Dva praznična dana uz vikend su mali odmor za većinu zaposlenih u javnim službama, ali i privatnom sektoru. Ipak, neko mora da radi. Dežurstva definisana zakonom, poput domova zdravlja, vatrogasnih službi, prevoza, ali i medija su neupitna, što za radnike ugostiteljstva, pekara, pumpi i komunalnih službi ne važi.
Tokom jučerašnjeg dana primjetne su bile manje gužve u saobraćaju, a potražnja za gorivom je bila uobičajena. Redovi su, pak bili na pumpama, za namirnice, uključujući i prehrambene artikle.
Radnica sa pumpe rekla je za naš radio da je promet veći nego ikad.
- Kupuje se i ostalo. Apsolutno sve: gorivo, hrana, voda i piće - kazala je ona.
U pekarama je takođe bio uvećan promet peciva.
- Hljeb najviše, pa i bureci - kazala je radnica iz pekare.
Na kiosku brze hrane promet je isti, dok je na kioscima sa duvanskim proizvodima, grickalicama i sokovima znatno uvećan.
Vrijedni su bili i radnici čistoće. Kazali su da će dobiti uvećane dnevnice.
Dežurstva su tamo gdje je zakon propisao, poput zdravstvenih ustanova, a nekada su dežurale i ostale javne institucije.
Iz nadležnih ministarstava najavljuju jačanje socijalnog dijaloga i izmjene Zakona o radu, kako bi se uskladili interesi zaposlenih i poslodavaca. Inspekcijski nadzor biće pojačan, a svako kršenje, poručuju, će se kažnjavati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Povećan promet na pumpama i kioscima tokom praznika: “Kupuje se apsolutno sve”

Rajko Todorović Todor, poznati crnogorski slikar, oglasio se povodom ,,Njegoševog dana” jezgrovitom ocjenom o tome koliko građani Crne Gore zaista poznaju djelo Petra II Petrovića Njegoša. &nbsp;
- Negoš: ne postoji Crnogorac o kome se više govori a manje zna. U tome, ne govoru, već blebetanju, ubjedljivo prednjače sadašnji ,,glavari” u Crnoj Gori – kazao je Todorović u izjavi za Portal ETV.
Na današnji dan 1813. na Njegušima je rođen Petar II Petrović Njegoš, crnogorski vladika, pjesnik, filozof i državnik. Crna Gora danas slavi Njegoševe dane, kao državni &nbsp;praznik i tom povodom su neradni dani 13. i 14. novembar. Ovo je prvi put da Crna Gora obilježava Njegošev dan kao državni praznik kulture.
&nbsp;

TODOR: Njegoš - ne postoji Crnogorac o kome se više govori, a manje zna!

Brojni građani danas su na Lovćenu uglas pjevali himnu Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLy8tm6JZIdc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Time je Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), <a href="https://etv.me/drustvo/bio-i-ostao-crnogorski-stega-obiljezila-njegosev-dan-na-lovcenu">u okviru konceptualnog događaja pod nazivom „Bio i ostao crnogorski“</a>, obilježila Njegošev dan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAovbCQz4NUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Nosili su i transparente sa porukama poput „neka bude borba neprestana“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ7EPMe0hgwY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Sa Lovćena odjekivala himna Crne Gore

Polaganjem vijenca na spomenik Petru II Petroviću Njegošu na Lovćenu i konceptualnim događajem pod sloganom „Bio i ostao crnogorski“, danas je obilježen Njegošev dan u organizaciji Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA). U prigodnom programu učestvovali su Dušan Perišić iz Cuca, koji je kazivao stihove posvećene Njegošu, te Rajo Čelebić i režiser Danilo Marunović, koji se u ime STEGE obratio okupljenima snažnom porukom: – Neka bude borba neprestana!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251113221148_374701ed6d0edfb26b06520a6ff50937dca1ab660d5bcad6e6c678c9c646e4c3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251113221148_374701ed6d0edfb26b06520a6ff50937dca1ab660d5bcad6e6c678c9c646e4c3" data-rendition-name="original" width="1066" height="1600" loading="lazy" alt="marunović"> <figcaption>Foto: STEGAStega</figcaption> </figure>  Na kraju događaja, u ime organizatora, prisutnima se zahvalio Vladimir Nikajljević, istakavši da je okupljanje na Lovćenu prošlo u izuzetnoj atmosferi i uz veliko prisustvo građana. Iz STEGE su poručili da je ovom prilikom poslata jasna i snažna poruka – da je Njegoš crnogorski vladar, mitropolit, pisac i filozof, univerzalna ličnost koja se ne može svesti na „učmale nacionalističke kalupe“, već vizionar i mislilac čije ideje i djelo i danas trasiraju put ka modernoj, prosvijećenoj i evropskoj Crnoj Gori. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-sa-lovcena-odjekivala-himna-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Marunović: „Jedna istina je samo – Njegoš je bio i ostao crnogorski“</h2> Obraćanje režisera Danila Marunovića okupljenima na Lovćenu prenosimo integralno: – Dragi prijatelji, prijateljice, saborci, evo nas na svetoj planini, na kršu, đe je čovjek podjednako blizak i zemlji i nebu. Đe je inspiracija za svakog Crnogorca i Crnogorku toliko velika, da je odavde uvijek sve počinjalo i ovđe se uvijek sve završavalo. – Tu smo na grobu našeg gospodara, pjesnika, mitropolita, metafizičara, najvećeg od svih Crnogoraca – Rada Tomova. Danas je dan kad je naš gospodar rođen. Zato je jako važno da se danas ovđe okupimo, pogledamo u oči, podružimo, rukujemo, zagrlimo pod našim barjakom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251113221148_aec4abf609c88d655c34c739db1038b2885961282f99793cbe1241a8ef1af52c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251113221148_aec4abf609c88d655c34c739db1038b2885961282f99793cbe1241a8ef1af52c" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Lovćen"> <figcaption>Foto: STEGASTEGA</figcaption> </figure>  – I kao što su to Crnogorci uvijek radili – kad neko posustane, da mu pomognemo; kad se neko prepane, da ga ohrabrimo; kad se neko pokoleba, da ga učinimo odlučnim. Jer je ovo vrijeme za odlučnost, da branimo Crnu Goru kao što smo je vazda znali odbraniti. – Jedna stvar je samo istina – da je Petar Drugi Petrović Njegoš bio i ostao crnogorski. Zato, u duhu njegovog djela, ja samo imam da vam poručim: neka bude borba neprestana!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251113121140_f8047338e6d40051edfce2f738df39562aaf8edd95fe46eb3fa8f62bede26f88.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251113121140_f8047338e6d40051edfce2f738df39562aaf8edd95fe46eb3fa8f62bede26f88" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="stega"> </figure>  Organizatori su poručili da Njegošev dan obilježavaju civilizacijskom superiornošću pronijetom kroz vjekove, uz odavanje počasti Njegošu kao vanvremenskoj ličnosti svjetskog kalibra. - Na ovaj način želimo pokazati da ne dozvoljavamo mit stavljanja Njegoša kao najprogresivnijeg Crnogorca u istoriji u bilo kakve &nbsp;kalupe! Njegoš- vladar, filozof, istraživač, književnik, državnik – Crnogorac! - naveli su u STEGA.

