Rajko Todorović Todor, poznati crnogorski slikar, oglasio se povodom ,,Njegoševog dana” jezgrovitom ocjenom o tome koliko građani Crne Gore zaista poznaju djelo Petra II Petrovića Njegoša. &nbsp;
- Negoš: ne postoji Crnogorac o kome se više govori a manje zna. U tome, ne govoru, već blebetanju, ubjedljivo prednjače sadašnji ,,glavari” u Crnoj Gori – kazao je Todorović u izjavi za Portal ETV.
Na današnji dan 1813. na Njegušima je rođen Petar II Petrović Njegoš, crnogorski vladika, pjesnik, filozof i državnik. Crna Gora danas slavi Njegoševe dane, kao državni &nbsp;praznik i tom povodom su neradni dani 13. i 14. novembar. Ovo je prvi put da Crna Gora obilježava Njegošev dan kao državni praznik kulture.
&nbsp;

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

TODOR: Njegoš - ne postoji Crnogorac o kome se više govori, a manje zna!

Brojni građani danas su na Lovćenu uglas pjevali himnu Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLy8tm6JZIdc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Time je Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), <a href="https://etv.me/drustvo/bio-i-ostao-crnogorski-stega-obiljezila-njegosev-dan-na-lovcenu">u okviru konceptualnog događaja pod nazivom „Bio i ostao crnogorski“</a>, obilježila Njegošev dan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAovbCQz4NUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Nosili su i transparente sa porukama poput „neka bude borba neprestana“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ7EPMe0hgwY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

1250x600

1084x550

(VIDEO) Sa Lovćena odjekivala himna Crne Gore

Polaganjem vijenca na spomenik Petru II Petroviću Njegošu na Lovćenu i konceptualnim događajem pod sloganom „Bio i ostao crnogorski“, danas je obilježen Njegošev dan u organizaciji Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA). U prigodnom programu učestvovali su Dušan Perišić iz Cuca, koji je kazivao stihove posvećene Njegošu, te Rajo Čelebić i režiser Danilo Marunović, koji se u ime STEGE obratio okupljenima snažnom porukom: – Neka bude borba neprestana!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251113221148_374701ed6d0edfb26b06520a6ff50937dca1ab660d5bcad6e6c678c9c646e4c3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251113221148_374701ed6d0edfb26b06520a6ff50937dca1ab660d5bcad6e6c678c9c646e4c3" data-rendition-name="original" width="1066" height="1600" loading="lazy" alt="marunović"> <figcaption>Foto: STEGAStega</figcaption> </figure>  Na kraju događaja, u ime organizatora, prisutnima se zahvalio Vladimir Nikajljević, istakavši da je okupljanje na Lovćenu prošlo u izuzetnoj atmosferi i uz veliko prisustvo građana. Iz STEGE su poručili da je ovom prilikom poslata jasna i snažna poruka – da je Njegoš crnogorski vladar, mitropolit, pisac i filozof, univerzalna ličnost koja se ne može svesti na „učmale nacionalističke kalupe“, već vizionar i mislilac čije ideje i djelo i danas trasiraju put ka modernoj, prosvijećenoj i evropskoj Crnoj Gori. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-sa-lovcena-odjekivala-himna-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Marunović: „Jedna istina je samo – Njegoš je bio i ostao crnogorski“</h2> Obraćanje režisera Danila Marunovića okupljenima na Lovćenu prenosimo integralno: – Dragi prijatelji, prijateljice, saborci, evo nas na svetoj planini, na kršu, đe je čovjek podjednako blizak i zemlji i nebu. Đe je inspiracija za svakog Crnogorca i Crnogorku toliko velika, da je odavde uvijek sve počinjalo i ovđe se uvijek sve završavalo. – Tu smo na grobu našeg gospodara, pjesnika, mitropolita, metafizičara, najvećeg od svih Crnogoraca – Rada Tomova. Danas je dan kad je naš gospodar rođen. Zato je jako važno da se danas ovđe okupimo, pogledamo u oči, podružimo, rukujemo, zagrlimo pod našim barjakom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251113221148_aec4abf609c88d655c34c739db1038b2885961282f99793cbe1241a8ef1af52c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251113221148_aec4abf609c88d655c34c739db1038b2885961282f99793cbe1241a8ef1af52c" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Lovćen"> <figcaption>Foto: STEGASTEGA</figcaption> </figure>  – I kao što su to Crnogorci uvijek radili – kad neko posustane, da mu pomognemo; kad se neko prepane, da ga ohrabrimo; kad se neko pokoleba, da ga učinimo odlučnim. Jer je ovo vrijeme za odlučnost, da branimo Crnu Goru kao što smo je vazda znali odbraniti. – Jedna stvar je samo istina – da je Petar Drugi Petrović Njegoš bio i ostao crnogorski. Zato, u duhu njegovog djela, ja samo imam da vam poručim: neka bude borba neprestana!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251113121140_f8047338e6d40051edfce2f738df39562aaf8edd95fe46eb3fa8f62bede26f88.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251113121140_f8047338e6d40051edfce2f738df39562aaf8edd95fe46eb3fa8f62bede26f88" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="stega"> </figure>  Organizatori su poručili da Njegošev dan obilježavaju civilizacijskom superiornošću pronijetom kroz vjekove, uz odavanje počasti Njegošu kao vanvremenskoj ličnosti svjetskog kalibra. - Na ovaj način želimo pokazati da ne dozvoljavamo mit stavljanja Njegoša kao najprogresivnijeg Crnogorca u istoriji u bilo kakve &nbsp;kalupe! Njegoš- vladar, filozof, istraživač, književnik, državnik – Crnogorac! - naveli su u STEGA.

