Sinoć je u Njegoševom parku, u okviru Međunarodnog festivala književnosti 2025, prikazan britanski film „Ana Karenjina” iz 2012. godine, u režiji Džoa Rajta. Projekcija je privukla veliki broj posjetilaca koji su uživali u ovoj vizuelno neuobičajenoj adaptaciji romana Lava Tolstoja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250928070948_c3c53193dc6f1664425886114c849d7e007659b8212e8fc9648d396af1394144.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250928070948_c3c53193dc6f1664425886114c849d7e007659b8212e8fc9648d396af1394144" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Film Ana Karejina"><figcaption>Film "Ana Karenjina" u Njegoševom parku(Photo: Portal ETV/Vjera Lulljđuraj)</figcaption></figure>  Veći dio radnje smješten je u pozorišni prostor, gdje se scene otvaraju i zatvaraju poput pozornice, a prelazi iz jednog ambijenta u drugi odvijaju se pred očima gledalaca. Na taj način reditelj naglašava artificijelnost i društvenu teatralnost ruskog visokog društva krajem 19. vijeka, dok istovremeno prikazuje ljepotu i rigidnost društvenih konvencija koje guše pojedinca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250928070952_26f27faf4cdd9a7857e7f3ad1b4427de276e8f8951c4e256f1025f6c676a6bcb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250928070952_26f27faf4cdd9a7857e7f3ad1b4427de276e8f8951c4e256f1025f6c676a6bcb" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Film Ana Karenjina "><figcaption>Projekcija filma "Ana Karenjina" u Njegoševom parku(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption></figure>  Glavnu ulogu u filmu igra Kira Najtli, a pored nje igraju Džud Lo, Armi Hamer, Metju Mekfeden, Keli Mekdonald i Elisija Vikander.

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sinoć u Njegoševom parku prikazan britanski film "Ana Karenjina" iz 2012. godine

Revija italijanskih filmova "Fare cinema", održaće se u okviru Podgoričkog kulturnog ljeta 19, 23. i 24. septembra u Njegoševom parku, u organizaciji Sekretarijata za kulturu Glavnog grada i Ambasade Italije u Crnoj Gori.&nbsp;
Projekcije su zakazane za 20 sati, a ulaz je slobodan.
Program u petak, 19. septembra, otvara film „Rinascere“, po scenariju i u režiji Umberta Marina.&nbsp;
- Film je inspirisan istinitom pričom o mladom italijanskom plivaču Manuelu Bortuzzu, čiji se život iz korijena mijenja nakon tragičnog događaja. "Rinascere" je snažna i dirljiva priča o dostojanstvu, istrajnosti i unutrašnjoj snazi, koja pokazuje da i iz velikog bola može proizaći motivacija, smisao i nada. Uloge tumače: Giancarlo Commare, Alessio Boni, Gea Dall’Orto, Francesca Beggio i drugi - precizirano je u saopštenju.
U utorak, 23. septembra, biće prikazan film „Momenti di trascurabile felicità“, po scenariju Danielea Luchettija i Francesca Piccola, prema istoimenoj knjizi "Piccola", u režiji Daniela Luchetti-a.&nbsp;
- Film prati Paola, običnog čovjeka iz Palerma, supruga i oca dvoje djece, čiji se život iznenada prekida u nesreći na skuteru. Duhovito i emotivno, film govori o prolaznosti života i dragocjenosti sitnih, svakodnevnih trenutaka. U glavnim ulogama su: Pierfrancesco Diliberto, Federica Victoria Caiozzo, Renato Carpentieri, Angelica Alleruzzo i drugi - navodi se u saopštenju.
Reviju će u srijedu, 24. septembra, zatvoriti film „Mancino naturale“, po scenariju Salvatorea Allocce, Emiliana Corapija i Massima De Angelisa, u režiji Salvatorea Allocce.&nbsp;
- U središtu priče je Isabella, majka, koja nakon smrti supruga, sama odgaja dvanaestogodišnjeg sina Paola. Film istražuje granicu između snova i realnosti, te pitanje koliko daleko roditeljska ambicija može ići, a da ne postane teret. Uloge tumače: Claudia Gerini, Alessio Perinelli, Francesco Colella, Massimo Ranieri, Katia Ricciarelli i drugi - precizirano je u saopštenju.