„Bio i ostao crnogorski“: Stega obilježila Njegošev dan na Lovćenu

Njegošev dan predstavlja najizrazitiji praznik nacionalne kulture i duhovnosti - poručio je premijer Milojko Spajić čestitajući svim građankama i građanima ovaj praznik.
Njegoš je, ističe on, svojim umjetničkim i angažovanim stvaralaštvom širio misao istine, jednakosti i ujedinjenja najširih horizonata.
- Njegov život i djelo - pjesničko, državničko i duhovno - nadilaze stereotipe i prevazilaze uska shvatanja konzervativizma - naglasio je premijer.
U čestitki se navodi da Njegoševa mnogobrojna prijateljstva širom Balkana i Evrope, kontakti sa uglednim ljudima nauke, politike i umjetnosti, kao i lična biblioteka koja je nakon svakog povratka Cetinju bila bogatija i raznovrsnija, svjedoče o širini njegovog duha i izuzetnosti njegovog karaktera.
- Njegoš ostaje naš trajni putokaz - jer put ka znanju, novim dostignućima, iskustvima i tehnologijama je put stalnog izgrađivanja i očuvanja ličnog i nacionalnog dostojanstva i integriteta. Živjeti ideju integracije ne znači odricati se tradicije i slojevitosti identiteta, već proces njihove valorizacije i obogaćivanja, upoređujući se sa najuspješnijima i najnaprednijima, što je i naša dužnost danas - poručio je Spajić.
Zaključio je da smo ponosni i srećni što pred svijet nastavljamo da izlazimo sa najvišim civilizacijskim dometima, čije je „zrno klicu zametnulo“ upravo ovdje.

Spajić čestitao Njegošev dan: Živjeti ideju integracije ne znači odricati se tradicije

Njegoš je jedan od najvećih stvaralaca koje je Crna Gora dala svijetu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitajući svim građankama i građanima Njegošev dan - praznik naše kulture, identiteta i duhovnosti.
Njegova misao, ističe Milatović, i danas je snažan temelj našeg državnog i kulturnog bića i podsticaj da gradimo Crnu Goru koja okuplja i ujedinjuje.
- Njegovanjem vrijednosti koje je Njegoš utjelovio, među kojima su sloboda, napredak i dostojanstvo, jačamo Crnu Goru kao modernu, evropsku i otvorenu državu - naveo je Milatović.

Milatović: Njegoševa misao je podsticaj da gradimo Crnu Goru koja okuplja i ujedinjuje

„Petar II Petrović Njegoš – pjesnik, mislilac, filozof i vizionar kao da je opisao sebe ispisujući svoju čuvenu rečenicu „blago onom ko dovijeka živi – imao se rašta i roditi“ - poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj povodom Njegoševog dana.
Zahvaljujući svojoj neprocjenjivoj zaostavštini Njegoš, ističe on, i dalje živi u svakodnevnim citatima, naučno istraživačkim radovima i predstavlja simbol ove države.
- Zato se danas možemo prisjetiti i njegovog promišljanja o tome da su „lipo, ljepo, lepo i lijepo, bilo, bjelo, belo i bijelo - listići jednoga cvijeta, u pupolj se jedan odnjihali“ - naglasio je Camaj.
Jezik, vjera i nacionalna pripadnost, kako je rekao, ne bi trebalo da budu nešto što Crnu Goru opterećuje.
- Već nešto što je čini primjerom sklada i bogatstva različitosti, baš onako kako to Njegoš propovijeda - zaključio je Camaj.

Camaj: Njegoš opisao sebe čuvenom „blago onom ko dovijeka živi - imao se rašta i roditi“

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) simbolično će obilježiti Njegošev dan na Lovćenu 13. novembra organizovanjem konceptualnog događaja pod nazivom „bio i ostao crnogorski“.
Okupiće se, kako su saopštili, u 11 sati u Lovćenskoj ulici na Cetinju (kod crkve), odakle će kolona krenuti ka Jezerskom vrhu. Tom prilikom će, kako su dodali, položiti vijenac gospodaru Crne Gore vladici Radu u Mauzoleju na Lovćenu.
- Njegošev dan obilježavamo civilizacijskom superiornošću pronijetom kroz vjekove, uz odavanje &nbsp;počasti Njegošu kao vanvremenskoj ličnosti svjetskog kalibra. Na ovaj način želimo pokazati da ne dozvoljavamo mit stavljanja Njegoša kao najprogresivnijeg Crnogorca u istoriji u bilo kakve &nbsp;kalupe! Njegoš- vladar, filozof, istraživač, književnik, državnik – Crnogorac! – naveli su u STEGA.
Neka bude, kako su zaključili, „borba neprestana“.

„Bio i ostao crnogorski“: STEGA obilježava Njegošev dan

NVO "Udruženje ljubitelja Gorice i prirode" u četvrtak, u 12h, obilježava u guvnu Mediteranskog vrta na Gorici, Njegošev dan - crnogorski praznik kulture, saopšteno je iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, koji je i pokrovitelj programa. 
 
- U programu učestvuju gimnazijalci koji će čitati Njegoševe stihove o prirodi, a koncert flaute prirediće Jovana Radoman, nastavnica u Muzičkoj školi "Vasa Pavić"- navodi se u saopštenju.

