<p>Njegoševa pojava i djelo, kojom su Crnogorsci sudbinski obilježeni, posljednjih 150 godina je sredstvo za realizaciju monstruoznog velikodržavnog projekta, koji podrazumijeva rascrnogorčenje Crne Gore i njen nestanak, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, publicista, novinar i istraživač<b> Slobodan Čukić</b>.</p>
<p>U crnogorskoj javnosti Njegoš je obično poznat kao filozof i pjesnik, kaže Čukić, dok je njegova državnička uloga i doprinos koji je dao na tom polju manje poznat.</p>
<p>- Kod nas se uvode neka dosta komična mjerila, tipa eto nije ništa osvojio poput nekih drugih, nije vodio velike bitke i tako dalje, što samo govori o neznanju tih procjenitelja. Recimo, niko neće pominjati da je on taj koji je definitivno ukinuo krvnu osvetu, koja je bila jedna guba na crnogorskom nacionalnom biću. O tome svjedoči Henri Lejard 1839.godine. Parafraziraću  šta je tada Njegoš rekao, do prošle godine je u Crnoj Gori svake godine od krvne osvete ginulo između 300 i 600 ljudi, ali nikad ispod 300 - podsjetio je on.</p>
<p>Ako se, kako kaže Čukić, ide iz godine u godinu, dođe se do tri hiljade ljudi za deset godina.</p>
<p>- Raščistiti društvenu situaciju u tome smislu, pa bi već bio veliki i dostojan divljenja, a za to praktično niko ne zna - rekao je on.</p>
<p>Njegoš je, prema njegovim riječima, ostavio iza sebe jedno grandiozno djelo, a Crnogorci su sudbinski predodređeni, da su obilježeni njegovom pojavom i djelom.</p>
<p>- Nama se Njegoš krade. Njegoš je u tih 140, 150 godina postao sredstvo za realizaciju jednoga monstruoznog velikodržavnog projekta, koji podrazumijeva rascrnogorčenje Crne Gore i njen nestanak. U takvom svjetlu i takvoj perspektivi mi smo suočeni sa krivotvorenjem, krivokletstvom, falsifikovanjem Njegoša, sa stavljanjem Njegošu u usta stihova koje nikad nije rekao, ili izjava koje nikad nije saopštio - podsjetio je Čukić.</p>
<p>Dok se, kako kaže, pronađe kroz tu šumu falsifikata i krivotvorenja onoga pravoga Njegoša potrebno je napraviti veoma veliki napor, jer je se danas, dodaje Čukić, mnogi izdaju za poznavaoce Njegoša.</p>
<p>- Zapravo su samo sprovodioci i propagatori jedne ideologije, jedne lažne njegošologije. Do pravoga Njegoša, preporučujem svakome, da se izbori velikim naporom i da spozna ono što je istinska Njegoševa izvorna misao, a na raspolaganju ima knjige od velikih crnogorskih istoričara književnosti. Uostalom o tome i danas na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost može se naći veliki broj kvalitetnih studija - istakao je on.</p>
<p>Sadašnja strategija vezana za Dan Njegoša, smatra on, je neka vrsta pomirenja, jer će na jednoj strani, kako objašnjava, neki veliko srpski autori da falsifikuju Njegoša, ali će se dopustiti i crnogorskoj strani da i ona, kako kaže, održi koje predavanje.</p>
<p>S umjetničke strane, smatra Čukić, Njegoš je dobro zaštićen jer postoje desetine slika i vajarskih djela koji ga prikazuju, a generacije su rasle uz Njegošev spomenik.</p>
<p>- Kao dijete sam živio preko puta stare Pobjede, a tamo je na travnjaku bio postavljen jedan fenomenalan spomenik Njegošu u komadu mermera, djelimično iz profila. Ne znam gdje je danas ta skulptura, ali to je bila izvanredna stvar. Njegoš u likovnoj umjetnosti, još u njegovo vrijeme ima nekoliko portreta izvanrednih, kao što je onaj od Tominca. Njegoš je vječita inspiracija. Pomenuću još jedno djelo, koje je meni lično veoma drago, to je skulptura, Njegoševa bista, koju je izradio malo poznati crnogorski vajar Marko Borozan. Jedna izuzetno lirski intoniran prikaz Njegošev, on je tu sav u nekoj dubokoj misaonosti - podsjetio je Čukić.</p>
<p>Navodi da je pišući eseje o Njegošu dao skroman doprinos okeanu njegošologije.</p>
<p>- Rado koketiram sa tom idejom da je Njegoš kao duhovnik, kao pjesnik, on nije bio ratnik, bio odabran od Lovćenske vile, on ima čak i pjesmu gdje vila zavodi čobanina u pećinu. Veoma mi je draga ta slika o Njegošu koga kao dijete zavodi Lovćenska vila i koja mu zapravo došapne taj amanet da se kopa na vrh Lovćena. I niko me uvjeriti ne može da nije bilo tako - rekao je Čukić.</p>
<p>Njegoš je bio beskrupulozan kad bi osjetio izdaju, kaže on, i objašnjava da je to bila ta kontroverzna strana njegove ličnosti, jer je opšte poznato, dodaje, da Njegoš izdaju i intrigu nije opraštao.</p>
<p>- Na dušu mu se stavlja izvjestan broj ubijenih ljudi. Imate jednu stvar koju je opisao vojvoda Ilija Plamenac u memoarima, naime Njegoš se pobratimio sa Ali pašom Rizvanbegović u Dubrovniku, septembra 1842.godine, od toga pravi se jedna sentimentalno romantičarska slika. Međutim, vojvoda Ilija Plamenac piše kako je prije susreta sa Ali pašom, Njegoš od jednoga perjanika tražio da ide sa Filipom Vukovićem i kad uđe u šator da ubije Ali pašu. To se nije dogodilo, izgleda se perjanik kome je to bilo naloženo prepao. Njegoš se već bio osvetio za pogibiju na Grahovu, kad je osam Petrovića nastradalo, već je bio posječen Smail aga, ali je Njegoš očigledno htio da i Ali pašu eliminiše. Hoću da kažem, samo nekoliko dana posle toga, oni su se pobratimili. Ovo je filmska priča i neki crnogorski reditelj bi konačno morao da razmisli o tome da snimi film o Njegošu - zaključio je Čukić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5jq6COgWM_Q&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čukić: Nama se Njegoš krade, krivotvori i falsifikuje