Portal ETV

Revija italijanskih filmova "Fare cinema" u Njegoševom parku

Podgorički bend NeonoeN u subotu 13. septembra održaće koncert u Njegoševom parku, na kojoj će promovisati svoj nedavno objavljeni album ,,Huk na zvuk NeonoeN”, a u sklopu manifestacije Podgoričko kulturno ljeto.&nbsp; Tim povodom su gosti emisije ,,Srećan dan”, na Televiziji E, Ilija Pejović i Marko Vukčević, članovi benda NeonoeN. Lokacija na kojoj će se održati koncert, kaže Vukčević, je sjajna, a sam koncert počinje u 20 sati i 30 minuta. To je solistički koncert i promocija albuma benda NeonoeNa, kaže, pa je to dobar primjer kako se mogu poštovati i kako se može pružiti prilika domaćim muzičarima. - Planiramo izlazak na binu između 21 i 30 i 21 i 40 sati. Lokacija je sjajna i izazovna i negdje želja nas kao benda da se na jednoj autentičnoj lokaciji i Podgorici, a to je taj Njegošev park. Sam košarkaški teren je priča sama po sebi, probamo na terenu, sa jednom impozantnom binom, ozbiljnom rasvjetom, ozvučenjem i svim tim dijelovima koji se pripremaju - rekao je Vukčević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908180940_98b8861a697834ed7642bac32293e8165dcea0fd6597479711717017d3dc2f92.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908180940_98b8861a697834ed7642bac32293e8165dcea0fd6597479711717017d3dc2f92" data-rendition-name="original" width="1052" height="592" loading="lazy" alt="Marko Vukčević"> <figcaption>Marko Vukčević(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Pejović kaže da im je bilo važno da koncert bude na otvorenom, za šta je Njegošev park idealan prostor za veliku binu, ozvučenje, rasvjetu i sve što ide uz koncert u tehničkom smislu. Podsjeća da su napravili saradnju sa fondacijom Budi human, te će čitava priča imati i taj humani element. - Uokvireni prostor u centru grada, park koji komunicira sa kompletnim gradom, na neki način, gdje niko ne može da kaže da mu je bliže ili dalje, nego je sve to i prosto nam sugeriše mentalno da se tu dešava nešto što bi trebalo vidjeti i čuti. To su događaji na kojima se konačno vidi i čuje sve to što jedan bend nosi sa sobom. Spektakularnost jednog koncerta se upravo sastoji u tom audio vizuelnom doživljaju - zaključio je Pejović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1MUuoIo_AKU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pejović: Njegošev park sam po sebi sugeriše da se tu dešava nešto što bi trebalo vidjeti i čuti

