&nbsp; 
U Ljubljani je 13. novembra, na Fakultetu za upravu, svečano obilježen Njegošev dan u organizaciji Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro – Ljubljana“, uz pomoć Saveza kulturni centar crnogorskih društava Slovenije.
Uvodnu riječ imao je predsjednik društva, Nenad Martinović, koji je istakao da Njegoš simbolizuje slobodu, čast i duhovnu snagu crnogorskog naroda, te da njegova misao i danas povezuje ljude i čuva identitet gdje god da se nalaze.
Savjetnik u Ambasadi Crne Gore u Sloveniji, Miloš Vučinić, naglasio je važnost dijaspore kao mosta između Crne Gore i svijeta i podvukao da Njegoševa riječ ostaje trajna inspiracija u očuvanju kulture i zajedništva.
Poseban pomen upućen je profesoru dr Vladimiru Osolniku, velikom prijatelju Crne Gore i istaknutom tumaču Njegoševog djela u Sloveniji.
Glavni gost večeri bio je glumac Momčilo Otašević, umjetnik koji svojim radom i prisustvom uvijek nosi Crnu Goru sa sobom. Njegova topla, iskrena privrženost domovini posebno je došla do izražaja u interpretacijama Njegoševih stihova „Ko je ono na visokom brdu“ i „Oda Suncu“.
Veče je zaokruženo njegovom emotivnom izvedbom pjesme „Ima jedno mjesto“, posvećenom oslobođenju Cetinja.
Publika je pogledala i film Dimitrija Popovića „Oreol Mikrokozma“, te isječak iz predstave „Njegoš – vatra“.
Veče je proteklo u znaku poezije, umjetnosti i prijateljstva između Crne Gore i Slovenije.
Organizatori poručuju da će nastaviti s njegovanjem kulturnih veza između Crne Gore i Slovenije i unapređenjem saradnje kroz umjetnost i zajedničke projekte. Ovaj projekat je sufinansiralo Ministarstvo dijaspore Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro – Ljubljana“ obilježilo Njegošev dan u Ljubljani

Splitska Zajednica Crnogoraca Split &nbsp;obilježava Njegošev dan, večeras u splitskom Gradskom kazalištu lutaka.
U sklopu programa biće izvedena znamenita monodrama 'Potonja ura Njegoševa', u kojoj Petra II Petrovića Njegoša tumači Slobodan Marunović, po tekstu Slobodana Tomovića, u režiji Blagote Erakovića.
- Ova monodrama, jedno od najvažnijih djela savremene crnogorske pozorišne umjetnosti, već decenijama uspješno povezuje prostore i publiku širom svijeta. Istaknuti crnogorski glumac Slobodan Marunović, prvak Crnogorskog narodnog pozorišta, prepoznat je kao najvjerniji scenski interpret Njegoševe duhovnosti, misli i lika. navodi se u pozivu Zajednice Crnogoraca u Splitu.
U njegovoj interpretaciji 'Potonja ura Njegoševa' nadilazi granice pozorišta i postaje istinsko filozofsko i poetsko promišljanje o čovjeku, vjeri, stvaralaštvu i sudbini. Predstava je s velikim uspjehom izvođena u brojnim gradovima Evrope i svijeta, a njeno izvođenje u Splitu dio je kulturnog mosta koji povezuje Crnu Goru i Hrvatsku te doprinosi uzajamnom razumijevanju i zbližavanju naših naroda i kultura.
Događaj se održava uz podršku Grada Splita, Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Ministarstva dijaspore Crne Gore.

Zajednica Crnogoraca u Splitu obilježava Njegošev dan izvođenjem predstave ''Potonja ura Njegoševa''

Dva praznična dana uz vikend su mali odmor za većinu zaposlenih u javnim službama, ali i privatnom sektoru. Ipak, neko mora da radi. Dežurstva definisana zakonom, poput domova zdravlja, vatrogasnih službi, prevoza, ali i medija su neupitna, što za radnike ugostiteljstva, pekara, pumpi i komunalnih službi ne važi.
Tokom jučerašnjeg dana primjetne su bile manje gužve u saobraćaju, a potražnja za gorivom je bila uobičajena. Redovi su, pak bili na pumpama, za namirnice, uključujući i prehrambene artikle.
Radnica sa pumpe rekla je za naš radio da je promet veći nego ikad.
- Kupuje se i ostalo. Apsolutno sve: gorivo, hrana, voda i piće - kazala je ona.
U pekarama je takođe bio uvećan promet peciva.
- Hljeb najviše, pa i bureci - kazala je radnica iz pekare.
Na kiosku brze hrane promet je isti, dok je na kioscima sa duvanskim proizvodima, grickalicama i sokovima znatno uvećan.
Vrijedni su bili i radnici čistoće. Kazali su da će dobiti uvećane dnevnice.
Dežurstva su tamo gdje je zakon propisao, poput zdravstvenih ustanova, a nekada su dežurale i ostale javne institucije.
Iz nadležnih ministarstava najavljuju jačanje socijalnog dijaloga i izmjene Zakona o radu, kako bi se uskladili interesi zaposlenih i poslodavaca. Inspekcijski nadzor biće pojačan, a svako kršenje, poručuju, će se kažnjavati.

