Crnogorska privreda u ovu godinu ulazi sa umjerenim optimizmom, uz dozu opreza, što potvrđuju i nalazi istraživanja koje je realizovala Privredna komora (PKCG), saopštila je njena predsjednica, Nina Drakić.
„Većina privrednika očekuje stabilizaciju ili blago unapređenje poslovnog ambijenta, te da će uslovi poslovanja biti na zadovoljavajućem nivou. Ipak, značajan dio privrede zadržava rezervu, imajući u vidu i dalje prisutne strukturne slabosti, spoljne neizvjesnosti i otvorena pitanja u pogledu brzine i dosljednosti sprovođenja reformi“, kazala je Drakić u intervjuu agenciji Mina-business.
Kako je navela, očekivanja su, stoga, pozitivna, ali jasno uslovljena konkretnim potezima ekonomske politike.
Prema riječima Drakić, ključni faktor stabilnog i održivog rasta u narednom periodu biće sposobnost države da sistemski odgovori na izazove tržišta rada.&nbsp;
„Jednako važan segment očekivanih reformi odnosi se na finansijsku i fiskalnu politiku. Privreda u ovoj godini očekuje dostupnije i raznovrsnije izvore finansiranja, posebno za mala i srednja preduzeća. Operacionalizacija kreditno-garantnih mehanizama, razvoj alternativnih izvora finansiranja i poreski podsticaji za reinvestiranje dobiti u proizvodnju i inovacije predstavljaju ključne preduslove za snažniji investicioni ciklus“, smatra Drakić.
Ona je saopštila da privreda očekuje i snažniju borbu protiv sive ekonomije kroz preventivno djelovanje inspekcija, dosljednije uključivanje privrede u proces izrade propisa, ubrzanje planske dokumentacije i razvoj infrastrukture za poslovanje i industriju.
„Poseban značaj ima i obezbjeđivanje nefinansijske podrške kompanijama kroz savjetodavne usluge, obuke i jačanje kapaciteta za prilagođavanje regulatornim i tržišnim promjenama, u čemu PKCG može dati značajan doprinos“, poručila je Drakić.
Digitalna transformacija i međunarodna integracija takođe se prepoznaju kao važni stubovi rasta u narednom periodu.
Privreda očekuje snažniju podršku digitalizaciji malih i srednjih preduzeća, unapređenje elektronskih servisa i dalju implementaciju savremenih sistema plaćanja.
„Istovremeno, integracija u međunarodne lance vrijednosti, razvoj proizvoda sa većom dodatom vrijednošću i pametna specijalizacija predstavljaju ključne prilike za dugoročno jačanje konkurentnosti crnogorske ekonomije“, rekla je Drakić.
Drakić je kazala da bez jasnog strateškog opredjeljenja ka razvoju proizvodnje i realnog sektora, nije moguće obezbijediti održiv rast.
„Podrška industriji, inovacijama, energetskoj stabilnosti i zelenoj tranziciji mora biti snažnija, ciljanija i dugoročnija. Samo kroz dosljednu podršku proizvodnji, izvozu i tehnološkom razvoju moguće je očekivati rast zaposlenosti, jačanje konkurentnosti i stabilan ekonomski napredak u ovoj i godinama koje slijede“, naglasila je Drakić.
Govoreći o kretanjima privrede u prošloj godini, Drakić je saopštila da je Crna Gora, sa stopom rasta od oko tri odsto, i dalje među brže rastućim ekonomijama u evropskim okvirima, posebno u poređenju sa zemljama EU koje stagniraju ili bilježe minimalni rast.
„Očuvana makroekonomska i fiskalna stabilnost, uz učešće javnog duga unutar održivih okvira, dodatno potvrđuje otpornost ekonomije, dok je finansijski sektor ostao stabilan i likvidan, sa nastavljenom kreditnom aktivnošću prema privredi, čak i u uslovima restriktivne monetarne politike EU“, rekla je Drakić.
Tržište rada nastavlja da bilježi pozitivne trendove. Rast zaposlenosti i zarada, te dalji pad nezaposlenosti, doprinijeli su povećanju potrošnje i ukupne ekonomske aktivnosti, istovremeno doprinoseći daljoj formalizaciji tržišta rada.
Ona smatra da je posebno ohrabrujući podatak o rastu prihoda od turizma u trećem kvartalu, nakon izazovne 2024. godine i prva dva prošlogodišnja kvartala, što je imalo pozitivne efekte na unutrašnju trgovinu i rast u vazdušnom saobraćaju, uz rekordni broj prevezenih putnika.
„Ovi rezultati potvrđuju otpornost privrede na globalne i regionalne turbulencije i njenu sposobnost da zadrži stabilan rast u izazovnim okolnostima“, dodala je Drakić.
Ipak, kako smatra, u godini za nama zadržale su se značajne strukturne slabosti.
„Analiza BDP-a ukazuje na dalji pad učešća proizvodnih djelatnosti dok istovremeno raste dominacija uslužnih sektora. Takav model rasta, koji se gotovo u potpunosti oslanja na potrošnju i fiskalne efekte uvoza, ne doprinosi dugoročnoj otpornosti ekonomije i ograničava potencijal za jačanje domaće proizvodnje“, rekla je Drakić.
Dodatno zabrinjava visoka uvozna zavisnost, posebno u sektoru hrane, kao i nizak nivo pokrivenosti uvoza izvozom, koji je u prvih deset mjeseci prošle godine pao na istorijski minimum.
„Ovo ukazuje na nedovoljnu konkurentnost domaće proizvodnje i njenu ograničenu sposobnost da zadovolji domaće i međunarodno tržište. Dodatno, inflatorni pritisci ostaju visoki, uprkos globalnom usporavanju cijena, što je rezultat kombinacije uvoznih i unutrašnjih faktora, uključujući strukturne slabosti domaće proizvodnje“, navela je Drakić.
Stoga, prioriteti za naredni period ostaju jasni - snažnija podrška proizvodnim djelatnostima, jačanje domaće konkurentnosti, smanjenje uvozne zavisnosti i stvaranje održivog i otpornog modela rasta.
Drakić je saopštila da analiza sektorskih kretanja u prošloj godini ukazuje na jasno diferencirane performanse privrede, pri čemu su neki sektori pokazali značajnu otpornost i potencijal rasta, dok drugi ostaju ranjivi i zahtijevaju snažnu institucionalnu podršku.
Među sektorima koji su u prošloj godini pokazali najveću otpornost izdvajaju se trgovina, promet nekretninama, finansijski sektor i drugi uslužni sektori koji se oslanjaju na domaću i ličnu potrošnju.
„Trgovina bilježi rast prometa i prihoda u odnosu na prethodnu godinu, uz stabilnu investicionu aktivnost i pozitivan efekat na zaposlenost. Promet nekretninama i finansijski sektor bilježe pojačanu aktivnost, podstaknutu rastom potrošnje, prisustvom stranih rezidenata i povećanom tražnjom za finansijskim i pratećim uslugama. Turizam, kao ključni oslonac crnogorske ekonomije, preokrenuo je negativni trend iz prethodne godine potvrđujući otpornost sektora“, istakla je Drakić.
Sektor proizvodnje hrane nije pokazao istu mjeru otpornosti kao navedeni uslužni sektori. Njegov razvoj i dalje je ograničen strukturnim izazovima – visokim lokalnim i državnim nametima, nedovoljnim obimom domaće proizvodnje, slabijom konkurentnošću u odnosu na uvoz i otežanim pristupom finansiranju.
„Uprkos tome, riječ je o sektoru sa značajnim potencijalom, posebno u kontekstu jačanja prehrambene sigurnosti, turizma i regionalnog plasmana“, dodala je Drakić.
S druge strane, industrijski sektori, posebno metalurgija, metaloprerađivačka industrija i energetski sektor, ostaju najranjiviji. Industrijska proizvodnja je smanjena, uz izražen pad u sektoru snabdijevanja električnom energijom prvenstveno zbog ekološke rekonstrukcije Termoelektrane (TE) Pljevlja i nepovoljnih hidroloških prilika.
„Metalurgija i metaloprerađivačka industrija nastavile su da funkcionišu u okvirima dugotrajnog zastoja. Sektor je dodatno opterećen nedostatkom kvalifikovane radne snage i slabom povezanošću obrazovnog sistema sa potrebama industrije, dok institucionalni okvir ne pruža dovoljnu podršku, koordinaciju i finansijske mehanizme“, kazala je Drakić.
Ona smatra da oporavak i održivi rast ovih ranjivih sektora zahtijevaju odlučne institucionalne mjere - jačanje industrijske politike, podsticaje za modernizaciju i inovacije, poboljšanje energetske efikasnosti, razvoj kadrovskih kapaciteta i olakšice u finansiranju.
„Samo kroz takav sveobuhvatan pristup moguće je povećati konkurentnost domaće proizvodnje, smanjiti uvoznu zavisnost i stvoriti održiv izvozni potencijal, čime bi se obezbijedila dugoročna otpornost crnogorske privrede“, saopštila je Drakić.
Prema njenim riječima, protekla godina je za crnogorske privrednike bila obilježena nizom dugotrajnih izazova, koji su značajno uticali na poslovanje i planove rasta.
Na osnovu ankete koju je PKCG realizovala tokom marta, poslovna zajednica je jasno identifikovala sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju i dalje kao najozbiljnije prepreke.
„Iako postoje određene mjere za suzbijanje neformalne ekonomije, one se i dalje ne percipiraju kao dovoljno efikasne od strane formalnog sektora, što direktno utiče na konkurentnost i stabilnost privrednih subjekata“, rekla je Drakić.
Drugi ključni izazov je nedostatak kvalifikovane radne snage, koji je dodatno pojačan migracijom kadrova i neusklađenošću obrazovnog sistema sa potrebama tržišta.
Ograničena dostupnost radne snage sa adekvatnim znanjima i vještinama direktno utiče na produktivnost, inovacije i sposobnost kompanija da odgovore na tržišne zahtjeve.
„Sve izvjesnije pridruživanje EU moglo bi dodatno produbiti ovaj problem, jer će rast standarda i prilagođavanje regulativi povećati potražnju za kvalifikovanim kadrom, što domaće tržište rada trenutno teško može zadovoljiti“, upozorila je Drakić.
Visoki fiskalni i parafiskalni nameti i dalje ostaju među vodećim barijerama poslovanja, iako su zabilježena poboljšanja u pojedinim oblastima. S druge strane, sve izraženiji postaje problem neadekvatnih zakonskih rješenja i njihove nedosljedne primjene, što je po prvi put ušlo među pet najčešće identifikovanih prepreka.&nbsp;
Drakić je saopštila da prethodna iskustva pokazuju da su sistemska rješenja, iako djelimično prisutna, i dalje nedovoljna da odgovore na složene izazove poslovanja.
Kontinuitet u izraženim barijerama potvrđuje da, uprkos pojedinačnim poboljšanjima u određenim oblastima, inflacija, visoki troškovi poslovanja, nedostatak radne snage i regulatorna neefikasnost i dalje snažno opterećuju privredu i ograničavaju njen razvojni potencijal.&nbsp;
„PKCG stoga ističe potrebu za sveobuhvatnijim i koordiniranim institucionalnim pristupom, koji bi uključivao dalje smanjenje fiskalnog opterećenja, poboljšanje pravne sigurnosti, unapređenje administrativnih procedura i razvoj ljudskih resursa kao temelja za održiv rast“, naglasila je Drakić.
Na pitanje kako ocjenjuje odnos države i privrede u prošloj godini, Drakić je odgovorila da se on može ocijeniti kao funkcionalan i uglavnom konstruktivan, ali u određenim segmentima reaktivan.
Dijalog je bio prisutan i institucionalno uspostavljen kroz radne grupe, javne rasprave i kontakte sa resornim ministarstvima.
&nbsp;„Crnogorska privreda nema nerealna očekivanja da se svi sistemski izazovi mogu riješiti brzo i jednostavno. Ono što se, međutim, s pravom očekuje jeste da se izazovi sagledavaju realno, da se poruke privrede pažljivo razmatraju i da se, kroz otvorenu saradnju, gradi jasan razvojni pravac i stabilan regulatorni okvir, u cilju jačanja konkurentnosti i diversifikacije crnogorske ekonomije“, rekla je Drakić.
Iako je dijalog bio kontinuiran, Drakić smatra sa postoji prostor da on bude intenzivniji, sadržajniji i sistematičniji, posebno kada je riječ o ranom uključivanju privrede u proces kreiranja propisa.
U određenim oblastima saradnja je rezultirala konkretnim pomacima, dok su u drugim segmentima potrebni dodatni napori kako bi se preporuke privrede dosljednije i brže pretočile u praktična rješenja.&nbsp;
„Godina za nama pokazala je da postoji prostor i jasna osnova za dalje jačanje partnerstva države i privrede. Uz unapređenje kvaliteta dijaloga i njegovo dosljednije pretvaranje u konkretne politike i odluke, mogu se stvoriti stabilni uslovi za održiv ekonomski rast i jačanje konkurentnosti crnogorske privrede“, navela je Drakić.
Na pitanje koliko su evropske integracije i usklađivanje sa EU standardima uticale na poslovni ambijent, Drakić je odgovorila da evropske integracije i usklađivanje sa standardima EU imaju složen, ali suštinski pozitivan uticaj na poslovni ambijent u Crnoj Gori.
„Harmonizacija propisa sa pravnom tekovinom EU doprinosi stvaranju stabilnijeg, transparentnijeg i predvidljivijeg regulatornog okvira, jačanju pravne sigurnosti, unapređenju tržišne konkurencije i većem povjerenju domaćih i stranih investitora. U tom smislu, proces evropskih integracija otvara crnogorskim kompanijama pristup jedinstvenom tržištu EU, mogućnost uključivanja u evropske lance vrijednosti, kao i korišćenje pretpristupnih fondova i programa podrške koji mogu značajno doprinijeti modernizaciji proizvodnje, digitalnoj transformaciji i razvoju ljudskih resursa“, poručila je Drakić.
Istovremeno, usklađivanje sa EU standardima nosi i značajne izazove, naročito za mala i srednja preduzeća.
Prema riječima Drakić, uvođenje novih tehničkih, ekoloških, administrativnih i digitalnih zahtjeva često podrazumijeva dodatne troškove, potrebu za sertifikacijom, ulaganja u opremu i obuku zaposlenih, kao i prilagođavanje poslovnih procesa.
„Povećana konkurencija sa tržišta EU dodatno pojačava pritisak na domaće kompanije, posebno one koje posluju pretežno na lokalnom tržištu i imaju ograničene finansijske i kadrovske kapacitete. Evropske integracije treba posmatrati kao proces koji zahtijeva pažljivo planiranje, fazno uvođenje standarda i snažnu institucionalnu podršku privredi“, smatra Drakić.
Na pitanje koja bi bila njena poruka privrednicima, ali i mladima koji tek ulaze u svijet biznisa, Drakić je odgovorila da je početak nove godine prilika da se poruči da razvoj crnogorske ekonomije zavisi od hrabrosti da se mijenja, ali i odgovornosti u donošenju odluka.
“Privrednici treba da nastave da ulažu u unapređenje produktivnosti, inovacije i kvalitet, jer se dugoročna konkurentnost ne gradi kratkoročnim rješenjima, već stabilnim i održivim poslovnim modelima. U uslovima globalne neizvjesnosti, ključne vrijednosti postaju prilagodljivost, saradnja i strateško razmišljanje”, poručila je Drakić.
Mladima koji tek ulaze u svijet biznisa poručila je da ne čekaju idealne uslove, već da koriste znanje, tehnologije i podršku koja im je dostupna.
Preduzetništvo, kako je istakla, nosi rizik, ali i veliku priliku za lični i društveni napredak.&nbsp;
“Upornost, spremnost na učenje i otvorenost ka novim idejama danas su jednako važne kao i dobra poslovna ideja. Mladi ljudi, kroz inovativne i odgovorne biznise, mogu dati snažan doprinos modernizaciji ekonomije i stvaranju održivih radnih mjesta u Crnoj Gori”, zaključila je Drakić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Drakić: Crnogorska privreda u ovu godinu ulazi sa umjerenim optimizmom