<p>Mitropolit crnogorsko-primorski<b> Joanikije </b>obilježava praznik Njegošev dan, ali u Srbiji.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Mitropolije crnogorsko-primorske, Joanikije je prisustvovao svečanosti Matice srpske u Novom Sadu povodom dva vijeka ove srpske institucije kulture i književnosti.</p>
<p>U svom obraćanju on je kazao da postoji neprestano prožimanje ako se promisli malo dublje o Njegošu "i njegovim zaslugama kao i zaslugama Ljetopisa Matice Srpske za ovih dvjesta godina".</p>
<p>- Na prosvešteniju srpskog naroda, na njegovom objedinjavanju, na njegovom kulturnom uzdizanju i sabiranju naših sila, da bismo bili duhovno što jači, što utemeljeniji. Da bi na tvrdom i pouzdanom temelju gradili i našu sadašnjost i našu budućnost - rekao je Joanikije.</p>

Joanikije Njegošev dan obilježava u Novom Sadu

<p>Njegoševo djelo temelji se na idealima morala, slobode i solidarnosti, a ove univerzalne humanističke vrijednosti predstavljaju putokaz za naš dalji društveni razvoj - poručio je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>čestitajući Njegošev dan - crnogorski praznik kulture.</p>
<p>- Državničko i književno nasljeđe Petra II Petrovića Njegoša, iako stvarano u turbulentnim istorijskim okolnostima, predstavlja jedan od temelja u oblikovanju političkog i kulturnog identiteta našeg društva - navodi Milatović u objavi na društvenoj mreži Iks (X).</p>
<p>Posebno je čestitao svima koji svojim talentom i radom obogaćuju kulturni život Crne Gore, tako nastavljajući Njegošev utabani put.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1856617741655879990&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Milatović: Ideali morala, slobode i solidarnosti putokaz za naš dalji društveni razvoj

<p>Njegošev dan podsjeća na najviše, neprolazne domete naše pismenosti, duhovnosti i filozofije, opominjući nas na kako grandioznim, svestranim istorijskim ličnostima počiva naša država i nacionalna tradicija - poručio je premijer <b>Milojko Spajić</b> čestitajući građankama i građanima Crna Gore ovaj dan - praznik kulture i umjetnosti.</p>
<p>- U Njegoša, izviiskru naše duboke prošlosti, utkana su prebogata predačka iskustva, ideali i sudbine, ali i svjetska dostignuća, da bi kroz Njegovo djelo dobili najrafiniraniji umjetnički iskaz kao univerzalnu vrijednost koja svijetli nadolazećim generacijama - piše u čestitki Spajića.</p>
<p>Dodaje da "determinisan porodičnim, plemenskim i nacionalnim okvirom, životom, talentima i radom na sebi, svojim duhom i stvaralaštvom od malog gnijezda načiniće metafizički veliko pleme u kome će se 'zanjihati kolijevka' genija".</p>
<p>- Nacionalne kulture pred svijet izlaze sa velikanima, reprezentativnim obrascima, koji su sinteza sveukupnih iskustava stvaralačke ličnosti, naciona i univerzuma. Crna Gora pred Evropu izlazi sa dva, koliko realna, toliko i imaginarna i mitski nedostižna orijentira - Njegošem i Lovćenom. I ne da se ne možemo osjetiti inferiornima, već možemo biti samo precijenjeni – potomci od kojih se previše očekuje - kazao je Spajić.</p>
<p>Kako se dodaje, Njegoš nas obavezuje i inspiriše na izvrsnost, na pregalaštvo, prevazilaženje i usavršavanje.</p>
<p>- "Neka bude što biti ne može" riječi su koje struje kroz sve naše istorijske pobjede i podvige. I danas ih čujemo na putu da budemo bolji, humaniji, pravedniji i plemenitiji. Da budemo društvo za uzor najrazvijenijim zemljama Evrope - da zasjenimo sebe - zaključio je Spajić.</p>

Spajić: Njegoš obavezuje i inspiriše na izvrsnost, pregalaštvo, prevazilaženje i usavršavanje

<p>Područne jedinice i filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) neće raditi naredna dva dana, osim u hitnim slučajevima, saopšteno je iz tog Vladinog resora.<br/>
<br/>
U Crnoj Gori će naredna dva dana biti neradna, povodom Njegoševog dana - crnogorskog praznika kulture.<br/>
<br/>
Iz MUP-a su kazali da u hitnim slučajevima građani mogu pozvati broj 122.<br/>
<br/>
Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima, Njegošev dan se obilježava 13. novembra, a praznuje se dva dana.</p>

Područne jedinice i filijale MUP-a neće raditi naredna dva dana

<p>Tribina „Njegošev okean besmrtnosti“, koja je održana sinoć u Matici crnogorskoj u susret Njegoševom danu, bila je posvećena refleksivnom opusu najvažnijeg crnogorskog autora 19. vijeka.</p>
<p>Književnica i kolumnistkinja <b>Lidija Vukčević-Vučurović</b> istakla je da je „Gorski vijenac“ Biblija za Crnogorce svih stepena obrazovanja i svih dobi.</p>
<p>- U Njegoša je toliko bogatstva, on je takva jedna riznica, jezička, misaona, strukturalna, filozofska, poetička, da gdje god zagrabite svojim novim tumačenjenjima i vašim novim čitanjima, to se samo multiplikuje i ne možete oteti od Njegoša, a da ne preuzmete stvaralački. Ako srpska kultura nađe u Njegošu bilo koji motiv, bilo koji lik, bilo koji arhetip, bilo koju ideju koja je na fonu srpske kulture, osim „Posvete prahu oca Srbije“ za koju mislim da je Njegoš napisao pod pritiskom, onda neka proglase Njegoša srpskim, međutim teško će odbraniti sve teze, bez obzira što su najugledniji srpski pisci crnogorskog porijekla, a to mi je teško reći, to pokušavali. Ako je Njegoš crnogorski pisac, ako je jugoslovenski, jedan od najmoćnijih, ako je evropski, i ako u tom fundusu pripada i svjetskoj književnosti, neka bude i srpski. Samo uzimajte, ali ništa nećete oteti - rekla je Vukčević-Vučurović.</p>
<p>Osvrnula se i na Njegoševe manje proučavane i manje poznate kraće forme.</p>
<p>- Njegova filozofska poezija, misaona poezija je naizgled mutnija zato što je u većem dijelu pisana starocrkvenoslovenskom jeziku i manje je raspoznatljiv savremenom čitaocu, međutim zaista je fascinantna ta poezija. Treba reći da se Njegoš bavio filozofijom na jedan amaterski način, ali i prevodilaštvom - istakla je Vukčević-Vučurović i dodala da je „svladao duh svoga vremena i kulturu svoga vremena“.&nbsp;</p>
<p>Književnik <b>Nikola Nikolić </b>je više puta istakao da Njegoša moramo sagledati kao čovjeka.</p>
<p>- Mi smo mitologizovali Njegoša kroz sve ove decenije i zaboravljamo da je on jedan malo neobičniji čovjek, jedan genije koji je iznikao kao cvijet iz bunjišta, iz ovog crnogorskog ljutog krša i iz siromaštva i stalne ugroženosti koji je morao da na svoja pleća uprti sudbinu svoga naroda, da ga usmjerava, da izražava svoje biće i kroz duhovno i kroz svjetovno. On je bio takav da ga imate u čitankama i lektiri, u istoriji, a što je najgore danas ga imate i u politici gdje služi za sitna potkusurivanja - rekao je Nikolić.</p>
<p>Iz ugla književnika smatra da je Njegoš dio kolektivnog nesvjesnog kod crnogorskih autora.</p>
<p>- On nam je jako kulturno zaleđe stvaralačko; kad imate Njegoša iza sebe već imate neko polazište, nijeste u stvaralačkom smislu neko bez korijena, imate jednog grandioznog pjesnika - istakao je Nikolić.<br/>
Odlomke iz Njegoševih pjesama „Misao“, „Crnogorac k svemogućem Bogu“ i „Oda suncu“ govorila je glumica Crnogorskog narodnog pozorišta Julija Milačić-Petrović Njegoš.</p>

