&nbsp; 
U Ljubljani je 13. novembra, na Fakultetu za upravu, svečano obilježen Njegošev dan u organizaciji Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro – Ljubljana“, uz pomoć Saveza kulturni centar crnogorskih društava Slovenije.
Uvodnu riječ imao je predsjednik društva, Nenad Martinović, koji je istakao da Njegoš simbolizuje slobodu, čast i duhovnu snagu crnogorskog naroda, te da njegova misao i danas povezuje ljude i čuva identitet gdje god da se nalaze.
Savjetnik u Ambasadi Crne Gore u Sloveniji, Miloš Vučinić, naglasio je važnost dijaspore kao mosta između Crne Gore i svijeta i podvukao da Njegoševa riječ ostaje trajna inspiracija u očuvanju kulture i zajedništva.
Poseban pomen upućen je profesoru dr Vladimiru Osolniku, velikom prijatelju Crne Gore i istaknutom tumaču Njegoševog djela u Sloveniji.
Glavni gost večeri bio je glumac Momčilo Otašević, umjetnik koji svojim radom i prisustvom uvijek nosi Crnu Goru sa sobom. Njegova topla, iskrena privrženost domovini posebno je došla do izražaja u interpretacijama Njegoševih stihova „Ko je ono na visokom brdu“ i „Oda Suncu“.
Veče je zaokruženo njegovom emotivnom izvedbom pjesme „Ima jedno mjesto“, posvećenom oslobođenju Cetinja.
Publika je pogledala i film Dimitrija Popovića „Oreol Mikrokozma“, te isječak iz predstave „Njegoš – vatra“.
Veče je proteklo u znaku poezije, umjetnosti i prijateljstva između Crne Gore i Slovenije.
Organizatori poručuju da će nastaviti s njegovanjem kulturnih veza između Crne Gore i Slovenije i unapređenjem saradnje kroz umjetnost i zajedničke projekte. Ovaj projekat je sufinansiralo Ministarstvo dijaspore Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro – Ljubljana“ obilježilo Njegošev dan u Ljubljani

Splitska Zajednica Crnogoraca Split &nbsp;obilježava Njegošev dan, večeras u splitskom Gradskom kazalištu lutaka.
U sklopu programa biće izvedena znamenita monodrama 'Potonja ura Njegoševa', u kojoj Petra II Petrovića Njegoša tumači Slobodan Marunović, po tekstu Slobodana Tomovića, u režiji Blagote Erakovića.
- Ova monodrama, jedno od najvažnijih djela savremene crnogorske pozorišne umjetnosti, već decenijama uspješno povezuje prostore i publiku širom svijeta. Istaknuti crnogorski glumac Slobodan Marunović, prvak Crnogorskog narodnog pozorišta, prepoznat je kao najvjerniji scenski interpret Njegoševe duhovnosti, misli i lika. navodi se u pozivu Zajednice Crnogoraca u Splitu.
U njegovoj interpretaciji 'Potonja ura Njegoševa' nadilazi granice pozorišta i postaje istinsko filozofsko i poetsko promišljanje o čovjeku, vjeri, stvaralaštvu i sudbini. Predstava je s velikim uspjehom izvođena u brojnim gradovima Evrope i svijeta, a njeno izvođenje u Splitu dio je kulturnog mosta koji povezuje Crnu Goru i Hrvatsku te doprinosi uzajamnom razumijevanju i zbližavanju naših naroda i kultura.
Događaj se održava uz podršku Grada Splita, Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Ministarstva dijaspore Crne Gore.