Ministarstvo javne uprave i Privredna komora Crne Gore potpisali su Sporazum o saradnji u oblasti digitalizacije, čime je potvrđena zajednička posvećenost unapređenju digitalnih usluga, jačanju elektronske uprave i stvaranju povoljnijeg ambijenta za razvoj privrede u Crnoj Gori, saopšteno je iz MJU.
Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, istakao je da potpisivanje Sporazuma predstavlja mnogo više od formalnog dokumenta, naglašavajući da je riječ o simbolu uspješnog partnerstva, uzajamnog povjerenja i zajedničke vizije Crne Gore kao modernog, sigurnog i prosperitetnog društva.
- Digitalizacija javne uprave nije cilj sama po sebi, već sredstvo za efikasnije, transparentnije i dostupnije usluge građanima i privredi. Ovim sporazumom stvaramo snažan okvir za razvoj savremenih digitalnih rješenja, pojednostavljenje administrativnih procedura i unapređenje poslovnog ambijenta- kazao je Dukaj.
On je naglasio da Privredna komora Crne Gore, kao ključni predstavnik poslovne zajednice, ima nezamjenjivu ulogu u procesu digitalne transformacije, ističući dosadašnju uspješnu saradnju javnog i privatnog sektora, uključujući aktivno učešće predstavnika privrede u radnim tijelima Ministarstva javne uprave.
Sporazum obuhvata ključne stubove savremenog razvoja, među kojima su digitalna transformacija i infrastruktura, razvoj digitalnih vještina i kompetencija, sajber bezbjednost, interoperabilnost i vještačka inteligencija. Kroz ove oblasti biće postavljeni temelji društva spremnog za izazove globalne ekonomije, uz jačanje pozicije Crne Gore kao pouzdanog međunarodnog partnera.
Predsjednica Privredne komore Crne Gore, Nina Drakić, naglasila je da je digitalna transformacija jedan od ključnih preduslova za jačanje konkurentnosti crnogorske privrede.
- Privredna komora snažno podržava inicijative koje vode ka modernizaciji administrativnih procesa i smanjenju poslovnih barijera. Ovaj sporazum predstavlja važan okvir za konkretnu saradnju koja će omogućiti brže, jednostavnije i efikasnije usluge za privredne subjekte- kazala je Drakić.
Sporazum ima za cilj intenziviranje saradnje između javne uprave i privrednog sektora kroz razmjenu znanja i iskustava, razvoj digitalnih rješenja, podsticanje inovacija, implementaciju evropskih direktiva, promociju domaćih ICT kompanija, kao i zajedničke nastupe na međunarodnim sajmovima i forumima.
Poseban akcenat biće stavljen na digitalnu transformaciju usluga od značaja za privredu, unapređenje interoperabilnosti informacionih sistema i jačanje digitalnih kompetencija zaposlenih u javnom i privatnom sektoru.
Potpisnici Sporazuma saglasni su da digitalizacija predstavlja ključni faktor održivog ekonomskog razvoja i konkurentnosti, te da će zajedničkim aktivnostima doprinijeti stvaranju transparentnije, efikasnije i korisnički orijentisane javne uprave.
Ministarstvo javne uprave i Privredna komora Crne Gore nastaviće saradnju kroz konkretne projekte, inicijative i programe, s ciljem unapređenja digitalne transformacije Crne Gore i stvaranja uslova za snažniji razvoj domaće i strane privrede.