Tribina u čast Njegoša: Mogu ga uzimati, ali neće ga oteti

<p>U Crnoj Gori će naredna dva dana biti neradna, povodom Njegoševog dana - praznika kulture, saopšteno je iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.<br/>
<br/>
Iz Ministarstva su podsjetili da se Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima obilježava 13. novembra.<br/>
<br/>
„Kako se, shodno navedenom zakonu, državni i drugi praznici praznuju dva dana i to na dan praznika i narednog dana, povodom tog državnog praznika neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar“, kaže se u saopštenju.<br/>
<br/>
Navodi se da su državni i organi lokalne samouprave, javne ustanove i preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa, dužni da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.</p>

Srijeda i četvrtak neradni dani

<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić</b> je svim građankama i građanima Crne Gore čestitao Njegošev dan, državni praznik kulture, potencirajući ponovo gradnju kapele na Lovćenu.</p>
<p>- U ime Skupštine Crne Gore i svoje lično svim građanima naše zemlje želim srećan Njegošev dan – datum od izuzetnog značaja za sve nas. Njegoš je ostavio neizbrisiv trag u duši i srcu našeg naroda, i taj trag nas i dan danas navodi da, gradeći modernu, prosperitetnu, pomirenu i stabilnu Crnu Goru, nikada ne zaboravimo njenu bogatu i slanvu istoriju i ono što je zapravo njena suština, a to je upravo Njegoševo stvaralaštvo koje predstavlja osnov naše narodne kulture, pismenosti i duhovnosti - naveo je Mandić u čestitki.</p>
<p>On je istakao da je proglašenjem dana rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša za državni praznik, ispravljena "velika i sramna nepravda, kao i diskriminatorski odnos bivšeg režima koji je iz usko-političkih razloga potcjenjivao i marginalizovao našeg velikog vladara i književnog gorostasa".</p>
<p>- Njegoš je kao svjetovni i duhovni vladar, ali i književni stvaralac, svojim mislima i djelima bio ujedinitelj Crne Gore i upravo zbog toga našim nastojanjem da Crnu Goru učinimo bastionom mira i sloge ispunjavamo viziju koju nam je ostavio u amanet. Na samom kraju, siguran sam da ćemo vođeni njegovom mudrošću koja prožima vjekove napraviti još jedan zajednički bratski iskorak i ponovo podići Njegoševu zavjetnu kapelu na Lovćenu, tako da ona uz sadašnji spomenik kulture bude mjera pomirenja i ozdravljenja Crne Gore - poručio je Mandić.</p>

Mandić: Siguran sam da ćemo napraviti još jedan bratski iskorak i podići kapelu na Lovćenu

<p>U Domu zdravlja (DZ) Glavnog grada za vrijeme državnog praznika - Njegošev dan građanima će se pružati zdravstvena zaštita u objektima Blok V, Tuzi i Zeta, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.<br/>
<br/>
Iz DZ Glavnog grada rekli su da će se rad izabranih doktora za odrasle i djecu u danima državnog praznika obavljati isključivo u punktu Blok V u dvije smjene, od sedam do 14 i od 14 do 21 sat, za teritoriju opštine Podgorica.<br/>
<br/>
Kako su kazali, u zdravstvenom objektu Tuzi izabrani doktor za odrasle radiće od sedam do 15 sati, a u opštini Zeta, zdravstveni objekat Golubovci takođe u tom periodu.<br/>
<br/>
Iz DZ Glavnog grada naveli su da će Centar za laboratorijsku dijagnostiku u zdravstvenom objektu Blok V raditi od sedam do 21 sat.<br/>
<br/>
- Jedinica za patronažu će raditi po ustaljenom rasporedu, tako da će se i tokom praznika nalozi primati u zdravstvenim objektima Blok V, od sedam do 19 sati, dok će se terapija, po nalogu izabranog doktora, u stanu pacijenata davati svakog dana, od sedam do 19 sati - navedeno je u saopštenju.</p>

U Podgorici tokom praznika dežurna tri doma zdravlja

<p>U Domu zdravlja Glavnog grada, za vrijeme držanog praznika – Njegošev dan, 13. i 14. novembra 2024.godine, građanima će se pružati zdravstvena zaštita u objektima “Blok V”, “Tuzi” i “Zeta”.</p>
<p>- Rad izabranih doktora za odrasle i djecu u danima državnog praznika obavljaće se isključivo u punktu “Blok V” u dvije smjene od sedam do 14 časova i od 14 do 21 sat za teritoriju opštine Podgorica, dok će u ZO “Tuzi” izabrani doktor za odrasle raditi od sedam do 15 sati, a u opštini Zeta, zdravstveni objekat “Golubovci”, takođe od sedam do 15 sati - navode iz Doma zdravlja Podgorica. </p>
<p>Centar za laboratorijsku dijagnostiku u zdravstvenom objektu “Blok V” radiće od sedam do 21 sat.</p>
<p>Jedinica za patronažu će raditi po ustaljenom rasporedu, tako da će se i tokom praznika nalozi primati u zdravstvenim objektima” Blok V” u periodu od sedam do 19 sati, dok će se terapija, po nalogu izabranog doktora, u stanu pacijenata davati svakog dana, od sedam do 19 sati.</p>
<p>- Građankama i građanima Crne Gore Dom zdravlja Glavnog grada želi srećan 13. novembar - Njegošev dan - crnogorski praznik kulture Crne Gore - poručili su iz Doma zdravlja.</p>