Udruženje ljubitelja Gorice i prirode organizuje manifestaciju ''Njegoš i priroda''

Opština Bar i JU Kulturni centar Bar pripremili su niz kulturnih i edukativnih aktivnosti koje će biti realizovane od 11. do 13. novembra, povodom obilježavanja Njegoševog dana - crnogorskog praznika kulture.
Program počinje u utorak, 11. novembra, igranjem nagrađivane pozorišne predstave “Ućutkivanje Sokrata” u produkciji Bitef teatra, za koju režiju potpisuje Nebojša Bradić.&nbsp;
- Ovaj komad, koji na savremen način otvara filozofska i društvena pitanja aktuelna i u našem vremenu, biće izveden na sceni Doma kulture “Vladimir Popović Španac”, sa početkom u 20 sati - saopšteno je iz Opštine Bar.
Drugog dana programa, u srijedu, 12. novembra, biće održana edukativna radionica 3D modelovanja pod nazivom “Rukama do Lovćena”. Osmišljena kao spoj savremenih tehnologija i kulturno-istorijskog nasljeđa, radionica će okupiti dvadeset učenika viših razreda osnovnih škola koji će, uz stručnu i tehničku podršku 3D printing studija “Hefesto”, izrađivati i oslikavati maketu mauzoleja.
Završnog dana obilježavanja crnogorskog praznika kulture, u četvrtak, 13. novembra biće realizovane dvije aktivnosti.
U Narodnoj biblioteci i čitaonici “Ivo Vučković” , sa početkom u 17 sati, biće održana radionica za srednjoškolce pod nazivom “Nebo nema groma cijenu”– Njegošev “Gorski vijenac” u dijalogu sa novim generacijama.&nbsp;
U razgovoru sa profesoricom književnosti, mr Majom Simović, učenici će imati priliku da kroz savremenu interpretaciju razviju sposobnost dubljeg čitanja složenih simbola i ideja “Gorskog vijenca”.
Istog dana, biće održan i turnir u bilijaru, koji već treću godinu zaredom okuplja brojne takmičare i ljubitelje ovog sporta iz Crne Gore i regiona. Cjelodnevno takmičenje biće organizovano u bilijar klubovima “Infinity” i “Billiard Club Quantum”, uz prigodne nagrade i druženje.

Niz kulturnih i edukativnih aktivnosti u Baru povodom Njegoševog dana

Ulazak Crne Gore u EU 2028. nije realan, ali čuo sam da bi Crna Gora mogla zatvoriti neka poglavlja 2027. što takođe nije realno jer je to izborna godina i niko se neće baviti evropskom agendom. Realan rok je onaj koji pominje Kaja Kalas 2030. Mislim da to najviše zavisi od vrjednosnih političkih parametara", František Lipka, bivši ambasador Čehoslovačke u bivšoj Jugoslaviji; bivši ambasador Slovačke u Francuskoj, UNESCO-u, Belgiji, Luksemburgu i Crnoj Gori.
Drugi je dan Cetinjskog foruma – FORCE2025, međunarodne konferencije pod nazivom „Oblikovanje nereda: demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“, koja okuplja istaknute intelektualce, političare, diplomate, novinare i aktiviste iz Crne Gore, regiona i svijeta.
Sašo Ordanoski, programski menadžer u organizaciji Foruma (Centar za strateška istraživanja i dokumentaciju, Skoplje) navodi da je Evropska unija uradila sve da nas dovede u ovu situaciju u koju smo sad.
- Makedonija je dobila sada najgori izvještaj EK. Nije bitno kada ćemo ući u EU bitan je pravac i put - kazao je Ordanoski na panelu "Značaj EU integracija u zaštiti demokratskih vrijednosti protiv autoritarijanizma".
Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore kaže da će "Crna Gora teritorijalno biti unijeta u EU".
- Crnogorsko društvo je skuvano i ona tri puta u svojoj istoriji pada. Svaki put je padala od ultra desnog nacionalizma. Potrošila se evropska autentična energija u Crnoj Gori, u ovom trenutku se Crna Gora nalazi na šinama ka Briselu i treba ih ojačati - rekao je Radulović.
Marko Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra ističe da postoji veliki broj aktera koji rade protiv interesa države.
- SPC je u centru tih procesa - ocijenio je Banović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfhB2PaZICSU&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Lipka: Ulazak Crne Gore u EU 2028. nije realan rok, mislim da će to biti 2030.

Protiv Mojkovčanina S.B. (63) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina. 
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane su juče, na magistralnom putu Berane-Andrijevica, u mjestu Trepča, kontrolisali vozilo kojim je upravljao S.B. 
Pregledom vozila pronađena su tri paketa sa više vrsta tehničke robe bez prateće dokumentacije, koja je, kako se sumnja, bila namijenjena daljoj prodaji na teritoriji Opštine Plav.
- O događaju je obaviješten nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu koji se izjasnio da se radi o krivičnom djelu nedozvoljena trgovina. Krivična prijava protiv S.B. je nadležnom tužiocu podnijeta u redovnom postupku - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Mojkovčanin prevozio robu bez potrebne dokumentacije