Dukaj i Drakić: Sporazum MJU i PKCG okvir za razvoj savremenih digitalnih rješenja, pojednostavljenje administrativnih procedura i unapređenje poslovnog ambijenta

Crna Gora je malo tržište, sa ograničenom radnom snagom i niskom proizvodnom bazom – ali imamo svoje prednosti: snažan međunarodni imidž, prirodne resurse i jasnu evropsku perspektivu. Ulazak u Evropsku uniju znači jaču vladavinu prava, stroge kontrolne mehanizme i veću odgovornost svih institucija, ali i slobodniji protok radne snage i kapitala, poručio je premijer Milojko Spajić na tradicionalnom godišnjem sastanku privrednika sa predsjednikom Vlade i ministrima, gdje je ocijenjeno da je poslovni ambijent u 2025. godini blago unaprijeđen u odnosu na 2024. godinu. Spajić je poručio da je kontinuitet dijaloga sa privredom jedan od ključnih elemenata ekonomske politike Vlade, posebno u periodu velikih unutrašnjih i spoljnopolitičkih izazova. - Od prvog dana vodimo jasnu i dosljednu poresku politiku – smanjujemo opterećenje na rad i fiksne troškove, a oslanjamo se na oporezivanje potrošnje. Taj pravac je nepromijenjen i donosi potpunu predvidivost poslovanja, jer privreda mora da zna na čemu je - poručio je premijer. Spajić je naglasio da Crna Gora, kao malo i otvoreno tržište, mora graditi konkurentnost kroz stabilnost, evropsku perspektivu i pametno postavljenu poresku politiku, uz snažan fokus na diversifikaciju ekonomije i jačanje konkurentnosti kroz: razvoj energetike kao drugog strateškog stuba, uz turizam, intenzivni razvoj infrastrukture i digitalizaciju. On je najavio da nas u narednoj godini očekuje implementacija najvećih infrastrukturnih projekata decenijama unazad - izgradnja druge dionice auto-puta, rekonstrukcija željeznice i unapređenje aerodroma Podgorica i Tivat.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226181224_230d28c84b64b53768cc7f5ebdaf07ddb47ed42ad78edae2697ed7cdc35525fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251226181224_230d28c84b64b53768cc7f5ebdaf07ddb47ed42ad78edae2697ed7cdc35525fa" data-rendition-name="original" width="1890" height="1262" loading="lazy" alt="Sa godišnjeg sastanka"></figure>  - Crna Gora je malo tržište, sa ograničenom radnom snagom i niskom proizvodnom bazom – ali imamo svoje prednosti: snažan međunarodni imidž, prirodne resurse i jasnu evropsku perspektivu. Ulazak u Evropsku uniju znači jaču vladavinu prava, stroge kontrolne mehanizme i veću odgovornost svih institucija, ali i slobodniji protok radne snage i kapitala. Zato moramo povećati konkurentnost naše privrede kako bi iskoristili sve benefite jedinstvenog evropskog tržišta a to ćemo postići: transparentnom i podsticajnom poreskom politikom, izgradnjom infrastrukture i usvajanjem evropskih standarda jer samo tako možemo dugoročno privući investicije i zadržati ljude u Crnoj Gori – kazao je on. Na kraju, poručio je da država i privreda moraju zajednički mijenjati ambijent u kojem se rad i preduzetništvo isplate. - Sinergetski efekat strateškog partnersta Vlade i privrede, doprinijeće doprinijeli ulasku naše zemlje u EU 2028. godine - poručio je on. Premijer je čestitao novu dokapitalizacija kompanije Voli od strane dugogodišnjeg partnera - Evropske banke za obnovu i razvoj, koji predstavlja jednog od najkredibilnijih partnera privredi i predstavlja snažnu evropsku poruku. <h2>Turizam pokazuje znake oporavka, potrebno dugoročno rješenje za ACG</h2> Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić kratko je u svom uvodnom izlaganju predstavila Analizu poslovanja crnogorske privrede u 2025. godini, koja je urađena na osnovu zvaničnih podataka, sektorskih analiza, istraživanja poslovnog ambijenta i svakodnevne komunikacije sa privrednicima. Ovaj dokument jasno pokazuje gdje se danas nalazimo, kako izgleda struktura našeg rasta, te koliko je ona dugoročno održiva. Analiza pokazuje da crnogorska ekonomija i u 2025. godini bilježi solidan rast od oko tri odsto, na nivou većem od prosjeka Evropske unije, uz očuvanu makroekonomsku i fiskalnu stabilnost, stabilan finansijski sektor, rast zaposlenosti i napredak ka EU, uključujući ulazak u SEPA sistem. Turizam pokazuje znake oporavka, ali se naglašava potreba za dugoročnim i održivim rješenjem za Aerodrome Crne Gore. Ipak, upozorava se da je dosadašnji model rasta previše zasnovan na potrošnji i uvozu, dok proizvodni sektori – poljoprivreda, industrija, energetika i građevinarstvo – i dalje bilježe izazove produktivnosti. - Rast zasnovan na potrošnji može kratkoročno izgledati snažno, ali bez proizvodnje i investicija ne može biti održiv. Jačanje domaće proizvodnje je centralno razvojno pitanje Crne Gore, posebno poljoprivrede i prehrambene industrije, ali i prerađivačkih djelatnosti koje imaju potencijal da smanje uvoznu zavisnost, povećaju izvoz i stvore stabilniju osnovu za dugoročni rast - rekla je Drakić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226181224_60c020d34c7dddf1cc39a3052a9d9ce74be521f0321541df359343e446a7fa74.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251226181224_60c020d34c7dddf1cc39a3052a9d9ce74be521f0321541df359343e446a7fa74" data-rendition-name="original" width="1890" height="1262" loading="lazy" alt="Sa godišnjeg sastanka"><figcaption>Nina Drakić(Photo: Privredna komora)</figcaption></figure>  Ujedno, privreda izražava zabrinutost zbog strukture stranih direktnih investicija, koje su dominantno usmjerene na nekretnine i ne doprinose razvoju proizvodnih kapaciteta, izvoza i konkurentnosti. Analiza ukazuje i na slabosti poslovnog ambijenta: česte promjene propisa, nedovoljnu predvidivost, administrativna opterećenja i poreske mjere koje destimulišu ulaganja, naročito u poljoprivredu, prehrambenu industriju i turizam. - Privreda Crne Gore nema nerealna očekivanja da se svi sistemski izazovi mogu riješiti brzo i jednostavno. Ipak, očekujemo da se izazovi sagledaju realno, da se poruke privrede pažljivo razmotre i da zajednički gradimo jasan razvojni pravac i stabilan regulatorni okvir, a sve u cilju jačanja konkurentnosti i diversifikacije privrede. Upravo u tom duhu, Privredna komora Crne Gore želi da ostane pouzdan partner Vladi – ne pitajući samo šta država može učiniti za privredu, već šta zajedno možemo učiniti za razvoj Crne Gore - zaključila je Drakić. <h2>Potrebno snaženje Luke Bar</h2> U diskusiji je ukazano i na potrebu snaženja Luke Bar i otklanjanja određenih izazova u njenom poslovanju. Turistički poslenici su zatražili od Vlade vraćanje stope PDV na usluge smještaja od sedam odsto kako bi se doprinijelo konkurentnosti destinacije, kao i mogućnost izuzeća od najavljenog sedmočasovnog radnog vremena. Ministarka rada Naida Nišić je najavila liberalizaciju zapošljavanja u oblasti turizma, te ocijenila da će ublažavanju deficita kadra u ovoj oblasti doprinijeti novi Zakon o strancima i, sa druge strane, lakše zapošljavanje studenata. Premijer je kazao da EU pomno prati usklađivanje obaveza Crne Gore u dijelu usklađivanja viznog režima sa evropskim, što se mora u potpunosti uraditi do kraja 2026. godine, uz istovremeno uvođenje elektronskog viznog sistema. Najavio je otvaranje avio-linija od strateškog značaja, a država će, kako je rekao, imati mogućnost da finansijski pomogne njihovo uspostavljanje ka glavnim gradovima evropskih država. Predstavnici agrara ukazali su da je potrebno sredstva iz grantova izuzeti iz osnovice za obračunavanje poreza na dobit, te relaksirati ovaj nisko profitabilni sektor visokog poreza na nepokretnost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226181224_6da48764ef9a58bc3ebd26f291cc21471ba52730ab37f7d59b1e14790ccd6009.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251226181224_6da48764ef9a58bc3ebd26f291cc21471ba52730ab37f7d59b1e14790ccd6009" data-rendition-name="original" width="1890" height="1261" loading="lazy" alt="Sa godišnjeg sastanka"></figure>  Premijer Spajić je naglasio da će poljoprivreda biti u fokusu Vlade narednih godina, te najavio da će investicije u ovom sektoru imati podršku države. Iz sektora metalurgije je ukazano na izazove koje nosi CBAM, te da bi dodatno opterećenje koje proizilazi iz njegove primjene moglo da prekine proizvodnju u UNIPROM KAP-u, što bi 300 radnika ostavilo bez posla. O ovom važnom pitanju, najavljeni su međusektorski razgovori već za početak sedmice. Predstavnici građevinskog sektora ukazali su na problem nedostatka kvalifikovane domaće radne snage, zbog čega smatraju da je neophodno povećati plate na odgovornim pozicijama i obezbijediti dovoljan broj stručnih izvršilaca. Predstavnici sektora postavili su pitanja formiranju agencija za planiranje prostora na državnom i lokalnom nivou, te izgradnji Veljeg brda. Iz Ministarstva prostornog planiranja saopšteno je da je u toku raspisivanje konkursa za idejna urbanističko-arhitektonsko rješenje za Velje brdo, i da se početak radova očekuje u narednoj godini. Kada je u pitanju državna agencija za planiranje prostora, naveli su da je formirana, te da su raspisani oglasi za zapošljavanje, a početak njenog rada se očekuje nakon praznika. Iz komunalnog sektora naglašeno je da se u okviru Poglavlja 27 mora otvoriti više prostora za rješavanje kompleksnih pitanja, te da bez snažnijih ulaganja u komunalnu infrastrukturu nema održivog razvoja. Posebno je ukazano na potrebu izgradnje regionalnih centara i većih ulaganja u komunalnu opremu. Spajić je naglasio da Vlada daje punu podršku realizaciji komunalnih projekata i da je neophodno da se sprovedu što prije, jer je ekologija temelj evropskih politika.