„Bio i ostao crnogorski“: Stega obilježila Njegošev dan na Lovćenu

Njegošev dan predstavlja najizrazitiji praznik nacionalne kulture i duhovnosti - poručio je premijer Milojko Spajić čestitajući svim građankama i građanima ovaj praznik.
Njegoš je, ističe on, svojim umjetničkim i angažovanim stvaralaštvom širio misao istine, jednakosti i ujedinjenja najširih horizonata.
- Njegov život i djelo - pjesničko, državničko i duhovno - nadilaze stereotipe i prevazilaze uska shvatanja konzervativizma - naglasio je premijer.
U čestitki se navodi da Njegoševa mnogobrojna prijateljstva širom Balkana i Evrope, kontakti sa uglednim ljudima nauke, politike i umjetnosti, kao i lična biblioteka koja je nakon svakog povratka Cetinju bila bogatija i raznovrsnija, svjedoče o širini njegovog duha i izuzetnosti njegovog karaktera.
- Njegoš ostaje naš trajni putokaz - jer put ka znanju, novim dostignućima, iskustvima i tehnologijama je put stalnog izgrađivanja i očuvanja ličnog i nacionalnog dostojanstva i integriteta. Živjeti ideju integracije ne znači odricati se tradicije i slojevitosti identiteta, već proces njihove valorizacije i obogaćivanja, upoređujući se sa najuspješnijima i najnaprednijima, što je i naša dužnost danas - poručio je Spajić.
Zaključio je da smo ponosni i srećni što pred svijet nastavljamo da izlazimo sa najvišim civilizacijskim dometima, čije je „zrno klicu zametnulo“ upravo ovdje.

Spajić čestitao Njegošev dan: Živjeti ideju integracije ne znači odricati se tradicije

Njegoš je jedan od najvećih stvaralaca koje je Crna Gora dala svijetu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitajući svim građankama i građanima Njegošev dan - praznik naše kulture, identiteta i duhovnosti.
Njegova misao, ističe Milatović, i danas je snažan temelj našeg državnog i kulturnog bića i podsticaj da gradimo Crnu Goru koja okuplja i ujedinjuje.
- Njegovanjem vrijednosti koje je Njegoš utjelovio, među kojima su sloboda, napredak i dostojanstvo, jačamo Crnu Goru kao modernu, evropsku i otvorenu državu - naveo je Milatović.

Milatović: Njegoševa misao je podsticaj da gradimo Crnu Goru koja okuplja i ujedinjuje

„Petar II Petrović Njegoš – pjesnik, mislilac, filozof i vizionar kao da je opisao sebe ispisujući svoju čuvenu rečenicu „blago onom ko dovijeka živi – imao se rašta i roditi“ - poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj povodom Njegoševog dana.
Zahvaljujući svojoj neprocjenjivoj zaostavštini Njegoš, ističe on, i dalje živi u svakodnevnim citatima, naučno istraživačkim radovima i predstavlja simbol ove države.
- Zato se danas možemo prisjetiti i njegovog promišljanja o tome da su „lipo, ljepo, lepo i lijepo, bilo, bjelo, belo i bijelo - listići jednoga cvijeta, u pupolj se jedan odnjihali“ - naglasio je Camaj.
Jezik, vjera i nacionalna pripadnost, kako je rekao, ne bi trebalo da budu nešto što Crnu Goru opterećuje.
- Već nešto što je čini primjerom sklada i bogatstva različitosti, baš onako kako to Njegoš propovijeda - zaključio je Camaj.

Camaj: Njegoš opisao sebe čuvenom „blago onom ko dovijeka živi - imao se rašta i roditi“

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) simbolično će obilježiti Njegošev dan na Lovćenu 13. novembra organizovanjem konceptualnog događaja pod nazivom „bio i ostao crnogorski“.
Okupiće se, kako su saopštili, u 11 sati u Lovćenskoj ulici na Cetinju (kod crkve), odakle će kolona krenuti ka Jezerskom vrhu. Tom prilikom će, kako su dodali, položiti vijenac gospodaru Crne Gore vladici Radu u Mauzoleju na Lovćenu.
- Njegošev dan obilježavamo civilizacijskom superiornošću pronijetom kroz vjekove, uz odavanje &nbsp;počasti Njegošu kao vanvremenskoj ličnosti svjetskog kalibra. Na ovaj način želimo pokazati da ne dozvoljavamo mit stavljanja Njegoša kao najprogresivnijeg Crnogorca u istoriji u bilo kakve &nbsp;kalupe! Njegoš- vladar, filozof, istraživač, književnik, državnik – Crnogorac! – naveli su u STEGA.
Neka bude, kako su zaključili, „borba neprestana“.

„Bio i ostao crnogorski“: STEGA obilježava Njegošev dan

NVO "Udruženje ljubitelja Gorice i prirode" u četvrtak, u 12h, obilježava u guvnu Mediteranskog vrta na Gorici, Njegošev dan - crnogorski praznik kulture, saopšteno je iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, koji je i pokrovitelj programa. 
 
- U programu učestvuju gimnazijalci koji će čitati Njegoševe stihove o prirodi, a koncert flaute prirediće Jovana Radoman, nastavnica u Muzičkoj školi "Vasa Pavić"- navodi se u saopštenju.

