<p>Njegoševa pojava i djelo, kojom su Crnogorsci sudbinski obilježeni, posljednjih 150 godina je sredstvo za realizaciju monstruoznog velikodržavnog projekta, koji podrazumijeva rascrnogorčenje Crne Gore i njen nestanak, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, publicista, novinar i istraživač<b> Slobodan Čukić</b>.</p>
<p>U crnogorskoj javnosti Njegoš je obično poznat kao filozof i pjesnik, kaže Čukić, dok je njegova državnička uloga i doprinos koji je dao na tom polju manje poznat.</p>
<p>- Kod nas se uvode neka dosta komična mjerila, tipa eto nije ništa osvojio poput nekih drugih, nije vodio velike bitke i tako dalje, što samo govori o neznanju tih procjenitelja. Recimo, niko neće pominjati da je on taj koji je definitivno ukinuo krvnu osvetu, koja je bila jedna guba na crnogorskom nacionalnom biću. O tome svjedoči Henri Lejard 1839.godine. Parafraziraću  šta je tada Njegoš rekao, do prošle godine je u Crnoj Gori svake godine od krvne osvete ginulo između 300 i 600 ljudi, ali nikad ispod 300 - podsjetio je on.</p>
<p>Ako se, kako kaže Čukić, ide iz godine u godinu, dođe se do tri hiljade ljudi za deset godina.</p>
<p>- Raščistiti društvenu situaciju u tome smislu, pa bi već bio veliki i dostojan divljenja, a za to praktično niko ne zna - rekao je on.</p>
<p>Njegoš je, prema njegovim riječima, ostavio iza sebe jedno grandiozno djelo, a Crnogorci su sudbinski predodređeni, da su obilježeni njegovom pojavom i djelom.</p>
<p>- Nama se Njegoš krade. Njegoš je u tih 140, 150 godina postao sredstvo za realizaciju jednoga monstruoznog velikodržavnog projekta, koji podrazumijeva rascrnogorčenje Crne Gore i njen nestanak. U takvom svjetlu i takvoj perspektivi mi smo suočeni sa krivotvorenjem, krivokletstvom, falsifikovanjem Njegoša, sa stavljanjem Njegošu u usta stihova koje nikad nije rekao, ili izjava koje nikad nije saopštio - podsjetio je Čukić.</p>
<p>Dok se, kako kaže, pronađe kroz tu šumu falsifikata i krivotvorenja onoga pravoga Njegoša potrebno je napraviti veoma veliki napor, jer je se danas, dodaje Čukić, mnogi izdaju za poznavaoce Njegoša.</p>
<p>- Zapravo su samo sprovodioci i propagatori jedne ideologije, jedne lažne njegošologije. Do pravoga Njegoša, preporučujem svakome, da se izbori velikim naporom i da spozna ono što je istinska Njegoševa izvorna misao, a na raspolaganju ima knjige od velikih crnogorskih istoričara književnosti. Uostalom o tome i danas na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost može se naći veliki broj kvalitetnih studija - istakao je on.</p>
<p>Sadašnja strategija vezana za Dan Njegoša, smatra on, je neka vrsta pomirenja, jer će na jednoj strani, kako objašnjava, neki veliko srpski autori da falsifikuju Njegoša, ali će se dopustiti i crnogorskoj strani da i ona, kako kaže, održi koje predavanje.</p>
<p>S umjetničke strane, smatra Čukić, Njegoš je dobro zaštićen jer postoje desetine slika i vajarskih djela koji ga prikazuju, a generacije su rasle uz Njegošev spomenik.</p>
<p>- Kao dijete sam živio preko puta stare Pobjede, a tamo je na travnjaku bio postavljen jedan fenomenalan spomenik Njegošu u komadu mermera, djelimično iz profila. Ne znam gdje je danas ta skulptura, ali to je bila izvanredna stvar. Njegoš u likovnoj umjetnosti, još u njegovo vrijeme ima nekoliko portreta izvanrednih, kao što je onaj od Tominca. Njegoš je vječita inspiracija. Pomenuću još jedno djelo, koje je meni lično veoma drago, to je skulptura, Njegoševa bista, koju je izradio malo poznati crnogorski vajar Marko Borozan. Jedna izuzetno lirski intoniran prikaz Njegošev, on je tu sav u nekoj dubokoj misaonosti - podsjetio je Čukić.</p>
<p>Navodi da je pišući eseje o Njegošu dao skroman doprinos okeanu njegošologije.</p>
<p>- Rado koketiram sa tom idejom da je Njegoš kao duhovnik, kao pjesnik, on nije bio ratnik, bio odabran od Lovćenske vile, on ima čak i pjesmu gdje vila zavodi čobanina u pećinu. Veoma mi je draga ta slika o Njegošu koga kao dijete zavodi Lovćenska vila i koja mu zapravo došapne taj amanet da se kopa na vrh Lovćena. I niko me uvjeriti ne može da nije bilo tako - rekao je Čukić.</p>
<p>Njegoš je bio beskrupulozan kad bi osjetio izdaju, kaže on, i objašnjava da je to bila ta kontroverzna strana njegove ličnosti, jer je opšte poznato, dodaje, da Njegoš izdaju i intrigu nije opraštao.</p>
<p>- Na dušu mu se stavlja izvjestan broj ubijenih ljudi. Imate jednu stvar koju je opisao vojvoda Ilija Plamenac u memoarima, naime Njegoš se pobratimio sa Ali pašom Rizvanbegović u Dubrovniku, septembra 1842.godine, od toga pravi se jedna sentimentalno romantičarska slika. Međutim, vojvoda Ilija Plamenac piše kako je prije susreta sa Ali pašom, Njegoš od jednoga perjanika tražio da ide sa Filipom Vukovićem i kad uđe u šator da ubije Ali pašu. To se nije dogodilo, izgleda se perjanik kome je to bilo naloženo prepao. Njegoš se već bio osvetio za pogibiju na Grahovu, kad je osam Petrovića nastradalo, već je bio posječen Smail aga, ali je Njegoš očigledno htio da i Ali pašu eliminiše. Hoću da kažem, samo nekoliko dana posle toga, oni su se pobratimili. Ovo je filmska priča i neki crnogorski reditelj bi konačno morao da razmisli o tome da snimi film o Njegošu - zaključio je Čukić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5jq6COgWM_Q&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čukić: Nama se Njegoš krade, krivotvori i falsifikuje