Dežurni domovi zdravlja za dane praznika

<p>Svjedok oštećeni <b>Mile Jovanović</b> kazao je u Osnovnom sudu da su njega i <b>Jovana Mrvaljevića</b> u decembru 2020. maltretirali, vrijeđali i prijetili policajci, među kojima je, kako tvrdi, bio i <b>Petar Lazović</b>. Riječi Jovanovića u sudnici negirao je Lazović, navodeći da je njegova izjava sračunata, te da pokušava da kriminaliziuje policajce pred šefovima.</p>
<p>Lazoviću se sudi zbog mučenja Jovanovića i Jovana Mrvaljevića. Na optužnici je i suspendovani policajac <b>Jugoslav Raičeviću</b> kojem se sudi zbog mučenja Mrvaljevića.</p>
<p>Svjedok Jovanović je kazao da ih je u Nikšiću pretresla Interventna jedinica kod Slanog jezera. Sa njim je u vozilu bio <b>Vladan Mijušković </b>i Jovan Mrvaljević. Tokom pretresa, prema njegovim, riječima, pronađeno je oružje.</p>
<p>Nakon saslušanja u Centru bezbjednosti obaviješteni su da će morati da daju izjavu u Podgorici u Sektoru &nbsp;za borbu protiv organizovanog kriminala.</p>
<p>- Više osobe među kojima je bio i Petar Lazović stigli su za nas. Da se radi o Lazoviću saznao sam tokom vožnje jer je skinuo fantomku - kazao je Jovanović.</p>
<p>Tokom vožnje bile su, kako kaže, brojne prijetnje, uvrede i udarci.</p>
<p>Krenuli su vozilom za Podgoricu, prema riječima svjedoka, sve vrijeme su bili maltretirani.</p>
<p>On kaže da mu je u jednom momentu Lazović saopštio da zna da ima trudnu sestru kući.</p>
<p>-Tražio je da kažem nešto za<b> Jovana Vukotića</b> i da ga namjestim. Ja nijesam znao o njemu ništa - kazao je Jovanović. Dodao je i da mu je prijećeno silovanjem.</p>
<p>On je rekao da su Mrvaljevića odveli u Klinički jer mu je bilo loše, a prethodno su ga, kako kaže, izudarali na Marezi.</p>
<p>- Odvezli su nas u City mall i tamo sam dao izjavu, tamo me niko nije dirao - kazao je Jovanović.</p>
<p>On je dodao da je u jednom trenutku pomislio da su ih policajci oteli.</p>
<p>Sudija Ilija Radulović je ukazao na razlike u kazivanju kod Jovanovića pred tužiteljkom i na ročištu što je svjedok pravdao protokom vremena.</p>
<p>Na pitanje jednog od branilaca Lazovića, advokata <b>Borivoja Borovića </b>svjedok je rekao da su sa Mareze krenuli i kratko su zaustavili kod Kliničkog centra.</p>
<p>- Kada su me inspektori saslušavali rekli su mi da je Mrvaljević u bolnici - kazao je Jovanović.</p>
<p>Dodao je da su on i Mrvaljević taksijem pošli u Nikšić i u vozilu mu je, Mrvaljević rekao da nije bio dobro i da je primio neku injekciju.</p>
<p>Na pitanje advokata Borovića svjedok je rekao da nije imao vidljive povrede po vratu.</p>
<p>Svjedok je odgovorio da su policajci prilikom pretresa pronašli oružje, tri potkape za skijanje i tri telefona i da je Vladan Mijušković rekao da to pripada njemu.</p>
<p>On je odgovarajući na pitanje advokata Borovića rekao da mu ego nije dozvoljavao da pođe kod doktora i kaže da su ga" pretukli policajaci".</p>
<p>-On je nakon toga odlučio da sve to iznese u medije ukoliko mu se nešto desi da je zato odgovoran Specijalni tim - kazao je Jovanović.</p>
<p>Borovića je zanimalo kojeg novinara je kontaktirao ali je sud zabranio odgovor na to pitanje.</p>
<p>Borovića je zanimalo kako mu je ego dozvoljavao da onda izađe sa tom pričom u medije, a nije mu dozvoljavao da pođe kod doktora na što je Jovanović rekao da je to uradio zbog sigurnosti i porodice.</p>
<p>Sudija Radulović je advokata Borovića kaznio novčano 400 eura zbog kršenja procesne discipline i, kako je rekao, uprkos brojnim upozorenjima na koja se advokat Borović oglušio. Advokat Borović je ocijenio nepravednim postupanje sudije.</p>
<p>Na pitanje drugog Lazovićevog branioca, advokata Nikole Martinovića svjedok Jovanović je rekao da je ponovo uhapšen 22. januara.</p>
<p>- Stavlja mi se na teret stvaranje kriminalne organizacije, planiranje ubistva Belivuka i Miljkovića - kazao je Jovanović.</p>
<p>Na pitanje advokata Martinovića, svjedok je rekao da mu nije poznato da je Tužilaštvo utvrdilo da je imao kriptovani telefon.</p>
<p>Na pitanje Martinovića, Jovanović je rekao da Petra Lazovića nije znao prije decembra 2020. godine, niti ga je ikad vidio.</p>
<p>Martinović je zatražio da sud od SDT pribavi spise predmete za pripremanje likvidacije M. G. zbog skaj komunikacija između Emila Tuzovića, Mila Jovanovića, Jovana Mrvaljevića, Vladana Mijuškovića, tako su ih istražitelji identifikovali u tom postupku.</p>
<p>- Iz tih skaj komunikacija se vidi kako planiraju i dogovaraju da optuže službenike policije a kako bi sebi obezbijedili pozicije - kazao je advokat Martinović.</p>
<p>Tužiteljka Biljana Pavličić se protivila prijedlogu advokata Martinovića.</p>
<p>Na pitanje advokata Marka Radovića svjedok je rekao da ne može da saopšti imena drugova kojima je rekao za povrede jer većina od njegovih prijatelja nijesu živi.</p>
<p>Advokati su ukazali da su izjave svjedoka u koliziji.</p>
<p>- U ovom predmetu ništa slučajno nije rađeno - kazao je Radović.</p>
<p>Jovanović je više puta saslušavan u Tužilaštvu pa je sudija na zahtjev odbrane pročitao njegove iskaze.</p>
<p>U prvom iskazu je naveo da je kod njega bio telefon i da su mu policajci tražili da otključa telefon.</p>
<p>U sudnici je danas rekao da u vozilu nije imao kriptovani telefon.</p>
<p>Petar Lazović je rekao da u potpunosti prigovara izjavi novodno oštećenog Mila Jovanovića.</p>
<p>- Spriječili smo teška krivična djela na osnovu njegovih podataka. On je tada podijelio neke informacije sa nama. On sada pokušava da nas kriminilaziju, da bi se prodao svojim šefovima. On se odlučio za prljavu kampanju protiv mene i mojih kolega - kazao je Lazović.</p>
<p>I njegovo ponašanje, kako kaže, neprihvatljivo je u sudnici jer komentariše njegove advokate.</p>
<p>Lazović je bio kategoričan da je iskaz dat sračunato da bi Jovanović kod svojih šefova uspio da se opravda zbog toga što je policija na osnovu podataka koje je podijelio sa njima uspjela da spriječi izvršenje krivičnih djela i to više puta.</p>
<p>- Upravo ovakvom izjavom pokušava da nas, koji smo postupali kao policajci i radili po zakonu, predstavi kao kriminalce - kazao je Lazović.</p>

