Na današnjem ročištu na suđenju bivšoj direktorici Agencije za sprječavanje korupcije Jeleni Perović i njenoj pomoćnici Nini Paović, koje Specijalno državno tužilaštvo tereti za zloupotrebu položaja, svjedočile su uposlenice ASK-a Jelena Dajković i Jovana Pajović o varijabilama koje su dobijale na osnovu prekovremenog rada. &nbsp;
&nbsp;Na pitanje tužiteljke, Dajković je kazala da je radila prekovremeno i za to dobijala zakonom određenu naknadu, dok Pejović nije imala mnogo prekovremenih sati. Obje su konstatovale da je bio povećan obim posla Agencije dok je na čelnoj poziciji u ASK-u bila Jelena Perović. &nbsp;
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja. One su kategorično negirale navode iz optužnog akta.
Prije podizanja optužnice izvedena je spektakularna akcija kada je više desetina pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja upalo u prostorije Agencije za sprječavanje u Podgorici da bi privelo Perović.&nbsp;
Naredno ročište zakazano je za utorak 14. oktobar. &nbsp;
 
&nbsp;

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

,,U ASK-u se puno radilo...”

Suđenje bivšoj direktorici ASK-a Jeleni Perović i njenoj pomoćnici Nini Paović, koje Tužilaštvo tereti za zloupotrebu položaja, odgođeno je za 10. oktobar jer su službenici i namještenici u Višem sudu započeli štrajk od 11 h do 12 h.
Suđenje je bilo zakazano za 10.30 i trebalo je da bude saslušano pet svjedoka.
Branilac Perović, advokat Nikola Martinović kazao je da u 12 h ima drugi predmet u Višem sudu i da na tom ročištu mora da bude.
Saradnici iz suda započeli su štrajk zbog loših uslova i malih plata.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
One su kategorično negirale navode iz optužnog akta.

Marija Žižić

Suđenje Perović i Paović odgođeno za 10. oktobar

Sudija Višeg suda u Podgorici Nada Rabrenović prekršila je Etički kodeks sudija jer je 10. aprila zabranila novinarima da prisustvuju javnom ročištu - kontroli optužnice protiv bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelene Perović i njene nekadašnje pomoćnice Nine Paović, utvrdila je Komisija za etički kodeks sudija kojom predsjedava advokat Dražen Medojević. Odluku je danas potvrdio Sudski savjet odbivši kao neosnovan prigovor sudije Rabrenović na odluku komisije. Preispitivanje postupanja Rabrenovićeve prema novinarima u aprilu je pred Komisijom za etički kodeks sudija inicirala predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, koja je ocijenila da su postupkom njene koleginice iz Višeg suda “narušeni principi stručnosti, profesionalnosti i radne posvećenosti, integritet sudijske funkcije i javnost postupka”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707140732_39fd02b7c54a7e0eb7aac18a9cfa5c0497770e9421a9067a10243dfb99572712.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250707140732_39fd02b7c54a7e0eb7aac18a9cfa5c0497770e9421a9067a10243dfb99572712" data-rendition-name="original" width="850" height="567" loading="lazy" alt="Valentina Pavličić"> <figcaption>Valentina Pavličić(Photo: Vrhovni sud)</figcaption> </figure>  Sudija Rabrenović je nekoliko minuta pred početak kontrole optužnice 10. aprila, preko policijskog obezbjeđenja, poručila novinarima da ne mogu da prisustvuju ročištu jer nema mjesta. Mediji zbog toga nijesu mogli da izvijeste javnost šta su izjavili ni zastupnici optužnice protiv Jelene Perović i Nine Vlaović, kao ni te dvije osumnjičene za zloupotrebu službenog položaja i njihovi branioci. Sudija Rabrenović je u izjašnjenju, koje je od nje tražila Pavličić, potvrdila da “zbog nedostatka prostornog kapaciteta” nije bilo omogućeno novinarima da prate i izvijeste javnost o kontroli optužnice protiv Perović i Paović. Pavličić je izjašnjenje tražila i od predsjednika Višeg suda u Podgorici, Zorana Radovića, koji joj je, potom, ukazao da je saopštenje o kontroli optužnice objavljeno na sajtu suda istog dana kada je ročište i održano. Radović je tog dana, objavio je ranije Libertas, odbio da primi novinare i odgovori im zbog čega im je zabranjeno da rade iako je ročište bilo otvoreno za javnost. Za razliku od njega, novinare su primile sudija Vesna Kovačević, ujedno i portparolka suda, a potom i predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Valentina Pavličić. Obje su bile neprijatno iznenađene postupkom koleginice. Libertas je tih dana, u više navrata, tražio zapisnik sa kontrole optužnice od Višeg suda u Podgorici. Iz te sudske institucije su na kraju uputili novinara na šturo saopštenje, objavljeno na njihovom sajtu, iz kojeg javnost nije mogla da sazna šta su izjavili ni zastupnici optužnice protiv Perović i Vlaović, kao ni te dvije osumnjičene za zloupotrebu službenog položaja i njihovi branioci. U međuvremenu, sudija Rabrenović je potvrdila optužnicu protiv njih, o čemu su javnost obavijestili, takođe, objavom na internet stranici.

Portal ETV

Nada Rabrenović prekršila Etički kodeks sudija

Početak suđenja bivšoj direktorici ASK-a Jeleni Perović i njenoj nakadašnoj pomoćnici Nini Paović, koje se terete za zloupotrebu položaja, odgođeno je u Višem sudu jer je jedan od advokata tražio izuzeće sudije Nikole Boričića.
Branilac Paović, advokat Petar Martinović kazao je da je sudija Boričić bio stranka u Upravnom postupku a taj postupak se vodio u Ageniciji za sprečavanje korupcije.
- Sudija Boričić imao je status stranke gdje je utvrđeno da se krši predmetni zakon zato je prisutna sumnja da bi sudija Boričić mogao biti pristrasan u ovom postupku - kazao je Petar Martinović.
Sudija Boričić je zakazao naredni pretres za 22. jul.
Jelena Perović je nakon toga iznijela prigovor i pozvala se na Zakon o krivičnom postupku koji ukazuje da nakon zahtjeva za izuzeće ne može biti preduzeti nijedna procesna radnja.
- Kako se odlaganjem i zakazivanjem ročišta preduzima radnja smatram da je povrijeđen zakon jer je prejudicirana odluka predsjednika Višeg suda - kazala je Perović.
Ona je dodala da je iz ovog sluča bio izuzet i predsjednik Višeg suda Zoran Radović.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i Paović zbog sumnje da su počinile &nbsp;krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dg2x38rKvitg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Iz Specijalnog državnog tužilaštva ranije je saopšteno da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Tužilaštvo je tereti da navodno sebi i drugima nezakonito pribavila korist veću od 60.000 eura od avgusta 2020.do februara 2024. godine.
Perović i Paović na ročištu za kontrolu optužnice kategorično su negirali navode SDT.
Branilac Perović, advokat Nikola Martinović kazao je da je proces protiv njegove klijentkinje politički motivisan.