<p>Mitropolit crnogorsko-primorski<b> Joanikije </b>obilježava praznik Njegošev dan, ali u Srbiji.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Mitropolije crnogorsko-primorske, Joanikije je prisustvovao svečanosti Matice srpske u Novom Sadu povodom dva vijeka ove srpske institucije kulture i književnosti.</p>
<p>U svom obraćanju on je kazao da postoji neprestano prožimanje ako se promisli malo dublje o Njegošu "i njegovim zaslugama kao i zaslugama Ljetopisa Matice Srpske za ovih dvjesta godina".</p>
<p>- Na prosvešteniju srpskog naroda, na njegovom objedinjavanju, na njegovom kulturnom uzdizanju i sabiranju naših sila, da bismo bili duhovno što jači, što utemeljeniji. Da bi na tvrdom i pouzdanom temelju gradili i našu sadašnjost i našu budućnost - rekao je Joanikije.</p>

Joanikije Njegošev dan obilježava u Novom Sadu

<p>Njegoševo djelo temelji se na idealima morala, slobode i solidarnosti, a ove univerzalne humanističke vrijednosti predstavljaju putokaz za naš dalji društveni razvoj - poručio je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>čestitajući Njegošev dan - crnogorski praznik kulture.</p>
<p>- Državničko i književno nasljeđe Petra II Petrovića Njegoša, iako stvarano u turbulentnim istorijskim okolnostima, predstavlja jedan od temelja u oblikovanju političkog i kulturnog identiteta našeg društva - navodi Milatović u objavi na društvenoj mreži Iks (X).</p>
<p>Posebno je čestitao svima koji svojim talentom i radom obogaćuju kulturni život Crne Gore, tako nastavljajući Njegošev utabani put.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1856617741655879990&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Milatović: Ideali morala, slobode i solidarnosti putokaz za naš dalji društveni razvoj