Spajić: Podsticajnom poreskom politikom i usvajanjem evropskih standarda možemo dugoročno privući investicije i zadržati ljude u Crnoj Gori

Privredna komora Crne Gore organizovala je u Budvi 14. Konferenciju o ekonomiji Montenegro 2025, na temu „Ekonomije regiona u izazovima današnjice“ koja je okupila više od 400 učesnika iz Crne Gore, regiona i EU – predstavnike privrede, institucija, akademske zajednice.&nbsp; Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić je ocijenila da je ovaj skup, koji se održava od 2010. godine, prerastao u prepoznatljiv regionalni forum dijaloga privrede, stručnjaka i kreatora politika, te da njegovo trajanje pokazuje da zajednička vizija, znanje i saradnja mogu postati pokretačka snaga razvoja – ne samo na nacionalnom, već i regionalnom nivou. U osvrtu na temu Konferencije, predsjednica ističe da živimo u vremenu koje nosi brojne izazove i prilike, a sposobnost da se prilagodimo, sarađujemo i mislimo unaprijed postaje presudan faktor konkurentnosti i stabilnosti. - Naš region ima snagu, znanje i resurse da uspije, što zahtijeva strateško planiranje, institucionalnu dosljednost i povjerenje među partnerima. Moramo u svakoj od zemalja regiona stvarati predvidljivo poslovno okruženje, jačati pravnu sigurnost, podsticati investicije, ulagati u inovacije i otvoriti prostor za mlade i kreativne ljude. Privreda jeste pokretač razvoja, ali joj institucije moraju biti oslonac – to im je obaveza. Samo tako možemo kreirati ekonomije otporne na krize, sposobne da se transformišu i budu konkurentne u svijetu koji se ubrzano mijenja - rekla je Drakić. Ekonomski pokazatelji, kaže ona, jasno potvrđuju da se region oporavlja, ali su neophodne hitne mjere za jačanje ljudskog kapitala, kao i to da digitalne, tehničke i zelene vještine postanu osnova svakog školskog programa, „jer samo tako možemo graditi konkurentnu i otpornu ekonomiju budućnosti“. Regionalnu saradnju treba prepoznati kao najvažniji resurs, jer u svijetu u kojem se ekonomske sile pregrupišu, a globalni lanci vrijednosti mijenjaju, male ekonomije poput naših ne mogu sebi priuštiti da djeluju izolovano.&nbsp; - Integracija, međusobno povjerenje i zajednički projekti jedini su put ka većem tržištu, rastu i investicijama. Zapadni Balkan mora govoriti jednim ekonomskim jezikom, a taj jezik su stabilnost i saradnja.Činjenica da se najavljuje integracija Crne Gore u EU dodatno nas mora ubrzati, jer je cilj da naša privreda bude spremna za jedinstveno tržište, a može biti spremna onoliko koliko joj poslovni ambijent bude pogodovao da se razvija i jača, ali i koliko sama bude spremna da radi na sopstvenom razvoju - rekla je predsjednica Privredne komore. John W.H. Denton, generalni sekretar Međunarodne privredne komore (ICC) istakao je da je ovogodišnja tema konferencije izuzetno aktuelna, te da dolazi u pravom trenutku. - Širom svijeta kompanije se suočavaju sa dubokom neizvijesnošću, geopolitičkim tenzijama, poremećajima u lancima snabdijevanja i ubrzanim digitalnim trendovima. Sve to direktno utiče na regionalne ekonomije, oblikujući prilike, testirajući otpornost i zahtijevajući hrabre odgovore - kazao je Denton.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251016131024_07367bf1d29013ad4fc9e3b6c5e9383488423d4ced66ccafbb606630aa52a22a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251016131024_07367bf1d29013ad4fc9e3b6c5e9383488423d4ced66ccafbb606630aa52a22a" data-rendition-name="original" width="2736" height="1824" loading="lazy" alt="Sa konferencije"> </figure>  On je podsjetio da ICC predstavlja više od 45 miliona kompanija u više od 170 zemalja sa učešćem od 17,5 triliona dolara u ekonomskim aktivnostima, što čini oko 70 odsto svjetskih trgovinskih tokova i 20 odsto globalnog BDP-a. - Mi smo najinkluzivnija poslovna organizacija na svijetu, ne učestvujemo samo u razgovorima, već slušamo, istražujemo i koristimo svoj uticaj kako bismo sproveli konkretna rješenja - naglasio je Denton. On je dodao da osnažuju preduzeća i preduzetnike da iskoriste prilike, da inoviraju i rastu na održiv, inkluzivan i otporan način.&nbsp; - Naša misija u Međunarodnoj privrednoj komori je da učinimo da poslovanje funkcioniše za sve ljude, svuda, svakog dana - poručio je Denton, uz želju za uspješan rad konferencije i nastavak saradnje sa Privrednom komorom Crne Gore. Konferencija je nastavljena predavanjem dr Kenana Crnkića, pionira motivacione literature na Balkanu, autora bestselera o uspjehu, sreći i životu. On je kazao da je samo nesigurnost sigurna a ona se definiše kao obilje promjena.&nbsp; - Samo su promjene sigurne i tri su vrste odnosa prema promjeni. Prvi su oni koji ignorišu promjene. Veliki broj ima dijagnozu rutinizma. Drugi su oni koji adaptiraju na promjene i treće su pobjedničke kompanije koje upravljaju i vode promjene. To su kompanije koje traju - kazao je Crnkić. Tokom prvog panela o uticaju globalnih ekonomskih trendova na Region, moderator Vojin Golubović iz Instituta za strateške studije i prognoze je istakao da svjetska ekonomija ulazi u fazu sporijeg i regionalno neujednačenog rasta, a mijenja se i globalna mapa proizvodnje usljed trgovinskih ratova, zelene i digitalne tranzicije koje preusmjeravaju globalne investicije i potrebe tržišta rada.&nbsp; - Sve brža difuzija vještačke inteligencije ima ogroman potencijal da redefiniše ekonomsku moć i dovede do novog ekonomskog kolonijalizma i ekonomskih klasa - rekao je on.&nbsp; Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza ekonomista Srbije, kazao je da su ekonomski podaci regiona sumorni.&nbsp; - I dalje se vrtimo oko procenta rasta koji nam ne omogućava bržu konvergenciju sa EU, pa čak ni sa njenim članicama iz centralne i istočne Evrope - rekao je on.&nbsp; Da bi region ostvario veće stope ekonomskog rasta, Vlahović smatra da rast ne treba bazirati na tradicionalnim sektorima, te da se mora uspostaviti insitucionalni okvir koji omogućava percepciju da je ovo prostor sa niskim rizikom ulaganja.&nbsp; - EU je najuspješniji projekat za popravljanje standarda stanovnika njenih članica i zato za nas nema alternativu, jer region dijeli vrijednosti EU - dodao je Vlahović. Prof. emeritus Ljubo Jurčić, Hrvatsko udruženje ekonomista, osvrnuo se na aktuelne ekonomske promjene, ističući da se one sve više oblikuju političkim i geopolitičkim faktorima, a ne isključivo ekonomskim.&nbsp; - Ako želimo dugoročno pozicionirati naše zemlje, moramo razumjeti suštinu tih promjena - istakao je Jurčić.&nbsp; Dodao je da Evropa funkcioniše gotovo isključivo kao tržište roba i usluga, a čija će roba na tom tržištu dominirati zavisi od nacionalne ekonomske politike. Poručuje da sve zemlje moraju razviti proizvodnju koja može biti konkurentna u okviru Evropske unije, jer samo članstvo u EU nije dovoljno da bi se obezbijedio ekonomski razvoj. Ekonomski analitičar i predavač Univerziteta u Sarajevu Faruk Hadžić poručio je da region mora ozbiljno pristupiti demografskim promjenama i digitalnoj transformaciji, kako ne bi ostao „zarobljen“ u niskim stopama ekonomskog rasta. Kao jedan od potencijala kojim bi se, na neki način, uticalo na stope rasta on vidi digitalnu transformaciju. - Digitalna tranzicija je tranformacijski potencijal. Na taj način možemo privući investicije i djelujući zajedno imamo potencijal za rast. Umrežavanje regiona je ključno jer je region malo tržište ali ako se primjene zajednički digitalni standardi onda imamo potencijal - naveo je Hadžić.