1250x600

Odbrana Paović tražila izuzeće sudije Boričića

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) podignutu protiv bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Jelene Perović i njene tadašnje pomoćnice Nine Paović, zbog sumnje da su počinile više krivičnih djela u vezi s nezakonitim postupanjem u okviru institucije, saopšteno je iz tužilaštva.
Prema navodima SDT-a, Perović se tereti da je, u svojstvu službenog lica, u više navrata nezakonito raspolagala budžetskim sredstvima Agencije, omogućavajući isplate članovima Savjeta ASK bez pravnog osnova. Takođe se tereti za nezakonitosti u postupcima zapošljavanja, uključujući uvrštavanje kandidata u uži izbor mimo odluka konkursne komisije, kao i za korišćenje službenih resursa u privatne svrhe.
Njena pomoćnica Nina Paović optužena je da je postupala po nalogu direktorice i pomagala u izvršenju više navedenih radnji, uključujući davanje naloga za isplate bez pravnog osnova i učestvovanje u neregularnim konkursima za zapošljavanje. Paović je, prema tužilaštvu, više puta tražila od zaposlenih da postupe po nalogu direktorice, iako su ih prethodno upozorili na moguću nezakonitost takvih odluka.
U saopštenju SDT-a se navodi da su radnje za koje se Perović i Paović terete dovele do narušavanja zakonitosti rada Agencije i omogućavanja nezakonite koristi drugim licima.
Advokat Nikola Martinović nakon ročišta za kontrolu optužnice 10 aprila kazao je novinarima da se radi o politički motivisanom postupku i da su osporili sve navode iz optužnog akta.&nbsp;
Sudu su predali i dokument kako je predsjednik Tužilačkog savjeta sebi i članovima dijelio naknade na identičan način kako je to radila Perović koju je Tužilaštvo optužilo.
- Mi smo pokazali sudiji nešto što je neobično - da Tužilaštvo postupa na identičan način na koji je postupala i Jelena Perović ali da nju za to optužuju a za sebe koriste novac koji im država opredjeljuje za te naknade – kazao je tada Martinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmartinovic-politicki-motivisan-proces-predali-smo-dokument-kako-je-predsjednik-tuzilackog-savjeta-sebi-i-clanovima-dijelio-naknade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Viši sud potvrdio optužnicu protiv Perović i Paović

Ročište za kontrolu optužnice protiv bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Jelene Perović i njene pomoćnice Nine Paović zakazano je za 10. april.
To je Portalu ETV potvrđno iz Višeg suda.
Kako je Portal ETV već objavio, dokaze protiv njih će cijeniti sutkinja Nada Rabrenović pošto je predsjednik Višeg suda Zoran Radović odbio zahtjev advokata Nikole Martinovića o njenom izuzeću.
Advokat Martinović je, na ročištu 18. februara, obrazložio da je sutkinja Rabrenović postupala u vijeću koje je odredilo mjere nadzora Jeleni Perović i podsjetio da je Ustavni sud usvojio njegovu žalbu i da je u toj odluci konstatovano da vijeće, koje je činila i sutkinja Rabrenović, nije bilo objektivno i nije cijenilo da li su te mjere neophodne u demokratskom društvu.
Sutkinja Rabrenović je kazala da će spise predmeta dostaviti predsjedniku Višeg suda Zoranu Radoviću na odlučivanje.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Oni su ranije saopštili da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Njoj je 4. decembra ukinuta mjera nadzora - zabrana napuštanja stana.
Perović je ranije, gostujući na Televiziji E, kazala da vjeruje da ništa što se dešavalo sa njenim slučajem nije bilo slučajno, te da je na samom početku djelovalo kao skrivena kamera.
- Sami ulazak SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, sve dalje što se dešavalo, ne mogu da pripišem neznanju, nikakvim greškama... Jer, to su osnovni pravni postulati - poručila je tada Perović.
Ona je kazala kako vjeruje da se kao direktorica Agencije za sprečavanje korupcije zamjerila svima koji krše zakon i kriju koruptivne radnje. Kaže da takvih nije mali broj, naročito među pripadnicima aktuelne vlasti.
- Tri godine se gradio slučaj protiv mene. Gradio se, prije svega, medijski, uz pomoć određenih političkih struktura. U jednom trenutku to je urodilo plodom. SPO je uletio u Agenciju za sprečavanje korupcije. Za takav slučaj ulaska u jednu državnu instituciju nikada u životu nijesam čula. Ali, oni su postigli svoj cilj. Dobili su Agenciju za sprječavanje korupcije. Više nema niko da im ukaže da se kriju iza određenih izmjena, koje imaju visoke korupcijske rizike. Meni je, apsolutno, nesporna činjenica da je ovo bilo politički motivisano. Postavlja se samo pitanje ko koga kontroliše. Da li (Aleksa) Bečić kontroliše Specijalno državno tužilaštvo, ili tužilaštvo kontroliše njega i njegove kolege iz partije - poručila je ranije bivša direkotrica ASK-a.

Anja Ivanović

Ročište za kontrolu optužnice protiv Perović i Paović 10. aprila

Sutkinja Višeg suda Nada Rabrenović razmatraće optužnicu protiv bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović i njene nakadašnje pomoćnice Nine Paović, koje se terete za zloupotrebu položaja.
Predsjedik Višeg suda Zoran Radović odbio je zatjev advokata Nikole Martinovića koji je na ročištu za kontrolu optužnice 18. februara zatražio izuzeće sutkinje Rabrenović, potvđeno je Portalu ETV iz Višeg suda.
- Rješenjem Apelacionog suda odbijen je zahtjev za izuzeće predsjednika Višeg suda, a rješenjem predsjednika suda odbijen je zahtjev za izuzeće sutkinje Rabrenović – saopštili su iz Višeg suda.
Na ročištu od 18. februara Advokat Martinović je obrazložio da je sutkinja Rabrenović postupala u vijeću koje je odredilo mjere nadzora Jeleni Perović. On je podsjetio da je Ustavni sud usvojio njegovu žalbu i da je u toj odluci konstatovano da je vijeće koje je činila i sutkinja Rabrenović nije bilo objektivno i nije cijenilo da li su te mjere neophodne u demokratskom društvu.
Sutkinja Rabrenović je kazala da će spise predmeta dostaviti predsjedniku Višeg suda Zoranu Radoviću na odlučivanje.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva ranije je saopšteno da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Perović je 4. decembra ukinuta mjera nadzora -zabrana napuštanja stana.
Ona je ranije gostujući na Televiziji E kazala da je imala dovoljno vremena da se uvjeri da slučajnih grešaka nema. Vjeruje da što god se dešavalo u vezi sa njenim slučajem nije bilo slučajno, a sam je početak djelovao kao, kako je kazala, skrivena kamera.
- Sami ulazak SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, sve dalje što se dešavalo, ne mogu da pripišem neznanju, nikakvim greškama... jer, to su osnovni pravni postulati– poručila je tada Perović.
Ona je kazala kako vjeruje da se kao direktorica Agencije za sprečavanje korupcije zamjerila svima koji krše zakon i kriju koruptivne radnje. Kaže da takvih nije mali broj, naročito među pripadnicima aktuelne vlasti.
- Tri godine se gradio slučaj protiv mene. Gradio se, prije svega, medijski, uz pomoć određenih političkih struktura. U jednom trenutku to je urodilo plodom. SPO je uletio u Agenciju za sprečavanje korupcije. Za takav slučaj ulaska u jednu državnu instituciju nikada u životu nijesam čula. Ali, oni su postigli svoj cilj. Dobili su Agenciju za sprječavanje korupcije. Više nema niko da im ukaže da se kriju iza određenih izmjena, koje imaju visoke korupcijske rizike. Meni je, apsolutno, nesporna činjenica da je ovo bilo politički motivisano. Postavlja se samo pitanje ko koga kontroliše. Da li (Aleksa) Bečić kontroliše Specijalno državno tužilaštvo, ili tužilaštvo kontroliše njega i njegove kolege iz partije – poručila je bivša direkotrica ASK-a.