Jovanović: Tražili su od mene da namjestim Vukotića; Lazović: Svjedok pokušava da nas kriminalizuje da bi se opravdao šefovima

<p>Akademik, potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) i predsjednik Centra za građansko obrazovanje i političke studije (CEP), <b>Novak Adžić, </b>ocijenio je da je Crna Gora „pod faktičkom četničkom, puzajućom okupacijom i aneksijom“, a da se to naročito ogleda u oblasti kulture.</p>
<p>- Dugo vremena svjedočimo devastaciji svih vrijednosti, što se posebno očituje u kulturi. Nije iznenađenje što smo pod ovim neočetničkim režimom i njegovim podobnim žirijem doživjeli da Bećir Vuković i Stanišić – koji je bliska rodbina problematičnog srbo-četničkog sveštenika Crkve Srbije Dragana Stanišića – dobiju 13. julsku državnu nagradu ,kojoj uz plaketu slijedi i veliki novčani iznos - &nbsp;naveo je Adžić.</p>
<p>On tvrdi da su nagrade dodijeljene suprotno zakonu, jer, kako ističe, nagrada pripada onima koji su se istakli zaslugama za Crnu Goru, a ne protiv nje.</p>
<p>- Dobijaju je oni koji nijesu ništa uradili za Crnu Goru, već protiv nje. To je odvratan paradoks - ocijenio je Adžić.</p>
<p>Posebno problematizuje sastav nagradnog žirija.</p>
<p>- Važna je i napomena da u tom 'četničkom' žiriju ne bi smjelo da bude nijednog istinskog Crnogorca koji bi tom tijelu davao legitimitet. Ali članstvo u žiriju donosi novac – ne može se sjedjeti radi para na više stolica. To foliranje smo davno prozreli - zaključio je Adžić.</p>