<p>Njegošev dan podsjeća na najviše, neprolazne domete naše pismenosti, duhovnosti i filozofije, opominjući nas na kako grandioznim, svestranim istorijskim ličnostima počiva naša država i nacionalna tradicija - poručio je premijer <b>Milojko Spajić</b> čestitajući građankama i građanima Crna Gore ovaj dan - praznik kulture i umjetnosti.</p>
<p>- U Njegoša, izviiskru naše duboke prošlosti, utkana su prebogata predačka iskustva, ideali i sudbine, ali i svjetska dostignuća, da bi kroz Njegovo djelo dobili najrafiniraniji umjetnički iskaz kao univerzalnu vrijednost koja svijetli nadolazećim generacijama - piše u čestitki Spajića.</p>
<p>Dodaje da "determinisan porodičnim, plemenskim i nacionalnim okvirom, životom, talentima i radom na sebi, svojim duhom i stvaralaštvom od malog gnijezda načiniće metafizički veliko pleme u kome će se 'zanjihati kolijevka' genija".</p>
<p>- Nacionalne kulture pred svijet izlaze sa velikanima, reprezentativnim obrascima, koji su sinteza sveukupnih iskustava stvaralačke ličnosti, naciona i univerzuma. Crna Gora pred Evropu izlazi sa dva, koliko realna, toliko i imaginarna i mitski nedostižna orijentira - Njegošem i Lovćenom. I ne da se ne možemo osjetiti inferiornima, već možemo biti samo precijenjeni – potomci od kojih se previše očekuje - kazao je Spajić.</p>
<p>Kako se dodaje, Njegoš nas obavezuje i inspiriše na izvrsnost, na pregalaštvo, prevazilaženje i usavršavanje.</p>
<p>- "Neka bude što biti ne može" riječi su koje struje kroz sve naše istorijske pobjede i podvige. I danas ih čujemo na putu da budemo bolji, humaniji, pravedniji i plemenitiji. Da budemo društvo za uzor najrazvijenijim zemljama Evrope - da zasjenimo sebe - zaključio je Spajić.</p>

Spajić: Njegoš obavezuje i inspiriše na izvrsnost, pregalaštvo, prevazilaženje i usavršavanje

<p>Područne jedinice i filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) neće raditi naredna dva dana, osim u hitnim slučajevima, saopšteno je iz tog Vladinog resora.<br/>
<br/>
U Crnoj Gori će naredna dva dana biti neradna, povodom Njegoševog dana - crnogorskog praznika kulture.<br/>
<br/>
Iz MUP-a su kazali da u hitnim slučajevima građani mogu pozvati broj 122.<br/>
<br/>
Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima, Njegošev dan se obilježava 13. novembra, a praznuje se dva dana.</p>

Područne jedinice i filijale MUP-a neće raditi naredna dva dana

<p>Tribina „Njegošev okean besmrtnosti“, koja je održana sinoć u Matici crnogorskoj u susret Njegoševom danu, bila je posvećena refleksivnom opusu najvažnijeg crnogorskog autora 19. vijeka.</p>
<p>Književnica i kolumnistkinja <b>Lidija Vukčević-Vučurović</b> istakla je da je „Gorski vijenac“ Biblija za Crnogorce svih stepena obrazovanja i svih dobi.</p>
<p>- U Njegoša je toliko bogatstva, on je takva jedna riznica, jezička, misaona, strukturalna, filozofska, poetička, da gdje god zagrabite svojim novim tumačenjenjima i vašim novim čitanjima, to se samo multiplikuje i ne možete oteti od Njegoša, a da ne preuzmete stvaralački. Ako srpska kultura nađe u Njegošu bilo koji motiv, bilo koji lik, bilo koji arhetip, bilo koju ideju koja je na fonu srpske kulture, osim „Posvete prahu oca Srbije“ za koju mislim da je Njegoš napisao pod pritiskom, onda neka proglase Njegoša srpskim, međutim teško će odbraniti sve teze, bez obzira što su najugledniji srpski pisci crnogorskog porijekla, a to mi je teško reći, to pokušavali. Ako je Njegoš crnogorski pisac, ako je jugoslovenski, jedan od najmoćnijih, ako je evropski, i ako u tom fundusu pripada i svjetskoj književnosti, neka bude i srpski. Samo uzimajte, ali ništa nećete oteti - rekla je Vukčević-Vučurović.</p>
<p>Osvrnula se i na Njegoševe manje proučavane i manje poznate kraće forme.</p>
<p>- Njegova filozofska poezija, misaona poezija je naizgled mutnija zato što je u većem dijelu pisana starocrkvenoslovenskom jeziku i manje je raspoznatljiv savremenom čitaocu, međutim zaista je fascinantna ta poezija. Treba reći da se Njegoš bavio filozofijom na jedan amaterski način, ali i prevodilaštvom - istakla je Vukčević-Vučurović i dodala da je „svladao duh svoga vremena i kulturu svoga vremena“.&nbsp;</p>
<p>Književnik <b>Nikola Nikolić </b>je više puta istakao da Njegoša moramo sagledati kao čovjeka.</p>
<p>- Mi smo mitologizovali Njegoša kroz sve ove decenije i zaboravljamo da je on jedan malo neobičniji čovjek, jedan genije koji je iznikao kao cvijet iz bunjišta, iz ovog crnogorskog ljutog krša i iz siromaštva i stalne ugroženosti koji je morao da na svoja pleća uprti sudbinu svoga naroda, da ga usmjerava, da izražava svoje biće i kroz duhovno i kroz svjetovno. On je bio takav da ga imate u čitankama i lektiri, u istoriji, a što je najgore danas ga imate i u politici gdje služi za sitna potkusurivanja - rekao je Nikolić.</p>
<p>Iz ugla književnika smatra da je Njegoš dio kolektivnog nesvjesnog kod crnogorskih autora.</p>
<p>- On nam je jako kulturno zaleđe stvaralačko; kad imate Njegoša iza sebe već imate neko polazište, nijeste u stvaralačkom smislu neko bez korijena, imate jednog grandioznog pjesnika - istakao je Nikolić.<br/>
Odlomke iz Njegoševih pjesama „Misao“, „Crnogorac k svemogućem Bogu“ i „Oda suncu“ govorila je glumica Crnogorskog narodnog pozorišta Julija Milačić-Petrović Njegoš.</p>