Udruženje ljubitelja Gorice i prirode organizuje manifestaciju ''Njegoš i priroda''

Opština Bar i JU Kulturni centar Bar pripremili su niz kulturnih i edukativnih aktivnosti koje će biti realizovane od 11. do 13. novembra, povodom obilježavanja Njegoševog dana - crnogorskog praznika kulture.
Program počinje u utorak, 11. novembra, igranjem nagrađivane pozorišne predstave “Ućutkivanje Sokrata” u produkciji Bitef teatra, za koju režiju potpisuje Nebojša Bradić.&nbsp;
- Ovaj komad, koji na savremen način otvara filozofska i društvena pitanja aktuelna i u našem vremenu, biće izveden na sceni Doma kulture “Vladimir Popović Španac”, sa početkom u 20 sati - saopšteno je iz Opštine Bar.
Drugog dana programa, u srijedu, 12. novembra, biće održana edukativna radionica 3D modelovanja pod nazivom “Rukama do Lovćena”. Osmišljena kao spoj savremenih tehnologija i kulturno-istorijskog nasljeđa, radionica će okupiti dvadeset učenika viših razreda osnovnih škola koji će, uz stručnu i tehničku podršku 3D printing studija “Hefesto”, izrađivati i oslikavati maketu mauzoleja.
Završnog dana obilježavanja crnogorskog praznika kulture, u četvrtak, 13. novembra biće realizovane dvije aktivnosti.
U Narodnoj biblioteci i čitaonici “Ivo Vučković” , sa početkom u 17 sati, biće održana radionica za srednjoškolce pod nazivom “Nebo nema groma cijenu”– Njegošev “Gorski vijenac” u dijalogu sa novim generacijama.&nbsp;
U razgovoru sa profesoricom književnosti, mr Majom Simović, učenici će imati priliku da kroz savremenu interpretaciju razviju sposobnost dubljeg čitanja složenih simbola i ideja “Gorskog vijenca”.
Istog dana, biće održan i turnir u bilijaru, koji već treću godinu zaredom okuplja brojne takmičare i ljubitelje ovog sporta iz Crne Gore i regiona. Cjelodnevno takmičenje biće organizovano u bilijar klubovima “Infinity” i “Billiard Club Quantum”, uz prigodne nagrade i druženje.

Niz kulturnih i edukativnih aktivnosti u Baru povodom Njegoševog dana

Njegoševa pojava i djelo, kojom su Crnogorsci sudbinski obilježeni, posljednjih 150 godina je sredstvo za realizaciju monstruoznog velikodržavnog projekta, koji podrazumijeva rascrnogorčenje Crne Gore i njen nestanak, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, publicista, novinar i istraživač Slobodan Čukić.
U crnogorskoj javnosti Njegoš je obično poznat kao filozof i pjesnik, kaže Čukić, dok je njegova državnička uloga i doprinos koji je dao na tom polju manje poznat.
- Kod nas se uvode neka dosta komična mjerila, tipa eto nije ništa osvojio poput nekih drugih, nije vodio velike bitke i tako dalje, što samo govori o neznanju tih procjenitelja. Recimo, niko neće pominjati da je on taj koji je definitivno ukinuo krvnu osvetu, koja je bila jedna guba na crnogorskom nacionalnom biću. O tome svjedoči Henri Lejard 1839.godine. Parafraziraću šta je tada Njegoš rekao, do prošle godine je u Crnoj Gori svake godine od krvne osvete ginulo između 300 i 600 ljudi, ali nikad ispod 300 - podsjetio je on.
Ako se, kako kaže Čukić, ide iz godine u godinu, dođe se do tri hiljade ljudi za deset godina.
- Raščistiti društvenu situaciju u tome smislu, pa bi već bio veliki i dostojan divljenja, a za to praktično niko ne zna - rekao je on.
Njegoš je, prema njegovim riječima, ostavio iza sebe jedno grandiozno djelo, a Crnogorci su sudbinski predodređeni, da su obilježeni njegovom pojavom i djelom.
- Nama se Njegoš krade. Njegoš je u tih 140, 150 godina postao sredstvo za realizaciju jednoga monstruoznog velikodržavnog projekta, koji podrazumijeva rascrnogorčenje Crne Gore i njen nestanak. U takvom svjetlu i takvoj perspektivi mi smo suočeni sa krivotvorenjem, krivokletstvom, falsifikovanjem Njegoša, sa stavljanjem Njegošu u usta stihova koje nikad nije rekao, ili izjava koje nikad nije saopštio - podsjetio je Čukić.
Dok se, kako kaže, pronađe kroz tu šumu falsifikata i krivotvorenja onoga pravoga Njegoša potrebno je napraviti veoma veliki napor, jer je se danas, dodaje Čukić, mnogi izdaju za poznavaoce Njegoša.
- Zapravo su samo sprovodioci i propagatori jedne ideologije, jedne lažne njegošologije. Do pravoga Njegoša, preporučujem svakome, da se izbori velikim naporom i da spozna ono što je istinska Njegoševa izvorna misao, a na raspolaganju ima knjige od velikih crnogorskih istoričara književnosti. Uostalom o tome i danas na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost može se naći veliki broj kvalitetnih studija - istakao je on.
Sadašnja strategija vezana za Dan Njegoša, smatra on, je neka vrsta pomirenja, jer će na jednoj strani, kako objašnjava, neki veliko srpski autori da falsifikuju Njegoša, ali će se dopustiti i crnogorskoj strani da i ona, kako kaže, održi koje predavanje.
S umjetničke strane, smatra Čukić, Njegoš je dobro zaštićen jer postoje desetine slika i vajarskih djela koji ga prikazuju, a generacije su rasle uz Njegošev spomenik.
- Kao dijete sam živio preko puta stare Pobjede, a tamo je na travnjaku bio postavljen jedan fenomenalan spomenik Njegošu u komadu mermera, djelimično iz profila. Ne znam gdje je danas ta skulptura, ali to je bila izvanredna stvar. Njegoš u likovnoj umjetnosti, još u njegovo vrijeme ima nekoliko portreta izvanrednih, kao što je onaj od Tominca. Njegoš je vječita inspiracija. Pomenuću još jedno djelo, koje je meni lično veoma drago, to je skulptura, Njegoševa bista, koju je izradio malo poznati crnogorski vajar Marko Borozan. Jedna izuzetno lirski intoniran prikaz Njegošev, on je tu sav u nekoj dubokoj misaonosti - podsjetio je Čukić.
Navodi da je pišući eseje o Njegošu dao skroman doprinos okeanu njegošologije.
- Rado koketiram sa tom idejom da je Njegoš kao duhovnik, kao pjesnik, on nije bio ratnik, bio odabran od Lovćenske vile, on ima čak i pjesmu gdje vila zavodi čobanina u pećinu. Veoma mi je draga ta slika o Njegošu koga kao dijete zavodi Lovćenska vila i koja mu zapravo došapne taj amanet da se kopa na vrh Lovćena. I niko me uvjeriti ne može da nije bilo tako - rekao je Čukić.
Njegoš je bio beskrupulozan kad bi osjetio izdaju, kaže on, i objašnjava da je to bila ta kontroverzna strana njegove ličnosti, jer je opšte poznato, dodaje, da Njegoš izdaju i intrigu nije opraštao.
- Na dušu mu se stavlja izvjestan broj ubijenih ljudi. Imate jednu stvar koju je opisao vojvoda Ilija Plamenac u memoarima, naime Njegoš se pobratimio sa Ali pašom Rizvanbegović u Dubrovniku, septembra 1842.godine, od toga pravi se jedna sentimentalno romantičarska slika. Međutim, vojvoda Ilija Plamenac piše kako je prije susreta sa Ali pašom, Njegoš od jednoga perjanika tražio da ide sa Filipom Vukovićem i kad uđe u šator da ubije Ali pašu. To se nije dogodilo, izgleda se perjanik kome je to bilo naloženo prepao. Njegoš se već bio osvetio za pogibiju na Grahovu, kad je osam Petrovića nastradalo, već je bio posječen Smail aga, ali je Njegoš očigledno htio da i Ali pašu eliminiše. Hoću da kažem, samo nekoliko dana posle toga, oni su se pobratimili. Ovo je filmska priča i neki crnogorski reditelj bi konačno morao da razmisli o tome da snimi film o Njegošu - zaključio je Čukić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5jq6COgWM_Q&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Čukić: Nama se Njegoš krade, krivotvori i falsifikuje