Zajednica Crnogoraca u Splitu obilježava Njegošev dan izvođenjem predstave ''Potonja ura Njegoševa''

Dva praznična dana uz vikend su mali odmor za većinu zaposlenih u javnim službama, ali i privatnom sektoru. Ipak, neko mora da radi. Dežurstva definisana zakonom, poput domova zdravlja, vatrogasnih službi, prevoza, ali i medija su neupitna, što za radnike ugostiteljstva, pekara, pumpi i komunalnih službi ne važi.
Tokom jučerašnjeg dana primjetne su bile manje gužve u saobraćaju, a potražnja za gorivom je bila uobičajena. Redovi su, pak bili na pumpama, za namirnice, uključujući i prehrambene artikle.
Radnica sa pumpe rekla je za naš radio da je promet veći nego ikad.
- Kupuje se i ostalo. Apsolutno sve: gorivo, hrana, voda i piće - kazala je ona.
U pekarama je takođe bio uvećan promet peciva.
- Hljeb najviše, pa i bureci - kazala je radnica iz pekare.
Na kiosku brze hrane promet je isti, dok je na kioscima sa duvanskim proizvodima, grickalicama i sokovima znatno uvećan.
Vrijedni su bili i radnici čistoće. Kazali su da će dobiti uvećane dnevnice.
Dežurstva su tamo gdje je zakon propisao, poput zdravstvenih ustanova, a nekada su dežurale i ostale javne institucije.
Iz nadležnih ministarstava najavljuju jačanje socijalnog dijaloga i izmjene Zakona o radu, kako bi se uskladili interesi zaposlenih i poslodavaca. Inspekcijski nadzor biće pojačan, a svako kršenje, poručuju, će se kažnjavati.

1250x600

1084x550

Povećan promet na pumpama i kioscima tokom praznika: “Kupuje se apsolutno sve”

Rajko Todorović Todor, poznati crnogorski slikar, oglasio se povodom ,,Njegoševog dana” jezgrovitom ocjenom o tome koliko građani Crne Gore zaista poznaju djelo Petra II Petrovića Njegoša. &nbsp;
- Negoš: ne postoji Crnogorac o kome se više govori a manje zna. U tome, ne govoru, već blebetanju, ubjedljivo prednjače sadašnji ,,glavari” u Crnoj Gori – kazao je Todorović u izjavi za Portal ETV.
Na današnji dan 1813. na Njegušima je rođen Petar II Petrović Njegoš, crnogorski vladika, pjesnik, filozof i državnik. Crna Gora danas slavi Njegoševe dane, kao državni &nbsp;praznik i tom povodom su neradni dani 13. i 14. novembar. Ovo je prvi put da Crna Gora obilježava Njegošev dan kao državni praznik kulture.
&nbsp;

TODOR: Njegoš - ne postoji Crnogorac o kome se više govori, a manje zna!

Brojni građani danas su na Lovćenu uglas pjevali himnu Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLy8tm6JZIdc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Time je Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), <a href="https://etv.me/drustvo/bio-i-ostao-crnogorski-stega-obiljezila-njegosev-dan-na-lovcenu">u okviru konceptualnog događaja pod nazivom „Bio i ostao crnogorski“</a>, obilježila Njegošev dan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAovbCQz4NUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Nosili su i transparente sa porukama poput „neka bude borba neprestana“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ7EPMe0hgwY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Sa Lovćena odjekivala himna Crne Gore