1250x600

1084x550

Povećan promet na pumpama i kioscima tokom praznika: “Kupuje se apsolutno sve”

Rajko Todorović Todor, poznati crnogorski slikar, oglasio se povodom ,,Njegoševog dana” jezgrovitom ocjenom o tome koliko građani Crne Gore zaista poznaju djelo Petra II Petrovića Njegoša. &nbsp;
- Negoš: ne postoji Crnogorac o kome se više govori a manje zna. U tome, ne govoru, već blebetanju, ubjedljivo prednjače sadašnji ,,glavari” u Crnoj Gori – kazao je Todorović u izjavi za Portal ETV.
Na današnji dan 1813. na Njegušima je rođen Petar II Petrović Njegoš, crnogorski vladika, pjesnik, filozof i državnik. Crna Gora danas slavi Njegoševe dane, kao državni &nbsp;praznik i tom povodom su neradni dani 13. i 14. novembar. Ovo je prvi put da Crna Gora obilježava Njegošev dan kao državni praznik kulture.
&nbsp;

TODOR: Njegoš - ne postoji Crnogorac o kome se više govori, a manje zna!

Brojni građani danas su na Lovćenu uglas pjevali himnu Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLy8tm6JZIdc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Time je Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), <a href="https://etv.me/drustvo/bio-i-ostao-crnogorski-stega-obiljezila-njegosev-dan-na-lovcenu">u okviru konceptualnog događaja pod nazivom „Bio i ostao crnogorski“</a>, obilježila Njegošev dan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAovbCQz4NUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Nosili su i transparente sa porukama poput „neka bude borba neprestana“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ7EPMe0hgwY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Sa Lovćena odjekivala himna Crne Gore

Polaganjem vijenca na spomenik Petru II Petroviću Njegošu na Lovćenu i konceptualnim događajem pod sloganom „Bio i ostao crnogorski“, danas je obilježen Njegošev dan u organizaciji Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA). U prigodnom programu učestvovali su Dušan Perišić iz Cuca, koji je kazivao stihove posvećene Njegošu, te Rajo Čelebić i režiser Danilo Marunović, koji se u ime STEGE obratio okupljenima snažnom porukom: – Neka bude borba neprestana!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251113221148_374701ed6d0edfb26b06520a6ff50937dca1ab660d5bcad6e6c678c9c646e4c3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251113221148_374701ed6d0edfb26b06520a6ff50937dca1ab660d5bcad6e6c678c9c646e4c3" data-rendition-name="original" width="1066" height="1600" loading="lazy" alt="marunović"> <figcaption>Foto: STEGAStega</figcaption> </figure>  Na kraju događaja, u ime organizatora, prisutnima se zahvalio Vladimir Nikajljević, istakavši da je okupljanje na Lovćenu prošlo u izuzetnoj atmosferi i uz veliko prisustvo građana. Iz STEGE su poručili da je ovom prilikom poslata jasna i snažna poruka – da je Njegoš crnogorski vladar, mitropolit, pisac i filozof, univerzalna ličnost koja se ne može svesti na „učmale nacionalističke kalupe“, već vizionar i mislilac čije ideje i djelo i danas trasiraju put ka modernoj, prosvijećenoj i evropskoj Crnoj Gori. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-sa-lovcena-odjekivala-himna-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Marunović: „Jedna istina je samo – Njegoš je bio i ostao crnogorski“</h2> Obraćanje režisera Danila Marunovića okupljenima na Lovćenu prenosimo integralno: – Dragi prijatelji, prijateljice, saborci, evo nas na svetoj planini, na kršu, đe je čovjek podjednako blizak i zemlji i nebu. Đe je inspiracija za svakog Crnogorca i Crnogorku toliko velika, da je odavde uvijek sve počinjalo i ovđe se uvijek sve završavalo. – Tu smo na grobu našeg gospodara, pjesnika, mitropolita, metafizičara, najvećeg od svih Crnogoraca – Rada Tomova. Danas je dan kad je naš gospodar rođen. Zato je jako važno da se danas ovđe okupimo, pogledamo u oči, podružimo, rukujemo, zagrlimo pod našim barjakom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251113221148_aec4abf609c88d655c34c739db1038b2885961282f99793cbe1241a8ef1af52c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251113221148_aec4abf609c88d655c34c739db1038b2885961282f99793cbe1241a8ef1af52c" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Lovćen"> <figcaption>Foto: STEGASTEGA</figcaption> </figure>  – I kao što su to Crnogorci uvijek radili – kad neko posustane, da mu pomognemo; kad se neko prepane, da ga ohrabrimo; kad se neko pokoleba, da ga učinimo odlučnim. Jer je ovo vrijeme za odlučnost, da branimo Crnu Goru kao što smo je vazda znali odbraniti. – Jedna stvar je samo istina – da je Petar Drugi Petrović Njegoš bio i ostao crnogorski. Zato, u duhu njegovog djela, ja samo imam da vam poručim: neka bude borba neprestana!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251113121140_f8047338e6d40051edfce2f738df39562aaf8edd95fe46eb3fa8f62bede26f88.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251113121140_f8047338e6d40051edfce2f738df39562aaf8edd95fe46eb3fa8f62bede26f88" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="stega"> </figure>  Organizatori su poručili da Njegošev dan obilježavaju civilizacijskom superiornošću pronijetom kroz vjekove, uz odavanje počasti Njegošu kao vanvremenskoj ličnosti svjetskog kalibra. - Na ovaj način želimo pokazati da ne dozvoljavamo mit stavljanja Njegoša kao najprogresivnijeg Crnogorca u istoriji u bilo kakve &nbsp;kalupe! Njegoš- vladar, filozof, istraživač, književnik, državnik – Crnogorac! - naveli su u STEGA.