Sutkinja Rabrenović će razmatrati optužnicu protiv Perović i Paović

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) danas je Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici predalo optužnicu protiv bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelene Perović i pomoćnice direktora te institucije Nine Paović.
U saopštenju se navodi da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Optužnica protiv Nine Paović, kako piše u saopštenju SDT-a, predata je zbog dva produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
- Optužnica je podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je okrivljena J.P., u periodu od 21. avgusta 2020. do 20. marta ove godine, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavljala sebi korist i imovinsku korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanosila štetu, jer je, kao direktorica Agencije za sprječavanje korupcije, izabrana odlukom Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim je propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana u skladu sa propisima donosi radno tijelo koje ih je izabralo, za sebe i u svoju korist, donosila rješenja o isplati uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada i rješenja o varijabilnom dijelu zarade, iako je za njihovo donošenje ovlašćen Savjet Agencije za sprječavanje korupcije, a u rješenja o isplati uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada unosila i neistinite podatke o broju prekovremenih radnih časova u kojima nije radila duže od punog radnog vremena ili koji ne odgovaraju njenom ostvarenom radu dužem od punog radnog vremena, na osnovu kojih joj je isplaćivana uvećana zarada, pa je tako sebi pribavila imovinsku korist, a oštećenoj nanijela štetu u ukupnom bruto iznosu od &nbsp;5.796,53 eura - navodi se u objavi SDT-a.
Navode da iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku postoji osnovana sumnja da je Perović u periodu od 22. novembra 2021. do 20. marta ove godine protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja pribavljala drugom imovinsku korist, a Crnoj Gori nanosila štetu.
- Jer je donosila rješenja o isplati uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada za svoje pomoćnike, okrivljenu N. P. i B. V., u koja je unosila neistinite podatke o broju prekovremenih radnih časova u kojima pomoćnici nijesu radili duže od punog radnog vremena ili koji ne odgovaraju njihovom ostvarenom radu dužem od punog radnog vremena, na osnovu kojih im je isplaćivana uvećana zarada po osnovu dodatka na osnovnu zaradu za prekovremni rad, pa je tako okrivljenoj N.P. pribavila imovinsku korist u ukupnom bruto iznosu od 4.704,03 eura, a B.V., u ukupnom bruto iznosu od &nbsp;5.109,65 eura - dodaju u SDT-u.
Utvrđeno je, ističu u SDT-u, da postoji osnovana sumnja i da je Perović u periodu od 20. avgusta 2020. do 19. jula prošle godine, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavljala drugom korist i imovinsku korist a Crnoj Gori nanosila štetu, jer je, suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Zakonu o sprječavanju korupcije, kojom je propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana u skladu sa propisima donosi organ koji ih je izabrao, donosila privremena rješenja kojima je utvrđivala pravo na naknadu predsjedniku i članovima Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije: M.R., Z.V., R.H., G.V. i G.Č., iako je za njihova donošenja ovlašćena Skupština Crne Gore, koja bira članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije.&nbsp;
- A utvrđene naknade su bile više od zakonom propisane, pa im je donošenjem odluka o utvrđivanju prava na naknadu i njenoj visini, za koje nije bila ovlašćena, pribavila korist, a odobravanjem plaćanja po tim odlukama i imovinsku korist u bruto iznosu, i to predsjedniku Savjeta od ukupno 15.943,22 eura, a članovima od ukupno 26.578,48 eura - dodali su u SDT.&nbsp;
U SDT-u kažu da postoji i osnovana sumnja i da su Perović i Paović u periodu od 16. jula 2021. do 25. decembra prošle godine protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, suprotno Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Uredbi o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru, po kojima pravo na naknadu troškova smještaja i prevoza u inostranstvu, za vrijeme službenog putovanja pripada zaposlenom, odobravale plaćanje sa računa Agencije za sprječavanje korupcije troškove putovanja u inostranstvo.
- I to: četiri puta u Sjevernu Makedoniju, dva puta u Sloveniju i Hrvatsku, kao i u Albaniju, Austriju, Belgiju, Bugarsku, Egipat, Moldaviju, Kosovo, Francusku i Sjedinjene Američke Države, na ime smještaja i prevoza za N. L., koji, u smislu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, nije zaposleni u javnom sektoru, već je sa njim okrivljena J.P., kao sa drugom ugovornom stranom i izvršiocem određenih poslova, u periodu od 20. juna 2021.godine do 24. novembra prošle godine, zaključivala ugovore o djelu, pa su mu tako pribavile imovinsku korist u ukupnom iznosu od 19.410,94 eura - piše u optužnici SDT-a.&nbsp;
U SDT-u sumnjaju da je Perović putovanje u Ljubljanu sa ćerkom predstavila kao službeno putovanje kako bi troškove naknadila kao troškove prevoza u inostranstvu i svojeručno potpisala zahtjev upućen Državnom trezoru Ministarstva finansija.
- Čime je odobrila da joj se sa računa Agencije za sprječavanje korupcije, na ime troškova navodnog službenog putovanja u inostranstvo, isplati ukupno 542,20 eura, pa je sebi pribavila korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u isplaćenom iznosu - naveli su u SDT.&nbsp;
Sumnjaju i da su Perović i Paović od 24. novembra do 11. decembra &nbsp;zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavile drugom imovinsku korist jer kažu da je Perović kao direktorica Agencije za sprječavanje korupcije i naručilac posla, sa N. L., kao izvršiocem, zaključila ugovor o djelu, od 24. novembra 2023. godine - kojim su se kao ugovorne strane sporazumjele da će izvršilac izvršavati poslove koji se odnose na tehničku pomoć prilikom sačinjavanja izvještaja o izvršenim provjerama, tehničku pomoć prilikom izrade statističkih izvještaja, pomoć pri sortiranju i raspoređivanju dokumentacije, pomoć pri evidentiranju dokumentacije, pomoć pri odlaganju dokumentacije u određene registre, pripremu, organizovanje i podršku prilikom organizovanja službenih putovanja u zemlji i inostranstvu, u periodu od 27. novembra do 27. decembra 2023. godine, za nadoknadu u neto iznosu od 1.000,00 eura.
- Da bi, za vrijeme trajanja tog ugovora, okrivljena J.P. sa N.L., 1. decembra 2023. godine, zaključila još jedan ugovor o djelu, koji nije zaveden kroz djelovodnik, i to za period od 1. do 10. decembra 2023. godine, za iste poslove - priprema, organizovanje i podrška prilikom organizovanja službenih putovanja u zemlji i inostranstvu, a za nadoknadu u neto iznosu od 1.909,95 eura, nakon čega je okrivljena N. P., kao pomoćnica direktorice Agencije za sprječavanje korupcije, po prethodnom dogovoru sa okrivljenom direktoricom, na nezavedeni ugovor o djelu, svojeručno upisala broj, kako bi lažno predstavila da je unijet u djelovodnik, a potom svojeručnim potpisom, na zahtjevima za plaćanje upućenim Državnom trezoru Ministarstva finansija, odobrila da se, sa računa Agencije za sprječavanje korupcije, po tom ugovoru i izvrši isplata iznosa neto nadoknade izvršiocu, iako je znala da se radi o plaćanju za iste poslove za koje je već zaključen ugovor o djelu, od 24. novembra 2023.godine, pa je sa računa Agencije za sprječavanje korupcije N.L., bez pravno valjanog osnova, plaćeno 1.909,95 eura, u kom iznosu su mu okrivljene pribavile imovinsku korist, a oštećenoj nanijele štetu, dok je, 20. decembra 2023. godine, sa računa Agencije za sprečavanje korupcije, istom isplaćen iznos i od 1.000,00 eura, po ugovor o djelu, od 24. novembra 2023. godine - kazali su u SDT.