Polaganjem vijenca na spomenik Petru II Petroviću Njegošu na Lovćenu i konceptualnim događajem pod sloganom „Bio i ostao crnogorski“, danas je obilježen Njegošev dan u organizaciji Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA). U prigodnom programu učestvovali su Dušan Perišić iz Cuca, koji je kazivao stihove posvećene Njegošu, te Rajo Čelebić i režiser Danilo Marunović, koji se u ime STEGE obratio okupljenima snažnom porukom: – Neka bude borba neprestana!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251113221148_374701ed6d0edfb26b06520a6ff50937dca1ab660d5bcad6e6c678c9c646e4c3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251113221148_374701ed6d0edfb26b06520a6ff50937dca1ab660d5bcad6e6c678c9c646e4c3" data-rendition-name="original" width="1066" height="1600" loading="lazy" alt="marunović"> <figcaption>Foto: STEGAStega</figcaption> </figure>  Na kraju događaja, u ime organizatora, prisutnima se zahvalio Vladimir Nikajljević, istakavši da je okupljanje na Lovćenu prošlo u izuzetnoj atmosferi i uz veliko prisustvo građana. Iz STEGE su poručili da je ovom prilikom poslata jasna i snažna poruka – da je Njegoš crnogorski vladar, mitropolit, pisac i filozof, univerzalna ličnost koja se ne može svesti na „učmale nacionalističke kalupe“, već vizionar i mislilac čije ideje i djelo i danas trasiraju put ka modernoj, prosvijećenoj i evropskoj Crnoj Gori. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-sa-lovcena-odjekivala-himna-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Marunović: „Jedna istina je samo – Njegoš je bio i ostao crnogorski“</h2> Obraćanje režisera Danila Marunovića okupljenima na Lovćenu prenosimo integralno: – Dragi prijatelji, prijateljice, saborci, evo nas na svetoj planini, na kršu, đe je čovjek podjednako blizak i zemlji i nebu. Đe je inspiracija za svakog Crnogorca i Crnogorku toliko velika, da je odavde uvijek sve počinjalo i ovđe se uvijek sve završavalo. – Tu smo na grobu našeg gospodara, pjesnika, mitropolita, metafizičara, najvećeg od svih Crnogoraca – Rada Tomova. Danas je dan kad je naš gospodar rođen. Zato je jako važno da se danas ovđe okupimo, pogledamo u oči, podružimo, rukujemo, zagrlimo pod našim barjakom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251113221148_aec4abf609c88d655c34c739db1038b2885961282f99793cbe1241a8ef1af52c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251113221148_aec4abf609c88d655c34c739db1038b2885961282f99793cbe1241a8ef1af52c" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Lovćen"> <figcaption>Foto: STEGASTEGA</figcaption> </figure>  – I kao što su to Crnogorci uvijek radili – kad neko posustane, da mu pomognemo; kad se neko prepane, da ga ohrabrimo; kad se neko pokoleba, da ga učinimo odlučnim. Jer je ovo vrijeme za odlučnost, da branimo Crnu Goru kao što smo je vazda znali odbraniti. – Jedna stvar je samo istina – da je Petar Drugi Petrović Njegoš bio i ostao crnogorski. Zato, u duhu njegovog djela, ja samo imam da vam poručim: neka bude borba neprestana!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251113121140_f8047338e6d40051edfce2f738df39562aaf8edd95fe46eb3fa8f62bede26f88.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251113121140_f8047338e6d40051edfce2f738df39562aaf8edd95fe46eb3fa8f62bede26f88" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="stega"> </figure>  Organizatori su poručili da Njegošev dan obilježavaju civilizacijskom superiornošću pronijetom kroz vjekove, uz odavanje počasti Njegošu kao vanvremenskoj ličnosti svjetskog kalibra. - Na ovaj način želimo pokazati da ne dozvoljavamo mit stavljanja Njegoša kao najprogresivnijeg Crnogorca u istoriji u bilo kakve &nbsp;kalupe! Njegoš- vladar, filozof, istraživač, književnik, državnik – Crnogorac! - naveli su u STEGA.

„Bio i ostao crnogorski“: Stega obilježila Njegošev dan na Lovćenu

Njegošev dan predstavlja najizrazitiji praznik nacionalne kulture i duhovnosti - poručio je premijer Milojko Spajić čestitajući svim građankama i građanima ovaj praznik.
Njegoš je, ističe on, svojim umjetničkim i angažovanim stvaralaštvom širio misao istine, jednakosti i ujedinjenja najširih horizonata.
- Njegov život i djelo - pjesničko, državničko i duhovno - nadilaze stereotipe i prevazilaze uska shvatanja konzervativizma - naglasio je premijer.
U čestitki se navodi da Njegoševa mnogobrojna prijateljstva širom Balkana i Evrope, kontakti sa uglednim ljudima nauke, politike i umjetnosti, kao i lična biblioteka koja je nakon svakog povratka Cetinju bila bogatija i raznovrsnija, svjedoče o širini njegovog duha i izuzetnosti njegovog karaktera.
- Njegoš ostaje naš trajni putokaz - jer put ka znanju, novim dostignućima, iskustvima i tehnologijama je put stalnog izgrađivanja i očuvanja ličnog i nacionalnog dostojanstva i integriteta. Živjeti ideju integracije ne znači odricati se tradicije i slojevitosti identiteta, već proces njihove valorizacije i obogaćivanja, upoređujući se sa najuspješnijima i najnaprednijima, što je i naša dužnost danas - poručio je Spajić.
Zaključio je da smo ponosni i srećni što pred svijet nastavljamo da izlazimo sa najvišim civilizacijskim dometima, čije je „zrno klicu zametnulo“ upravo ovdje.