Zajednička vizija, znanje i saradnja pokretačka snaga razvoja

FINNO 2025 nas podsjeća da digitalna transformacija, zelena ekonomija i održivost nisu samo apstraktne ideje, već konkretni alati za jačanje konkurentnosti naših preduzeća i otvaranje novih prilika na evropskim tržištima - poručila je predsjednica Privredne komore Nina Drakić na konferenciji FINNO 2025 pod nazivom Digital. Green. Sustainable (Digitalno.Zeleno.Održivo.)
Događaj koji je organizovala Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa partnerima iz crnogorskog konzorcijuma MontEENegro, Ministarstvom za regionalno-investicioni razvoj i saradnju sa NVO, Mašinskim fakultetom Univerziteta Crne Gore i Biznis start-up centrom Bar, okupio je istaknute aktere regionalnog inovacionog ekosistema, uključujući predstavnike malih i srednjih preduzeća, startapove, istraživače, organizacije za podršku biznisu, kao i partnere iz mreže Enterprise Europe Network iz zemalja Zapadnog Balkana i šire evropske regije.
Drakić je naglasila da FINNO omogućava preduzećima da se povežu sa partnerima u regionu i šire, te da stvore projekte i inicijative koji prevazilaze granice.
- Kroz FINNO inicijativu, danas imamo čvršće veze među konzorcijumima, bolje razumijevanje izazova i - što je najvažnije - više zajedničkih inicijativa usmjerenih na razvoj i inovacije. EEN nije samo mreža - to je zajednica ljudi koji vjeruju u saradnju kao ključ razvoja. Zato mi je zadovoljstvo što upravo u Crnoj Gori, kroz FINNO 2025, imamo priliku da zajedno planiramo nove iskorake, nove projekte i nove uspjehe - poručila je Drakić.
Muriel De Grande, voditeljica programa EEN pri Evropskoj komisiji, podsjetila je da je FINNO postao referentna platforma i simbol saradnje između šest zemalja, te da pokazuje kako se kroz mrežu ostvariti uticaj u oblastima najvažnijim za mala i srednja preduzeća.
- Sada je pravi trenutak da se osvrnemo na ono što smo postigli i da pronađemo nove načine kako da još bolje pomognemo malim i srednjim preduzećima da unaprijede svoju konkurentnost - istakla je De Grande.
Prema njenim riječima, kroz više od 850 aktivnosti pružena je podrška malim i srednjim preduzećima, ostvareno je 4.900 međunarodnih partnerstava, a mreža je pomogla brojnim kompanijama da dođu do novih klijenata i tržišta, nudeći im usluge od stvarnog značaja.
- Zahvaljujući toj podršci mnoga preduzeća uspjela su da otvore nova radna mjesta, unaprijede svoju konkurentnost i na taj način ostvare konkretan doprinos privrednom razvoju. Zato je naša misija u okviru EEN mreže jasna - pomoći preduzećima da rastu, jačaju i osvajaju nova tržišta - zaključila je ona.
Državna sekretarka u Ministarstvu regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Mirsada Bošnjak, istakla je da konferencija predstavlja događaj koji povezuje politiku, praksu i partnerstva, sa ciljem jačanja inovacija, održivog rasta i konkurentnosti biznisa u Crnoj Gori i regionu. Podsjetila je da su Crna Gora i njeni regionalni partneri, kroz širi okvir programa EEN, zajednički radili na stvaranju snažnog inovacionog sistema.
- Ova saradnja pokazuje da je regionalno povezivanje od suštinskog značaja za postizanje konkretnih rezultata. Naša je uloga da se postaramo da inovacije ostanu inkluzivne i da osnažuju ljude i ekonomije širom regiona - kazala je Bošnjak, dodajući da se kroz zajedničke inicijative pomaže malim i srednjim preduzećima da postanu konkurentnija i otpornija.
Prof. dr Radoje Vujadinović, dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, rekao je da je velika čast što su Mašinski fakultet i Univerzitet Crne Gore dio najveće mreže za podršku malim i srednjim preduzećima, i već deceniju posvećeno rade na podsticanju preduzetništva, partnerstava, transfera tehnologija i inovacija.
- Uspostavili smo široko partnerstvo sa privredom u cilju razvijanja preduzetništva i inovacija a rezultati koje smo postigli zbilja ohrabruju i jasno ukazuju na veliku posvećenost crnogorskih eksperata ovim ciljevima - rekao je Vujadinović.
Adam Stzelecki predstavio je rad Evropskog instituta za inovacije (EIT) i istakao da je EU veoma uključena u razvoj našeg regiona cijeneći da izazovi sa kojima se suočava ne mogu biti riješeni bez znanja i talenta sa ovog područja.
- Najbolji način za razvoj Zapadnog Balkana je što veće učešće talenata regiona u aktivnostima EU. EIT je glavni motor EU za inovacije i želimo da u što većoj mjeri uključimo partnere sa Zapadnog Balkana u evropske projekte. EIT i EEN objedinjuju svoje snage zbog vas. Uspostavićemo centar EIT u Crnoj Gori kao jedinstveno mjesto za podršku i edukaciju - kazao je Stzelecki.
On je pozvao eksperte i privrednike regiona da budu odskočna daska za evropski sistem inovacija “jer se budućnost gradi na zelenim, digitalnim i održivim osnovama, i hajdemo da je gradimo zajedno“.
Konferencija je nastavila rad kroz četiri tematska panela: digitalna transformacija malih i srednjih preduzeća i izazovi koje ona donosi, uloga EEN-a u jačanju inovacionih ekosistema, sinergija evropskih projekata - Horizon, Interreg, EIT i Digital Europe i zelena tranzicija i cirkularna ekonomija.
FINNO 2025 potvrdio je, kako su naglasili u Privrednoj komori, da regionalna saradnja, inovacije, digitalizacija i zelena tranzicija predstavljaju temelje za jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, dok Crna Gora zauzima prepoznatljivo mjesto u evropskom inovacionom i poslovnom prostoru.

Digitalna transformacija, zelena ekonomija i održivost jačaju konkurentnost

Dr Nina Drakić biće predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) i u narednom četvorogodišnjem mandatu.
To je jednoglasno odlučila Skupština krovne poslovne asocijacije na današnjoj sjednici.
Kako je saopšteno iz PKCG, Drakić je zahvalila na ukazanom povjerenju ističući da to predstavlja potvrdu njenog uspješnog rada kao i rada Stručne službe ove asocijacije.
Najavila je da će u naredne četiri godine fokus Privredne komore biti na zastupanju interesa privrede, promociji i jačanju njene konkurentnosti, te modernizaciji usluga ove asocijacije kroz usklađivanje sa savremenim zahtjevima.
Ona je tokom svog izlaganja posebno naglasila važnost aktivnog uključivanja poslovne zajednice u kreiranje ekonomskih politika kako bi bile usklađene sa realnim potrebama privrede.
- Komora će, kao i do sada, upućivati inicijative donosiocima odluka i raditi na unapređenju mehanizama transparentnosti u vezi sa njihovim statusom, te razvijati ciljane servise za rješavanje ključnih prepreka u poslovanju - naveli su u PKCG.
Drakić je, između ostalog, najavila kreiranje privrednog kompasa, dokumenta koji će se pripremati svake godine i u kojem će biti prikazana mapa inicijativa komore, jasno definisane barijere, predložena rješenja i njihov status.
- Radiće se na uvođenju dodatnih savremenih formata edukacije u PKCG, te obezbjeđivanju veće dostupnosti novih znanja za privrednike. Nastaviće se unapređivanje prezentacija privrede na sajmovima, kao i rad na projektima finansiranim od međunarodnih partnera, posebno Evropske unije, kako bi se članicama omogućila priprema za korišćenje evropskih fondova - naveli su u PKCG.
Drakić je naglasila da će prioritet biti implementacija e-komore, platforme koja omogućava direktnu komunikaciju sa članicama, posebno mikro, malim i srednjim preduzećima, a najavila je i novi koncept Biznis Meet Up koji će služiti za neformalno umrežavanje privrede, finansijskog sektora i inovatora u različitim crnogorskim opštinama, dok će uvođenjem EU Desk-a i EU Ready alata, kompanije moći da procijene spremnost izlaska Na evropsko tržište. Nastaviće se, kako je rekla, programi afirmacije domaće proizvodnje, poput „Snaga je u svima nama”, čiji je cilj podsticanje potrošača na kupovinu domaćih proizvoda i promocija crnogorske privrede.
U okviru njenog mandata biće svečano obilježen i vijek postojanja Privredne komore Crne Gore.
- Podrškom članica Privredne komore, zajedničkim radom možemo osnažiti crnogorsku privredu, raditi na rješavanju ključnih prepreka koje usporavaju rast i konkurentnost. Moja vizija je komora koja povezuje, privreda koja napreduje i budućnosti koju gradimo zajedno - rekla je Drakić.
Predsjednica je pozvala sve privrednike da pokažu zajedništvo kako bi zahtjevi privrede bili još snažnije uvažavani i realizovani od strane donosilaca odluka.
Privrednici su, kažu u PKCG, kroz diskusije dali punu podršku predsjednici Drakić i afirmativno govorili o njenom dosadašnjem radu. Sjednicu je vodio predsjednik Skupštine PKCG Stevan Karadaglić, a u radu su, pored članova Skupštine iz renomiranih crnogorskih kompanija, učestvovali potpredsjednici Pavle D. Radovanović, Dragan Kujović i Nikola Vujović, te generalni sekretar Mitar Bajčeta.