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će pokrenuti pravni postupak protiv BBC-ja zbog načina na koji je njegov govor montiran u emisiji „Panorama“, nakon što se korporacija izvinila, ali je odbila da mu nadoknadi štetu.
- Tužićemo ih za iznos između milijardu (oko 860 miliona eura) i pet milijardi dolara, vjerovatno negdje sljedeće nedjelje - rekao je u petak uveče.
U četvrtak je BBC saopštio da je montaža govora od 6. januara 2021. nenamerno stvorila „pogrešan utisak da je predsjednik Tramp direktno pozvao na nasilnu akciju“ i da se govor neće ponovo emitovati.
Korporacija se izvinila predsjedniku, ali je rekla da neće isplatiti finansijsku nadoknadu.
BBC je objavio tu izjavu nakon što su Trampovi advokati zaprijetili da će tužiti korporaciju za milijardu dolara odštete ukoliko ne objavi povlačenje emisije, izvinjenje i isplati mu nadoknadu.
- Mislim da moram to da uradim. Varali su. Promijenili su riječi koje su izlazile iz mojih usta - rekao je novinarima o planu da pokrene pravni postupak.
Tramp nije pokrenuo pitanje sa Kirom Starmerom, ali je, kaže, britanski premijer zatražio da razgovara sa njim.
Američki predsjednik je rekao da će pozvati Starmera tokom vikenda.
Pretraga javnih baza podataka sudskih zapisa potvrdila je da nije podnijeta nijedna tužba na saveznom ili državnom sudu na Floridi do petka uveče.
U posebnom intervjuu u subotu snimljenom prije njegovih komentara, Tramp je rekao da ima „obavezu“ da tuži BBC, dodajući: „Ako to ne uradite, ne sprječavate da se to ponovi sa drugim ljudima.“
Nazvao je izmenu u emisiji „nečuvenom“ i „gorom od one stvari sa Kamalom“, referišući na spor koji je imao sa američkom novinskom kućom CBS oko intervjua u programu „60 minuta“ sa demokratskom protivkandidatkinjom na izborima 2024. godine, Kamalom Haris.
U julu ove godine, američka medijska kompanija Paramount Global pristala je da plati 16 miliona dolara (13,7 miliona eura) kako bi riješila pravni spor oko tog intervjua.
<h2>Objašnjenje javnog servisa o „Panorami“</h2>
Kontroverza proističe iz načina na koji je „Panorama“ montirala Trampov govor od 6. januara 2021. za dokumentarac koji je emitovan u oktobru 2024.
Tokom obraćanja, američki predsjednik je rekao pristalicama: „Prošetaćemo do Kapitola i navijaćemo za naše hrabre senatore i kongresmene i kongresmenke.“
Više od 50 minuta kasnije u govoru, rekao je: „I borimo se. Borimo se pakleno.“
U emisiji „Panorama“, snimak ga prikazuje kako kaže: „Prošetaćemo do Kapitola… i biću tamo sa vama. I borimo se. Borimo se pakleno.“
Kontroverza oko načina montaže Trampovog govora dovela je do ostavki generalnog direktora BBBC-ja Tima Dejvija i šefice vesti Debore Tarns.
U odjeljku „Ispravke i pojašnjenja“, objavljenom u četvrtak uveče, BBC je saopštio da je emisija „Panorama“ revidirana nakon kritika o načinu montaže Trampovog govora.
- Prihvatamo da je naša montaža nenamerno stvorila utisak da prikazujemo jedan kontinuirani dio govora, a ne odlomke iz različitih tačaka u govoru, i da je to dalo pogrešan utisak da je predsjednik Tramp direktno pozvao na nasilnu akciju - navodi se u saopštenju.
Advokati BBC-ja su pisali Trampovom pravnom timu, rekao je portparol te kuće ove nedjelje.
- Predsjednik BBC-ja Samir Šah je zasebno poslao lično pismo Bijeloj kući, jasno stavivši do znanja predsjedniku Trampu da se on i korporacija izvinjavaju zbog montaže predsjednikovog govora od 6. januara 2021. godine, koja je bila prikazana u programu. Iako BBC iskreno žali zbog načina na koji je video snimak montiran, ne slažemo da postoji osnova za tužbu za klevetu - rekli su.
U pismu Trampovom pravnom timu, BBC je iznio pet glavnih argumenata zašto nije smatrao da ima slučaj na koji treba da odgovori.
Prvo je rekao da BBC nije imao prava i da nije distribuirao epizodu „Panorame“ na svojim američkim kanalima.
Kada je dokumentarac bio dostupan na BBC iPlayer-u, bio je ograničen na gledaoce u Velikoj Britaniji.
Drugo, navodi se da dokumentarac nije nanio štetu Trampu, jer je ubrzo nakon toga ponovo izabran za predsjednika SAD.
Treće, navodi se da snimak nije bio osmišljen da obmane, već samo da skrati dugačak govor i da montaža nije urađena zlonamjerno.
Četvrto, navodi se da snimak nikada nije trebalo posmatrati izolovano. Umjesto toga, bio je 12 sekundi u okviru jednosatnog programa, koji je takođe sadržao mnogo glasova podrške Trampu.
Konačno, mišljenje o pitanju od javnog značaja i politički govor su strogo zaštićeni zakonima o kleveti u SAD.
Izvinjenje BBC-ja uslijedilo je nekoliko sati nakon što je drugi slično montirani snimak, emitovan u emisiji „Newsnight“ 2022. godine, koji je objavio Dejli telegraf.

Tramp najavio pokretanje pravnog postupka protiv BBC-ja

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro pozvao je narod Sjedinjenih Američkih Država da odigra "herojsku ulogu" u zaustavljanju onoga što bi moglo postati "tragedija za cijeli naš američki kontinent".
Govoreći rano u subotu, Maduro je naglasio da će mir i međunarodno pravo na kraju prevladati u Venezueli, ističući da će narod Venecuele "znati kako da osigura svoju stabilnost i svoje puno suvereno pravo na postojanje".
Venecuelski predsjednik postavio je i ključno pitanje: "Žele li oni još jednu Gazu u Južnoj Americi?" Obraćajući se američkoj javnosti, dodao je: "Čovječanstvo već dovoljno pati od boli koju je izazvao genocid u Gazi."
Ovo se dešava nakon pokretanja nove vojne kampanje u Latinskoj Americi, nazvane Operacija Southern Spear, pod izgovorom Donalda Trampa o "ratu protiv droge", koja je do sada rezultirala smrtonosnim operacijama i naglo povećanim tenzijama usred rastuće militarizacije regije.
Sekretar za rat Pit Hegset otkrio je da je, po nalogu predsjednika Donalda Trampa, Pentagon pokrenuo operaciju, tvrdeći da će ona "štititi našu Domovinu od droge koja ubija naš narod".
Južna komanda je još u januaru predstavila Operaciju Southern Spear, najavivši upotrebu naprednih tehnologija, uključujući robotizirana površinska plovila dugog djelovanja, male robotske presretačke čamce i robotske vazdušne jedinice sa vertikalnim polijetanjem i slijetanjem, kako bi podržali napore u borbi protiv narkotika.
U međuvremenu, Venecuela tvrdi da Vašington zapravo želi promjenu režima i otimanje resursa.
U tom kontekstu, Bolivarijanski savez za narode naše Amerike (ALBA) upozorio je da bi guranje američke kampanje pritiska ka "nepromišljenoj vojnoj agresiji" protiv jedne suverene države gurnulo cijeli karipski bazen u "neviđene potrese".
Svaki pokušaj nametanja sile, navodi se, odmah bi ugrozio političku, ekonomsku i društvenu stabilnost širom Latinske Amerike i Kariba. Alijansa je ponovila da region "mora ostati zona mira".
Prema saopštenju, SAD ne brane demokratske principe, nego ponovo "recikliraju istu intervencionističku agendu ukorijenjenu u Monroovoj doktrini". Vašington se optužuje da želi da oživi "oligarhijsku političku klasu koju je porazio narod Venecuele i koju region odbacuje", dodajući da su slični pokušaji "propadali ranije i da će propasti ponovo".

Maduro upozorava Amerikance: "Hoćete li novu Gazu u Južnoj Americi?"