Albanija će u ponedjeljak otvoriti posljednji, šesti klaster u pregovorima sa EU i ima ambiciozne planove oko članstva u Uniji i za dalje.
Na sedmom sastanku konferencije o pristupanju Albanije EU biće otvoren klaster pet koji se odnosi na resurse, poljorivredu i koheziju.
Taj klaster čine poglavlja 11 (poljoprivreda i ruralni razvoj), 12 (bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika), 13 (ribarstvo i akvakultura), 22 (regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata) i 33 (finansijske i budžetske odredbe), saopštio je Brisel.
Prvi klaster u pregovorima (osnove) sa EU Albanija, koja je status kandidata za članstvo dobila 2014, otvorila je u oktobru prošle godine, što znači da je za oko godinu otvorila sve klastere.
Albanski premijer Edi Rama opisao je otvaranje poslednjeg klastera u pregovorima kao "rekordno dostignuće".
Rekao je i da ništa neće zaustaviti put Abanije ka članstvu u EU 2030. i da je cilj vlade da završi pregovarački proces do 2027, prenio je albaniandailynews.com.
U prilog ambicijama Tirane govori i to da je italijanska premijerka Đorđa Meloni juče na konferenciji za štampu posle prvog samita Italija - Albanija u Rimu podržala albanske planove za pridruživanje EU.
Meloni je najavila da će postaviti za cilj da politički pregovori sa Albanijom o ulasku Uniju počnu u prvih šest mjeseci 2028, kada će Italija predsjedavati EU, prenio je Politiko.