Tribina u čast Njegoša: Mogu ga uzimati, ali neće ga oteti

<p>U Crnoj Gori će naredna dva dana biti neradna, povodom Njegoševog dana - praznika kulture, saopšteno je iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.<br/>
<br/>
Iz Ministarstva su podsjetili da se Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima obilježava 13. novembra.<br/>
<br/>
„Kako se, shodno navedenom zakonu, državni i drugi praznici praznuju dva dana i to na dan praznika i narednog dana, povodom tog državnog praznika neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar“, kaže se u saopštenju.<br/>
<br/>
Navodi se da su državni i organi lokalne samouprave, javne ustanove i preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa, dužni da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.</p>

Srijeda i četvrtak neradni dani

<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić</b> je svim građankama i građanima Crne Gore čestitao Njegošev dan, državni praznik kulture, potencirajući ponovo gradnju kapele na Lovćenu.</p>
<p>- U ime Skupštine Crne Gore i svoje lično svim građanima naše zemlje želim srećan Njegošev dan – datum od izuzetnog značaja za sve nas. Njegoš je ostavio neizbrisiv trag u duši i srcu našeg naroda, i taj trag nas i dan danas navodi da, gradeći modernu, prosperitetnu, pomirenu i stabilnu Crnu Goru, nikada ne zaboravimo njenu bogatu i slanvu istoriju i ono što je zapravo njena suština, a to je upravo Njegoševo stvaralaštvo koje predstavlja osnov naše narodne kulture, pismenosti i duhovnosti - naveo je Mandić u čestitki.</p>
<p>On je istakao da je proglašenjem dana rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša za državni praznik, ispravljena "velika i sramna nepravda, kao i diskriminatorski odnos bivšeg režima koji je iz usko-političkih razloga potcjenjivao i marginalizovao našeg velikog vladara i književnog gorostasa".</p>
<p>- Njegoš je kao svjetovni i duhovni vladar, ali i književni stvaralac, svojim mislima i djelima bio ujedinitelj Crne Gore i upravo zbog toga našim nastojanjem da Crnu Goru učinimo bastionom mira i sloge ispunjavamo viziju koju nam je ostavio u amanet. Na samom kraju, siguran sam da ćemo vođeni njegovom mudrošću koja prožima vjekove napraviti još jedan zajednički bratski iskorak i ponovo podići Njegoševu zavjetnu kapelu na Lovćenu, tako da ona uz sadašnji spomenik kulture bude mjera pomirenja i ozdravljenja Crne Gore - poručio je Mandić.</p>

Mandić: Siguran sam da ćemo napraviti još jedan bratski iskorak i podići kapelu na Lovćenu