Jednoglasna podrška Nini Drakić za novi mandat

Crnogorska ekonomija je u prošloj godini nastavila rast, iako je došlo do značajnog usporavanja, a akcenat u narednom periodu treba staviti na unapređenje poslovnog ambijenta i diversifikaciju privrede, saopštila je predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić.
- U narednom periodu, poseban akcenat potrebno je staviti na unapređenje poslovnog ambijenta, diverzifikaciju privrede, posebno sektora turizma koji je prepoznat kao glavni pokretač lanca vrijednosti u cijeloj ekonomiji. Takođe, dodatnu pažnju treba usmjeriti na snaženje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora - rekla je Drakić u intervjuu agenciji Mina-business.
Ona je kazala da projekcije međunarodnih organizacija za ovu godinu ukazuju na nastavak umjerenog rasta crnogorske ekonomije, ali sa značajnim izazovima. Prema projekcijama, realni rast bruto domaći proizvod (BDP) očekuje se u rasponu od tri do četiri odsto. Evropska komisija (EK) je nešto optimističnija u odnosu na Svjetsku banku (SB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) i predviđa rast od 4,2 odsto, dok Ministarstvo finansija procjenjuje da će stopa rasta u ovoj godini iznositi 4,8 odsto.
Međutim, kako smatra Drakić, nekoliko faktora ograničava ovaj optimizam.
- Slabija turistička sezona u prošloj godini, zajedno sa planiranim povećanjem poreza na dodatu vrijednost (PDV) na 15 odsto za usluge u turizmu, mogla bi dodatno opteretiti ovaj sektor koji ima dominantnu ulogu u našoj ekonomiji. S obzirom na multiplikativni efekat turizma, posljedice bi se mogle osjetiti i u drugim granama privrede - poručila je Drakić.
Dodatno, kako je istakla, rizici za javne finansije i dalje su prisutni.
- Značajno povećanje minimalnih zarada, redovna indeksacija penzija i smanjenje doprinosa za penzijsko osiguranje povećavaju pritisak na budžet. Očekuje se da će javni dug rasti, kako bi se osigurala sredstva za refinansiranje obaveza koje dospijevaju u ovoj godini. To može uticati na fiskalnu stabilnost i sposobnost sprovođenja strukturnih reformi - smatra Drakić.
Prema istraživanju koje je PKCG realizovala u aprilu prošle godine, privreda je saopštila da očekuje unapređenje poslovnog ambijenta u ovoj godini, ali privrednici ostaju zabrinuti zbog administrativnih barijera, sive ekonomije, rastućih troškova poslovanja, nedostatka kvalifikovane radne snage i ograničenog pristupa izvorima finansiranja.
- Fokus ekonomske politike, u smislu horizontalnih mjera, trebalo bi da bude na olakšanju pristupa finansiranju, podršci zelenoj tranziciji i klimatskoj otpornosti, te sprovođenju digitalne transformacije društva i unapređenja efikasnosti javne administracije, što će podstaći rast i razvoj, odnosno ekonomsku integraciju u EU - saopštila je Drakić.
Ona je, govoreći o ekonomskoj situaciji u prošloj godini, naglasila da je Crna Gora u protekle tri godine bila u samom vrhu liste zemalja sa najbrže rastućim BDP-om, sa prosjekom 8,6 odsto godišnje.
- Iako je rast nastavljen i u prošloj godini, došlo je do značajnog usporavanja. Naime, realna stopa rasta BDP-a za prošlogodišnjih devet mjeseci iznosi tri odsto, dok je u istom periodu 2023. iznosila sedam odsto - precizirala je Drakić.
Rastu je najviše doprinijela lična potrošnja, koja je povećana 8,3 odsto u odnosu na 2023. godinu, podstaknuta rastom minimalnih penzija, zarada i pojačanim kreditiranjem.
Ohrabrujući je i podatak da su bruto investicije u osnovna sredstva rasle po stopi od deset odsto.
Drakić je kazala i da su tokom deset mjeseci prošle godine, kretanja na tržištu rada pratila trend ukupnog rasta ekonomije.
- Priliv stranih direktnih investicija bilježi blagi oporavak u odnosu na negativni trend iz prethodne godine, iako bi bilo poželjno da je struktura povoljnija. Zabilježeni su pozitivni trendovi u trgovini na malo, građevinarstvu, poljoprivredi i prehrambenoj industiji, svim vidovima saobraćaja, osim prevoza robe željeznicom - dodala je Drakić.
Ipak, kako je rekla, strukturni izazovi sa kojima se suočava crnogorska ekonomija i dalje su prisutni. Deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom iznosio je 2,9 milijardi eura, čemu je najviše doprinio pad vrijednosti izvoza električne energije i aluminijuma, uz rast uvoza.
Negativna kretanja zabilježena su u šumarstvu i industriji, posebno u sektoru snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom.
- Turizam kao djelatnost koja ima najveći multiplikativni efekat na našu ekonomiju ostvario je rezulatate koji su ispod očekivanja, što je i bio jedan od najvećih rizika u prošloj godini. Niz faktora kao što su loša avio-povezanost, radovi na putnoj infrastrukturi tokom sezone, jačanje regionalne konkurencije, kao i hronični izazovi sa kojima se suočava turistička privreda, ukazivali su da se tako nešto može desiti - istakla je Drakić.
Ono što, prema njenim riječima, još više zabrinjava, je pad prihoda od turizma četiri odsto za devet mjeseci prošle godine u odnosu na uporedni period 2023.

„Imajući u vidu značaj turizma za cjelokupnu ekonomiju, neophodno je otkloniti rizike koji bi mogli usloviti nastavljanje ovog trenda i u ovoj godini”, poručila je Drakić.

Na pitanje koliko su u prošloj godini na stanje u crnogorskoj ekonomiji uticali eksterni faktori, a u kolikoj mjeri je poslovni ambijent bio definisan internim dešavanjima, Drakić je odgovorila da globalni geopolitički, zdravstveni i klimatski kontekst ima snažan uticaj na uvozno zavisnu i uslužno orijentisanu ekonomiju Crne Gore.

To je čini i izuzetno osjetljivom na eksterne prilike.

„Ekonomski rast u prošloj godini dominantno je podržan kroz ekspanzivne fiskalne mjere i lakšu dostupnost kredita, što je dovelo do rasta potrošnje. Naime, minimalne penzije su početkom godine povećane 52 odsto, na 450 EUR, a u septembru je usvojen program Evropa sad 2, u okviru kojeg je jedna od ključnih reformi povećanje minimalne zarade sa 450 EUR na 600 i 800 EUR i smanjenje doprinosa za penzijsko osiguranje 50 odsto. Usporavanje inflacije i povećanje plata tokom godine dodatno su podstakli rast kroz povećanje raspoloživih prihoda”, kazala je Drakić.

Takođe, kako je dodala, ukupni krediti banaka su na kraju oktobra prošle godine bili veći 15 odsto u odnosu na oktobar 2023, a u strukturi dominatno učešće imaju krediti stanovništva koji čine 41 odsto i bilježe rast od 15 odsto. Krediti dati privrednim društvima iznosili su 1,4 milijarde EUR ili 30 odsto ukupnih kredita i porasli su 12 odsto.

„I prošle godine je naša ekonomija bila pod uticajem pozitivnih i negativnih eksternih faktora, ali ključna karakteristika bila im je umjerenost. Naime, globalna inflacija se polako stabilizuje, što se, imajući u vidu uvoznu zavisnost, umjerenom dinamikom prelilo i na naše tržište. Takođe, u našoj zemlji i dalje borave državljani Rusije, Ukrajine i Turske, što ima pozitivan uticaj na ekonomiju. Međutim, slabiji ekonomski rezultati glavnih evropskih partnera negativno su se odrazili na spoljnu potražnju, investicije, doznake i turizam”, ocijenila je Drakić.