Postoji, kažu, i osnovana sumnja i da je Perović u periodu od 23. jula 2022. do 23. februara ove godine mobilne telefone:“Iphone 13 Pro max”, vrijednosti 1.508,93 eura, “Iphone 14 Pro” 256 GB, vrijednosti 1.147,85 eura, Samsung A52S, vrijednosti 440,49 eura, „Iphone 11 Pro Max“, vrijednosti 862,39 eura, “Iphone 14 Pro, 128 GB, vrijednosti 1.142,38 eura, Samsung A53, vrijednosti 475,28 eura i Samsung S22 Ultra 5G, vrijednosti 1.066,36 eura - koji su bili svojina Agencije za sprječavanje korupcije, predavala na korišćenje ili u svojinu svojoj maloljetnoj kćerki i svom ocu, koji nijesu bili zaposleni u Agenciji, maloljetnoj kćerki N.L., sa kojim je okrivljena zaključivala ugovore o djelu, a koja nije bila zaposlena u Agenciji, V.P., majci okrivljene N.P., pomoćnice direktorice Agencije, koja nije bila zaposlena u Agenciji i M.R., predsjedniku Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, koji je mobilni telefon koristio i po isteku mandata.
- Na koji način im je pribavljala korist u vidu neovlašćenog korišćenja mobilnog telefona u svojini Agencije, odnosno u visini vrijednosti mobilnih telefona koje im je predala u svojinu, a oštećenoj nanijela štetu u iznosu od 4.068,40 eura, koja odgovara ukupnoj vrijednosti u svojinu datih mobilnih telefona - dodali su u SDT.
U SDT-u navode da postoji osnovana sumnja da je Perović od 30. jula 2020. do 13. septembra ove godine zahtijevala od “Crnogorskog telekoma” da pretplatnički broj njene maloljetne kćerke, koja nije bila zaposlena u Agenciji, bude kao službeni obuhvaćen tarifnim paketom “Smart Biznis Intro”, čiji je korisnik Agencija za sprječavanje korupcije.
- Pa je ovlašćeno lice “Crnogorskog Telekoma”, po osnovu tog zahtjeva, sa okrivljenom zaključilo pretplatnički ugovor kojim je Agencija za sprječavanje korupcije, zasnovala pretplatnički odnos za postpaid mobilnu telefoniju po osnovu izabranog tarifnog paketa na neodređeno vrijeme i za taj pretplatnički broj, a ugovorom se obavezala i da uredno i blagovremeno plaća račun za korišćenje, pa je tako, u periodu od 18. septembra 2020. godine do 13. septembra ove godine, Agencija za sprječavanje korupcije, po odobrenju okrivljene, plaćala mjesečne račune za broj njene kćerke, u ukupnom iznosu od 888,54 eura, na koji način je okrivljena sebi, kao roditelju maloljetnog djeteta koje je dužna da izdržava, pribavila imovinsku korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijela štetu - piše u optužnici SDT.&nbsp;
Oni sumnjaju i da je Perović &nbsp;11. novembra 2021. godine svojim potpisom i službenim pečatom ovjerila službenu ispravu sa neistinitom sadržinom i takvu ispravu upotrijebila u službi kao da je istinita.
- Jer je za potrebe registracije učesnika na IX zasijedanju Konferencije država članica ugovornica Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije, koja se održavala od 13. do 17. decembra 2021. godine, u Egiptu, svojim potpisom i službenim pečatom Agencije ovjerila službenu ispravu - obavještenje naslovljeno Generalnom direktoratu za multilateralne poslove Ministarstva vanjskih poslova, koje je sadržalo neistiniti podatak da je N. L. samostalni referent u Agenciji, u kojem svojstvu će predstavljati Agenciju za sprječavanje korupcije, iako je znala da je on u tom periodu bio angažovan po osnovu ugovora o djelu, kao izvršilac poslova koji se odnose na tehničku pomoć prilikom sačinjavanja izvještaja o izvršenim provjerama, tehničku pomoć prilikom izrade &nbsp;statističkih izvještaja, pomoć pri sortiranju i raspoređivanju dokumentacije, pomoć pri evidentiranju dokumentacije, pomoć pri odlaganju dokumentacije u određene registre, angažovanje po potrebi za vožnju zaposlenih na službeno putovanje, pa je takvo obavještenje istog dana poslala Ministarstvu, a na osnovu kojeg je Agencija dobila kredencijal ministra vanjskih poslova za učešće N. L. kao člana delegacije Crne Gore na Konferenciji, u svojstvu samostalnog referenta u Agenciji za sprječavanje korupcije - navode u SDT.&nbsp;
Sumnjaju i da je Perović 7. novembra prošle godine potpisom i službenim pečatom ovjerila službenu ispravu sa neistinitom sadržinom za potrebe procesa izdavanja viza tipa A2, radi učešća predstavnika Agencije za sprječavanje korupcije na 10. sjednici Konferencije država potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije (UNCAC), koja se održavala od 11. do 15. decembra prošle godine, u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Svojim potpisom i službenim pečatom Agencije ovjerila službenu ispravu - molbu za asistenciju u procesu izdavanja viza, naslovljenu Generalnom direktoratu za konzularne poslove i saradnju sa iseljeništvom Ministarstva vanjskih poslova, koja je sadržala neistiniti podatak da je N. L. zaposleni u Agenciji, iako je znala da je bio angažovan u Agenciji po osnovu ugovora o djelu, kao izvršilac poslova koji se odnose na tehničku pomoć prilikom sačinjavanja &nbsp;izvještaja o izvršenim provjerama, tehničku pomoć prilikom izrade statističkih izvještaja, pomoć pri sortiranju i raspoređivanju dokumentacije, pomoć pri evidentiranju dokumentacije, pomoć pri odlaganju dokumentacije u određene registre, pripremu, organizovanje i podršku prilikom organizovanja službenih putovanja u zemlji i inostranstvu i da, u smislu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, nije zaposleni, pa je molbu istog dana poslala Ministarstvu, na osnovu koje je ono uputilo Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici molbu za izdavanje odgovaraćuje vize i za N. L., koja mu je potom i izdata - piše u optužnici.&nbsp;
Postoji, kažu u SDT, osnovana sumnja da je Nina Paović 24. maja i 20. jula prošle godine protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavljala korist Perović.
- Koja je Odlukom Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije &nbsp;izabrana za direktoricu te Agencije, suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim je propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana u skladu sa propisima donosi radno tijelo koje ih je izabralo, donosila rješenja o uvećanju zarade za rad u dane državnih praznika - Dana nezavisnosti i Dana državnosti, na osnovu kojih je okrivljenoj J.P. isplaćena uvećana zarada po osnovu rada u dane državnih praznika u ukupnom iznosu od 536,78 eura i tako joj je pribavila korist u vidu odluke za čije donošenje nije bila ovlašćena - naveli su u SDT.
U optužnici je predloženo da se Perović izreknu mjere nadzora - privremeno oduzimanje putne isprave i &nbsp;obaveza povremenog javljanja određenom državnom organu - Upravi policije.