<p>U Domu zdravlja (DZ) Glavnog grada za vrijeme državnog praznika - Njegošev dan građanima će se pružati zdravstvena zaštita u objektima Blok V, Tuzi i Zeta, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.<br/>
<br/>
Iz DZ Glavnog grada rekli su da će se rad izabranih doktora za odrasle i djecu u danima državnog praznika obavljati isključivo u punktu Blok V u dvije smjene, od sedam do 14 i od 14 do 21 sat, za teritoriju opštine Podgorica.<br/>
<br/>
Kako su kazali, u zdravstvenom objektu Tuzi izabrani doktor za odrasle radiće od sedam do 15 sati, a u opštini Zeta, zdravstveni objekat Golubovci takođe u tom periodu.<br/>
<br/>
Iz DZ Glavnog grada naveli su da će Centar za laboratorijsku dijagnostiku u zdravstvenom objektu Blok V raditi od sedam do 21 sat.<br/>
<br/>
- Jedinica za patronažu će raditi po ustaljenom rasporedu, tako da će se i tokom praznika nalozi primati u zdravstvenim objektima Blok V, od sedam do 19 sati, dok će se terapija, po nalogu izabranog doktora, u stanu pacijenata davati svakog dana, od sedam do 19 sati - navedeno je u saopštenju.</p>

U Podgorici tokom praznika dežurna tri doma zdravlja

<p>U Domu zdravlja Glavnog grada, za vrijeme držanog praznika – Njegošev dan, 13. i 14. novembra 2024.godine, građanima će se pružati zdravstvena zaštita u objektima “Blok V”, “Tuzi” i “Zeta”.</p>
<p>- Rad izabranih doktora za odrasle i djecu u danima državnog praznika obavljaće se isključivo u punktu “Blok V” u dvije smjene od sedam do 14 časova i od 14 do 21 sat za teritoriju opštine Podgorica, dok će u ZO “Tuzi” izabrani doktor za odrasle raditi od sedam do 15 sati, a u opštini Zeta, zdravstveni objekat “Golubovci”, takođe od sedam do 15 sati - navode iz Doma zdravlja Podgorica. </p>
<p>Centar za laboratorijsku dijagnostiku u zdravstvenom objektu “Blok V” radiće od sedam do 21 sat.</p>
<p>Jedinica za patronažu će raditi po ustaljenom rasporedu, tako da će se i tokom praznika nalozi primati u zdravstvenim objektima” Blok V” u periodu od sedam do 19 sati, dok će se terapija, po nalogu izabranog doktora, u stanu pacijenata davati svakog dana, od sedam do 19 sati.</p>
<p>- Građankama i građanima Crne Gore Dom zdravlja Glavnog grada želi srećan 13. novembar - Njegošev dan - crnogorski praznik kulture Crne Gore - poručili su iz Doma zdravlja.</p>

Dežurni domovi zdravlja za dane praznika

<p>U Crnoj Gori danas se očekuje kratkotrajna stabilizacija vremena, a tokom noći ponovo naoblačenje sa kišom.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u ranim jutarnjim satima će u istočnim i sjeveroistočnim predjelima još biti padavina.<br/>
<br/>
Tokom dana na sjeveru promjenljiva oblačnost, a u južnim predjelima sunčani intervali.<br/>
<br/>
Tokom noći se očekuje jače naoblačenje sa kišom.<br/>
<br/>
U jutarnjim satima umjeren do jak sjeverni vjetar, a u noći na petak duvaće pojačan i jak, na udare olujne jačine vjetar, južnih smjerova.<br/>
<br/>
Jutarnja temperatura od minus pet do 11, najviša dnevna od nula do 15 stepeni.</p>