Adžić: Crna Gora pod faktičkom četničkom, puzajućom okupacijom i aneksijom

<p>Dok državni vrh i institucije ćute pred ponižavanjem svojih građana, dok se umjetnici privode u susjedstvu zbog javne riječi, a iz poslaničkih klupa sad već hronično i nesmetano targetiraju novinari, istovremeno se najveće državne nagrade dodjeljuju piscima koji negiraju postojanje crnogorske nacije.</p>
<p>U takvom ambijentu, književnik <b>Milorad Popović</b> upozorava da Crna Gora sve više poprima obilježja kolonije razorene iznutra, okupirane spolja, bez otpora i volje za sopstvenim preživljavanjem.</p>
<p>Za Portal Analitika, Popović govori o kulturnoj i političkoj kapitulaciji, strahu koji parališe društvo, nemoći suverenističke elite i nadirućoj velikosrpskoj ideologiji koja, kako kaže, ne skriva više cilj da od Crnogoraca napravi neartikulisanu folklornu zajednicu.</p>
<h2>“Vuković politička budala, ali darovit pjesnik”</h2>
<p>Komentarišući odluku žirija da Trinaestojulsku nagradu ove godine dodijeli i piscu <b>Bećiru Vukoviću,</b> poznatom po kontroverznim političkim stavovima, Popović ne krije ogorčenje.</p>
<p>- Vuković je politička budala i ideološki četnik, ali darovit pjesnik- ocijenio je Popović.</p>
<p>Ipak, smatra da se ovakvim izborom laureata nastoji obesmisliti nagrada i da je ideološko-politički predznak najčešće odlučujući.</p>
<p>- U političkom smislu to je već standard- ukazao je Popović.</p>
<p>Podsjetio je da su prošle godine nagradu dobili <b>Dragan Koprivica</b> iz Demokratske narodne partije i sveštenik crkve Srbije <b>Nikola Marojević</b>.</p>
<p>- U odnosu na Koprivicu koji je univerzalni diletant, Vuković je Vasko Popa- ocijenio je Popović.&nbsp;</p>
<h2>Progon Marunovića čin nezamisliv u civilizovanom društvu</h2>
<p>Osvrnuvši se na nedavno privođenje i deportovanje crnogorskog reditelja <b>Danila Marunovića</b> u Beogradu zbog teksta objavljenog na Portalu Analitika, Popović ističe da je riječ o skarednom činu nezamislivom u civilizovanom društvu.</p>
<p>- Ovaj slučaj simbolizuje kolonijalni status Crne Gore koji svakim danom postaje sve beznadniji- istakao je Popović.</p>
<p>Sagovornik Analitike naglasio je kako ništa tako rječito ne govori o tome da je Crna Gora danas kolonija kao saopštenje Ministarstva kulture i medija u kojem nije bilo osude ovog skandaloznog čina.</p>
<p>- Ali, dosta govori i muk šefova vlade, skupštine i države. Pritom i vlast i opozicija, izigravaju neku normalnost- napomenuo je Popović.</p>
<h2>Sve institucije u državi kadrirane iz Beograda&nbsp;</h2>
<p>Navodi i da ga ne iznenađuje dobra informisanost agenata srpske službe o suverenističkom dijelu javne scene u našoj zemlji i upozorava da je stepen infiltracije stranih interesa u crnogorske institucije dostigao zabrinjavajući nivo.</p>
<p>- Srpske obavještajne službe su najvažniji akter društvenih i političkih zbivanja u Crnoj Gori. Sve institucije u državi kadrirane su iz Beograda- kategoričan je Popović.</p>
<p>Kaže kako su u autoritarnim državama tajne službe mnogo sofisticiranije i naprednije od domena obrazovanja ili zdravstva.&nbsp;</p>
<p>- S druge strane, Crna Gora je od 1844. i Načertanija Ilije Garašanina do danas uvijek bila prioritet velikosrpske politike. Za mene bi bilo iznenađenje da su manje osioni, pa da se prikazuju kao da o Crnoj Gori ne znaju ništa- ističe Popović.&nbsp;</p>
<p>Dodaje i kako ga više brine to što politička i intelektualna elita nema organizovan odgovor na potpuno urušavanje supstance države Crne Gore, crnogorskog društva i nacije.&nbsp;</p>
<p>- Ovih nekoliko dana digla se buka oko privođenja, već sjutra neki novi skandal će se dogoditi- navodi Popović.</p>
<h2>Crnogorci očekuju da drugi završe njihov posao</h2>
<p>Sagovornik Analitike upozorava da živimo u „opštoj atmosferi straha, sitnog kalkulanstva i lažne demokratije“.&nbsp;</p>
<p>- Nacionalni Crnogorci su u svim domenima društvenog života građani drugog reda. Sadašnja situacija u Crnoj Gori je jako loša i kako vrijeme prolazi sve je manje nade da se može stvoriti pristojno društvo- smatra Popović.</p>
<p>Među opozicionarima, kaže, ne vidi dovoljno sposobnosti niti motiva da preokrenu aktuelni trend, iako je, kako dodaje, situacija neuporedivo povoljnija nego devedesetih godina.</p>
<p>&nbsp;- Crna Gora je danas nezavisna, članica NATO-a, kandidat za EU, ima nominalno sve institucije suverene države, ali kod aktera političke i intelektualne scene vidimo regresivni proces. Od 2020. nijesmo bili sposobni da se dogovorimo oko ključnih stvari kao što su odbrana elementarnih prava, državnog suvereniteta, nacionalne samobitnosti…- naglašava Popović.</p>
<p>Sagovornik Analitike ukazuje da suverenistički blok nije ništa naučio iz sopstvenih grešaka, te da se opozicija uglavnom vodi dnevno-političkim pragmatizmom dok se suverenistička scena atomizuje.&nbsp;</p>
<p>- Umjesto da izvuku pouke iz grešaka koje su radili zadnjih 15 godina, one se ponavljaju. Svakoj istini treba gledati u oči - suverenistički blok u potpunom je raspadu, unutrašnjoj konfuziji i sukobu- izričit je Popović.</p>
<p>Međutim, kako napominje, s druge strane nalazi se gubitnička ideologija.&nbsp;</p>
<p>- Velikosrpska ideologija je imala sve na dlanu krajem osamdesetih i početkom devedesetih, pa i ’95. godine. I sve su izgubili. U međuvremenu, isključivo zahvaljujući nedoraslosti suverenističke elite, dobili su ponovo šansu i rade ono što je i očekivano. Organizovano uništavaju sve što nije srpsko u Crnoj Gori- naglašava Popović.</p>
<p>Ipak, navodi da ni iz toga Crnogorci nijesu izvukli pouke te da se i dalje, kako dodaje, među sobom glože i očekuju da će neko drugi završiti njihove poslove.</p>
<p>- Male države bez strateških saveznika i resursa uvijek su bile monete za potkusurivanje. Ako unutar Crne Gore nemate ozbiljni politički pokret, volju za opstankom, ako ne branite vrijednosti koje su vam važne, onda će država neminovno nestati ili će ostati kao puka marioneta u kojoj neće biti perspektive za mlade ljude- upozorava Popović.</p>
<h2>U aktivnom otporu jedini spas</h2>
<p>Ukazuje i da Crnu Goru u regionu više niko ne pominje liše povremenih skandala aktuelnih vlasti.&nbsp;</p>
<p>-U društvu imate atmosferu straha. <b>Andrija Mandić</b> je danas gospodar Crne Gore koji vlada svim domenima. Njegov sinovac puca iz službenog auta nelegalnim pištoljem i to je tema samo dva-tri dana. Nema drugog objašnjenja nego da je u pitanju strah- smatra Popović.</p>
<p>Ističe da je crnogorsko društvo duboko razoreno, što vanjskim što unutrašnjim centrima moći sa kojima su uvezani kriminalni klanovi i paravojne formacije.</p>
<p>- Ako se takvom nasilju ne oduprete između ovog stanja i stvaranja kordona smrti samo je jedan korak. Ko god ima malo svijesti i pameti i ko god je nešto naučio u životu mora biti jako zabrinut- upozorava Popović.</p>
<p>Jedini izlaz sagovornik Analitike vidi u organizovanom aktivnom otporu.</p>
<p>- Ideja građanske nezavisne proevropske Crne Gore je u velikoj krizi. Opozicija je potpuno obezglavljena i to je ključni element iz kojeg sve drugo proizilazi. Što se tiče velikosrpske ideologije tu nema nikakvog iznenađenja, oni to rade kako znaju da rade - traljavo i primitivno ali za Crnu Goru ovakvu kakva je danas dovoljno efikasno- ocijenio je Popović.</p>
<h2>Ako nijesmo spremni da se odbranimo onda ne treba da postojimo</h2>
<p>Osvrnuvši se na sve češće i bezobzirnije revizije prošlosti od strane sveštenstva crkve Srbije, kaže kako ne vjeruje da će se zaustaviti jer su blizu svom cilju „potpune srbizacije Crne Gore“.</p>
<p>- Raspolažu gotovo ukupnom kulturnom baštinom Crne Gore i treba im još da promijene Ustav i Zakon o državljanstvu. Na Rumiji su uspjeli da devastiraju kult star više od 2000 godina, a sada im je u planu i da pobodu kapelu na Lovćenu- napominje Popović.</p>
<p>Kaže kako je plan Srpske crkve i aktuelne vlasti da u sljedećih 10 do 15 godina od Crnogoraca naprave „neartikulisanu folklornu zajednicu poput Cincara, Bunjevaca ili Goranaca“.</p>
<p>- Jednako mi je skandalozan kukavičluk današnjih Crnogoraca iz političke i intelektualne elite koji trpe ponižavanje koje doživljavamo, personalno i kao dio kolektiva. Ne prepoznaju se načini na koje se uništava crnogorsko društvo niti se adekvatno reaguje- naglašava Popović.</p>
<p>Smatra da bi odgovor trebalo pružiti kroz organizovan otpor u koji bi se uključila i dijaspora.&nbsp;</p>
<p>- Ako Crnogorci nijesu spremni da odbrane nešto za što je toliko generacija platilo najveću moguću cijenu, onda taj narod ne treba da postoji. Nama koji se osjećamo kao Crnogorci neka daju rezervat negdje u Katunskoj ili Crmničkoj nahiji, da tu možemo da nosimo crnogorske kape i pjevamo uz gusle. Ili to ili se boriti za ono što su svi narodi uspjeli da izbore, čak i oni na Balkanu koji su stotinama godina bili u ropstvu- poručuje Popović.&nbsp;</p>
<h2>Ko god bude vladao Srbijom imaće isti odnos prema Crnoj Gori</h2>
<p>Komentarišući višemjesečne proteste u Srbiji protiv režima <b>Aleksandra Vučića</b>, ocijenio je da ko god bude vladao tom državom imaće isti odnos prema Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>- Svi u Srbiji, osim možda njih 1.000, smatraju da su Crnogorci Srbi i da je Crna Gora srpska država. Izlaz na more je jedan od njihovih nacionalnih prioriteta i to se može promijeniti samo ako pokažete dovoljno snage i sposobnosti da se oduprete- navodi Popović.&nbsp;</p>
<p>Oni su, kako napominje naš sagovornik, htjeli da i Makedonci budu Srbi ali sada, kaže, to više ne pominju.&nbsp;</p>
<p>- Htjeli su da imaju granice Karlovac – Karlobag - Ogulin - Virovitica, izgubili su - to ne pominju. Odustali su i od Bošnjaka za koje su držali da su Srbi islamske vjere. Međutim, od Crnogoraca nijesu jer se mi nijesmo konsolidovali- ukazuje Popović.</p>
<p>Upozorava i da su Crnogorci entitet kojem u narednih 10 godina prijeti nestanak.</p>
<p>- Ako na narednom popisu stanovništva Crnogorci budu manjina u Crnoj Gori, taj proces je nepovratan- zaključuje Popović.</p>