Albanija otvara posljednji klaster u pregovorima sa EU

Srebrna medalja sa Svjetskog prvenstva u džudou 2011. godine u Parizu ubjedljivo je najveći rezultat crnogorskog, pojedinačnog olimpijskog sporta i vrijeme je pokazalo njegovu pravu vrijednost, kazao je džudista Srđan Mrvaljević.&nbsp;
Govoreći o tom uspjehu i odluci da se nakon nedavno osvojene zlatne medalje na šampionatu svijeta &nbsp;za veterane povuče iz takmičarskog džudoa, on je kazao da je to bila prilika da na lijep način, u gradu najvećeg uspjeha, završi uspešnu sportsku karijeru.
- Sada je stvarno kraj. Džudo je moja velika ljubav, borba je moja ogromna strast. Dosta puta sam se lomio, pitao da li da završim, kada i koji je to trenutak kada treba donijeti odluku - rekao je Mrvaljević Agenciji Mina.
On je istakao da se nekako to takmičenje u Parizu namjestilo kao idealna prilika da na najvećoj svjetskoj smotri još jednom pokaže svoj kvalitet i klasu.&nbsp;
- Imao sam sreće da budem zdrav, da nema povreda i bolesti. Taj dan sam odradio vrhunski i veoma sam srećan, zadovoljan i ponosan osvajanjem zlatne medalje. Borio sam se u kategoriji boraca od 39 do 44 godina, to su još uvijek ljudi koji su u odličnoj snazi. Strast svih tih boraca, da se dočepaju svjetske medalje, je ogroman. Velik je ulog - kazao je Mrvaljević.
Govoreći o svjetskom srebru prije 14 godina, on je kazao da niko tada nije bio svjestan veličine ostvarenog rezultata.
- Sa ove tačke gledišta niko nije bio svjestan šta smo napravili i koliki je to rezultat. Ni javnost nije bila svjesna, a vrijeme je pokazalo koliko je to bio nedostižen rezultat za mnoge. I evo, prošlo je koliko godina i još se niko nažalost nije ni primakao tom rezultatu &nbsp;- naveo je Mrvaljević.
Prema njegovim riječima, trebaće puno rada i sreće da se taj rezultat ponovi ili prevaziđe.&nbsp;
- Vjerujem da će se to desiti i volio bih da se to desi što prije, jer to onda znači da pravimo progres i da svi idemo naprijed. Kada pogledam kakve sam uslove imao, koji su bili dosta inferiorni od onih koji su imali moji konkurenti u Evropi i svijetu, mogu da kažem da sam napravio pravi podvig time što sam ušao u finale Prvenstva svijeta 2011. godine - rekao je Mrvaljević.&nbsp;
On je podsjetio da su Olimpijske igre u Pekingu bile prva šansa da se osvoji velika medalja.
- Peking je propuštena šansa, ali se iz tog takmičenja izvuklo i više od maksimuma. Na olimpijski turnir otišao sam bez prednjih ukrštenih ligamenata lijevog koljena. Ljudi koji se bave sportom, pogotovo borilačkim, znaju šta znače prednji ukršteni ligamenti. Nije bila ruptura, nego potpuni prekid. Sa takvim koljenom sam se spremao u trenažnom procesu sa svojim trenerom i ocem Srećko Mravljevićem - istakao je Mrvaljević.
On je naglasio da kada imate takvu povredu vaš džudo je potpuno limitiran.
- Morate da mijenjate stvari, da vodite računa o pokretima i &nbsp;rotacijama. I onda to što imate morate da dovedete na savršen nivo da bi imali uopšte šanse da nekog pobijedite. U prvom meču mi se desilo da mi je pukla metatarzalna kost desnog stopala. Opet ljudi koji se bave sportom znaju šta je to - kazao je Mrvaljević.
On je naglasio da je bez obzira na sve probleme sa tri pobjede stigao do četvrtfinala, gdje ga je u produžetku zaustavio prvak svijeta.
- Izgubio sam četvrtfinalnu borbu od prvaka svijeta na golden score, veoma sumnjivom odlukom. Nikad ne komentarišem to, ali zaista jednom sumnjivom odlukom nijesam prošao polufinale. Da sam prošao imao bih dvije šanse za medalju - naglasio je Mrvaljević.
Prema njegovim riječima, Peking je sa jedne strane bio jedno nevjerovatno iskustvo i takmičanje na koje je ponosan kako ga je odradio i koliko mečeva je dobio.&nbsp;
- S druge strane, jedna ogromna tuga. Jednostavno nijesam mogao da vjerujem da me je toliko malo dijelilo od pobjede i šanse da se dva puta borim za medalju. Ali opet kažem, sigurno da je bio bolan poraz i jedna šansa koja je propuštena u mojoj karijeri - kazao je Mrvaljević.
Komentarišući ostvareno na tatamiju, on je naglasio da nema nikakvu gorčinu da je ostao neostvaren u karijeri.&nbsp;
- Mislim da sam veoma ostvaren, a da li sam mogao da napravim veći rezultat, u mom slučaju to je prvak svijeta ili finalista olimpijskih igara. Vjerovatno to nijesam mogao da napravim, ali sam mogao da imam više medalja, četiri-pet velikih. Mislim i da sam mogao da imam još više medalja sa Grend slemova i Gran prijeva - rekao je Mrvaljević
On je istakao da su na to uticali uslovi u kojima je radio, česte opstrukcije od ljudi koji su trebali da budu uz njega i česte povrede.
- Imao četiri-pet teških operacija. Proveo sam četiri godine samo u uporavku, a to je čitav jedan olimpijski ciklus. Vjerovatno da nije bilo svega toga da bi bilo još nekih medalja. Sport je egzaktan, uvijek volim da kažem da sam napravio tačno onoliko koliko sam vrijedio. Ni manje, ni više. Jednostavno, za sav trud koji sam uložio i život koji &nbsp;sam ostavio na strunjači, mislim da sam adekvatno nagrađen - naveo je Mrvaljević.&nbsp;
On je, na pitanje kada je bio najponosniji u karijeri, kazao da je bilo nekoliko trenutaka koje nikada neće zaboraviti.
- Morao bih da izvojim nekoliko momenta. Prvi je 2002. godine, još je bila zajednička država, kada sam osvojio prvu evropsku juniorsku medalju - bronzanu. To je godinu prije nego što ću postati juniorski prvak Evrope - rekao je Mrvaljević.&nbsp;
On je istakao da je ta evropska bronza bila nešto nestvarno i prvi znak da ima neke šanse da u nekom doglednom periodu u seniorskoj konkurenciji može napraviti rezultat.&nbsp;
- Naravno, srebro sa Prvenstva svijeta kao kruna moje karijere, isto je bilo veoma upečatljivo i ostavilo je veoma jak, snažan utisak na mene. Moram da izvojim i 2006. i &nbsp;Evropsku medalju do 23 godine, jer je ona bila prva medalja uopšte u svim sportovima za nezavisnu Crnu Goru. I ona sama po sebi je imala jednu ogromnu težinu i pozitivan uticaj na dalji razvoj sporta i džudoa u Crnoj Gori - ocijenio je Mrvaljević.
On je naglasio da je nezaboravn trenutak i kada je nosio crnogorsku zastavu na defileu svečanog otvaranja Olimpijskih igara 2012. godine u Londonu.
- To nije rezultat, ali to je ogromno priznanje i jedno poverenje koje ti na neki način ukaže tvoja država. Zaista to sam više puta rekao, pamtiću svaki korak na Olimpijskom stadionu gdje sam onako ponosan podigao crnovorsku zastavu i naravno sa svojim kolegama iz drugih sportova bili smo najponosni i prošetili taj počasni krug - rekao je Mrvaljević.
On je govoreći o nastavku karijere u džudou, ovoga puta pored tatamija, kazao da osjeća veliki dug prema džudou i svojoj državi i da će kroz rad sa mladim džudistima pokušati da se na neki način oduži.
- Bio sam dugo takmičar, znam šta mi je falilo, gdje sam griješio i koje su zamke vrhunskog sporta. Trudiću se da ih koliko toliko sprovedem kroz taj put i poštedim nekih stvari koje sam morao da prolazim. Zaista nema ništa ljepše i iskrenije nego raditi sa djecom, oblikovati ih i pratiti tu svu njihovu želju i njihov napredak na putu da postanu šampioni - kazao je Mrvaljević.
On je istakao da vjeruje u potencijal crnogorskog džudoa i da će neko u narednom periodu prevaziće njegove rezultate.
- Volio bih da ih bude više i da se to desi što prije. Prva dvojica koja će imati tu šansu su Andrija Martinović i Petar Goranović - naveo je Mrvaljević.
Kruna Mrvaljevićeve karijere bilo je svjetsko srebro 2011. godine u Parizu.
Ima juniorsko evropsko zlato i bronzu, bio je srebrni na Evropskom prvenstvu u konkurenciji mlađih seniora. Osvajao je zlatne medalje na pet Svjetskih kupova i bronzane na tri Grend slem turnira.
Bio je &nbsp;meditiranski prvak i osvajač zlatnih odličanih igra na malih zemlja Evrope, tri puta učestvovao je na Olimpijskim &nbsp;igrama.
U oproštajnom nastupu, nedavno u Parizu, bio je zlatni na Svjetskom prvenstvu za veterane.