„Bio i ostao crnogorski“: Stega obilježila Njegošev dan na Lovćenu

Njegošev dan predstavlja najizrazitiji praznik nacionalne kulture i duhovnosti - poručio je premijer Milojko Spajić čestitajući svim građankama i građanima ovaj praznik.
Njegoš je, ističe on, svojim umjetničkim i angažovanim stvaralaštvom širio misao istine, jednakosti i ujedinjenja najširih horizonata.
- Njegov život i djelo - pjesničko, državničko i duhovno - nadilaze stereotipe i prevazilaze uska shvatanja konzervativizma - naglasio je premijer.
U čestitki se navodi da Njegoševa mnogobrojna prijateljstva širom Balkana i Evrope, kontakti sa uglednim ljudima nauke, politike i umjetnosti, kao i lična biblioteka koja je nakon svakog povratka Cetinju bila bogatija i raznovrsnija, svjedoče o širini njegovog duha i izuzetnosti njegovog karaktera.
- Njegoš ostaje naš trajni putokaz - jer put ka znanju, novim dostignućima, iskustvima i tehnologijama je put stalnog izgrađivanja i očuvanja ličnog i nacionalnog dostojanstva i integriteta. Živjeti ideju integracije ne znači odricati se tradicije i slojevitosti identiteta, već proces njihove valorizacije i obogaćivanja, upoređujući se sa najuspješnijima i najnaprednijima, što je i naša dužnost danas - poručio je Spajić.
Zaključio je da smo ponosni i srećni što pred svijet nastavljamo da izlazimo sa najvišim civilizacijskim dometima, čije je „zrno klicu zametnulo“ upravo ovdje.

Spajić čestitao Njegošev dan: Živjeti ideju integracije ne znači odricati se tradicije

Njegoš je jedan od najvećih stvaralaca koje je Crna Gora dala svijetu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitajući svim građankama i građanima Njegošev dan - praznik naše kulture, identiteta i duhovnosti.
Njegova misao, ističe Milatović, i danas je snažan temelj našeg državnog i kulturnog bića i podsticaj da gradimo Crnu Goru koja okuplja i ujedinjuje.
- Njegovanjem vrijednosti koje je Njegoš utjelovio, među kojima su sloboda, napredak i dostojanstvo, jačamo Crnu Goru kao modernu, evropsku i otvorenu državu - naveo je Milatović.