Popović: Srpske obavještajne službe najvažniji akteri zbivanja našoj zemlji, od Crnogoraca bi da naprave neartikulisanu folklornu zajednicu

<p>Kriza na Bliskom istoku, ali i regionalno zaoštravanje kriza – kako one u Srbiji, gdje se demokratski studentski i građanski pokret suočava sa sve oštrijom represijom režima, tako i one „secesionističke”, što je u Bosni i Hercegovini provode <b>Milorad Dodik</b> i njegova sljedba – uglavnom su iz fokusa potisnula rijetke optimistične procese koji se odvijaju na Zapadnom Balkanu. Priča o uspjehu je, naravno, Albanija, koja je iznenađujućim tempom ušla u pregovarački proces, ali optimizam ponovno budi i Crna Gora, koja čvrsto drži svoju poziciju lidera u pregovaračkom procesu, uspostavljenu još u vrijeme administracije <b>Mila Đukanovića</b> i to, uprkos „hibernaciji” procesa pridruživanja, do prije oko godinu dana. Lani je Crna Gora uspjela privremeno zatvoriti tri pregovaračka poglavlja, a tehničke uslove je zadovoljila za još jedno, poglavlje 31 o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici.</p>
<p>Ipak, to poglavlje na kraju prošlogodišnjeg mađarskog predsjedanja Unijom nije bilo zatvoreno i to zbog rezerve Hrvatske. Hrvatska je svoje rezerve obrazložila argumentima, koji doista nijesu bili tek pitanja bilateralnih odnosa, nego se tiču provođenja zajedničke evropske pravne stečevine, a Crna Gora je na tu blokadu reagovala onako kako se i očekuje od zemalja u procesu pridruživanja. Prevladan je prvi impuls zatezanja odnosa i umjesto toga dvije su države započele ozbiljne bilateralne razgovore. Hrvatskoj je bilo važno da se u kontekstu zajedničke evropske vanjske politike jasno definiše odnos prema nedavnoj prošlosti.</p>
<p>U ranijim razdobljima, i u razdoblju administracija Demokratske partije socijalista, činilo se da je Crna Gora jasno definisala odnos prema novijoj prošlosti, ali nakon smjene vlasti u avgustu 2020. i nakon što je politika „srpskog svijeta” uspostavila snažan uticaj na javne politike države Crne Gore, prije svega u vrijeme administracije <b>Zdravka Krivokapića,</b> stvari koje su smatrane definiranima počele su dolaziti u pitanje.</p>
<p>Za razliku od prethodne administracije, koja je jasno priznavala obveze koje proizlaze iz arbitražnog mišljenja Badinterove komisije, čime su de facto bile definisane kopnene granice država uspostavljenih nakon raspada Jugoslavije, Krivokapić je počeo postavljati pitanja, ne samo o morskoj granici Crne Gore i Hrvatske, koja je do konačnog razgraničenja regulisana odličnim privremenim sporazumom, nego je u pitanje dovodio i pripadnost Konavlske prevlake hrvatskom teritoriju, što jasno proizlazi iz pravorijeka Badinterove komisije.</p>
<p>Hrvatskoj je bilo važno i to da se jasno definiše odnos prema novijoj prošlosti, što su u vrijeme manjinske vlade <b>Dritana Abazovića </b>2022. godine zapravo bila napravila dva crnogorska ministra, obojica iz Socijaldemokratske stranke, ministar odbrane <b>Raško Konjević</b> i ministar vanjskih poslova <b>Ranko Krivokapić</b>. Učinjeno je to simbolički, označavanjem vojnog objekta u Morinju, koji je u vrijeme agresije Miloševićeva režima na Hrvatsku služio kao logor za hrvatske građane što su ih vojne i paravojne formacije otele u Hrvatskoj i zatočile u tadašnjem objektu JNA. Međutim, ozbiljna gesta dvojice ministara tada je dovela do političke krize unutar vladajuće strukture, do njihove smjene iz administracije i do agresivne retorike zagovornika koncepta „srpskog svijeta”, koji je tek puki nastavak Miloševićeve politike agresije na susjedne države.</p>
<h2>Pristupanjem EU društva postaju bolja</h2>
<p>Proces pristupanja Evropskoj uniji ima zanimljivu moć, koja se možda nigdje nije tako jasno iskazala kao u Hrvatskoj. Sve nove demokratije koje su pristupale Uniji u tom su procesu oslobodile veliku pozitivnu energiju i njihova društva su preko noći postala bolja nego do tada. U Hrvatskoj se, između ostaloga i zahvaljujući snažnom konsenzusu o važnosti pristupanja Uniji, koji je bio čak i institucionalno definisan, to oslobađanje pozitivne energije i pretvaranje društva u bolje nego do tada, naročito snažno vidjelo. Nažalost, vrlo brzo nakon ostvarivanja cilja, nakon zatvaranja pregovora i pristupanja Uniji, izgubljen je zajednički društveni cilj, ojačani su radikalizmi i došlo je do očite regresije društva, ali i do zaostajanja u odnosu na postignutu razinu otvorenosti društva i društvene integracije.</p>
<p>Prvo ugodno iznenađenje što ga je, nakon prošlogodišnje „blokade” na kraju mađarskog predsjedanja Unijom, priredila Crna Gora, bilo je to što tamošnja administracija nije na blokadu reagovala zaoštravanjem bilateralnih odnosa s Hrvatskom, zapaljivom retorikom što bi je rado prihvatile stranke pod kontrolom režima u Beogradu, koje sudjeluju u parlamentarnoj većini u Crnoj Gori, nego su uslijedili bilateralni razgovori o otvorenim pitanjima, zbog kojih je Hrvatska zaustavila zatvaranje poglavlja 31.</p>