„Pokazao sam ličnu i profesionalnu odgovornost. Iako je postojala jasna sugestija Uprave policije da, kada smo imali organsko djelovanje omladine sa Zabjela - jer im je bio povrijeđen drug, komšija i sugrađanin – ja sam pošao na lice mjesta, poznajući te ljude i situaciju, s namjerom da doprinesem nastavku dalje eskalacije svega toga. U određenoj mjeri smo u tome i uspjeli“.&nbsp; Tako je, u prilično neartikulisanom, govoru u Skupštini Crne Gore u ponedjeljak, 11. novembra, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokušao da objasni svoju ulogu tokom dramatičnih kesenofobnih, antiturskih i fašističkih divljanja na Zabjelu i širom Podgorice 26. i 27. oktobra.&nbsp; Ostavićemo po strani više nego nepristojno samohvalisanje ministra da se, bez obzira na „sugestiju Uprave policije“, pojavio među ruljom koja je odlučila da „uhapsi“ i linčuje turske državljane za koje je policija ,,utvrdila“ (pokazaće se: uhapsila pogrešne ljude) da su nepunih 24 sata ranije povrijedili nožem jednog mladića sa Zabjela.&nbsp; Sam ministar reče da su to njegovi Zabjelčani, da ih poznaje, pa samim tim, proizilazi, nije ni postojala bilo kakva opasnost po njega. Bio je to samo marketing. Da javnosti predstavi kako je on „hrabro“ ušao među rulju. I potpuno je u pravu kada je iz skupštinske sale poručio, iako je mislio da je značenje rečenice koju je saopštio potpuno drugačije, da je „doprinio nastavku dalje eskalacije“. A možda i nije greška u izražavanju ministra Šaranovića, moguće da je svojim ponašanjem doprinio podizanju tenzija. Jer, nekoliko sati kasnije – počeli su da se demoliraju lokali koje drže turski državljani. Tako ej Šaranovićev ,,hrabri potez“ bio – kontraproduktivan. Utisak je da je to i bila namjera. Jer dok se ministar „borio“ sa svojima na Zabjelu, oglasio se premijer na mreži X, u 22 sata i 14 minuta, isaopštio: „Sjutra po hitnoj proceduri donosimo odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske“... Ostatak objave je nebitan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd" data-rendition-name="original" width="1179" height="1313" loading="lazy" alt="Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)"> <figcaption>Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)</figcaption> </figure>  I tako su ministar unutrašnjih poslova i njegovi Zabjelčani, a vjerovatno i neki drugi malo dalje od Zabjela i Crne Gore, u združenoj akciji, „doprinijeli nastavku dalje eskalacije“. Jer, 'oće jezik na pravo.Uslijedili su fašistički, ksenofobni, islamofobnimarševi maskiranih hordi huligana podgoričkim kvartovima s prijetećim porukama Turcima da idu, demoliranje objekata u vlasništvu Turaka u nekoliko crnogorskih gradova, uništavanje njihovih automobila...&nbsp; Policija je za to vrijeme „doprinosila nastavku dalje eskalacije“. Ponizno su obezbjeđivali fašističke marševe naočigled preneražene javnosti. Bez ikakve reakcije. Logično, jer zvaničan stav države Crne Gore je bio – Turci više nijesu poželjni u našoj zemlji. I treba da idu – milom ili silom. Kako je i počelo, fašističko divljanje je isto tako odjednom stalo. Kao po komandi. A i ministar je prestao da „doprinosi nastavku dalje eskalacije“.&nbsp; Ispostavilo se da je sve bilo proizvod kampanje dezinformacija – od početne informacije, koja je objavljena u bezbjednosnom sektoru bliskom mediju, nepunih dva sata prije nego su se Šaranovićevi Zabjelčani okupli da oni hapse Turke, pa do zvaničnih informacija koje je policija saopštavala crnogorskoj javnosti. Medijska objava bila je suštinski laž – da su prethodne noći na Zabjelu, iz čista mira, jednog mladića napala trojica turskih državljana, tukli ga i izboli noževima, a onda pobjegli, te da je on teško povrijeđen. I sve to je, „teško povrijeđen“ on posvjedočio tom mediju. Pokazaće se da je istina potpuno drugačija. Niti su turski državljani napali tog mladića, već on i njegovi drugovi njih, a povrijeđeni mladić nije teško ranjen, već je, srećom, prošao sa lakšim povredama. &nbsp; Ova brutalna laž, međutim, nekome je bila potrebna. Kao alibi za fašističko divljanje, za naprasnu i, ispostaviće se, brzopletu odluku da se turskim državljanima uvedu vize, za izostanak adekvatne policijske reakcije, odnosno ono policijsko postrojavanje četrdesetak Turaka uz zid jedne stambene zgrade na Zabjelu, kao da su pred vodom za strijeljanje... I njihovo privođenje u policiju, da bi se ispunila volja Zabjelčana. Jer, kako nam je ministar Šaranović, Zabjelčanin po sopstvenom priznanju, saopštio u ponedjeljak iz skupštinske sale – „Zabjelčani su, inače, ljudi koji vole neke stvari sami da riješe, a onda ih rješavaju sa institucijama ako ne mogu da ih riješe sami“?! Ministar Šaranović je saopštio još jednu laž, jer Zabjelčani nijesu huligani, kako ih je ministar pokušao predstaviti. Kao rođena Zabjelčanka, a i malo starija od ministra, autorka ovog teksta dobro zna da su Zabjelčani ljudi koji poštuju državu, zakone, propise. Kao i svuda, ima izuzetaka.&nbsp; Te noći dok je ministar prilježno radio na eskalaciji problema na Zabjelu, iza brave su se našli jedan Azerbjedžanac i Turčin pod optužbom da su napali i ranili Zabjelčanina. Uzalud su bili njihovi vapaji da te noći nijesu izlazili, da su bili kod kuće...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556" data-rendition-name="original" width="957" height="715" loading="lazy" alt="Snimak/Zabjelo/Tuča"> </figure>  Na njihovu sreću i sami incident na Zabjelu snimile su sigurnosne kamere, a pod video nadzorom je i objekat u kojem žive. Snimci su potvrdili njihov alibi da su te noći bili kod kuće. Tek nekoliko dana kasnije uslijedilo je saopštenje policije u kojem su objasnili kako su uhapsili pogrešne ljude. Naravno, nijesu krivi oni. Tužilac im je naredio, jer je ranjeni mladić baš njih dvojicu „prepoznao“ kao napadače. I Unutrašnja kontrola je ekspresno ustanovila da policija nije ništa kriva – iako nije ni uviđaj odradila po propisima.&nbsp; Isto kao što ,,nije kriva“ što je bez reakcije obezbjeđivala fašistička orgijanja i utjerivanje straha, ne samo turskim državljanima, već svim građankama i građanima, kroz Podgoricu. - Ne štitim sebe lično, jer ja kao ministar unutrašnjih poslova ne nastupam operativno na terenu, ja dam svoj doprinos, kao što sam te večeri pošao, takođe, kao žitelj Zabjela da kroz razgovor sa mještanima dam doprinos nastavaku doprinos dalje eskalacije i tako dalje dok je sve to bilo u fazi organskog djelovanja – reče ministar Šaranović u ponedjeljak u skupštinskoj sali. Ali, nije bilo opozicije u parlamentu da ga pita da li je baš zato što je on „žitelj Zabjela“ izostala reakcija policije, da li je takvim postupanjem zloupotrijebio službeni položaj, zašto je javnost bila zasuta dezinformacijama na osnovu kojih je premijer požurio da „smiri strasti“ ministrovih Zabjelčana i saopšti da će turskim državljanima sjutradan biti uvedene vize...&nbsp; Duguje ministar Šaranović sijaset odgovora, no nije imao ko da ga pita. U skoro praznoj plenarnoj sali imao je samohvalisavi monolog koji su prekidali poslanici iz njegove partije – Demokratske Crne Gore, kako bi ga motivisali da nastavi dalje, da grade heroja od njega - mučenika kojeg opozicija, dio civilnog sektora imedija, te slobodni građani i građanke kinje i zahtijevaju odgovornost. Mučeni ministar je, kako proizilazi iz njegovog nastupa u Skupštini, žrtva hibridnog djelovanja. I on i bezbjednosi sektor kojim rukovode „pravedne“ Demokrate. Jedno je ministar Šaranović u pravu – bezbjednosi sektor jeste žrtva hibridnog djelovanja. Djelovanja koje brutalno atakuje na stabilnost Crne Gore, njen evropski put, njene antifašističke temelje. Svaku priliku upravo ministar Šaranović koristi za kampanju dezinformacija i destabilizacije. Jedan od najogavnijih primjera je njegov nastup u Skupštini Crne Gore u julu kada je euforično saopštio da on zna ko je i po čijem nalogu ubio savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića, 2000. godine. Spin majstori Demokrata smislili su ovu strategiju spašavanja Šaranovića, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa mafijaških likvidacija koje su tih dana dogodile i on izbjegao pitanja o odgovornosti zbog činjenice da je jednu od žrtava ubio muškarac za kojim je policija mjesecima navodno intenzivno tragali, a koji je nakon ubistva opet nestao bez traga. Sve što se poslije plasiranja ove lažne informacije dogodilo Šaranoviću i Demokratama nije bilo važno. Jer, cilj je bio plasirati žestoku dezinformaciju koja će potpuno potisnuti aktuelna dešavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9" data-rendition-name="original" width="982" height="532" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković</figcaption> </figure>  I kada je nedavno vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio da Šaranović tokom saslušanja u tužilaštvu, koje je uslijedio nakon što je „aktivirao lažnu bombu“ u Skupštini, nije saopštio ništa novo u slučaju ubistva Gorana Žugića, niti bilo što značajno što bi doprinijelo rasvjetljavanju ovog zločina, već da je iznosio operativne podatke koje je javnost imala priliku ranije da čuje. I, naravno, muk. I Šaranovića i njegovih Demokrata. Imali su kratkoročni cilj koji je ispunjen. Posljedice laži koje saopštavaju su nevažne. Pa je tako funkcioner i ideolog Šaranovićevih Demokrata Boris Bogdanović opet, na društvenim mrežama, prije dva dana, ponovio da je Šaranović razotkrio ko je ubio Gorana Žugića. Širenje dezinformacija, nažalost, kontinuitet je Šaranovićevog ministarskog mandata. Bez odgovornosti. Samoreklamerstvo, reklo bi se. Nažalost, samo tako izgleda. Posljedice su mnogo teže i kompleksnije. Mnogo opasnije po društvo. Sve ukazuje na znatno širu i ozbiljniju agendu.&nbsp; Crna Gora je dugo pod malignim uticajima i hibridnim djelovanjem trećih strana, a sve tri vlade nakon avgustovskih izbora 2020. godine proizvod su tih procesa. Njihovo zalaganje za evropski put Crne Gore samo je deklarativno. Suštinski, cilj je da naša zemlja ne postane dio Evropske unije.

