globalno negodovanje prema izraelskom napadu sve je veće, jer je gotovo cijelo stanovništvo Gaze interno raseljeno, a izbio je i problem gladi.
Više stručnjaka za ljudska prava, akademika i jedna UN-ova istraga tvrde da to predstavlja genocid. Izrael svoje postupke naziva samoodbranom nakon Hamasovog napada 2023. godine.
Prema podacima vlasti u Gazi, oko 67.000 ljudi je ubijeno u izraelskom napadu. Napad je uslijedio nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, kada je, prema izraelskim podacima, ubijeno 1.200 ljudi, a 251 osoba je odvedena kao talac u Gazu.

Hamas kaže da je predao listu Izraelaca i Palestinaca za razmjenu zarobljenika

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Uvaženi uslovno osuđeni,
Dakle, da vidimo šta smo sve imali ovih dana. Kratko da Vam prepričam, pa da se fokusiramo na pitanje svih pitanja – đe ste Vi i šta je s Vama?
Da krenemo od najvažnijeg – bezbjednosna situacija. Odlična, kaže Bečić. Kako je čuo, Alabar je neđe rekao da niđe tako slobodno ne može da šeta sa rolex satom kao po Portu! i nema tu ni zarez da se doda. Dalje, mag bezbjednosti smatra da ova ubistva, u kojima stradaju mladi ljudi, zapravo su izazov jer je došlo do usložnjavanja odnosa među klanovima! Uglavnom, to što ubistava ima “malo” više zapravo je, kaže Bečić, zbog strateških razlika između kriminalnih klanova. Nešto je sporno oko strategija, vizija i usmjerenja, ali to nijesam baš najbolje ukačila. I sve što se dešava je periodično i povremeno. E da, rekao je još i da su predsjednika Amerike dva puta pokušali da ubiju, pa bi valjda bilo logično da zaključimo – ako su mogli njega, mogu vala i nas. Tako da obrni–okreni, po novoj bezbjednosnoj strategiji, ako nas neko ubije, nije to ništa strašno. Uglavnom, ako ko zna da podastre presjek situacije i umiri, to je Bečić. Pretpostavljam da će u spotu, koji režira Bogdanović, sve to malo detaljnije da razradi.
Pošto, obično, uz analizu ide i sinteza, da vidimo šta smo sintetizovali u oblasti bezbjednosti? Privođenja i hapšenja. Uobičajeno, reklo bi se?! Ali, ne... Sad tu nastupa jedan twist. Ništa ovo OKG i slično, nova vrsta problema, pardon “bezbjednosnog izazova”, su mimeri, novinari i neka glasila. Oni nijesu baš simpatični “demokratski moćnim rendžerima” iz sektora bezbjednosti i našoj Upravi za ljudske resurse (čitaj Crkvi), pa je strateški gledano mudro izbrljat i popljuvat te medijske poslenike. Koliko se može i koliko dozvoljava takozvana presumpcija nevinosti. Koju, by the way, niko ne zarezuje dva posto. Ali pomenimo je, valja se zbog ovog zbrzanog puta u EU.
Pošto nas iz Javnog servisa još nema u toj inkrimisanoj grupi, šta nas briga. Ipak, mi pripadamo ovoj drugoj “struji” koja njeguje nekakvu “pravoslavnu školu novinarstva sa elementima SKY-a”, tako da nas ovaj galimatijas zapravo ne zanima. Imamo mi dosta svog posla sa sudstvom i tužilaštvom da nam tuđe muke ne trebaju. Pa, ne no je li?
E, sad da priupitam šta ima kod Vas? Ja sam čula, a nije mi milo, da Vas Boris ignoriše i da mu je sad najbolji drug i savjetodavac profesor Drekalović. Ma, je li to moguće?!
Bogami, izgleda da jeste. Evo i potvrde. Ono što se juče dogodilo u programu RTCG čvrsta je potvrda da Vi više nemate uticaja na nezakonitog Borisa. Pa, đe bi Vama palo na pamet da se od velike legende bivše nam domovine, Halida Bešlića, RTCG oprosti tako što će da dopusti Draganu Koprivici da otpjeva Halidovu pjesmu? Ono jeste Koprivica istaknuti kulturni stvaralac, dobitnik Trinaestojulske nagrade i baš lijepe ode piše Raoniću, ali đe Halidovu pjesmu? Stvarno ne ide. To je skoro kao da ste zamolili Milutina Mićovića da otpjeva nešto od Severine. Ako me razumijete šta hoću da kažem!?
Evo, iskreno, dok sam slušala Koprivicu, na mah mi se učinilo da Ivica Dačić pjeva u studiju RTCG. Je li kažnjivo ako priznam da sam pomislila – okle Ivica i što je ovako propao? A, još sam i ovo čula – kompletna smjena, svi koji su juče dežurali u studiju RTCG, završili u ORL ambulanti u KCCG. Upala srednjeg uha i probijene bubne opne. Otkud znam, tako sam čula.
Mada… Kad bolje razmislim, nije loše što Raonić forsira Koprivicu. To je zapravo način da vidimo kako malo nam za sreću treba – samo pritisneš mute i ima bog da te vidi. To je jedno tumačenje, ali ima i drugo. Grdna je to asocijacija. Svi znamo da profesor Koprivica uglavnom gostuje u ustanovama zatvorenog tipa. Tu je publika zagarantovana. Nema mrdanja. Ali, što je onda tako često kod nas? Mislim na RTCG. Po toj logici… Neću dalje. Ne mogu ni da razmišljam o tome.
I još jedna grdna asocijacija. Raonić ugradio preko sto kamera za nadzor! Kažu ljudi, koji se razumiju, više kamera za nadzor ima RTCG nego što ima UIKS!
Čula sam, a otkud znam je li tačno, naš generalni tokom radnog vremena samo sjedi i promatra djelatnike. Ne trepće! Usput ponešto i zabilježi. I, priča se, namjerno je pobrkao šifre, pa sad niko osim njega nema pristup snimljenom materijalu. Čula sam još i da Raonić dok gleda u monitore, istovremeno prati displej dva telefona i čeka poruku na kojoj bi trebalo da piše – Argentina i ono jedno srce. Kao neki lajk. U prevodu, to bi trebalo da znači – Ambasada, Argentina.
Ali, znate šta je problem. Istu poruku čeka i jedan Raonićev “drug i prijatelj” sa Fejsbuka.
Evo, svi čekamo ishod. Ko bude imao bolju telefonsku konekciju, tome će prije i poruka stići. Razumijete šta hoću da kažem?!
Neka Vam bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim!
Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa

Više kamera za nadzor ima RTCG nego što ima UIKS

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša komentarisao je izjavu poslanice Pokreta Evropa sad Jelene Nedović koja je na jučerašnoj sjednici Ustavnog odbora komentarisala jednog od predloženih kandidata za sudiju Ustavnog suda.
- Albanac islamske vjeroispovojesti - 2 u 1… To je nažalost realnost crnogorske političke scene… Suština koja ispliva ispod EU retoričkih akrobacija i floskula o građanskom karakteru određenih partija…- napisao je Mugoša na mreži X.
Mugoša je dodao kako norme u zakonima koje definišu da su predlagači dužni da vode računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i o rodno balansiranoj zastupljenosti ne smijemo tumačiti niti nacionalistički niti antigradjanski nego civilizacijski.&nbsp;
- To znači da ako imamo kandidate istih ili sličnih referenci a u instituciji nemamo adekvatnu zastupljenost manjinskih naroda ili rodnu izbalansiranost onda princip afirmativne akcije ima prednost. Samo je važno da postoji dobra namjera odnosno demokratska i politička zrelost kod onih koji odlučuju- istakao je Mugoša.
Smatra da u slučaju kandidata za Ustavni sud, oni koji pripadaju manjinskim narodima imaju zavidne reference i kvalitetni su kandidati ne zbog, kako je rekao, nacionalne pripadnosti nego zbog profesionalnog integriteta.
- Suština problema je poriv da svako imenovanje bude proizvod međupartijskih trgovina što je nekorektno prema svim kandidatima koji su se prijavili na konkurs ali i krajnje destimulativno za sve one koji žele da se prijavljuju na buduće pozive i da svojim ličnim i profesionanim integritetom doprinesu profesionalizaciji i depolitizaciji institucija- zaključio je Mugoša. 
&nbsp;

Mugoša o izjavi Nedović: Suština ispliva ispod EU retoričkih akrobacija o građanskom karakteru određenih partija

Poslovna politika koju je gradska uprava Prijestonice Cetinje sprovodila u protekle tri godine, u kombinaciji sa stimulativnim mjerama za razvoj privrede i privlačenje novih investicija, već daje vidljive rezultate.
Na prostoru kompleksa nekadašnjeg „Oboda“ i „Košute“ otvoreno je oko 100 novih radnih mjesta, dok se uskoro očekuju i dodatna zaposlenja. Ovaj uspjeh predstavlja važan korak ka jačanju lokalne ekonomije i stvaranju kvalitetnijih uslova za život građana Cetinja.
Na posljednjoj sjednici Skupštine Prijestonice, održanoj 29. septembra, usvojene su odluke kojima će se dodatno podstaći nova investiciona ulaganja. Cilj mjera je da se privrednim subjektima obezbijede povoljniji uslovi poslovanja, čime se otvara prostor za nova zapošljavanja i stabilan ekonomski razvoj.
Već sada, zahvaljujući ovakvom pristupu, na Cetinju posluju firme poput Sferihome, specijalizovane za proizvodnju montažnih eko kućica i krovnih sistema, kao i hipermarket Hard Discount Laković. Uskoro će početi sa radom i supermarket Aroma, što će dodatno obogatiti maloprodajnu ponudu i otvoriti nova radna mjesta za građane Cetinja.
Pored toga, kompanija Dukley zakupiće jednu od hala na prostoru nekadašnjeg „Oboda“, gdje planira investiciju vrijednu najmanje 150.000 eura i otvaranje 10 novih radnih mjesta.
Gradska uprava Prijestonice Cetinje poručuje da će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem politike koja podstiče privredne aktivnosti, unapređuje poslovni ambijent i privlači investitore, kako bi Prijestonica postala još atraktivnije mjesto za ulaganja i otvaranje radnih mjesta.

Nova radna mjesta i investicije jačaju privredu Prijestonice Cetinje

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: nina-drakic