SDT predalo optužnice protiv Perović i Paović

Kancelarija Bojane Ćirović, zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, tužila je preko zakonskog zastupnika bivšu zamjenicu direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Ninu Paović, zahtijevajući da ona vrati stan koji je 2020. godine kupila po povoljnim uslovima od Osnovnog suda na Cetinju jer ,,nije ispunila ugovornu obavezu da ostane pet godina da radi u Osnovnom sudu u Cetinju“ – iako takav uslov ne postoji u ugovoru koji je Paović potpisala! TUŽBA Dnevni list ,,Vijesti“ objavio je u subotu 2. novembra, pozivajući se na izvore iz kancelarije zaštitnice Ćirović, da ,,država traži da Paović vrati stan, zato što nije ostala na radnom mjestu u cetinjskom Osnovnom sudu pet godina, kako je to bilo predviđeno ugovorom“.&nbsp; U tekstu se navodi da je Paović u oktobru 2018. godine sa tadašnjom predsjednicom Osnovnog suda na Cetinju Jelenom Perović sklopila ugovor o kupoprodaji stana od 48 metara i pripadajuće ostave od sedam kvadrata po povoljnim uslovima, za iznos od 18.419 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105021120_8de9b16fec2522e43b517e0f4f82969cad2e65af0dec58a954c8fd6f88cb6fde.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241105021120_8de9b16fec2522e43b517e0f4f82969cad2e65af0dec58a954c8fd6f88cb6fde" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Perović i Paović"> </figure>  Citira se i zahtjev iz tužbe zaštitnice Ćirović koja traži od suda odluku kojom će Paović biti obavezna da ,,preda u posjed slobodne od lica i stvari nepokretnosti stan i ostavu koji se nalaze u Cetinju, upisane u listu nepokretnosti broj 2437 KO Cetinje I, kat.parcela 2057, podbroj 1, broj zgrade 1, oznaka PD 67, P2, stambeni prostor površine 48m i PD 26, SU nestambeni prostor površine 7m2, u roku od 8 dana od pravosnažnosti presude“.&nbsp; Na prvi pogled, reklo bi se da zaštinica državne imovine pokušava da sačuva i u državni posjed vrati stan koji je Paović kupila da bi ga kasnije, kako piše u tužbi, nezakonito zadržala jer nije ispunila ugovornu obavezu od pet godina rada u državnoj instituciji od koje je kupila nekretninu po povoljnim uslovima.&nbsp; MANIPULACIJE IZ KANCELARIJE ZAŠTITNICE Portal ETV je imao uvid u dvije strane obimnom ,,Notarskom zapisu ugovora o prodaji nepokretnosti pod povoljnim uslovima“ koji je potpisan 2018. kao i u kompletan tekst notarskog zapisa Aneksa ugovora ugovora od 21. jula 2020. godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011116_0e18721dd83c75386615545e0eaf9a4929a9b08530367f81f687fc53bb27067a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241105011116_0e18721dd83c75386615545e0eaf9a4929a9b08530367f81f687fc53bb27067a" data-rendition-name="original" width="1168" height="1061" loading="lazy" alt="Naslovnica Aneksa ugovora"> </figure>  Ni u jednom zapisu koji je ovjerila notarka Irena Knežević – nema ugovorne obaveze za Ninu Paović o petogodišnjem radu u Osnovnom sudu na Cetinju!&nbsp; Upravo taj ključni podatak navodi na osnovanu sumnju da je tužba zaštitnice Ćirović politički motivisana i proslijeđena privilegovanom mediju, sve sa ciljem da se na taj način napravi pritisak na sud koji odlučuje o tužbi.&nbsp; Osim toga, zaštitnica imovinsko pravnih interesa traži raskid već izvršenog ugovora jer tužena, Nina Paović, navodno nije ispunila ugovornu obavezu da ostane pet godina u Osnovnom sudu u Cetinju – iako te obaveze nema u ugovoru.&nbsp; Da li to znači da služba zaštitnice ili sama zaštitnica Ćirović uopšte nije čitala ugovor i aneks ugovora na koje se poziva?&nbsp; Ćirović se u tužbi, u koju je Portal ETV imao uvid, poziva da je, članom 30 Odluke o rješavanju stambenih potreba državnih službenika i namještenika, Paović bila dužna provesti na radu pet godina u Osnovnom sudu na Cetinju.&nbsp; ,,NEUGODNE“ ČINJENICE&nbsp; Pravnici koje je konsultovao Portal ETV ističu da osnovanost tužbe u velikoj mjeri osporava činjenica koja je morala biti poznata zaštitnici interesa: da je Nina Paović nakon raskida radnog odnosa u Osnovnom sudu u Cetinju, nastavila radni odnos u Agenciju za sprečavanje korupcije, u kojoj zapošljeni imaju status državnih službenika i namještenika, u skladu sa Zakonom o sprječavanju korupcije.&nbsp; Da sve bude interesantnije, zaštitnica imovinsko-pravnih odnosa je &nbsp;ignorisala podatak da je Paović imala pet godina radnog staža u osnovnom sudu na Cetinju. To je, prema informacijama Portala ETV, i bio razlog zbog čega u ugovoru o kupovini stana pod povoljnim uslovima od 21.07.2020. godine nije stajala odredba o obavezi ostanka na poslu pet godina nakon zaključenja ugovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011120_310dca682c32dde29364f25c38debf8ebd8d330c735f3eeb9541d30d770306a7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241105011120_310dca682c32dde29364f25c38debf8ebd8d330c735f3eeb9541d30d770306a7" data-rendition-name="original" width="1200" height="990" loading="lazy" alt="Posljednja strana notarskog zapisa"> </figure>  Pitanje je i da li u ovom predmetu Kancelarija zaštitinice imovinsko-pravnih interesa može zastupati državu - jer država nije bila ugovorna strana niti prilikom zaključivnaja Ugovora o privatno javnom partnerstvu UZZ broj 325/17, niti prilikom zaključenja ugovora o kupovini stana pod povoljnim uslovima koji je zaključen između Osnovnog suda u Cetinju i Nine Paović. No, tužba je napisana, informacija proslijeđena privilegovanom mediju i na taj način se Paović svjesno – prije odluke nadležnog suda - targetira kao osoba koja je bila na visokoj državnoj funkciji i koja je taj svoj položaj iskoristila za pribavljanje lične koristi.&nbsp; KOORDINIRANA AKCIJA I nema dileme: tužba protiv Paović je dio šire akcije kojom se bivši vrh Agencije za sprječavanje korupcije pokušava predstaviti kao organizovana grupa koja je svjesno zloupotrebljavala položaj.&nbsp; U međuvremenu, novo rukovodstvo na čelu sa Dušanom Drakićem, koje je, samo u slučaju postupanja prema gradonačelnici Podgorice Oliveri Injac, donijelo nezakonite odluke - nema problem sa tužilačkim preispitivanjem njihove odgovornosti.&nbsp; Tako se ponaša i Savjet ASK-a, kao da imaju ,,tužilačke garancije“ da neće biti odgovorni za otvorene napade na ,,zviždača“ iz CGES-a.&nbsp; Portal ETV je već pisao da je nova uprava ASK-a pokušala da sa sebe skine odgovornost zašto Upravnom sudu nijesu dostavljeni mišljenje i spisi predmeta u slučaju zviždača iz CGES-a, ne objašnjavajući - što ih je (ASK) spriječilo da mjesec i po ne postupe u ovom slučaju?!&nbsp; Osim toga, novi rukovodeći tim ASK-a svjesno je prećutao činjenicu da su predmeti zviždača povjerljivi i da pristup može da ima samo Odsjek za zviždače, odnosno zapošljeni u tom odjeljenju i direktor ASK-a. Tako da je predmet službenika CGES-a, svakako, morao sačekati novog direktora, s obzirom na to da je prethodna direktorica uhapšena u aprilu, prije nego je Upravni sud zatražio ovu dokumentaciju.&nbsp; SUDSKE PRESUDE ZA ZABORAV?! Da se selektivno primjenjuju zakoni i da postoji vrlo jasna namjera ignorisanja sudskih odluka koje ne idu u prilog težnje za optuživanjem Jelene Perović, sada i Nine Paović pokazuje i slučaj otvorenog ignorisanja odluke Upravnog suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105011120_08e1c2ae56c5f283ab7b2ccc52410fe4901782331452c24634161cee135e4d78.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241105011120_08e1c2ae56c5f283ab7b2ccc52410fe4901782331452c24634161cee135e4d78" data-rendition-name="original" width="1600" height="1063" loading="lazy" alt="Ministar finansija Novica Vuković"> </figure>  Upravni sud Crne Gore, 13, juna, poništio je Rješenje ministra finansija Novice Vukovića i utvrdio da je bila nezakonita odluka &nbsp;(!) glavne budžetske inspektorke Jelene Perućice i njene koleginice, budžetske inspektorke Gordane Janjić koje su početkom aprila ocijenile da je direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović, mimo zakona i nadležnosti, utvrđivala naknade za varijabilni dio zarade i prekovremeni rad zaposlenih u ASK-u.&nbsp; U presudi koju potpisuje predsjednica vijeća Upravnog suda Ljiljana Šoškić usvojena je tužba protiv Rješenja Ministarstva finansija kojim je direktno targetirana direktorica ASK-a Perović za nezakonito donošenje odluka o naknadi za prekovremeni rad i varijabilama. Presuda Upravnog suda otvoreno ukazuje da je postojala, u ,,slučaju Jelene Perović“, koordinacija: ispostaviće se da je inspekcijski nalaz, koji je potpisao ministar finansija Novica Vuković, a koji je sada proglašen nezakonitim i pobijen presudom Upravnog suda, bio ključni motiv kasnijeg krivičnog postupka koji vodi SDT Vladimira Novovića.&nbsp; Presuda Upravnog suda bila je svojevrsni šamar profesionalnom integritetu inspektorki Perućica i Janjić, kao i ministru finansija Vukoviću. Ali to nije dovelo do preispitivanja akcije koju je kasnije sprovelo Specijalno policijsko odjeljenje Predraga Šukovića protiv tadašnje direktorice ASK-a Jelene Perović. Ispostaviće se da je inspekcijski nalaz inspektorki Perućice i Janjić, koji je potom ,,aminovao“ i ministar Vuković – a koji je dva mjeseca kasnije apsolutno pobijen presudom Upravnog suda - bio ključni motiv upada, hapšenja i kasnijeg krivičnog postupka protiv Jelene Perović! Upravo zahvaljujući Ministarstvu finansija, odnosno nakon postupka ,,budžetske inspekcijske straže“, Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je pritvor do 30 dana za direktoricu ASK-a, ali to nije odobrio Viši sud.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105021112_7c9e228570370082942a640db214770fcecc6ebb43cb19ef9d0aac02f4d5c139.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241105021112_7c9e228570370082942a640db214770fcecc6ebb43cb19ef9d0aac02f4d5c139" data-rendition-name="original" width="1052" height="623" loading="lazy" alt="Perović privođenje"> </figure>  No, Perović se i danas, već duže od šest mjeseci nalazi u kućnom pritvoru, iako osnovano tvrdi da je postala žrtva organizovane akcije kojom je smijenjena sa čelnog mjesta Agencije za sprječavanje korupcije da ,,više ne pravi probleme crnogorskom državnom vrhu“.&nbsp; Zato se opravdano može postaviti pitanje: da li sadašnja aktivnost Kancelarije Zaštitniice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kojim se bivša pomoćnica direktorice ASK-a Paović targetira za zloupotrebu položaja, u stvari - nastavak akcije protiv bivšeg rukovodstva ASK-a?&nbsp;