Danas kratkotrajna stabilizacija vremena

<p>nasilju koje vrše združene bande u glavnom gradu Haitija Port-o-Prensu sa ciljem da preuzmu kontorolu nad cijelim gradom, od prošle sedmice je poginulo najmanje 150 ljudi, saopštile su Ujedinjene nacije (UN).<br/>
<br/>
Navodi se da je broj smrtnih slučajeva u toj karipskoj državi ove godine premašio 4,5 hiljada.<br/>
<br/>
- Posljednji porast nasilja u glavnom gradu Haitija je nagovještaj da gore tek dolazi - upozorio je u saopštenju visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk, prenosi Radio Slobodna Evropa.<br/>
<br/>
On je poručio da se nasilje bandi mora odmah zaustaviti.</p>
<p>- Haitiju se ne smije dozvoliti da dalje zapadne u haos. Najmanje 150 ljudi je ubijeno, 92 osobe su povrijeđene i oko 20 hiljada je primorano da napusti svoje domove tokom protekle nedelje - navodi se u Tirkovom saopštenju.<br/>
<br/>
On je rekao da se procenjuje da se četiri miliona ljudi Port-o-Prensa praktično drže kao taoci pošto bande kontrolišu sve glavne puteve u prijestonici i van njega.<br/>
<br/>
Nasilje je dramatično intenzivirano u Port-o-Prensu od 11. novembra, pošto združene bande nastoje da zadobiju punu kontrolu nad glavnim gradom Haitija.<br/>
<br/>
Naoružane bande, koje kontrolišu oko 80 odsto Port-o-Prensa, rutinski napadaju civile, uprkos međunarodnim snagama koje predvodi Kenija i koje su raspoređene da pomognu policiji da uspostavi red.<br/>
<br/>
U glavnom gradu Haitija prošle sedmice borbe je obnovio savez bandi Viv Ansanma koji je u februaru pomogao u svrgavanju tadašnjeg premijera Ariela Anrija.</p>

Najmanje 150 ljudi stradalo za sedmicu sukoba u Haitiju

<p>Bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić, za vrijeme svog mandata, osim što je nezakonitim smjenama direktora obrazovnih ustanova oštetila državu za više milionski iznos, nostrifikovala je 6.000 sumnjivih diploma sa raznoraznih Univerziteta i fakulteta iz regiona, saznaje nezvanično portal Standard od izvora iz MInistarstva prosvjete.</p>
<p>Bratić je još 2021.godine odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini, najavila da će provjeriti lažne diplome koje su kupovane u bh. entitetu Republici Srpskoj i Srbiji, no osim provjere, kako kaže izvor Standarda, za vrijeme njenog mandata je nostrifikovano njih 6.000.</p>
<p>Nakon odrađene nostrifikacije osobe koje su imale ove diplome mogle su bez ikakvih problema da se zaposle u javnoj upravi Crne Gore, što je postalo gorući problem.</p>
<p>Kako je Standard ranije pisao, najviše lažnih diploma se otkrilo u sistemu zdravstva, što je posbno šokantna činjenica, jer se radi o ljudima koji trebaju da brinu o zdravlju građana, a u stvari nemaju nikakvo znanje iz tih oblasti, već su diplome kupili u regionu.</p>
<p>Najviše diploma stiglo je sa univerziteta iz Republike Srpske.</p>
<p>U tom entitetu Bosne i Hercegovine septembra mjeseca krenula su masovna hapšenja, kad je otkriveno da su rukovodeće osobe sa tih Univerziteta prodavale diplome po cijenam od 3.000 konvertibilnih maraka do 10.000 u zavisnosti od duzine trajanja dobijanja diplome.</p>
<p>Na diplome se u zavisnosti od cijene čekalo od tri do devet mjeseci.</p>
<p>Na listi obrazovnih ustanova našli koje su prodavale diplome našli su se NUBL” Banja Luka; visoka škola za primijenjene i pravne nauke ,,Prometej” Banja Luka; ,,Victoria International University” iz Mostara, kao i visoka škola ,,Union” u Mostaru.</p>
<p>Osim ovih, diplome su prodavali i Internacionalni univerzitet Brčko i Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment ,,PIM” Banja Luka.</p>
<p>Zbog prodavanja diploma početkom septembra u Bosni i Hercegovini uhapšeni su rektor banjalučkog Nezavisnog univerziteta (NUBL) Zoran Kalinić, poznat i po tome da je nekada bio čak i kandidat za predsjednika Republike Srpske., zatim suvlasnik Visoke škole za primijenjene i pravne nauke „Prometej” Banjaluka Dragan Ilić.</p>
<p>U ekipi koja je štancala i prodavala diplome kao polovna auta, našao se i v. d. rektora na Univerzitetu modernih nauka “CKM” i direktor na Visokoj školi “Union” Mostar Vladimir Stojanović, kao i rektor na Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment “PIM” Banjaluka Dragan Đuranović.</p>
<p>U Crnoj Gori, se prema riječima izovra Standarda, upravo sa ovih obrazovnih ustanova dolazi najveći broj kupljenih ili lažnih diploma, pa se sada postavlja pitanje koliko je ljudi bez formalnog znanja, ali sa kupljenim diplomama zaposleno u javnoj upravi.</p>
<p>Kao kontramjeru u borbi protiv lažnih diploma Ministarstvo prosvjete je ove obrazovne ustanove iz regiona stavilo na crnu listu i njihove diplome više neće biti priznate u Crnoj Gori, no šteta je već napravljena u mandatu Vesne Bratić koja je nostrifikovala prethodnih 6.000.</p>
<p>Sada, kako je i ministarstvo ranije najavilo, slijedi detaljno preispitivanje nostrifikovanih diploma i podnošenje krivičnih prijava protiv odgovornih osoba za lažne i neistinite obrazovne isprave.</p>