Na terenu „Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku u Podgorici, sinoć je svečano otvoren 16. UnderhillFest, međunarodni festival dokumentarnog filma, koji ove godine donosi 27 ostvarenja iz cijelog svijeta. Festival je otvoren svjetskom premijerom filma „Vude, ti si pobijedio“ Senada Šahmanovića, posvećenog Dušanu Vukotiću – pioniru animacije i jedinom Oskarovcu sa prostora bivše Jugoslavije, navedeno je u saopštenju.&nbsp; Umjetnički direktor festivala Vuk Perović poželio je dobrodošlicu okupljenima ističući simboliku mjesta održavanja i važnost dokumentarnog filma. &nbsp;- Dobro došli u Njegošev park, na mjesto koje je već godinama oaza za autorske dokumentarne filmove, ljude koji ih stvaraju, ljude koji uživaju u njima i ljude koji će ih jednog dana stvarati ili na neki način biti njihov dio. Na mjesto gdje smo gledali ostvarenja koja mijenjaju svijet - kazao je Perović. On je istakao da i ovogodišnja selekcija donosi filmove koji ne podilaze ni temi ni publici, već iskreno govore o svijetu. &nbsp;- I ove godine imamo filmove koji govore o svijetu kakav jeste, ali i o svijetu kakav bismo željeli da bude - dodao je on.&nbsp; Publika će, kako je najavio, imati priliku da pogleda nagrađivane filmove iz Berlina, Venecije i Roterdama, muzičke dokumentarce, kao i kratke filmove mladih crnogorskih autora. Poseban ponos festivala je upravo otvaranje domaćim filmom. - Izuzetno smo ponosni što Festival otvaramo svjetskom premijerom ostvarenja Senada Šahmanovića ‘Vude, ti si pobjedio’, pričom o jednom od najvažnijih ljudi sa ovih prostora – Dušanu Vukotiću - istakao je Perović. Festival je zvanično otvorio producent Oliver Sertić, koji je izrazio bliskost sa publikom i značajem dokumentarnog izraza. - Posebno mi je drago zbog ostvarenja kojim otvarate festival, "Vude, ti si pobijedio" Senada Šahmanovića. Kad pomislim na dokumentarac, pomislim na empatiju, solidarnost, neke stvari koje smo malo izgubili. Ako se možemo aktivirati – možemo. Ako ne, samo da ne prestanemo da pričamo o tim stvarima - kazao je Sertić.&nbsp; Nakon premijerne projekcije, uz dugotrajan aplauz publici se poklonila autorska ekipa, predvođena rediteljem Šahmanovićem, koji nije krio emocije. - Veoma sam srećan i uzbuđen što sam ovdje i što imam priliku da predstavim film na kojem sam dugo radio – na kojem sam sazrijevao kao autor i reditelj. Istraživao sam život i opus Dušana Vukotića, izuzetnog umjetnika čiji su radovi jedinstveni i značajni, ne samo u regionu, već i na svjetskom nivou - kazao je Šahmanović.&nbsp; On je govorio o ličnoj dimenziji rada na filmu. - Nedostajaće mi ovi ljudi. Neki od njih, nažalost, više nisu među živima. Ali ovo je lijepa uspomena, i osjećam ponos što sam imao priliku upoznati takve velikane. Govorili su o Vukotiću s toliko topline i emocija - dodao je Šahmanović.&nbsp; Pored Šahmanovića, na sceni su se publici poklonili i članovi ekipe: dizajner zvuka Mićun Jauković, kolorista Goran Todorović, izvršni producent Stevo Kalanj, direktor fotografije Ivan Čojbašić i montažer Vladimir Radovanović. UnderhillFest će trajati do 17. juna, a publiku i ove godine očekuje raznovrstan, angažovan i umjetnički relevantan filmski program.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250612140620_511cf2b258d578ff8c450c36b63cdea86e999ef23fe51f9984afcb3eadfa23b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250612140620_511cf2b258d578ff8c450c36b63cdea86e999ef23fe51f9984afcb3eadfa23b1" data-rendition-name="original" width="2048" height="1363" loading="lazy" alt='"Vude ti si pobijedio"'> </figure>  U okviru selekcije „Muzički dokumentarci“ 16. UnderhillFesta, u petak 13. juna u 21 sat, u Centru kulturnih zbivanja „Ribnica“, biće prikazan film „Grandpa Guru“ reditelja Silvija Mirošničenka. Ovaj portretni dokumentarac donosi eklektičnu i intimnu priču o muzičaru Srđanu Gini Jevđeviću, frontmenu benda „Kultur Shock“, koji je nakon izlaska iz ratnog Sarajeva svoju umjetničku i ličnu potragu nastavio u Sijetlu. Film prikazuje njegovu borbu s identitetom, osjećajem rastrzanosti između tri svijeta – Amerike, Sarajeva i majke kojoj je duboko privržen. Kroz susrete s muzičarima poput Krista Novoselića (Nirvana) i Jelle Biafre (Dead Kennedys), Gina pronalazi novi izraz, ali i nosi nemir koji ne jenjava. Film je dio regionalne selekcije, a gost festivala je producent i scenarista filma Sanjin Hasanefendić. Paralelno, na terenu „Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku, takođe s početkom u 21 sat, biće prikazan kratkometražni dokumentarac „Pozdrav iz sekretarijata“ reditelja Ivana Ramljaka. Film koristi fotografije iz napuštene policijske stanice na jadranskom ostrvu, koje postaju materijal za krimi found footage esej o društvu i njegovim sjenkama — o zločinu, nadzoru i slojevima jedne stvarnosti skrivene iza turističkog sjaja. Nakon toga, u 21.30, slijedi dokumentarac „Ko će pokucati na moja vrata“ rediteljke Maje Novaković, koja je takođe gošća festivala. Film prati život starca Emina i njegovog konja u surovom krajoliku Bosne, ispunjen tišinom, tugom i lirskim kadrovima prirode. Duboko meditativan i estetski snažan, film istražuje univerzalnu ljudsku čežnju za bliskošću i spokojem. Publika će sve razgovore sa gostima moći da prati uživo i putem društvenih mreža UnderhillFesta i YouTube kanala, uz tehničku podršku kompanije One. Filmsko veče završava se u 23.05 dokumentarcem „Obračun u Helsinkiju“ reditelja Arthura Francka, o Konferenciji o evropskoj bezbjednosti i saradnji iz 1975. godine, poznatoj kao Helsinški sporazum. Film, temeljen na stotinama sati arhivskih snimaka, razotkriva kompleksnost ovog diplomatskog događaja koji je uticao na međunarodne odnose u doba Hladnog rata.