<p>Pitanje granice, tako dugo dok Crna Gora funkcioniše u matrici evropskog mirovnog poretka, nije stvaran otvoreni problem. On će se riješiti jednog dana, kad to objema stranama bude odgovaralo – ili, manje vjerovatno, bilateralnim sporazumom; ili, vjerovatnije, odlukom nekog arbitražnog tijela (na primjer Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu), na osnovu neupitnih kopnenih granica i postignutog privremenog sporazuma o morskoj granici, koji već deceniju i po osigurava da se nikakvi incidenti na granici ne događaju. Iako je javnosti bilo atraktivno raspravljati o vlasništvu nad školskim brodom „Jadran”, niti to nije ključno bilateralno pitanje i ono će se jednom riješiti u skladu sa sukcesijskim propisima i međunarodnim pravom. Hrvatskoj je bilo najvažnije riješiti pitanje odnosa prema savremenoj povijesti, a čini se da je postignutim sporazumom jasno definisan karakter agresije na područje Dubrovnika i Konavala 1991. godine. Uz to, osnažena je i zaštita hrvatske manjinske zajednice u Boki, koja je ionako u najvećem dijelu razdoblja crnogorske suverene države bila primjerena. Ta je zajednica u crnogorskom društvu, zahvaljujući tome što je dobro i odgovorno vođena, stvorila visok renome u crnogorskom društvu, između ostaloga i zahvaljujući konceptu konstitucionalnog patriotizma i lojalnosti crnogorskoj državi, što ih zastupaju bokeljski Hrvati.</p>
<h2>Kako je Hrvatska pomogla Crnoj Gori</h2>
<p>Rizičan potez Bošnjačke stranke i njenog predsjednika, sada ministra vanjskih poslova i potpredsjednika vlade, <b>Ervina Ibrahimovića</b>, da stranka uđe u koaliciju sa <b>Milojkom Spajićem</b> i Pokretom Evropa sad, pokazala se kao dobitna kombinacija za Crnu Goru. Godinu dana Ibrahimovićeva mandata na mjestu šefa diplomatije označava preokret od hibernacije pristupnog procesa do snažne obnove crnogorskog liderstva u njemu.</p>
<p>I hrvatska politika prema Crnoj Gori se činila rizičnom, prije svega potez kojim su detektirani ključni kočničari evropeizacije Crne Gore unutar trenutne vladajuće koalicije, kad je trojka velikosrpskih i proruskih političara (Mandić, Knežević, Bečić) proglašena nepoželjnima u Hrvatskoj, ali je doprinijela jasnom razaznavanju odnosa. Time je Hrvatska na neki način pomogla Crnoj Gori da oslobodi pozitivne energije i da ubrza svoj evropski put.</p>
<p>Ovih dana je Al Jazeera objavila sjajan analitički tekst o važnom iskoraku što ga je crnogorsko društvo učinilo u Bijelom Polju, gradu na sjeveru Crne Gore, čiju noviju povijest snažno obilježava zločin u Štrpcima. Crnogorsko društvo je već ranije obilježilo stradanje i osiguralo sjećanje na žrtve, a sada je lokalna samouprava prihvatila inicijativu civilnog društva da se javnim priznanjem s njegovom imenom obilježi pokušaj Tome Buzova, jedne od žrtava iz Štrbaca, koji se suprotstavio zločincima i svoju hrabrost platio životu. U pravu je autor da je ovaj gest društva i javnih vlasti u Bijelom Polju svijetla točka u mraku koji je zahvatio Zapadni Balkan, ali procesi koji se odvijaju vezano uz proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, govore da je to samo jedan od signala da su se unutar crnogorskog društva, između ostaloga i zahvaljujući pristupnom procesu, počele oslobađati pozitivne energije.</p>
<h2>Problem zanemarivanja načela saglasnosti</h2>
<p>Vjerovatno je da će na kraju semestra, u kojem je Poljska predsjedavala Euvopskom unijom, Crna Gora napraviti važan iskorak i privremeno zatvoriti i poglavlje 31 o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, te da će to dati novi zamah pregovaračkom procesu. Ima i neke simbolične pravde da se ovaj iskorak dogodi upravo u vrijeme poljskog predsjedavanja. Naime, prije 24 godine, na kraju mađarskog predsjedanja Evropskom unijom, i zahvaljujući velikom angažmanu i tadašnjeg mađarskog premijera <b>Viktora Orbana</b>, Hrvatska je završila proces pristupanja Evropskoj uniji. Na kraju prošlogodišnjeg mađarskog predsjedavanja Crna Gora je zatvorila tri, a ne četiri pregovaračka poglavlja, ali se sada čini sigurnim da će ovo koje je bilo šest mjeseci na čekanju, zatvoriti u vrijeme poljskog predsjedavanja, koje je prije 14 godina bilo obilježeno potpisivanjem Pristupnog ugovora između Hrvatske i EU, oko kojeg se snažno angažirao tadašnji poljski premijer <b>Donald Tusk</b>.</p>
<p>I na kraju, pokazuje se da kratka odgoda zatvaranja nekog poglavlja ne mora biti negativan događaj u pristupnom procesu, nego upravo suprotno, da može donijeti s jedne strane rješavanju problema, a s druge strane jačanju europskih zajedničkih vrijednosti. U posljednje vrijeme se javljaju ideje o tome da bi trebalo odustati od načela suglasnosti kod otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja, jer bi to ubrzalo proces pristupanja. Na ovom primjeru se pokazuje da pregovarački momentum nije izgubljen tim kratkotrajnim šestomjesečnim „odgođenim vetom”, ali da bi „ubrzavanje” pregovora u konačnici dovelo do daleko ozbiljnijeg problema. Naime, samo pristupanje novih članica, koje mora biti ratifikovano u parlamentima svih zemalja članica, na koncu uvijek mora zavisiti o saglasnosti svih.</p>
<p>Zanemarivanje načela saglasnosti je problem, koji ovog puta nije bio tek bilateralni, nego je vezan uz zajedničke vrijednosti, ostao bi i kao bumerang bi se vratio na kraju pregovaračkog procesa, kad bi pokretanje bilateralnih razgovora i traženje objema stranama prihvatljivog rješenja bilo dalek teže nego što je bilo u današnjoj situaciji.<br/>
&nbsp;</p>

Crna Gora budi uspavani proces proširenja EU

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: njegosev-dan