Mrvaljević: Srebrna medalja sa SP u Parizu najveći rezultat crnogorskog pojedinačnog olimpijskog sporta

„Pokazao sam ličnu i profesionalnu odgovornost. Iako je postojala jasna sugestija Uprave policije da, kada smo imali organsko djelovanje omladine sa Zabjela - jer im je bio povrijeđen drug, komšija i sugrađanin – ja sam pošao na lice mjesta, poznajući te ljude i situaciju, s namjerom da doprinesem nastavku dalje eskalacije svega toga. U određenoj mjeri smo u tome i uspjeli“.&nbsp; Tako je, u prilično neartikulisanom, govoru u Skupštini Crne Gore u ponedjeljak, 11. novembra, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokušao da objasni svoju ulogu tokom dramatičnih kesenofobnih, antiturskih i fašističkih divljanja na Zabjelu i širom Podgorice 26. i 27. oktobra.&nbsp; Ostavićemo po strani više nego nepristojno samohvalisanje ministra da se, bez obzira na „sugestiju Uprave policije“, pojavio među ruljom koja je odlučila da „uhapsi“ i linčuje turske državljane za koje je policija ,,utvrdila“ (pokazaće se: uhapsila pogrešne ljude) da su nepunih 24 sata ranije povrijedili nožem jednog mladića sa Zabjela.&nbsp; Sam ministar reče da su to njegovi Zabjelčani, da ih poznaje, pa samim tim, proizilazi, nije ni postojala bilo kakva opasnost po njega. Bio je to samo marketing. Da javnosti predstavi kako je on „hrabro“ ušao među rulju. I potpuno je u pravu kada je iz skupštinske sale poručio, iako je mislio da je značenje rečenice koju je saopštio potpuno drugačije, da je „doprinio nastavku dalje eskalacije“. A možda i nije greška u izražavanju ministra Šaranovića, moguće da je svojim ponašanjem doprinio podizanju tenzija. Jer, nekoliko sati kasnije – počeli su da se demoliraju lokali koje drže turski državljani. Tako ej Šaranovićev ,,hrabri potez“ bio – kontraproduktivan. Utisak je da je to i bila namjera. Jer dok se ministar „borio“ sa svojima na Zabjelu, oglasio se premijer na mreži X, u 22 sata i 14 minuta, isaopštio: „Sjutra po hitnoj proceduri donosimo odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske“... Ostatak objave je nebitan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd" data-rendition-name="original" width="1179" height="1313" loading="lazy" alt="Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)"> <figcaption>Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)</figcaption> </figure>  I tako su ministar unutrašnjih poslova i njegovi Zabjelčani, a vjerovatno i neki drugi malo dalje od Zabjela i Crne Gore, u združenoj akciji, „doprinijeli nastavku dalje eskalacije“. Jer, 'oće jezik na pravo.Uslijedili su fašistički, ksenofobni, islamofobnimarševi maskiranih hordi huligana podgoričkim kvartovima s prijetećim porukama Turcima da idu, demoliranje objekata u vlasništvu Turaka u nekoliko crnogorskih gradova, uništavanje njihovih automobila...&nbsp; Policija je za to vrijeme „doprinosila nastavku dalje eskalacije“. Ponizno su obezbjeđivali fašističke marševe naočigled preneražene javnosti. Bez ikakve reakcije. Logično, jer zvaničan stav države Crne Gore je bio – Turci više nijesu poželjni u našoj zemlji. I treba da idu – milom ili silom. Kako je i počelo, fašističko divljanje je isto tako odjednom stalo. Kao po komandi. A i ministar je prestao da „doprinosi nastavku dalje eskalacije“.&nbsp; Ispostavilo se da je sve bilo proizvod kampanje dezinformacija – od početne informacije, koja je objavljena u bezbjednosnom sektoru bliskom mediju, nepunih dva sata prije nego su se Šaranovićevi Zabjelčani okupli da oni hapse Turke, pa do zvaničnih informacija koje je policija saopštavala crnogorskoj javnosti. Medijska objava bila je suštinski laž – da su prethodne noći na Zabjelu, iz čista mira, jednog mladića napala trojica turskih državljana, tukli ga i izboli noževima, a onda pobjegli, te da je on teško povrijeđen. I sve to je, „teško povrijeđen“ on posvjedočio tom mediju. Pokazaće se da je istina potpuno drugačija. Niti su turski državljani napali tog mladića, već on i njegovi drugovi njih, a povrijeđeni mladić nije teško ranjen, već je, srećom, prošao sa lakšim povredama. &nbsp; Ova brutalna laž, međutim, nekome je bila potrebna. Kao alibi za fašističko divljanje, za naprasnu i, ispostaviće se, brzopletu odluku da se turskim državljanima uvedu vize, za izostanak adekvatne policijske reakcije, odnosno ono policijsko postrojavanje četrdesetak Turaka uz zid jedne stambene zgrade na Zabjelu, kao da su pred vodom za strijeljanje... I njihovo privođenje u policiju, da bi se ispunila volja Zabjelčana. Jer, kako nam je ministar Šaranović, Zabjelčanin po sopstvenom priznanju, saopštio u ponedjeljak iz skupštinske sale – „Zabjelčani su, inače, ljudi koji vole neke stvari sami da riješe, a onda ih rješavaju sa institucijama ako ne mogu da ih riješe sami“?! Ministar Šaranović je saopštio još jednu laž, jer Zabjelčani nijesu huligani, kako ih je ministar pokušao predstaviti. Kao rođena Zabjelčanka, a i malo starija od ministra, autorka ovog teksta dobro zna da su Zabjelčani ljudi koji poštuju državu, zakone, propise. Kao i svuda, ima izuzetaka.