Da li zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović nastavlja progon bivšeg rukovodstva ASK-a?

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podnijelo je još 12 krivičnih prijava Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici zbog osnovane sumnje da su lica dostavila lažne i neistinite obrazovne isprave za koje se u postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave te nadležne ustanove utvrdile da iste nisu vjerodostojne javne isprave, navodi se u saopštenju.
Na osnovu gore navedenog osnovano sumnja da su pomenuta lica izvršila krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika.
- Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema - saopšteno je iz MPNI.&nbsp;

MPNI: Još 12 krivičnih prijava zbog sumnje u dostavlčjanje lažnih obrazovnih isprava

Službenici Uprave policije započeli su sprovođenje planske preventivne operativne aktivnosti pod nazivom akcija „Petarda“, koja se realizuje sa ciljem sprečavanja nedozvoljene trgovine i zloupotrebe pirotehničkih sredstava, posebno u periodu predstojećih novogodišnjih i božićnih praznika.ž, saopšteno je iz Uprave policije (UP). &nbsp;
Akcija „Petarda“ zvanično traje od 15. decembra do 15. januara.
- Cilj sprovođenja ove aktivnosti je suzbijanje svih negativnih pojava koje se odnose na nelegalnu prodaju, distribuciju i upotrebu pirotehničkih sredstava, u skladu sa važećim zakonskim propisima i Naredbom Ministarstva unutrašnjih poslova kojom je zabranjena prodaja i upotreba pirotehničkih sredstava razreda II – petardi. Prodaja ostalih dozvoljenih pirotehničkih sredstava može se vršiti isključivo u registrovanim i specijalizovanim prodajnim objektima, uz poštovanje zakonom propisanih uslova - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Policijski službenici će, kako se dodaje, tokom trajanja akcije, u saradnji sa drugim nadležnim institucijama i inspekcijskim službama, sprovoditi pojačane kontrole, prikupljati operativna saznanja i obilaziti lokacije na kojima postoji mogućnost nedozvoljene prodaje pirotehničkih sredstava, te preduzimati zakonom predviđene mjere i sankcije prema licima koja prekrše propise.
- Uprava policije će i tokom predstojećih praznika nastaviti sa intenzivnim i sveobuhvatnim aktivnostima u cilju očuvanja bezbjednosti građana. Tim povodom, upućujemo snažan apel roditeljima i starateljima da vode računa o zloupotrebi petardi i vatrometa od strane djece i da im ova pirotehnička sredstva ne čine dostupnim. Njihova upotreba može dovesti do ozbiljnih i trajnih posljedica po život i zdravlje djece, drugih građana, kao i životinja - naglašava se u saopštenju.&nbsp;
Tokom prazničnog perioda apelujeu i na sve građane da se uzdrže od upotrebe petardi i drugih pirotehničkih sredstava.&nbsp;
- Iako se često doživljavaju kao bezazlena zabava, petarde predstavljaju realnu opasnost i mogu izazvati teške povrede. Posebno naglašavamo da su djeca sa smetnjama u razvoju izuzetno osjetljiva na iznenadne i jake zvuke, te da zvuk petardi kod njih može izazvati strah, paniku i dugotrajni stres, zbog čega praznici za njih često postaju period uznemirenosti umjesto radosti. Pozivamo sve građane na odgovornost i solidarnost, jer su mir i bezbjednost tokom praznika zajednička odgovornost svih nas. Nelegalnu prodaju pirotehničkih sredstava moguće je anonimno prijaviti i putem aplikacije „Policija CG“ - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Uprava policije započinje akciju „Petarda“ – pojačane kontrole od 15. decembra do 15. januara

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je istakao za Radio Crne Gore da referendum u Zeti ne smatra paznikom demokratije kako to neki karakterišu, već zloupotrebom demokratije i dobre evropske prakse.
- Tačno je da u Evropi postoje lokalni referendumi. Ali na njima se nikada ne postavlja pitanje da li ste za to da se gradi projekat koji doprinosi zdravlju građana ili očuvanju životne sredine. Takvo pitanje je nonsens - kazao je Mujović.
Pitanja koja se postavljaju na referendumima, kako je kazao u izjavi za Radio CG, uglavnom se tiču načina kako trošite novac poreskih obaveznika i naveo primjer iz Lozane (kanton Vaud) gdje je nedavni referendum bio na temu da li Vlada treba da isplati penzionerima 13. penziju.
- Ako već organizujete referendum sa temama koje se tiču tretmana otpada onda to mora biti početni korak, prije izdavanja bilo kakve dokumentacije za gradnju. Sprovoditi referendum u Zeti nakon dobijene dozvole za gradnju Postrojenja za prečišćavanje i nakon obezbjeđivanja finansijskih sredstava za njegovu realizaciju je Evropi nepoznata praksa - naglasio je Mujović.
Konačno, ističe on, lokalni referendumi su uglavnom savjetodavnog karaktera, a finalnu odluku donose gradske vlasti, vlasti kantona ili vlast sa državnog nivoa.
- Ako nam je zaista cilj da budemo dio Evrope nemam dilemu da li treba graditi kolektor na definisanoj lokaciji i da li treba postupiti onako kako se postupa u Evropi - zaključio je Mujović.