Otvoren 16. UnderhillFest: Svjetska premijera filma o Dušanu Vukotiću obilježila veče u Njegoševom parku

Italijanski film „Pregovarač“, rađen po scenariju Sandra Petralje i u režiji Alesandra Tonde, prikazan je sinoć u Paviljonu u Njegoševom parku, kao dio programa manifestacije „Podgoričko kulturno ljeto“.&nbsp;
Film donosi snažnu i emotivnu priču zasnovanu na istinitim događajima koji su 2005. godine potresli italijansku i svjetsku javnost – otmicu novinarke Đulijane Sgrene u Iraku, napore agenta Nikole Kaliparija da je spasi, i tragičan ishod misije usljed komplikacija izazvanih američkom vojnom intervencijom.
Projekcija je realizovana u saradnji sa Ambasadom Italije u Crnoj Gori, a prisustvovao joj je veliki broj ljubitelja filma, koji su ispratili ovo potresno svjedočenje o hrabrosti, odgovornosti i cijeni borbe za ljudski život.

Podgoričko kulturno ljeto: Italijanski film „Pregovarač“ prikazan sinoć u Njegoševom parku

Vjerovatni budući premijer Češke Andrej Babiš rekao je da nema namjeru da Češku uvuče u "nekakav antiukrajinski blok u okviru Evropske unije" koji zajedno sa slovačkim premijerom Robertom Ficom planira madjarski premijer Viktor Orban.
- Medijski briselski monopol Politiko neprestano laže o nama. Nikakva takva inicijativa ne postoji i ništa o tome ne znam- odbio je kategorično Babiš izjavu Orbanovog glavnog političkog savjetnika Balaža Orbana za Politiko da se formira takav "blok skeptičan prema Ukrajini" koji bi mogao da oteža odlučivanje EU o pomoći napadnutoj zemlji.
Bivši češki premijer Babiš kao lider opozicije praktično od neuspješnih izbora za predsjednika Češke 2023. godine vodio je oštru kampanju u kojoj je njegova populistička stranka Akcija nezadovoljnih gradjana (ANO) nastojala da preotme birače esktremističkih stranaka i na desničarskoj i ljevičarskoj strani političkog spektra.
Bitan element te kampanje je bilo i raspirivanje antiukrajinskih raspoloženja da je navodno oko pola miliona ukrajinskih ratnih izbjeglica krivo za sve nedaće Čeha, počev od nedostatka stanova, visokih kirija, skupih energija, probleme škola i bolnica.
Međutim, već tokom izborne večeri 4. oktobra kada se pokazalo da je ANO ubjedljivo pobijedila na izborima ali ne toliko da može sama da sastavi vladu Babiš je odbio referendume o izlasku iz EU i NATO koji traže njegovi budući koalicioni partneri.
Iako je i poslije izbora ponovio obećanje da direktno iz češkog budžeta neće otići ni kruna u oružje za Ukrajinu Babiš je naglasio da će češka vojna industrija i njen komercijalni izvoz oružja u Ukrajinu imati podršku vlade a podržao je vojnu pomoć koju Ukrajini daje EU.
Babiš je pred izbore prijetio da će ukinuti češku inicijativu Municija za Ukrajinu ali poslije razgovora sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom okrenuo je ploču i sada želi samo da se ona revidira da bude transparentna i da na njoj ne zarađuju češki trgovci oružjem koji posreduju da se u trećim zemljama, takodje i u Srbiji, nabavi artiljerijska municija koju plaćaju zapadne zemlje i poklanjaju Ukrajini.
Babiš takodje najavljuje da želi da obnovi saradnju Višegradske četvorke koja je prestala da funkcioniše kao blok sa koordiniranim stavovima u EU još u vrijeme poljskih populista Jaroslava Kačinjskog, baš zbog Orbanove popustljivosti prema Rusiji od agresije na Ukrajinu 2022. godine.
U pitanjima gde želi da se suprotstavi Briselu, kao što je pakt o migraciji ili klimatski ciljevi, Babiš računa, medjutim, prvenstveno na Poljsku i njenog sadašnjeg premijera vlade desnog centra i levice Donalda Tuska.
Babiš je odmah poslije izbora rekao da će prvi koga će zvati telefonom da sa njim razgovara o koordiniranju stavova pred samite EU biti poljski premijer Tusk, dok Fica i Orbana nije ni pominjao.
- Babiš sebe rado vidi kao nekog ko je dio one Evrope koja odlučuje, da je u redovima onih koji su važni. Ne želi da ga trpaju u istu vreću sa Orbanom i Ficom- kazala je komentatorka češkog radija Zdenjka Trahtova.