Spajić čestitao Njegošev dan: Živjeti ideju integracije ne znači odricati se tradicije

Njegoš je jedan od najvećih stvaralaca koje je Crna Gora dala svijetu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitajući svim građankama i građanima Njegošev dan - praznik naše kulture, identiteta i duhovnosti.
Njegova misao, ističe Milatović, i danas je snažan temelj našeg državnog i kulturnog bića i podsticaj da gradimo Crnu Goru koja okuplja i ujedinjuje.
- Njegovanjem vrijednosti koje je Njegoš utjelovio, među kojima su sloboda, napredak i dostojanstvo, jačamo Crnu Goru kao modernu, evropsku i otvorenu državu - naveo je Milatović.

Milatović: Njegoševa misao je podsticaj da gradimo Crnu Goru koja okuplja i ujedinjuje

„Petar II Petrović Njegoš – pjesnik, mislilac, filozof i vizionar kao da je opisao sebe ispisujući svoju čuvenu rečenicu „blago onom ko dovijeka živi – imao se rašta i roditi“ - poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj povodom Njegoševog dana.
Zahvaljujući svojoj neprocjenjivoj zaostavštini Njegoš, ističe on, i dalje živi u svakodnevnim citatima, naučno istraživačkim radovima i predstavlja simbol ove države.
- Zato se danas možemo prisjetiti i njegovog promišljanja o tome da su „lipo, ljepo, lepo i lijepo, bilo, bjelo, belo i bijelo - listići jednoga cvijeta, u pupolj se jedan odnjihali“ - naglasio je Camaj.
Jezik, vjera i nacionalna pripadnost, kako je rekao, ne bi trebalo da budu nešto što Crnu Goru opterećuje.
- Već nešto što je čini primjerom sklada i bogatstva različitosti, baš onako kako to Njegoš propovijeda - zaključio je Camaj.

Camaj: Njegoš opisao sebe čuvenom „blago onom ko dovijeka živi - imao se rašta i roditi“

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) simbolično će obilježiti Njegošev dan na Lovćenu 13. novembra organizovanjem konceptualnog događaja pod nazivom „bio i ostao crnogorski“.
Okupiće se, kako su saopštili, u 11 sati u Lovćenskoj ulici na Cetinju (kod crkve), odakle će kolona krenuti ka Jezerskom vrhu. Tom prilikom će, kako su dodali, položiti vijenac gospodaru Crne Gore vladici Radu u Mauzoleju na Lovćenu.
- Njegošev dan obilježavamo civilizacijskom superiornošću pronijetom kroz vjekove, uz odavanje &nbsp;počasti Njegošu kao vanvremenskoj ličnosti svjetskog kalibra. Na ovaj način želimo pokazati da ne dozvoljavamo mit stavljanja Njegoša kao najprogresivnijeg Crnogorca u istoriji u bilo kakve &nbsp;kalupe! Njegoš- vladar, filozof, istraživač, književnik, državnik – Crnogorac! – naveli su u STEGA.
Neka bude, kako su zaključili, „borba neprestana“.