Mujović: Referendum u Zeti zloupotreba demokratije i dobre evropske prakse

Crnogorski bankarski sistem ima kapacitet da apsorbuje šokove, kreditira privredu i zaštiti depozite građana u vremenu globalne neizvjesnosti, saopštila je guvernerka Centralne banke (CBCG), Irena Radović, i dodala da ta institucija ostaje posvećena pružanju snažne institucionalne i regulatorne podrške stabilnosti finansijskog sistema.
Ona je na godišnjoj konferenciji za novinare CBCG, na kojoj su predstavljeni ključni rezultati ostvareni u ovoj godini, uz osvrt na prioritete i planove za naredni period, kazala da jedino stabilne, kapitalizovane i likvidne banke mogu biti podrška stanovništvu, privredi i doprinijeti otpornosti crnogorske ekonomije.
- Na kraju novembra bankarski sektor ima vrlo snažne pokazatelje. Aktiva banaka je dostigla 7,7 milijardi eura, kapital banaka je na nivou jedne milijarde eura, a imamo i snažan rast kreditne aktivnosti - rekla je Radović.
Nekvalitetni krediti su na istorijskom minimumu 2,78 odsto.
Ona je ukazala da je, zahvaljujući dosljednom nadzoru i primjeni adekvatnih supervizorskih i makroprudencijalnih mjera, unaprijeđena stabilnost, visoka likvidnost i snažna kapitalizovanost, te da se povjerenje građana i privrede ogleda u rastu ključnih bilansnih pozicija – aktive, kredita, kapitala i depozita.
Prema riječima Radović, prosječna prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite građanima je otišla nadolje u odnosu na momenat kada je ona preuzela funkciju guvernerke, sa 8,79 na 6,79 odsto.
- Kada su u pitanju kamatne stope privredi, kada pogledamo posljednje tri godine, vidimo silazni trend sa 5,7 odsto na 5,2 odsto. To je i dalje visoko, ali uvažavajući trenutne okolnosti i neizvjesnoti, uporedivo je sa značajnim brojem zemalja EU - smatra Radović.
CBCG je, kako je kazala, tokom ove godine izvršila 40 neposrednih kontrola i izrekla 24 kaznene mjere u oblasti poslovanja banaka, sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma i zaštite potrošača.
Radović je istakla da je u ovoj godini realizovano najznačajnije unapređenje platnog prometa od uspostavljanja domaćeg platnog sistema 2005. godine.
Platni sistem CBCG je u potpunosti usklađen sa standardom za međunarodna plaćanja ISO 20022, što je, uz uvođenje online kliringa i novih funkionalnosti, donijelo bržu, sigurniju i precizniju obradu transakcija.
Od 7. oktobra ove godine, Crna Gora je operativno dio SEPA zone, čime je načinjen krupan korak u pravcu približavanja naše zemlje EU, a građanima i privredi su omogućena sigurnija, brža i jeftinija plaćanja sa 40 evropskih zemalja.
Prije uvođenja SEPA sistema, prosječna naknada za SWIFT transakciju iznosila je 73,4 eura. 
- Podaci za prva dva mjeseca SEPA primjene pokazuju da je prosječna naknada za SEPA transakcije koje se realizuju elektronski 2,24 EUR za građane, odnosno 6,4 eura za privredu - kazala je Radović.
Radno vrijeme platnih sistema produženo je do 20 sati, uključujući vikende i praznike, što znači 118 dodatnih radnih dana godišnje.
Naknade u nacionalnom platnom sistemu su prepolovljene, uz ukidanje ranije važećih viših naknada za popodnevne transakcije i obavezu banaka da efekte sniženih troškova prenesu na svoje klijente.
Radović je kazala da su primijetili da se građani i privrednici još nijesu do kraja orijentisali na digitalne kanale.
- Znači i dalje je ostao značajan broj privrednika i građana koji koristi šalterske kanale koji su duplo skuplji i ono što ćemo raditi u narednom periodu jeste da pružimo podršku građanima i privredi u cilju dodatne finansijske edukacije kako bi koristili što više svoje mobilne telefone i računare i vršili elektronska plaćanja, kako bi efekt SEPA bio još značajniji - naglasila je Radović.
U saradnji sa Bankom Italije, Evrospkom centralnom bankom (ECB) i centralnim bankama regiona, CBCG nastavlja realizaciju TIPS Clone projekta, kojim se uspostavlja nacionalni sistem instant plaćanja.
Sistem će biti pušten u rad u julu naredne godine i omogućiće izvršavanje transakcija u realnom vremenu, 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, tokom cijele godine. 
Ukupni ekonomski efekti reformi u platnom prometu, koji se odnose i na SEPA i na TIPS Clone, procjenjuju se na 160 miliona eura godišnje. 
U ovoj godini realizovane su intenzivne aktivnosti na potpunoj harmonizaciji domaćeg regulatornog okvira sa pravnom tekovinom EU. Finalizovano je osam zakona i više desetina podzakonskih akata kojima se uređuje poslovanje banaka, a koji su potpuno usklađeni sa relevantnim EU direktivama, od kojih se pojedine primjenjuju u državama članicama tek od naredne godine.
- Ovim je CBCG ispunila sve svoje obaveze za privremeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja 4 – Slobodno kretanje kapitala i 9 – Finansijske usluge, dok će dosljedna primjena novih pravila dodatno ojačati otpornost i stabilnost bankarskog sistema - rekla je Radović.
CBCG je tokom ove godine nastavila da unapređuje zaštitu korisnika finansijskih usluga.
Novim Zakonom o potrošačkim kreditima, koji je u primjeni od novembra ove godine, utvrđuje se najviša dozvoljena efektivna kamatna stopa na potrošačke kredite i ukidaju naknade za obradu stambenih kredita i njihovu prijevremenu otplatu.
U toku je i sprovođenje sveobuhvatne ankete o zadovoljstvu klijenata bankarskim uslugama, sa ciljem daljeg unapređenja kvaliteta, dostupnosti i transparentnosti usluga u bankarskom sektoru.
Istaknuto je da je CBCG finansijski nezavisna institucija koja se ne finansira iz državnog budžeta već sve svoje troškove pokriva iz sopstvenih prihoda, koje dominantno ostvaruje upravljajući međunarodnim rezervama i pružajući usluge bankarskom i finansijskom sektoru. 
CBCG jeprošle godine u državni budžet uplatila 4,9 miliona EUR, a ove godine će uplatiti preko sedam miliona.
Istovremeno, CBCG ostaje snažno posvećena digitalizaciji i modernizaciji svojih internih procesa, te aktivno radi na primjeni rješenja zasnovanih na vještačkoj inteligenciji u cilju povećanja efikasnosti, kvaliteta i otpornosti rada institucije.
- Uz jasnu viziju nezavisne, moderne, inovativne i transparentne centralne banke koja djeluje u interesu građana i ekonomije, nastavljamo da gradimo ambijent u kojem je finansijski sistem oslonac održivog razvoja Crne Gore - zaključila je Radović.