Eskalacija zloupotrebe moći ministra Šaranovića

Ta organizovana kriminalna grupa koja pokušava da prekraja volju građana Crne Gore, da utiče na političke prilike u Crnoj Gori je “avački klan”. To u razgovoru za centralnu informativnu emsiju 24 Sata na Televiziji E kaže predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević.
 
Smatra da bezbjednost Crne Gore i regiona ozbiljno ugrožava jedan klan, koji, kako kaže nije ni škaljarski, niti, kavački klan, već klan Aleksandra Vučića, koji će gubitkom vlasti izgubiti i slobodu.&nbsp;
 
- To je model radikalskih vlasti i radikalskog vladanja Aleksandra Vučića. Kad ima duboku krizu u Srbiji, po uzoru na svog političkog oca Vojislava Šešelja, krizu pokušava da izmjesti u region i da onda kaže “sad ste našli da me rušite, vidite šta rade našem narodu u BiH, vidite šta se dešava u Crnoj Gori, dajte molim vas da mi probamo nekako sad da se homogenizujemo ovdje, ja ću to da uradim najbolje samo da spasim ono što se spasiti može”, a u suštini pokušava da ponovo rasproda neki vitalni interes Republike Srbije ili neki nacionalni srpski interes u regionu - naveo je Milivojević.
 
Dodaje da se prvi put na političkoj sceni Srbije se pojavila politička snaga koja je proizvela pad Vlade, a to je univerzitetsko studentski pokret.
- Mi živimo u državi u kojoj je napravljena tijesna sprega između vrha režima i organizovanog kriminala, to je jedna od definicija mafije. Aleksandar Vučić nije ugrožen samo u Srbiji, ugrožena je njegova dominacija i njegov veoma štetan uticaj na čitav region. On je preprepreka normalnom životu ne samo nas u Srbiji, već i ovdje u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. On kao prepreka i prijetnja, opasnost po odvijanje normalnog života i mora da bude politički uklonjen posle ovih protesta - rekao je Milivojević.
Podsjeća da je Demokratska stranka u januaru na poziv studenata napustila srpski parlament, jer nijesu htjeli da, kako kaže, glume fasadu i demokratski dekor u takozvanom političkom životu.
Vjeruje da je moguće artikulisati opravdano narodno nezadovoljstvo i gnjev, da ne eskalira u krajnji stadijum bijesa.
- Jedino mjesto gdje ovog trenutka Aleksandar Vučić ima većinu, pored “Ćacilenda”, one antropološke, ljudske deponije i onog moralnog brloga, je Narodna skupština. Snažno podržavamo univerzitetsko studentsku listu, smatramo da je ta lista izabrana na najdemokratskiji način, ne postoji demokratskiji način od ovoga da se ljudi neposredno izaberu kao kandidati za poslanike, koji će riješiti duboku političku i društvenu krizu u kojoj se Srbija nalazi. Ne želimo da se kandidujemo na izborima, smatramo da je ta lista snaga koja uživa &nbsp;najveće povjerenje građana Srbije i podržaćemo ih bezrezervno svojim kapacitetima i svim resursima koje Demokratska stranka ima - istako je Milivojević.
Poručuje da je od izuzetne važnosti da ljudi u regionu shvate da Aleksandar Vučić nije Srbija, jer se ne može staviti, kako kaže, znak jednakosti između režima Aleksandra Vučića i Srbije.&nbsp;
- Podržavati Aleksandra Vučića i voljeti Srbiju istovremeno nije moguće, ne možete ga podržavati bilo da živite u Srbiji, bilo da živite u Crnoj Gori. Ili ste za mafiju, ili ste za Srbiju. Ako neko kaže da podržava Aleksandra Vučića i čak &nbsp;živi u Crnoj Gori pa njega proglašava svojim predsjednikom, on radi suprotno vitalnim nacionalnim interesima Crne Gore i Republike Srbije - naglasio je Milivojević.
 