Milatović: Njegoševa misao je podsticaj da gradimo Crnu Goru koja okuplja i ujedinjuje

„Petar II Petrović Njegoš – pjesnik, mislilac, filozof i vizionar kao da je opisao sebe ispisujući svoju čuvenu rečenicu „blago onom ko dovijeka živi – imao se rašta i roditi“ - poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj povodom Njegoševog dana.
Zahvaljujući svojoj neprocjenjivoj zaostavštini Njegoš, ističe on, i dalje živi u svakodnevnim citatima, naučno istraživačkim radovima i predstavlja simbol ove države.
- Zato se danas možemo prisjetiti i njegovog promišljanja o tome da su „lipo, ljepo, lepo i lijepo, bilo, bjelo, belo i bijelo - listići jednoga cvijeta, u pupolj se jedan odnjihali“ - naglasio je Camaj.
Jezik, vjera i nacionalna pripadnost, kako je rekao, ne bi trebalo da budu nešto što Crnu Goru opterećuje.
- Već nešto što je čini primjerom sklada i bogatstva različitosti, baš onako kako to Njegoš propovijeda - zaključio je Camaj.

Camaj: Njegoš opisao sebe čuvenom „blago onom ko dovijeka živi - imao se rašta i roditi“

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) simbolično će obilježiti Njegošev dan na Lovćenu 13. novembra organizovanjem konceptualnog događaja pod nazivom „bio i ostao crnogorski“.
Okupiće se, kako su saopštili, u 11 sati u Lovćenskoj ulici na Cetinju (kod crkve), odakle će kolona krenuti ka Jezerskom vrhu. Tom prilikom će, kako su dodali, položiti vijenac gospodaru Crne Gore vladici Radu u Mauzoleju na Lovćenu.
- Njegošev dan obilježavamo civilizacijskom superiornošću pronijetom kroz vjekove, uz odavanje &nbsp;počasti Njegošu kao vanvremenskoj ličnosti svjetskog kalibra. Na ovaj način želimo pokazati da ne dozvoljavamo mit stavljanja Njegoša kao najprogresivnijeg Crnogorca u istoriji u bilo kakve &nbsp;kalupe! Njegoš- vladar, filozof, istraživač, književnik, državnik – Crnogorac! – naveli su u STEGA.
Neka bude, kako su zaključili, „borba neprestana“.

„Bio i ostao crnogorski“: STEGA obilježava Njegošev dan

Iranske vlasti osudile su danas napad na vojnog komandanta Hezbolaha, šiitske grupe saveznice Teherana, koji je ubijen u nedjelju u izraelskom vazdušnom napadu u južnim predgrađima Bejruta.
- Iransko Ministarstvo spoljnih poslova najoštrije osuđuje kukavički atentat na velikog komandanta Libanskog islamskog otpora, mučenika Hajtama Alija Tabatabaija - navedeno je u saopštenju.
Tabatabai, kojeg je Izrael opisao kao “šefa štaba Hezbolaha”, najviši je vođa libanskog pokreta koji je ubijen od prekida vatre koji je stupio na snagu prije skoro godinu dana, ali uprkos tome Izrael nastavlja svoje vazdušne napade u Libanu.
Hezbolah, koji je osnovao i finansirao Iran, ozbiljno je oslabljen posljednjim ratom sa Izraelom i padom svog saveznika Bašara el Asada u Siriji u decembru.
Iransko ministarstvo dodalo je da atentat na Tabatabaija “predstavlja flagrantno kršenje primirja sklopljenog u novembru 2024. i brutalan napad na nacionalni suverenitet Libana”.
Tabatai je unaprijeđen u vojnog komandanta Hezbolaha poslije smrti najviših vojnih lidera pokreta tokom rata sa Izraelom.
Iran je takođe pogođen izraelskim i američkim vazdušnim napadima na njegova nuklearna postrojenja tokom 12-dnevnog rata sa Izraelom koji je počeo izraelskim napadom u junu.

Iran osudio ubistvo komandanta Hezbolaha

Idbornici u Skupštini Glavnog grada prihvatili su prijedlog da se postavi spomen-ploča bivšem mitropolitu Amfilohiju Radoviću i Podgoričaninu Halitu Đečeviću.
Ova odluka je izglasana sa 30 glasova za, dva protiv i dva uzdržana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45.63%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdurickovic-odluka-o-podizanju-spomen-obiljezja-amfilohiju-i-decevicu-ce-unijeti-nove-podjele-u-drustvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sa 35 glasova "za" prihvaćeno je i da gradski prevoz za onkološke pacijente u Podgorici bude besplatan.
Odbornici su usvojili i prijedlog odluke o finansiranju sporta u Podgorici i usaglasili se da vrate teritorije na Zabjelu i Tuškom putu državi za potrebe izgradnje škole.
Prihvatili su i statut Javne ustanove za brigu o djeci "Dječiji savez".&nbsp;
Na sjednici je usvojena Informacija o potrebi pokretanja postupka proglašenja brda Ljubović za park prirode, kao i o učešću u Regionalnom programu lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 3 (RELOAD3).