„Bio i ostao crnogorski“: STEGA obilježava Njegošev dan

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će ukrajinska delegacija, koja se vraća iz Abu Dabija, podnijeti izvještaj o najosjetljivijim aspektima pregovora, napominjući da se detalji razgovora ne mogu razmatrati na daljinu.
U video-obraćanju, Zelenski je rekao da će se delegacija vratiti kasno naveče i da će ga narednog dana informisati o pitanjima o kojima se raspravljalo tokom razgovora u Abu Dabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata.
- Zakazao sam sastanak sa našom delegacijom za sjutra. Momci se večeras, kasno naveče, vraćaju u Ukrajinu, a sjutra će biti izvještaja o onim osjetljivim aspektima razgovora u Abu Dabiju o kojima se ne može govoriti telefonom - &nbsp;rekao je Zelenski.
Kazao je da se Ukrajina priprema za sljedeću fazu pregovora, uključujući trilateralne sastanke, te naveo da su planirani i razgovori sa evropskim partnerima.
Zelenski je podvukao da diplomatski napori ostaju prioritet uporedo sa vojnim i energetskim izazovima, naglašavajući da se sve državne institucije moraju fokusirati na podršku stabilnosti, odbrani i nezavisnosti Ukrajine.
Zelenski se takođe osvrnuo na parlamentarnu diplomatiju Ukrajine u Sjedinjenim Američkim Državama, pohvalivši rad predsjednika Parlamenta Ruslana Stefančuka, koji je održao sastanke sa američkim zakonodavcima, uključujući predsjednika Predstavničkog doma Majka Džonsona, kao i drugim pristalicama Ukrajine.
- Podrška Ukrajini znači približavanje uslova u kojima će rat izgubiti smisao za Rusiju - rekao je Zelenski.
Rusija, Ukrajina i Sjedinjene Američke Države održale su dvodnevni sastanak o ukrajinskom rješenju u Abu Dabiju u srijedu i četvrtak. Na kraju, strane su se saglasile da sprovedu prvu razmjenu zatvorenika u posljednjih pet mjeseci, koja je odmah i realizovana.
Zajedničko saopštenje o rezultatima sastanka razgovore je opisalo kao "konstruktivne" i "usmjerene na pronalaženje načina za stvaranje uslova za postizanje trajnog mira".

Zelenski: Ukrajinska delegacija će sjutra podnijeti izvještaj o "osjetljivim" pregovorima u Abu Dabiju