Radović: Bankarski sistem snažan i spreman da odgovori na globalne izazove

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavlja beskompromisnu borbu za pravdu, ali i za svoju čast i integritet, iako su ga crnogorske institucije ostavile bez zaštite, prije svega skandaloznim postupanjem Agencije za sprječavanje korupcije, koja je do skoro bila zadužena za zaštitu uzbunjivača. Ovaj slučaj zastrašujući je primjer nemoći „običnog“ čovjeka da se izbori za pravdu kada se nađe u mreži ispreplijetanih interesa onih koji bi prema zakonu trebalo da ga štite i beskrupuloznih pojedinaca koji ne mare za etiku. Član Savjeta ASK-a, advokat Mladen Tomović, koji je i pravni zastupnik CGES-a, pokrenuo je pred Upravnim sudom postupak za ukidanje zaštite zviždaču i uspio. Sud je, nezabilježeno u demokratskim društvima, presudio u korist CGES-a. Tokom postupka iz ASK-a nijesu dostavili sudu kompletnu dokumentaciju, što je, smatra zviždač, bio razlog da mu se ukine zaštita, a već 11 mjeseci odbijaju da postupe po presudi. <h2>DVOSTRUKI ARŠINI</h2> On se prije nekoliko dana, obratio vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću sa zahtjevom za neodložno postupanje po presudi Upravnog suda od prije 11 mjeseci, kojom mu je ukinuta zaštita, a po kojoj Agencija, kako ističe uzbunjivač, odbija da postupi i to u korist i u interesu, kategoričan je, člana Savjeta ASK-a Mladena Tomovića i osoba protiv kojih je krajem 2021. godine podnio prijavu zbog sumnje u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U dopisu Drakiću ocjenjuje da je neodrživ stav Agencije, u aktu dostavljenom u formi obavještenja njegovim advokatima, da zaštita zviždača više nije u nadležnosti ASK-a. Kako je objasnio, zakon se ne može primjenjivati retroaktivno, što i sama Agencija prihvata u slučaju člana svoga Savjeta – Mladena Tomovića, pa iako novi zakon o ASK-u, pored ostalog, nalaže da „javni funkcioner ne može da zaključi ugovor o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licem koje je u državnom vlasništvu“, on nije morao da raskine ugovor sa CGES-om, jer je zaključen prije stupanja na snagu ovoga zakona.&nbsp; Uzbunjivač je u dopisu Drakiću osporio i stav Agencije da u prilog njihovoj ocjeni ide mišljenje Ministarstva pravde od 18. oktobra prošle godine. Prije svega ukazuje da mišljenje Ministarstva nije obavezujuće, ali i upozorava da su oni u tom aktu precizirali da ovaj resor nije nadležan „za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene“. - Dakle, Ministarstvo pravde je jasno i nedvosmisleno u svom dopisu navelo da nije u nadležnosti ovog ministarstva da tumači odredbe zakona koje se odnose na sprječavanje korupcije, iako učestvuje u pripremi propisa koji regulišu ovu oblast, te na ovaj način stavilo na znanje da tumačenje predmetne odredbe svakako treba da da Agencija – kategoričan je zviždač. <h2>ODLUKA VRHOVNOG SUDA</h2> Da je Agencija bila dužna da postupiti po presudi Upravnog suda, ističe on, potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda kojom je kao nedopušten, odbačen njegov zahtjev za vanredno ispitivanje sudske odluke. - Vrhovni sud, u svojoj odluci, između ostalog, eksplicitno navodi sljedeće: članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bila kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“ – citirao je on dio odluke Vrhovnog suda. Kategoričan je da je Vrhovni sud ocijenio da je „predmet nakon presude Upravnog suda vraćen u stanje u koje se nalazio prije donošenja osporavanog akta (Mišljenja Agencije)“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>  Podsjetio je i da se Agencija tokom postupka pred Upravnim sudom nije pozivala na to da je stupio na snagu novi zakon prema kojem u njenoj nadležnosti više nije zaštita zviždača. <h2>DISKRIMINACIJA</h2> Zviždač je optužio Drakića da za interes Tomovića i po njegovom nalogu grubo krši zakon i zloupotrebljava službeni položaj. - Dakle, dok za njega važi stari zakon, u predmetu formiranom po mojem zahtjevu za zaštitu, koji je, ponovo naglašavam, podnijet u vrijeme važenja starog zakona i po kojem je postupljeno za vrijeme važenja starog zakona, tvrdite da se primjenjuje novi zakon – ističe zviždač. On podsjeća Drakića i da novi zakon „upravo ukazuje na to da se postupci započeti po prijavama zviždača imaju okončati po odredbama ranijeg zakona“.&nbsp; - Dakle, jasno je da se odredbe koje se odnose na zaštitu zviždača, a koje su dio iste glave Zakona, takođe imaju primjenjivati na ranije započete postupke – kategoričan je uzbunjivač iz CGES-a. Upozorio je Drakića da je očigledno da Agencija ima diskriminatorski pristup u primjeni Zakona, ističući da se „na ovaj način svjesno krše svi međunarodni akti koji regulišu pitanje zaštite zviždača“. - Istrajavanje Agencije u tome da ne postupi po presudi Upravnog suda Crne Gore dovodi do kršenja mojih osnovnih ljudskih prava, zagarantovanih Ustavom Crne Gore, te međunarodnim aktima. Ovakvim postupanjem Agencije, kao krovnog organa za primjenu Zakona o sprječavanju korupcije, stvara se, prije svega nepovjerenje u rad državnih organa, te nesigurnost kod građana Crne Gore – kategoričan je zviždač. Ovakvim postupanjem Agencije, ističe on, „postavlja se pitanje na koji način i sa kojim garantom da neće biti izloženi odmazdi, treba drugi građani ove zemlje da podnesu prijavu zbog sumnje da je ugrožen javni interes zbog korupcije“. <h2>MREŽA INTERESA</h2> - Konačno, dobro Vam je poznata činjenica da se upravni postupak ne može okončati obavještenjem, odnosno dopisom postupajućeg organa, koji, kao takav, ne uživa sudsku ili drugu zaštitu. Ova činjenica nije nepoznata ni Mladenu Tomoviću, advokatu i članu Savjeta ASK-a, a koji je u predmetu po mojoj prijavi bio direktno uključen. Iz navedenih razloga, neprihvatljivo je da Agencija na zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore, a kojom je Agencija obavezana na donošenje novog upravnog akta, donese dopis. Ukoliko, pak, Agencija nalazi da mojem zahtjevu, kao stranke, nije moguće udovoljiti i da je isti neosnovan, to insistiram na tome da ista donese rješenje kojim odbija moj zahtjev – precizirao je zviždač. Pojasnio je Drakiću da odgovaranjem isključivo u formi dopisa, Agencija uskraćuje njegovo pravo na pravni lijek, odnosno adekvatnu zaštitu pred nadležnim organima, zbog čega zahtijeva da postupe po presudi Upravnog suda i u formi upravnog akta odluče o njegovom zahtjevu. Mladen Tomović nekadašnji uposlenik ASK-a, advokat CGES-a, izabran je prošle godine za člana Savjeta ove institucije, ali je odbio da se povuče iz predmeta između CGES-a i zviždača. Tomović je i prijatelj i advokat v.d. direktora Agencije Drakića i velikog dijela zapošljenih u ASK-u, a u ovoj instituciji mu je zapošljena i supruga.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> </figure>  I logična je sumnja da li je Agencija, pod rukovodstvom novog menadžmenta, koji je i u ličnim i u poslovnim vezama sa Tomovićem, a ovaj je uz to član Savjeta ASK-a, tijela koje kontroliše rad institucije, zaista na sudu na pravi način zastupala interese zviždača kojeg goni Tomović.&nbsp; Teško da je zviždač mogao izaći kao pobjednik iz kolopleta ovih prijateljsko-kumovskih, ali i dvostruko interesnih veza dijela menadžmenta sa Tomovićem. I moćnom državnom kompanijom kakva je CGES.

Tag: nina-paovic