Podgorica dobija spomen-obilježje posvećeno Amfilohiju i Halitu Đečeviću, gradski prevoz za onkološke pacijente biće besplatan...

Predsjednik Poljske Karol Navrocki poručio je danas na predavanju na Karlovom univerzitetu u Pragu da istorija uči da Rusija, koja je po njegovoj ocjeni glavni neprijatelj Evrope i država koja ne poštuje dogovorene i potpisane sporazume, ne samo da može biti obuzdana, već i pobijeđena.
- Istorija nam je pokazala da Rusija, bilo carska, boljševička ili sovjetska, može ne samo da se zaustavi, već i da bude pobijeđena. Svaki put kada je poražena to je donijelo talas političkih promjena - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik izrazio je nadu da će Ukrajina uspjeti da se izbori sa svoja dva glavna neprijatelja - Rusijom, ali i svojim unutrašnjim neprijateljem - korupcijom.
- Spoljašnji izazovi su egzistencijalni - preporođeni ruski neoimperijalizam. Unutrašnji izazovi nijesu tako očigledni - kazao je Navrocki o glavnim prijetnjama za Poljsku i Evropu.
Veći dio predavanja posvetio je nabrajanju prijetnji koje, po njegovom mišljenju, dolaze za manje zemlje iz Brisela, i optužio Evropsku uniju da pod maskom federalizacije pokušava da centralizuje Evropu, oduzimajući suverenitet svim narodima osim dvjema najjačim članicama.
Navrocki je rekao da, uprkos rasprostranjenom uvjerenju, poljski konzervativni nacionalisti u koje ubraja i sebe nijesu neprijatelji EU.
- EU je naše prirodno životno okruženje. Ali budimo iskreni, ovo nije Unija naših snova. Ulazili smo u EU da bismo dobili ekonomske šanse. I dobili smo ih. Ulazili smo da bismo mogli da koristimo šengenski prostor. I koristimo ga. Ali cilj nije bio da nam EU diktira uslove našeg društvenog poretka, šta jedemo ili da vaspitava poljsku djecu - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik iznio je i nekoliko prijedloga kako da se zaustave pokušaji dublje integracije EU i njene centralizacije, a dio nadležnosti koje su pripale EU vrati na nacionalni nivo, kao prije usvajanja Lisabonskog sporazuma.
Karol Navrocki danas boravi u posjeti Češkoj gdje je, zajedno sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom, složno ocijenio da je Rusija najveća prijetnja bezbjednosti i demokratiji u cijeloj Evropi i da je u nacionalnom interesu i Poljske i Češke da se nastavi pomoć Ukrajini kako ta zemlja ne bi podlegla agresoru.
I Pavel i Navrocki oprezno su pozdravili činjenicu da se u najnoviji američko-ruski mirovni plan za Ukrajinu unose radikalne promjene, te da se više ne ide samo na štetu Ukrajine i zemalja istočnog krila NATO, a u korist Rusije.
Obojica su na konferenciji za medije konstatovala da saradnju u Višegradskoj grupi, zbog stava Mađarske i Slovačke prema ratu u Ukrajini i njihove podrške Rusiji, nije moguće obnoviti u punoj mjeri, ali da je nužno obnoviti saradnju u oblastima gdje nema sporova, kao što su klimatski ciljevi, migracija i energetska bezbjednost.
Budući češki premijer Andrej Babiš takođe se sastao danas sa Navrockim, a jedna od tema bila je upravo obnavljanje saradnje sa Mađarskom i Slovačkom u okviru Višegradske grupe.
- Želim da se obnovi saradnja tamo gdje se slažemo. Ako neke zemlje V4 imaju različit stav prema ratu u Ukrajini, to ne znači da ne možemo zajedno da rješavamo dozvole za emitovanje gasova zagađivača ETS2, nelegalnu migraciju, prije svega energente i druge stvari koje muče Evropu - kazao je Babiš nakon sastanka s poljskim predsjednikom.