Zbog lošeg vremena koje nam nije dalo da abrumamo fetive kotorane i furešte i učinimo đir po gradu sa Gradskom muzikom, svečano otvaranje tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti održano je večeras u Domu kulture u Škaljarima. Zbog lošeg vremena đir po gradu sa Gradskom muzikom nije bilo moguće održati. Na svečanom otvaranju u ime organizatora prisutne je pozdravila Radmila Beća Radulović, koja je istakla da Zimske karnevalske fešte nijesu samo događaj u kalendaru, već živa tradicija koju Kotor s ponosom čuva, njeguje i prenosi s generacije na generaciju. Kako je istakla, karnevalske fešte predstavljaju duboko ukorijenjen dio identiteta grada i njegovog kulturnog naslijeđa. Fešte je zvanično otvorila kraljica karnevala Tea Grgurović, istakavši da se istinska vrijednost karnevala ogleda u trenucima kada se njegova radost, toplina i duh Kotora tiho, ali trajno utiskuju u mala dječja srca, jer upravo ona nose obećanje da će fešte živjeti i u vremenima koja dolaze. U svečanom programu učestvovale su predkadetkinje mažoretki „Fešta“, čiji je nastup označio početak karnevalskih dešavanja. Odmah nakon svečanog dijela programa održan je dječji maskenbal, uz animatore i feštađunsku muziku. Dom kulture ispunili su smijeh, veseli žamor i razigrani poklici princeza, vila, hobotnica, strašila, kauboja i drugih, pretvarajući prostor u mjesto iskrene radosti i bezbrižnosti. Upravo najmlađi, svojim osmijesima, igrom i čistom radošću, nastavljaju karnevalsku tradiciju dugu više od 500 godina, čuvajući duh Kotora i njegovih fešti – onako kako se čuvaju najljepše uspomene.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260206230216_7325958750de34556e11baa2453f99e98c6795b1f65356775e36aa8bd6ec1fe0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260206230216_7325958750de34556e11baa2453f99e98c6795b1f65356775e36aa8bd6ec1fe0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="fešta"></figure>  Iduće sedmice u najavi je bogat karnevalski program na Prčanju i u šoping centru “Kamelija”. Poseban dio programa posvećen je obilježavanju stogodišnjice prvog izdanja „Karampane“, humorističko-satiričnog lista koji izlazi jednom godišnje, upravo na dan karnevala. Tim povodom, u Kinu „Boka“, 11. februara u 18 sati održaće se prigodan multimedijalni program, dok će u Gradskoj galeriji posjetioci moći da pogledaju izložbu starih izdanja, zavire u bogatu arhivu lista i isprate razvoj karnevalske satire kroz različite istorijske i društvene epohe. Dan kasnije, u četvrtak 12.februara Srednja pomorska škola i Gimnazija uz podršku Turističke organizacije, organizuju Školski maskenbal, dok će stariji moći guštat u tripama na Škaljarskoj večeri. Veliki maskenbal, uz Kiru bend i Nenada Kneževića – Kneza sa Final Touch bendom i specijalnom gošćom Jelenom Pajić, održaće se u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay Resort, u petak, 13. februara, sa početkom u 20 sati. Dan zaljubljenih obilježiće se u toploj i humanitarnoj atmosferi –u kafani „Dojmi“ sa Ljubavnom tombolom, 14. februara od 11 sati. Završnica karnevalskih fešti zakazana je za nedjelju, 15. februara, kada će od 14 časova glavnom gradskom saobraćajnicom proći velika karnevalska povorka. Nakon tradicionalnog suđenja i spaljivanja karnevala, slavlje se nastavlja koncertima na Trgu od oružja, gdje će nastupiti The Grupa i Bruno Rački sa bendom. Organizator tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor. Zlatni sponzor je Hyatt Regency Kotor Bay Resort, a prijatelj karnevala Resursni centar za sluh i govor Kotor. Medijski sponzori: DNEVNI LIST “POBJEDA”, RTCG, PRVA TELEVIZIJA, PLAY RADIO, RADIO KOTOR, RADIO DUX Portali : TRAVEL MONTENEGRO, SHARE MONTENEGRO, KOTOR.INFO, CULTURE CORNER, FERAL BAR.

U Kotoru svečano otvorene tradicionalne Zimske kotorske karnevalske fešte

Oman je danas posredovao u indirektnim pregovorima između Irana i SAD-a o nuklearnom programu Teherana, nastojeći da smiri tenzije između zemalja.
Oman je izdao saopštenje u kojem je potvrđen razgovor iranskih i američkih diplomata, a razgovoru je prisustvovao i ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi.
- Konsultacije su se fokusirale na pripremu odgovarajućih okolnosti za nastavak diplomatskih i tehničkih pregovora, osiguravajući važnost ovih pregovora, s obzirom na odlučnost strana da osiguraju njihov uspjeh u postizanju održive bezbjednosti i stabilnosti - navodi se u saopštenju iz Omana.
SAD i Iran su i ranije vodili pregovore u Omanu, međutim oni su bili prekinuti kada je Izrael u junu 2026. godine bombardovao iranska nuklearna postrojenja uz pomoć Vašingtona.
Izraelski napadi su tada uništili iransku protivvazdušnu odbranu i gađali arsenal balističkih raketa.
Državni sekretar SAD-a Mark Rubio ranije je izjavio da je režim u Teheranu trenutno najslabiji od dolaska na vlast 1979. godine, zbog masovnih demonstracija širom Irana, u kojima je do sada poginulo više hiljada ljudi.
Ministarstvo spoljnih poslova Omana danas je izdalo saopštenje u kojem se navodi da se el Busaidi odvojeno sastao sa ministrom spoljnih poslova Irana Abasom Aragačijem, a nakon toga i sa specijalnim izaslanikom SAD-a za Bliski istok Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Snimci koje su kasnije objavili mediji u Omanu pokazuju da je sastanku prisustvovao i admiral američke mornarice Bred Kuper, načelnik Centralne komande američke vojske, što se ranije nije dešavalo.
Aragči je na društvenoj mreži Iks napisao da „Iran ulazi u diplomatiju otvorenih očiju i sa čvrstim sjećanjem na prošlu godinu“.
- Obaveze moraju biti poštovane. Ravnopravnost, međusobno poštovanje i obostrani interes nisu retorika — oni su obavezni i stubovi trajnog sporazuma - napisao je on.