Komentarišući Izvještaj Evropske komisije o Srbiji, Milivojević kaže da je Srbija zaustavljena na evropskom putu i da nazaduje zbog organizovanja paramilitarnih kampova za obučavanje moldavskih državljana za preuzimanje vlasti na dan izbora u toj zemlji.&nbsp;
Podsjeća da je to najlošiji izvještaj od početka pristupnih pregovora Srbije sa Evropskom unijom, zbog apsolutnog izostanka vladavine prava, medijskih sloboda, fer izbora i, kako kaže mnogih stvari koji su preduslov za civilizovano društvo.
- Aleksandar Vučić ide po svijetu i tvrdi da se u Srbiji dešava neka obojena revolucija, iako je to autentična pobuna srpske mladosti i srpskih građana, koja nema nikakve veze ni sa Rusijom, ni sa Moskvom, ni sa Briselom, ni sa Vašingtonom, već je to nešto što se kod nas dešava kao spontan odgovor na ovakvu autokratsku tiransku vladavinu i izdajničku vladavinu. S druge strane Vučić pokušava da utiče na političke prilike u Moldaviji, to je radio i u Crnoj Gori. Slao je svoje ljude sa koferima novca koji su hapšeni ovdje u Crnoj Gori, ne bi li prekrojio izbornu volju i uticao na političke prilike u Crnoj Gori. Svi ti ljudi koji rade za račun Aleksandra Vučića shvataju da je njemu vrijeme odbrojano. Mnogi koji su se do prekjuče zavjetovali njemu na vjernost, koji su dolazili na vojne parade u Srbiju, brukajući funkciju koju imaju u Crnoj Gori, sada mu polako okreću leđa i peru ruke od njega, poput Milorada Dodika i nekih političara ovdje u Crnoj Gori - rekao je Milivojević.

Milivojević: Bezbjednost u Crnoj Gori narušava jedan klan, nije škaljarski, niti kavački, već ,,avački”

Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legitimno i legalno, kao i na pravednim osnovama. Suprotno ne mogu potvrditi ni izvori srpske provenijencije, rekao je za Portal Radio Slobodna Evropa istoričar Milan Šćekić. Da li je 1918. godine dinastija Petrović Njegoš detronizovana nasilnom aneksijom ili se radilo o dobrovoljnom ujedinjenju Crne Gore i Srbije? O tom istorijskom i političkom pitanju će se raspravljati u crnogorskom parlamentu, nakon što su poslanici Pokreta Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića predložili izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Traže izmjenu postojećeg Zakona u kome se konstatuje da je dinastija Petrović Njegoš detronizovana 'aktom nasilne aneksije države 1918. godine', tako što će se izbrisati termin 'nasilna'. PES je ocijenio da sama 'aneksija' podrazumijeva prisilu, te će se brisanjem riječi 'nasilna' "smanjiti polarizacija društva, a promovisati pomirenje". Ipak njihov koalicioni partner, prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) amandmanom je zatražila da se iz Zakona briše i riječ "aneksija" i da se umjesto nje unese "ujedinjenje Crne Gore i Srbije". Dok opozicija tvrdi da je 'nasilna aneksija' jedini ispravan termin koji se odnosi na događaje u Crnoj Gori iz 1918. Na pitanje da li se sa istorijsko-pravnog aspekta 1918. godine dogodila nasilna aneksija, aneksija ili ujedinjenje Crne Gore i Srbije, istoričar Milan Šćekić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je te godine crnogorska teritorija bila okupirana, a potom prisajedinjena Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Milan Šćekić"> <figcaption>Milan Šćekić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - I kao dio Srbije, Crna Gora je ušla u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Budući da je prisajedinjenje nasilan čin, nema dileme da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore - kaže profesor Šćekić. <h2>Nestanak države Crne Gore 1918.</h2> Više od sto godina političari i istoričari ne mogu da daju jedinstvenu kvalifikaciju o tome šta se dogodilo nakon Prvog svjetskog rata, kada je Crna Gora jedina izgubila status nezavisne države, a vladarska porodica Petrović Njegoš protjerana iz zemlje. Iako je Crna Gora u ratu bila na strani saveznika, po njegovom završetku u novembru 1918. je održana Podgorička skupština na kojoj su donijete odluke o ukidanju suvereniteta, pripajanju Crne Gore Srbiji i detronizovanju kraljevske porodice. Tadašnjem kralju Nikoli Petroviću, koji je bio u egzilu, zabranjen je povratak u Crnu Goru. Naredne godine su u Crnoj Gori bile obilježene oružanim sukobima novih vlasti pod komandom srpskog kralja Aleksandra Karađorđevića i komitskih - crnogorskih oružanih formacija koje nisu pristale na bezuslovno prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i čiji su pripadnici ostali lojalni prognanom kralju Nikoli I. Crnoj Gori je vraćena državnost tek nakon Drugog svjetskog rata, kada je dobila ravnopravan status Republike u višečlanoj zajednici bivše Jugoslavije. Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije, crnogorski parlament je 2011. usvojio Zakon o statusu potomaka Petrović Njegoš. U prvom članu tog Zakona je navedeno da je dinastija detronizovana 1918. aktom 'nasilne aneksije države Crne Gore i protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru (iz 1905.). Tada je parlamentarnu većinu predvodila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koju je 2020. na izborima pobijedila trojna koalicija proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Pokreta URA. Upravo pridjev "nasilna" vladajući PES želi da izbaci izmjenama Zakona, dok druge prosrpske članice vladajuće većine SNP i stranke bivšeg DF-a smatraju da ne treba u zakonu da stoji ni 'aneksija' jer smatraju da je ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo dobrovoljno. <h2>Šćekić: Ukidanje žele da predstave legitimnim</h2> A da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore od strane Srbije, profesor Milan Šćekić dokazuje citirajući navode samih srpskih istoričara kao što je Vladimir Ćorović. - U knjizi "Naše pobede" Ćorović tvrdi da je u Podgorici 1918. "Crnogorska Skupština izvršila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji". Istini za volju, ogromna većina Crnogoraca je 1918. bila za ujedinjenje sa Srbijom, ali to ne znači da je ono izvršeno na legitiman i legalan način, kao i na pravednim osnovama - kaže Šćekić za RSE. Komentarišući namjeru vlasti da u Zakonu izmjene istorijski kontekst brišući termine "nasilna" i "aneksija", profesor Šćekić kaže da su za njih podjednako neprihvatljiva oba termina. - Jasno je da ukidanje crnogorske državne nezavisnosti žele da predstave kao legitiman i demokratski čin izglasan slobodnom voljom građana, što ni izvori srpske provenijencije ne mogu da potvrde - istakao je Šćekić. <h2>Princ Nikola Petrović Njegoš o nasilnoj aneksiji</h2> Povodom javne polemike o izmjeni Zakona, oglasio se i praunuk kralja Nikole, princ Nikola Petrović Njegoš, koji je u pismu javnosti konstatovao da je termin "nasilna" izazvao polemike i kada je usvojen 2011. A termin "aneksija" smatra ispravnim. - Za mene, tada kao i danas, riječ "aneksija" ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mape i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Predviđa se brisanje riječi "nasilna", a da se zadrži termin "aneksija", koji to već sam po sebi podrazumijeva - rekao je princ Nikola. Takođe je naveo da vjeruje vlastima, da izmjenama Zakona žele da ujedine građane. - Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade (Spajića) da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom - dodao je on. Princ Nikola Petrović se sastao sa premijerom Spajićem 21. septembra, desetak dana prije nego što je PES podnio predlog o izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Tada mu je Spajić obećao da će dinastija do kraja godine "biti u potpunosti rehabilitovana". <h2>Skupštinski Odbor pokazao razlike</h2> O izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš raspravljalo se 12. novembra na skupštinskom Odboru za politički sistem. Jedan od predlagača izmjena, poslanik PES Miloš Pižurica, saopštio je da brisanjem termina 'nasilna' za aneksiju Crne Gore ne žele da sprovode istorijski revizionizam već da istaknu poštovanje prema vladarskoj porodici Petrović Njegoš i njihovim potomcima. A poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović se založio da se iz Zakona izbriše kompletan stav koji govori o aktu aneksije Crne Gore, iako on smatra da su se 1918. godine Crna Gora i Srbija dobrovoljno ujedinile. Dok je poslanik opozicionog DPS-a Andrija Nikolić konstatovao da se eventualnim unošenjem termina o 'ujedinjenju Crne Gore i Srbije' u Zakon - falsifikuju istorijske činjenice. Zbog različitih stavova partija vladajuće većine odloženo je glasanje o ovim izmjenama. <h2>Dodjela objekata potomcima dinastije</h2> PES je predložio da se potomcima dinastije dodijeli dvorac Kruševac u Podgorici sa pripadajućim zemljištem, ali bez prava prodaje. Ovome se usprotivio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čiji je kabinet saopštio da dvorac 'na Kruševcu' ima poseban značaj za kulturni identitet Crne Gore i da bi njegovo prenošenje u privatno vlasništvo bilo "suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom".

Šćekić: Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legalno ni legitimno, suprotno ne mogu tvrditi ni srpski izvori

Mještani Botuna podigli su šator na ulazu u naselje, poručujući da su spremni svakodnevno da dežuraju, ukoliko bude potrebno, kako bi spriječili izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBA8z1JZ4TZg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako su rekli mještani koje je Portal ETV zatekao na licu mjesta, djeluju preventivno jer sumnjaju da Glavni grad neće čekati referendum 14. decembra na kome će se Zećani izjasniti o ovom pitanju, već da je moguće da s radovima krenu ranije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DN7ieGFupAuU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Podigli smo jutros u 10 sati šator od dva polja, postavićemo i još tri naprijed ako bude trebalo, blokiraćemo ulicu i niko preko ovog znaka za Botun neće moći da prođe - kazao je Portalu ETV mještanin Botuna Milan Raičković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5" data-rendition-name="original" width="1057" height="592" loading="lazy" alt="Milan Raičković"> <figcaption>Milan Raičković(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  On je poručio ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću, gradonačelniku Glavnog grada Saši Mujoviću i direktoru Vodovoda i kanalizacije Aleksandru Nišaviću da granicu Botuna neće preći. - Radunović dobro zna đe je Botun kad mu trebaju glasovi, i on i Andrija Mandić. Kad treba da se rješava ovo pitanje niko ne podržava Botun. Na ovoj lokaciji gdje su planirali sigurno neće graditi kolektor - poručio je Raičković. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDsxsbE5FnQI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Mještanin Boris Ćetković poručio je da će biti na straži dok se Zaćani ne izjasne na referendumu o postrojenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e" data-rendition-name="original" width="1150" height="649" loading="lazy" alt="Boris Ćetković"> <figcaption>Boris Ćetković(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  - Ako većina bude da se gradi kolektor, mi ćemo se povući. Ali ako ishod bude na našoj strani - tu je kraj - rekao je Ćetković za Portal ETV. Mještanin Radomir Milić smatra da je Podgorica imala vremena i prostora da u svojoj opštini gradi kolektor po, kako tvrde u Glavnom gradu, evropskim standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3" data-rendition-name="original" width="1712" height="810" loading="lazy" alt="Radomir Milić"> <figcaption>Radomir Milić(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  - Mogli su ga davno napraviti kad su uništili "Radoje Dakić", "Marko Radović", Duvanski kombinat. To je sve na potezu današnjeg kolektora. Zašto svaki trovač vazduha mora da bude u Zeti? Graditi septičku jamu ukdvorištu komšije je i neljudski i nepošteno. Na kraju, to niko ne bi dopustio. Svjesni smo da je kolektor potreban, ali ne na ovoj lokaciji - kazao je za Portal ETV Milić. Milić je pozvao premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića da razgovaraju sa mještanima i da pokušaju zajednički da nađu rješenje. Podršku današnjim aktivnosti pružili su im predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović.&nbsp;

Tag: njegosev-dan