Ona je dodala da ne treba zanemariti ni klimatske prilike, koje su imale značajan uticaj na ekonomiju.
Nepovoljna hidrometeorološka situacija uticala je na pad izvoza električne energije, a mrazevi tokom proljeća i suša tokom ljeta na primarnu poljoprivrednu proizvodnju.
Komentarišući to što se dugi niz godina Crna Gora suočava sa visokim stepenom uvozne zavisnosti, Drakić je saopštila da deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom u kontinuitetu raste i značajno utiče na usporavanje rasta ekonomije.
- Međutim, važno je praviti razliku između deficita koji je nastao usljed uvoza tehnologija ili materijala za realizaciju krupnih infrastrukturnih i razvojnih projekata i deficita čija je struktura dominantno ili u cjelosti sačinjena od proizvoda za finalnu potrošnju, koji ukazuje na veoma nizak stepen konkurentnosti domaće proizvodnje - naglasila je Drakić.
U PKCG su, kako je navela, svjesni da imaju problem pa i dalje ostaju na istom stanovištu - diversifikacija crnogorske ekonomje je neophodna.
- I to je nesporno čini mi se za sve aktere na ekonomsko-političkoj sceni. Pitanje je kako doći do toga. Možemo rješenje tražiti u kratkom, srednjem ili dugom roku, ali prije svega toga važno je da imamo strategiju ili plan kako doći do cilja. Iako naš Ustav propisuje obavezu donošenja plana razvoja takav dokument nemamo, a često smo lišeni osjećaja da strateški promišljamo i planiramo – i tu leži ključni problem. Tek ako zajednički krenemo da strateški pristupamo ovom izazovu možemo očekivati pozitivan ishod. A potencijala nesporno imamo - tvrdi Drakić.
Prema njenim riječima, činjenica je da određene vrste robe, kako poljoprivredne tako i industrijske, Crna Gora ne može da proizvodi i mora ih uvoziti.
- Ali, zato imamo proizvode koji bi uz određene podsticaje mogli biti konkurentni na našem, kao i na međunarodnom tržištu, pa da u određenom dijelu supstituišemo uvoz domaćim proizvodima. Imajući u vidu usitnjenost parcela i status ekološke države, mišljenja sam da fokus treba staviti na proizvodnju organskih i proizvoda visokog kvaliteta, koje je lakše plasirati kroz turističku ponudu, što se smarta izvozom na kućnom pragu - rekla je Drakić.
Takođe, proizvodnja električne energije iz obnovljih izvora, kako smatra, predstavlja ogroman potencijal i u budućnosti će sve više doprinositi smanjenju trgovinskog deficita.
- Naravno, tu je turizam, ali i druge usluge poput transporta i potencijalno razvoja pametnih usluga koje ne treba zanemarivati, već podsticati, imajući u vidu konkurentske prednosti kojima Crna Gora raspolaže - poručila je Drakić.
Da bi proces diversifikacije bio uspješan, kako je naglasila, potrebno je zajedničko, strateško djelovanje donosilaca odluka, akademske i poslovne zajednice, a posebna pažnja mora biti posvećena sinhronizaciji sektorskih strategija.
Na pitanje kakva je, sa stanovišta zakonske regulative, bila prošla godina i da li je Vlada osluškivala potrebe privrede, Drakić je odgovorila da veoma često zakonodavni okvir predstavlja izazov za poslovanje i to ne samo zbog neadekvatno definisanih odredbi i njihovog sprovođenja u praksi, već u pojedinim slučajevima zbog izostanka komunikacije sa privredom u procesu kreiranja propisa.
- Preporuka donosiocima odluka je da privredu uključe u ranoj fazi pripreme zakona kako bi zajednički došli do rješenja i odredbi koje prilikom sprovođenja neće predstavljati nove biznis barijere - navela je Drakić.
Izmjenama zakonskih rješenja bez prethodne najave, kako je upozorila, kreira se nepredvidiv poslovni ambijent, ali i stvaraju problemi privredi, posebno onim sektorima koji poslove ugovaraju mnogo ranije, kao što je slučaj sa sektorom turizma.
- Kao primjer, bez blagovremene najave, imali smo izmjene Zakona o PDV-u, koje pored ostalog, predviđaju povećanje stope PDV-a na smještaj sa sedam na 15 odsto, a hotelijeri su već potpisali ugovore primjenjujući važeću stopu od sedam odsto - navela je Drakić.
Ona je podsjetila da su u toku prošlu godine razmatrana i dva sistemska zakona - Zakon o privrednim društvima i Zakon o radu.
Na zahtjev privrede, nacrti zakona su pripremljeni, ali brojne sugestije privrede nijesu uvažene.
- Kao pozitivan primjer pomenuću da smo uz podršku GIZ-a i u saradnji sa Ministarstvom rada radili na pripremi nacrta zakona kojim treba da se uvode pojam stalnog sezonca i pojednostave procedure zapošljavanja sezonske radne snage, a sve u cilju obezbjeđivanja radne snage koja nedostaje. Stoga je važno donijeti ovo rješenje u što kraćem roku, jer su pripreme za ovogodišnju sezonu uveliko počele, i uspostaviti institut stalnog sezonca na način koji neće opteretiti samo privredu, već i da država prepozna svoje obaveze, što jeste praksa u zemljama u kojima ovaj vid zapošljavanja postoji - saopštila je Drakić.
Dobar primjer zajedničke i uspješne saradnje na pripremi zakona je i Zakon o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti, koji je PKCG pripremila sa predstavnicima ovog sektora i u formi nacrta uputila Ministarstvu ekonomskog razvoja koje ga je stavilo u dalju proceduru uz potpunu uključenost predstavnika privrede.
- U ovoj godini, prije svega, očekujemo usvajanje pomenutih zakona, donošenje podzakonskih akata kao i rad na novim zakonskim rješenjima iz sektora saobraćaja, rudarstva, e-trgovine i drugog - saopštila je Drakić.
Prema njenim riječima, PKCG će i dalje insistirati na stalnoj komunikaciji donosioca odluka sa privredom i njenom uključivanju u pripremu propisa jer stimulativan, stabilan i predvidljiv poslovni ambijent osnov za privlačenje domaćih i stranih investicija.
Govoreći o postavljenom cilju Vlade za ulazak Crne Gore u EU do 2028. godine i spremnosti privrede, Drakić je kazala da je postavljeni cilj ambiciozan, ali ostvariv, pod uslovom da svi akteri – Vlada, privreda i civilno društvo, djeluju sinhronizovano.
- Vjerujem da je crnogorska privreda u značajnoj mjeri spremna kada je u pitanju usklađenost sa evropskim zakonodavstvom, ali predstoji još posla na polju jačanja kapaciteta, digitalne transformacije i podizanja standarda kvaliteta, posebno u malim i srednjim preduzećima - naglasila je Drakić.
Na pitanje da li se u dovoljnoj mjeri “osluškuje puls privrede”, ona je ocijenila da je prostor za unapređenje u tom dijelu uvijek prisutan.
- Privrednici su svakodnevno suočeni sa izazovima u prilagođavanju regulatornim zahtjevima i očekuju aktivnu podršku u vidu jasnih smjernica, edukacije i naprednih digitalnih rješenja. Povratne informacije iz privatnog sektora su neophodne kako bi proces integracija bio efikasan i održiv - rekla je Drakić.
Takođe, kako je dodala, važno je istaći da EU integracije treba posmatrati kao priliku za unapređenje poslovnog ambijenta, povećanje konkurentnosti i otvaranje novih tržišta za crnogorsku privredu.
PKCG će nastaviti da bude pouzdan partner Vladi u ovom procesu, kako bi osigurala da se glas privrede jasno čuje i sa dužnom pažnjom uze u razmatranje.
Na pitanje koje će biti ključne aktivnosti koje će PKCG realizovati u ovoj godini, Drakić je odgovorila da će Komora, u cilju unapređenja poslovnog ambijenta i stvaranja preduslova za dalji ekonomski rast, i u ovoj godini nastaviti aktivnosti usmjerene na analizu uslova i mogućnosti poslovanja, pokretanje inicijativa za donošenje i izmjene zakona i drugih propisa, te praćenju sprovođenja mjera ekonomske politike.
- Takođe, radićemo na poslovnom povezivanju, promovisanju privrednih potencijala i privlačenju stranih investicija organizovanjem poslovnih foruma i nastupa na sajmovima, izdavanjem promotivnih publikacija i kataloga, prezentovanjem privrede posredstvom interneta, društvenih mreža i drugo. Pomenula bih da će crnogorska privreda po prvi put prezentovati svoje potencijale na zajedničkom štandu na sajmu GITEX Berlin 2025, jednom od najvećih tehnoloških sajmova na svijetu. Očekuje nas i prezentovanje naše zemlje na najvećoj svjetskoj izložbi EXPO 2025 koja se održava u Osaki, u okviru koje ćemo organizovati i poslovni forum - navela je Drakić.
Komora će u ovoj godini raditi i na implementaciji 30 projekata finansiranih iz fondova EU i drugih međunarodnih donatora koji su usmjereni na unapređenje znanja i vještina, inovacije, održivo zapošljavanje, cirkularnu ekonomije, zelene javne nabavke, elektronsku trgovinu, digitalnu i zelenu transformaciju malih i srednjih preduzeća, promociju ESG i brojne druge oblasti.
- Ljudski resursi predstavljaju jedan od najvažnijih faktora za uspjeh privrede i društva u cijelini. S tim u vezi, PKCG će nastaviti sa aktivnosti usmjerenim na razvoj sistema obrazovanja za potrebe privrede, i organizovati formalne i neformalne oblike poslovne edukacije, usavršavanja i obuke kadrova u privredi kroz specijalizovane kurseve, predavanja, seminare, radionice - saopštila je Drakić.
U ovoj godini nastaviće sa radom i sudovi pri PKCG.
- Posebno bih pomenula Arbitražni sud gdje smo planirali intenzivnu promociju prednosti arbitraže u odnosu na tradicionalno rješavanje sporova pred sudovima, budući da ovaj vid rješavanja sporova donosi brojne benefite privredi sa aspekta uštede i vremena i novca - zaključila je Drakić.