&nbsp; Te noći dok je ministar prilježno radio na eskalaciji problema na Zabjelu, iza brave su se našli jedan Azerbjedžanac i Turčin pod optužbom da su napali i ranili Zabjelčanina. Uzalud su bili njihovi vapaji da te noći nijesu izlazili, da su bili kod kuće...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556" data-rendition-name="original" width="957" height="715" loading="lazy" alt="Snimak/Zabjelo/Tuča"> </figure>  Na njihovu sreću i sami incident na Zabjelu snimile su sigurnosne kamere, a pod video nadzorom je i objekat u kojem žive. Snimci su potvrdili njihov alibi da su te noći bili kod kuće. Tek nekoliko dana kasnije uslijedilo je saopštenje policije u kojem su objasnili kako su uhapsili pogrešne ljude. Naravno, nijesu krivi oni. Tužilac im je naredio, jer je ranjeni mladić baš njih dvojicu „prepoznao“ kao napadače. I Unutrašnja kontrola je ekspresno ustanovila da policija nije ništa kriva – iako nije ni uviđaj odradila po propisima.&nbsp; Isto kao što ,,nije kriva“ što je bez reakcije obezbjeđivala fašistička orgijanja i utjerivanje straha, ne samo turskim državljanima, već svim građankama i građanima, kroz Podgoricu. - Ne štitim sebe lično, jer ja kao ministar unutrašnjih poslova ne nastupam operativno na terenu, ja dam svoj doprinos, kao što sam te večeri pošao, takođe, kao žitelj Zabjela da kroz razgovor sa mještanima dam doprinos nastavaku doprinos dalje eskalacije i tako dalje dok je sve to bilo u fazi organskog djelovanja – reče ministar Šaranović u ponedjeljak u skupštinskoj sali. Ali, nije bilo opozicije u parlamentu da ga pita da li je baš zato što je on „žitelj Zabjela“ izostala reakcija policije, da li je takvim postupanjem zloupotrijebio službeni položaj, zašto je javnost bila zasuta dezinformacijama na osnovu kojih je premijer požurio da „smiri strasti“ ministrovih Zabjelčana i saopšti da će turskim državljanima sjutradan biti uvedene vize...&nbsp; Duguje ministar Šaranović sijaset odgovora, no nije imao ko da ga pita. U skoro praznoj plenarnoj sali imao je samohvalisavi monolog koji su prekidali poslanici iz njegove partije – Demokratske Crne Gore, kako bi ga motivisali da nastavi dalje, da grade heroja od njega - mučenika kojeg opozicija, dio civilnog sektora imedija, te slobodni građani i građanke kinje i zahtijevaju odgovornost. Mučeni ministar je, kako proizilazi iz njegovog nastupa u Skupštini, žrtva hibridnog djelovanja. I on i bezbjednosi sektor kojim rukovode „pravedne“ Demokrate. Jedno je ministar Šaranović u pravu – bezbjednosi sektor jeste žrtva hibridnog djelovanja. Djelovanja koje brutalno atakuje na stabilnost Crne Gore, njen evropski put, njene antifašističke temelje. Svaku priliku upravo ministar Šaranović koristi za kampanju dezinformacija i destabilizacije. Jedan od najogavnijih primjera je njegov nastup u Skupštini Crne Gore u julu kada je euforično saopštio da on zna ko je i po čijem nalogu ubio savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića, 2000. godine. Spin majstori Demokrata smislili su ovu strategiju spašavanja Šaranovića, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa mafijaških likvidacija koje su tih dana dogodile i on izbjegao pitanja o odgovornosti zbog činjenice da je jednu od žrtava ubio muškarac za kojim je policija mjesecima navodno intenzivno tragali, a koji je nakon ubistva opet nestao bez traga. Sve što se poslije plasiranja ove lažne informacije dogodilo Šaranoviću i Demokratama nije bilo važno. Jer, cilj je bio plasirati žestoku dezinformaciju koja će potpuno potisnuti aktuelna dešavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9" data-rendition-name="original" width="982" height="532" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković</figcaption> </figure>  I kada je nedavno vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio da Šaranović tokom saslušanja u tužilaštvu, koje je uslijedio nakon što je „aktivirao lažnu bombu“ u Skupštini, nije saopštio ništa novo u slučaju ubistva Gorana Žugića, niti bilo što značajno što bi doprinijelo rasvjetljavanju ovog zločina, već da je iznosio operativne podatke koje je javnost imala priliku ranije da čuje. I, naravno, muk. I Šaranovića i njegovih Demokrata. Imali su kratkoročni cilj koji je ispunjen. Posljedice laži koje saopštavaju su nevažne. Pa je tako funkcioner i ideolog Šaranovićevih Demokrata Boris Bogdanović opet, na društvenim mrežama, prije dva dana, ponovio da je Šaranović razotkrio ko je ubio Gorana Žugića. Širenje dezinformacija, nažalost, kontinuitet je Šaranovićevog ministarskog mandata. Bez odgovornosti. Samoreklamerstvo, reklo bi se. Nažalost, samo tako izgleda. Posljedice su mnogo teže i kompleksnije. Mnogo opasnije po društvo. Sve ukazuje na znatno širu i ozbiljniju agendu.&nbsp; Crna Gora je dugo pod malignim uticajima i hibridnim djelovanjem trećih strana, a sve tri vlade nakon avgustovskih izbora 2020. godine proizvod su tih procesa. Njihovo zalaganje za evropski put Crne Gore samo je deklarativno. Suštinski, cilj je da naša zemlja ne postane dio Evropske unije.