Vesna Bratić nostrifikovala 6.000 sumnjivih diploma

<p>U prostoru Kuće Pekića juče je svečano otvorena multimedijalna izložba „Djevojka sa sela“.</p> <p>Izložbu je organizovalo NVU Art 365, a kroz priče, fotografije i video zapise ona osvjetljava stvarni život žena iz ruralnih sredina, njihove izazove, borbu za ravnopravnost i doprinos društvu. <b>Velimir Šobić</b>, direktor Centra za kulturu, sport i mlade Šavnik, u svom uvodnom govoru naglasio je značaj ove izložbe.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071140_9fc386b2f2ff3ac000b7c0de94740822f3d1191ab5c3f4c1abf98b4fd1f5b17e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241121071140_9fc386b2f2ff3ac000b7c0de94740822f3d1191ab5c3f4c1abf98b4fd1f5b17e" data-rendition-name="original" width="2252" height="3003" loading="lazy" alt="Sa izložbe „Djevojka sa sela“"> <figcaption>Sa izložbe „Djevojka sa sela“<span>(Photo: NVU Art 365)</span></figcaption> </figure>  <p>- Kuća Pekića, kao simbol kulture i stvaralaštva našeg kraja, danas postaje mjesto gdje umjetnost i stvarni životi žena iz našeg okruženja dobijaju svoj glas. Ova izložba nas podsjeća na važnost kulturnog izraza, koji ne samo da slavi ljepotu i snagu života, već i osvjetljava izazove s kojima se žene u ruralnim sredinama svakodnevno suočavaju - naveo je Šobić.</p> <p>On je dodao da je ovo prilika da se glas žena iz Šavnika čuje mnogo dalje od lokalnih granica, naglasivši zahvalnost organizatorima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071140_357f334e9e38982b4dcf435f0ffc6a1c682da602b00f2f3a9de5830dbd472038.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241121071140_357f334e9e38982b4dcf435f0ffc6a1c682da602b00f2f3a9de5830dbd472038" data-rendition-name="original" width="845" height="1127" loading="lazy" alt="Sa izložbe „Djevojka sa sela“"> <figcaption>Sa izložbe „Djevojka sa sela“<span>(Photo: NVU Art 365)</span></figcaption> </figure>  <p>- Zahvaljujem se NVU Art 365 i autoru <b>Dušku Miljaniću</b>, koji su svojim trudom i umjetničkim izrazom omogućili da se ove životne priče predstave javnosti. Ova izložba je samo jedan od koraka ka društvu koje sluša, razumije i cijeni doprinos žena u svakom segmentu života - istakao je on.</p> <p>Izložba je privukla brojne posjetioce i pružila im priliku da kroz multimedijalne sadržaje osjete svakodnevicu, snagu i otpornost žena sa sela.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071140_a2f893f334cea32673b975f4263ac3d308b23f29c5ab75e5e3d5c0988318c899.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241121071140_a2f893f334cea32673b975f4263ac3d308b23f29c5ab75e5e3d5c0988318c899" data-rendition-name="original" width="3004" height="2250" loading="lazy" alt="Sa izložbe „Djevojka sa sela“"> <figcaption>Sa izložbe „Djevojka sa sela“<span>(Photo: NVU Art 365)</span></figcaption> </figure>  <p>Iz Centra za kulturu Šavnik poručili su da nastavljaju da aktivno rade na promociji kulturnih sadržaja koji podstiču društveni dijalog i preispituju aktuelne teme.</p> <p>Izložba „Djevojka sa sela“ biće otvorena za posjetioce narednih sedam dana.</p>

U Kući Pekića u Šavniku otvorena izložba „Djevojka sa sela“

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: njegosev-dan