Navrocki: Istorija nas uči da se Rusija može pobijediti

Ekološki aktivista i odbornik Pokreta Preokret u Skupštini Opštine Danilovgrad Vuk Iković objavio je danas na društvenim mrežama video snimak na kojem auto Glavnog grada, registarskih oznaka PG CG L07, prolazi podgoriičkim Trgom nezavisnosti.
Iković je podsjetio da su trgovi „najslobodnija zona za pješake“.
- Ako tu zonu ne štite funkcioneri, ko će(?) - naveo je Iković u objavi na društvenim mrežama.
Naglasio je da je ovo jedan od „razloga zašto građani sve manje vjeruju institucijama i zašto pada poštovanje prema službenim licima“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRb718aCPrc%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Službenim vozilom preko Trga nezavisnosti u Podgorici

„Quod ab initio vitiosum est, non producit effectum“ – zapisali su još starorimski pravnici. Veliki Valtazar Bogišić, tvorac crnogorskog „Opšteg imovinskog zakonika“, jedinog građansko-pravnog propisa na ovim prostorima koji nije prost prevod odgovarajućeg dokumenta neke velike sile, latinsku je sentencu formulisao u svima razumljivo „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.&nbsp;
Grbo se rodio i pokušaj Srbije da ima more. Ako ne računamo situaciju da je prvo more pobeglo od Srbije još mnogo pre njenog nastanka – Panonsko more – naredni pokušaj Srbije da ima more zbio se u vreme cara Dušana. Velika ranosrednjovekovna država obuhvatala je skoro ceo Balkan s odgovarajućom morskom vodom, i bila naseljena mnogim narodima, među kojima su tadašnji Srbi (Raščani) bili među najmalobrojnijim. Ta je država propala posle kratkog trajanja u praksi, ali je ostala da živi u šovinističkim mozgovima velikodržavnih ambicija do danas.
Opet nešto moramo da ne-računamo. Dok je Srbija bila Smederevski sandžak Osmanskog carstva, imala je more. Ne jedno, već nekoliko mora. Ali, ni jedno nije bilo srpsko, već Sultanovo. Kao i Srbi. Pa se to ne računa; najzad, ni jedan nedovoljno slavan period srpske istorije ne sme u istoriji ni da prenoći, kamo li da ostane i da se „računa“.
Tričavih pet vekova kasnije, Srbija je opet pokušala da ima more. Osmansko carstvo se raspadalo, posle samo nešto više od 600 godina postojanja (srpsko je trajalo čak devet godina!), pa je svaka balkanska državica poskočila da otrgne koje parče. Srbija se dokopala Drača, i imala more celih četiri meseca: od kraja novembra 1912, do aprila 1913. &nbsp;
A onda, pet godina kasnije, more se ukazalo kao realna šansa. Formirana je Kraljevina SHS, u koje su Kraljevina Crna Gora (ne baš svojom voljom) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba (današnje – skoro - Slovenija, Hrvatska i BiH) unele i more. Ali, avaj: ti koji su uneli more u zajedničku državu držali su da je to ulog jednak srpskim planinama i rekama – dakle, zajednički – dok je za drugu stranu sve to bio zasluženi ratni plen. I tako su Srbi imali more, kao što su imali i sve ostale priznate i nepriznate narode od početka kljakave kraljevine, skoro 22 godine. Ko zna šta bi bilo, da velika tragedija svetskog rata nije rasparčala i tu, unutrašnjim mržnjama i nezadovoljstvom onih koji su bili pasivni subjekti srpskog posedovanja, već nagriženu državu.
Naredni pokušaj da more bude zajedničko takođe se završio katastrofom: Srbima su more „oteli“ oni koji i izlaze na more, i čije je i bilo to more uneto u zajedničku državu, tad bratstvo-jedinstvenu SFRJ. Pokušalo se devedesetih da se spasi što se spasiti može, da se zadrže bar „srpski Dubrovnik“ i „srpska Crna Gora“, sa sve pripadajućom slanom vodom, ali avaj: ni Hrvati ni Crnogorci se s time nikako nisu slagali. Onda je proklete 2006. zakucan poslednji ekser u kovčeg prirodnog hegemonističkog prava Srba: „otcepila“ se Crna Gora.
I upravo je u vreme uspešnog crnogorskog referenduma za obnovu državne nezavisnosti Aleksandar Vučić, tada još revnosni Šešeljev radikal, poručio da je crnogorska nezavisnost samo privremena. Što će reći, i da je period Srbije bez mora privremeno stanje.
Od momenta kada je postao potpredsednik srpske vlade, pa do dana današnjeg, Vučić je pozivao građane Srbije da ne letuju na „hrvatskom moru“. Crnogorsko more nije pominjao, a ovih smo dana saznali i zbog čega.
„Lakše bismo odgovorili da imamo more. Zato nemamo more, zato su odvojili Crnu Goru od Srbije, zato Pašiću nisu dali izlaz na more, iako se borio svim srcem“, rekao je Vučić za nešto što se zove medijem u Srbiji.
Dakle, tradicionalna belosvetska zavera protiv Srbije u svim epohama postojanja Planete je dala efekta. Posle onolikih klipova u točkove, ubacivali su nam i klipove u peraja, a od srpskog naroda je i ta istina skrivana. Eh, da Srbija ima more, gde bi joj kraj bio?&nbsp;