Drakić: Neophodna diversifikacija ekonomije i unapređenje poslovnog ambijenta

Nastavak evropskog puta Crne Gore najviše će odgovarati privredi, kazao je predsjednik Vlade Milojko Spajić na sastaku sa privrednicima. Privredna komora Crne Gore (PKCG) organizovala je tradicionalni sastanak privrednika sa Spajićem i ministrima, čiji je povod bio dokument „Crnogorska privreda u 2024. godini“ koju je izradila ta asocijacija. Predsjednica PKCG, Nina Drakić, kazala je da u dinamičnom globalnom okruženju, u kojem se ekonomije suočavaju s inflatornim pritiscima, geopolitičkim i trgovinskim izazovima, te usporenim rastom, Crna Gora zbog niza svojih specifičnosti mora brzo i efikasno reagovati kako bi očuvala stabilnost i iskoristila svoje komparativne prednosti. - Pokazalo se da je uprkos tim izazovima, u protekle tri godine naša zemlja bila među najbrže rastućim evropskim ekonomijama, s prosječnom stopom rasta od 8,6 odsto godišnje - navela je Drakić. Ona je kazala da su u ovoj godini usporene ekonomske aktivnosti, sa realnom stopom rasta od tri odsto za devet mjeseci. - Rastu je najviše doprinijela lična potrošnja koja je povećana 8,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu, podstaknuta rastom minimalnih penzija, zarada i pojačanim kreditiranjem - istakla je Drakić. Prema njenim riječima, kvartalne stope rasta u ovoj godini, značajno niže u odnosu na prethodnu, potvrđuju da se stabilan dugoročni ekonomski rast ne može zasnivati samo na snaženju potrošnje. Drakić je rekla da je pred crnogorskom ekonomijom i društvom mnogo izazova. - Intenziviranje dijaloga sa Evropskom unijom (EU) koje treba da rezultira članstvom u ovoj zajednici staviće pred sve nas brojne zahtjeve i zadatke koje ćemo morati ispuniti. To nas dodatno obavezuje na analitičnost i duboko promišljanje pri donošenju mjera i akata koje se odnose na privredu - kazala je Drakić. Ona je poručila da su vrata Komore otvorena, da žele saradnju i dogovor, te da su svjesni da su temelj dostizanja održivog razvoja crnogorske ekonomije. Spajić je istakao da će nastavak evropskog puta Crne Gore najviše odgovarati privredi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122718128_ed3e3824108219a857527161917f0df21dfe8457142b23379ef302ca025320bb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122718128_ed3e3824108219a857527161917f0df21dfe8457142b23379ef302ca025320bb" data-rendition-name="original" width="1417" height="946" loading="lazy" alt="Sastanak premijera sa provrednicima"> <figcaption>Sastanak premijera sa provrednicima(Photo: Privredna komora Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Barijere koje smo imali u prošlosti će polako padati kako budemo pristupali EU i jedinstvenom tržištu. Ne treba da se toga plašimo, već da to iskoristimo. To zavisi primarno od nas koliko budemo vrijedni, pametni i strateški orijentisani - rekao je Spajić. On smatra da Crna Gora ispunjava uslove da ulaskom u EU postane članica eurozone. Spajić je naglasio važnost razvoja infrastrukture kroz nastavak izgradnje druge dioice autoputa, brzih cesti i Jadransko-jonskog autoputa, valorizaciju aerodroma imajući u vidu da je već upućen poziv ponuđačima zadostavljanje finalnih ponuda, razvoj Luke Bar kroz opredjeljenje Vlade da objedini lučko područje i na taj način valorizuje taj vrijedan resurs. On je saopštio privrednicima planove koji se odnose na rješavanje problema nedostatka radne snage kao jedne od ključnih prepreka za dalji razvoj biznisa kroz usvajanje zakona o stalnom sezoncu i o strancima. U dijelu diversifikacije turističke privrede i produžetka turističke sezone, Spajić je upoznao privrednike sa odukom Vlade da ukine vize za građane Saudijske Arabije i Bahreina i uvođenje olakšice za jahte što će doprinijeti razvoju nautičkog turizma i privlačenju visokoplatežnih turista, što je Privredna komora pozdravila. On je najavio početak rada Razvojne banke, kao i Kreditno-garantnog fonda, i naglasio važnost usvajanja Prostornog plana Crne Gore. Kada su u pitanju zloupotrebe bolovanja, na šta su posebno ukazali privrednici, iz Vlade su saopštili da je u ovoj godini broj zloupotreba kada je u pitanju broj dana bolovanja smanjen za gotovo trećinu. Govoreći o projektu Velje Brdo, Spajić je najavio pokretanje sajta kako bi se utvrdilo interesovanje za stanove koji će biti izgrađeni. On smatra da nosilac izgradnje ovog naselja treba da bude domaći građevinski sektor. Spajić je istakao da će sva pitanja od važnosti za poslovni ambijent, uključujući sedmočasovno radno vrijeme, rješavati u dijalogu sa privredom. Privrednici u Crnoj Gori ukazali su na potrebu za jačanjem saradnje između Vlade i privrednog sektora kako bi se ostvarili bolji rezultati i iskoristili potencijali programa Evropa sad 2. Oni su istakli važnost rješavanja problema radne snage, jer trenutni deficit kvalifikovanih radnika ozbiljno utiče na efikasnost i održivost poslovanja. Privrednici su ukazali na važnost poljoprivrede za održivi ekonomski razvoj i zaustavljanje depopulacije sjevera. - Zato je neophodno u najvećoj mogućoj mjeri podsticati razvoj ove grane, najmanje udvostručiti agrobudžet, obezbijediti premije, ali i dovesti putnu infrastrukturu do proizvođači - navodi se u saopštenju PKCG. Zabrinutost je, kako je saopšteno, izražena u vezi sa zloupotrebama bolovanja, te planovima o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena, koji bi mogli izazvati dodatne troškove. Navodi se da je naglašena važnost rješavanja administrativnih barijera i ubrzanja procesa izdavanja dozvola, čime bi se podstakao razvoj investicija i omogućio brži rast. - Istaknuta je potreba za većom digitalizacijom i modernizacijom javnih usluga kako bi se olakšala komunikacija između privrede i države, smanjila birokratija i unaprijedila efikasnost poslovanja. Posebno je ukazano na izazove u sektoru trgovine, uključujući sivu ekonomiju, otežanu naplatu potraživanja i posljedice odluka o ograničavanju marži bez konsultacija sa privrednicima - dodaje se u saopštenju. Iz PKCG su rekli da privrednici očekuju hitno stavljanje u funkciju poslovnih zona, kako bi se privukle investicije. Bankarski sektor je ukazao na važnost unapređenja finansijske infrastrukture, uključujući implementaciju SEPA sistema, ali i potrebu za balansiranjem propisa kako bi se izbjegli negativni efekti na privredu. Kako je saopšteno, naglašena je važnost podrške ICT sektoru, koji bilježi kontinuirani rast i može imati još veći doprinos razvoju ekonomije ako se dodatno stimulišu domaće kompanije. Privrednici su istakli značaj socijalnog dijaloga kao temelja stabilnosti i razvoja društva, pozivajući na reforme koje bi obezbijedile ravnopravno učešće reprezentativnih socijalnih partnera. Na sastanku su učestvovali potpredsjednici Vlade Nik Đeljošaj i Vladimir Joković, ministar energetike Saša Mujović, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić, šef kabineta premijera Branko Krvavac, kao i visoki predstavnici ministarstava. Đeljošaj se osvrnuo na zakon koji limitira kamatne stope čiji je cilj usaglašavanje sa EU i zaštita građana. Mujović je istakao važnost kompletiranja transbalkanskog koridora koji predstavlja preduslov za postavljanje druge žile podmorskog kabla prema Italiji. Nišić je govorila o značaju Zakona o stalnom sezonskom radniku koji će donijeti brojne olakšice kada je u pitanju zapošljavanje, i kazala da se radi na tome da se olakša dobijanje dozvola za privremeni i povremene poslove. Ona je najavila i usvajanje novog zakona o reprezentativnosti sindikalnih i poslovnih udruženja.

Spajić: Privreda će imati najviše koristi od evropskog puta

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: nina-drakic