Eskalacija zloupotrebe moći ministra Šaranovića

Službenici Jedinice za suzbijanje ekonomskog kriminaliteta Stanice kriminalističke policije Odjeljenja bezbjednosti Berane su podnijeli krivične prijave protiv A. J. iz tog grada zbog sumnje da je izgradio vikendu na planini Šiška, bez prijave i dokumentacije, u Nacionalnom parku Biogradska gora, kao i protiv D. O. kojoj se na teret stavlja protivpravno zauzimanje zemljišta u naselju Dolac, saopšteno je iz Uprave policije.
Prijave su, kako se navodi u saopštenju, podnijete u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Beranama zbog krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminaliteta.
A. J. iz Berana je krivično djelo koje mu se stavlja na teret izvršio na način što je tokom juna 2021. godine na području Nacionalnog parka Biogradska gora, planina Šiška, sagradio vikendicu.
D. O. je, kako se sumnja, zauzela dio lokalnog puta u naselju Dolac u Beranama gdje je sagradila betonsku ogradu i dvorište svoje porodične kuće proširila na lokalni put time promijenivši širinu ovoga puta.
- Protiv ovih osoba krivične prijave podnijete su Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama u redovnom postupku - dodaju iz Uprave policije.

Beranac osumnjičen da je nelegalno sagradio vikendu u NP Biogradska gora, Beranka se tereti za protivpravno zauzimanja zemljišta u naselju Dolac

Ginekolog P. J., koji se sumnjiči za nedozvoljne polne radnje, nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu pušten je da se u daljem toku postupka brani sa slobode - saopšteno je Portalu ETV iz te institucije.
Ginekolog P. J. uhapšen je juče nakon što je jedna žena prijavila da ju je on neprikladno dodirivao poslije ginekološkog pregleda u privatnoj klinici.&nbsp;
Policija je saopštila da su upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, nakon čega je dalje postupanje nastavio tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.
Iz policije su naveli da je žena upućena na ljekarske preglede.
- Sa cjelokupnim spisima predmeta upoznat je postupajući tužilac koji se izjasnio da se u radnjama P. J. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje i on je po njegovom nalogu uhapšen - kazali su iz Uprave policije.

Ginekolog nakon saslušanja pušten da se brani sa slobode

Velisav Veso Vuksanović ostaće upamćen po svojoj čestitosti i skromnosti, kao dosljedni privrženik obnovi državne nezavisnosti i sveopštem dobru Crne Gore - poručio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povodom smrti istaknutog crnogorskog rukovodioca iz vremena socijalističke izgradnje Crne Gore.&nbsp;
Vuksanović je, kako je rekao, bio ugledni predsjednik opštine Nikšić, i predsjednik Republičke Skupštine.
- Iskreno saučešće njegovoj porodici i prijateljima i poštovaocima Vesa Vuksanovića - dodao je Đukanović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F1988888410543497345&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: njegosev-dan