Ne bi bilo ni korupcije, ni rasprodaje prirodnih resursa, ni nerešenih ubistava političkih protivnika; ne bi bilo ni rušenja nadstrešnice, ni izbegavanja odgovornosti za to; ne bi se kršio zakon da bi se omogućilo rušenje „Jugoslavije“ ili „Generalštaba“; ne bi se zidali najveći zagađivači u plodnoj ravnici Vojvodine, dočim bi tamošnji veliki gradovi zasigurno imali pitku vodu; ne bi se noću rušilo u Savamali, ne bi niko tražio dva minuta snimka s naplatne rampe, niko ne bi pitao da li je zaista bio pijan pilot srušenog helikoptera; ne bi kriminalci mleli ljude, ne bi „navijači“ divljali, ne bi maskirane barabe „menjale“ policiju u uniformama...&nbsp;
Da ima mora, mislite da bi se osetilo što su nekompetentni duduci i vlasnici pečenjara uništili sistem Elektroprivrede Srbije? Eh, da je mora, ne bi Kinezi u njihovim proizvodnim otrovima zagađenoj Istočnoj Srbiji imali, maltene, svoju državu. Da ima mora, ne bi Kinezi i Rusi iznosili srpsko zlato i druge rude uz simboličnu nadoknadu. Uz more, kako bi Rusi držali špijunski centar u Nišu i kako bi dirigovali srpskim „političarima“ kao pačjom školom? Da ima mora, „Ćacilend“ bi mogao da se baškari i na plaži. Sve to, i još svašta. Samo zbog nemanja mora.
Čak je i onaj kanal Moravom do Egeja ostao negde u brojnim radikalskim planovima kojih je toliko bilo da su, jamačno, neki prosto zaboravljani, a kako bi tek Srbija odgovorila da bar do mora može Moravom. Odgovor bi, ima li mesta sumnji, bio moćan.&nbsp;
I da ne pominjemo Kosovo, tu rak-ranu srpske stvarnosti od Nikolaja Velimirovića naovamo, Kosovo kojeg je Srbija istorijski „imala“ još kraće nego more, ali ga sada zasigurno nema – zato što nema more. Dobro, ima Matiju Bećkovića, i to je nešto.
Na more, koje su im zlikovci uzeli, Srbi, dabome, imaju svako pravo. Kao i na Crnu Goru koja je, kao što je opštepoznato, srpska država, a Crnogorci ne postoje, i svako ko drugačije kaže je Milogorac i kopile iz Titovog Jajca. Poznata je ta doktrina iz „Načertanijem“ zagađenog srpskog uma, koja, opet, postaje sve glasnija kako ovovremena, aktuelna, živuća država Srbija zbog svoje nesposobne i zapadnoazijskim bezbednosnim službama instruisane vlasti doživi kakav politički poraz.
Ruku na srce, imaju Srbi pravo i na grčko more, što zbog Krfa i Soluna, što zbog pokojnog jagodinskog siledžije Palme koji je dobio „srpsko parče“ plaže za „plićak – kolo“ u Paraliji. Muka je, međutim, što je Grčka em daleko, em vojno i politički kudikamo moćnija, pa bi ćar pojeo vajdu. Ne računamo nedavno na društvenim mrežama lansiranu tezu da Srbija, iz nepoznatih razloga, ima pravo na – recimo, autor nije tačno zapamtio - četvrtinu Krita: fantazije u stilu Deretića ipak nisu postale zvanični stav Beograda. Još.
Više je nego zanimljiva ta potreba da se umesto u stvarnosti živi u kompleksima i izmišljenoj istoriji upodobljenoj da opravda svako bivše i buduće nepočinstvo. Nesrećni zbog onog što nemaju i što nije njihovo, zanemaruju ono šta imaju i šta propada jer je tuđe slađe. Ali, to je već stvar one grane medicine koja se bavi psihičkim zdravljem, i, u nekim slučajevima, krivičnog prava.
Ono o čemu može jedan medijski tekst da raspravlja je pitanje niza političkih i ekonomskih neuspeha današnje srbijanske vlasti, koji se maskiraju aktuelizovanjem davno sklonjenih pitanja iz prošlosti ili buđenjem tek zakopanih aveti balkanskih mržnji i sukoba. Nemoć Srbije da se uobroči u sopstveni guber i dvorište, koje u mnogim njenim delovima danas zvrji avetinjski prazno, problem je za komšije koje „imaju more“ ili već nešto što vazda nezasitim radikalima treba. Ali, čini se još više, to je problem za samu Srbiju, koja odbija i izbegava napredak i sreću, jureći rep sopstvenih fantazija i slobodnom rukom pisanih hegemonističkih noćnih polucija.
„Nihil est in intellectu, quod antea non fuerit in sensu“, napisao je odavno Džon Lok. „Nema ničega u intelektu što pre toga nije bilo u čulima“. I možda baš to pokazuje problem s intelektom, ne samo u današnjoj Srbiji već i u nekim drugim državama uspostavljenim na ovom zlosrećnom parčetu Raja – jer im kroz čula nije prošla istina i stvarnost, već frustracijama pogurana izmišljotina, što neverovatnija to za primaoca stvarnija.
Tako i ova priča o moru: mora da prođe kroz čula, kakva-takva, da bi mogla da bude predstavljena kao noćna mora i razlog nekih budućih neuspeha. Ali, noćne more se često završe enurezom. Mislite o tome, Vrhovni komandante.