Završeni pregovori SAD i Irana u Omanu

Teško je zamisliti da u punopravnom članstvu u Evropskoj uniji ili u “light” verziji, zemlje na Zapadnom Balkanu, sem Crne Gore mogu da postanu profiteri od cijelog tog procesa, kaže za N1 Marko Todorović iz Centra za evropske politike (CEP).
Evropska komisija ponudila je rješenje “light” članstvo u EU za Ukrajinu, a Todorović kaže da bi to podrazumijevalo, na primjer, pristup djelovima jedinstvenog tržišta ili neke beneficije u okviru poljoprivredne politike.
- Vjerovatno bi bilo ukinuto pravo veta za Ukrajinu, ali i vjerovatno za druge buduće članice EU. To je nešto o čemu se mnogo razgovara u poslednje vrijeme, s obzirom da su mnoge države članice zabrinute oko funkcionisanja EU u situaciji u kojoj bi ona obuhvatala više od 30 država, gdje svaka ima pravo veta. Ideja je da se na određeno vrijeme, ugovorom kojim država pristupa, unaprijed dogovori period u kojem nova država članica ne bi mogla da blokira odluke - navodi Todorović.
Na pitanje da li u taj paket “light” članstva može ući i Zapadni Balkan, on kaže da je vjerovatno da sve ono što se bude primjenjivalo na Ukrajinu, da će naći način da se to primijeni i na zemlje Zapadnog Balkana.
- Vjerovatno je takođe, da će postojati određena diferencijacija koja ima veze sa stepenom napretka u pregovaračkom procesu. Vidimo da je Crna Gora zemlja koja bi trebalo da do kraja godine zatvori sva poglavlja, a u Albaniji su sva poglavlja otvorena, ali se sporije zatvaraju. Neko buduće proširenje bi trebalo da obuhvati Crnu Goru i potencijalno Albaniju - kaže Todorović.
On kaže da ne vjeruje da će Srbija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija moći tek tako da uđu, a da određene reforme koje se očekuju ne budu ispunjene.
- Tako da, siguran sam da će cio proces ići tako da te predpristupne beneficije povećavaju i da se nastavlja taj koncept postepene integracije. Ako govorimo punopravnom članstvu, pa čak i light verziji, teško mi je da zamislim da zemlje na Zapadnom Balkanu, sem Crne Gore mogu da postanu profiteri od cijelog tog procesa - navodi Todorović.
Evropa u dvije brzine je koncept koji potiče još iz devedesetih godina i predviđa da one zemlje koje su spremne za dublju integraciju međusobno tome i pristupe, a da druge zemlje koje ostaju u EU i imaju probleme sa tim da pristupe dubljoj integraciji – to ne moraju da učine u tom trenutku.
- Ideja je da u okviru EU postoji jedna grupa zemalja koje će ići dalje i predstavljati pozitivan primjer za druge zemlje članice, kako bi i one mogle poslije da se uključe u dublju integraciju - navodi Todorović.
Važno je da Evropa ostane značajan geopolitički igrač, kaže on, te je samim tim neophodno da možda se neke odluke u industrijskoj politici, odbrambenoj politici donose brže nego što se to do sada činilo.
- U EU, kako se to sada čini, pitanja poput spoljne politike može da blokira bilo koja od država članica, a ideja je da Evropa, odnosno države koje bi ušle u dublju integraciju, da djeluju zajednički i da ne budu blokirane od strane drugih, manjih država - objašnjava Todorović.

Tag: njegosev-dan