More i noćne more

Crnogorskim medijima iz kabineta predsjednika Skupštine dostavljena je čestitka predsjednika parlamenta Andrije Mandića povodom Dana opštine Bar koji se obilježava danas. Međutim, naslov zvaničnog dokumenta iz kabineta glasi "Predsjednik Mandić čestitao Dan opštine Pljevlja". Tako je, naslovljenom na Pljevlja, čestitkom Mandić poručio da je Bar oduvijek važio za ključno saobraćajno raskršće i opštinu od izuzetnog značaja za našu državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484" data-rendition-name="original" width="948" height="656" loading="lazy" alt="Čestitka"> <figcaption>Čestitka(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Podsjetimo Dan opštine Pljevlja obilježava se 20. novembra, a ono što jeste interesantno je da ove godine, vodeći se pretragom sa sajta Skupštine, Mandić nije uputio čestitku. Prošle godine predsjednik Skupštine čestitao je predsjendiku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu, predsjednici skupštine opštine Jovani Tošić kao i svim građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745" data-rendition-name="original" width="926" height="922" loading="lazy" alt="Čestitka"> </figure>  Ove godine to je izostalo, već čestitka za Dan opštine Pljevlja koja je stigla iz Skupštine upućena je od potpredsjednika Nikole Camaja. Da li je Mandić zaboravio ili planirao da čestita Dan opštine Pljevlja pa odustao i tako ostao sačuvan draft sa tim naslovom, ili je u pitanju nepažnja, ostaje na javnosti da cijeni.

FOTO: Mandićeva čestitka za Dan opštine Bar naslovljena na Pljevlja

Šimun o ostavci nakon tragičnih događaja u zdravstvenim ustanovama: Kada nastupe izazovi ne treba bježati; Mikić: Red bio da se podnese ostavka

Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja. Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje. A za jadac zna i onaj - koji zna.
24.11.
19:40h
Ne znam ko će u Apelacionom sudu zadužiti predmet u kojem se traži da se pritvor koji je produžen Vladanu Ivanoviću za još dva mjeseca - isključivo zbog uticaja na svjedoke, produži i zbog tačke 4. Koja se u prevodu zove - nikad u dom.
Znam jedno. Da te sudije treba da pogledaju dispozitiv naredbe o istrazi koja je Vladana poslala "tamo" i dispozitiv nove naredbe u kojoj on nije sam (ima ih još), a koji je spojen sa naredbom gdje Ivanović samuje. U toj prvoj pare uzima njegov blagajnik, u drugoj pare uzima Ubović, a Vlado prikriva stanove sa svojom firmom.
Svjedoci su isti.
Za sve okrivljene i pravna lica.
Koji treba svjedočkim iskazom, kako napisa sud, u rješenju o određivanju pritvora da pomognu finansijskom vještaku.
Tapetari.
Koju će dokumentaciju da vještače vještaci - vile znaju. Nje nema. Ona ne postoji. Postoji jedna skaj poruka trećeg lica.
A zašto sudije treba da pogledaju?
Da vide, pod jedan, zašto je pritvor uopšte određen, pod dva, kako se po prvi put u istoriji spajaju dvije različite radnje istog okrivljenog.
I pod tri, da se upitaju, što bi rekli mladi, "može li ovo".
Ima i pod 4 - vidjeće da se pritvor hoće pojačati jer je samo njegova dužina bitna. Ostalo nije.
Koliko me intelekt služi - opasna su vremena.
Kada se ovo traži i može.
Ili ja pojma nemam.
Što je vrlo moguće.
P.S: Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja.
Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje.
A za jadac zna i onaj - koji zna.

Tag: njegosev-dan