Babiš kategorično odbija antiukrajinski blok sa Orbanom i Ficom

Spektakularnom ceremonijom otvaranja večeras je u Budvi počelo Evropsko prvenstvo u šahu za mlade, koje će narednih 11 dana u Budvi okupiti preko 1180 mladih šahistkinja i šahista iz čitave Evrope, među kojima je i gotovo 80 crnogorskih mladih nada, saopšteno je iz Šahovskog saveza Crne Gore.
- Goste je pozdravio predsjednik Šahovskog saveza Crne Gore, Jovan Milović, koji je istakao zahvalnost svim partnerima i organizacionom timu, koji je omogućio održavanje ove značajne manifestacije. U ime Ministarstva sporta i mladih, Milan Jančić je poželio uspjeh svim takmičarima- navodi se u saopštenju.
Predsjednik Evropske šahovske unije, Zurab Azmaparašvili odao je priznanje Šahovskom savezu Crne Gore i gospodinu Miloviću, izrazivši želju da se i u budućnosti turniri velikog renomea održavaju u Crnoj Gori.
- Takmičenje je otvorio predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, koji je šah istakao kao ljepšu stranu Crne Gore i najavio podršku svim budućim aktivnostima koje Šahovski savez Crne Gore planira u Budvi- ističu iz ŠSCG.
Partije prvog kola na programu su sjutra, a organizator je Šahovski savez Crne Gore. Pokrovitelji su Ministarstvo sporta i mladih i Opština Budva, dok su partneri: HG Budvanska rivijera, Ministarstvo turizma, A linija, CEDIS i Vau konekt.

Otvoreno Evropsko prvenstvo u šahu za mlade, preko 1180 takmičara okupilo se u Budvi

Nemile scene su se desile u Podgorici. U ovom momentu je najvažnije dobro zdravlje i oporavak našeg dragog sugrađanina, kazao je gradonačelnik Saša Mujović.
Mujović je istakao da nasilje i bahatost nisu prihvatljivi na podgoričkim ulicama.
- Ovaj grad je poznat po svojoj otvorenosti i gostoprimstvu, ali to gostroprimstvo ne smije biti i ne dozvoljavamo da bude zloupotrijebljeno. Podgorica je bila i Podgorica će ostati siguran grad za život- poručio je Mujović.
On je kazao da je pred nama veliki test i obaveza ispunjenja zavjeta Marka Miljanova "da čuvamo druge od nas samih".
- Nemojmo uvredama odgovarati na ono što se desilo. Nemojmo rušiti naš grad, ne sudimo drugim narodima i državama zbog pojedinaca iz njihovih redova. Čuvajmo naš grad i ostanimo dostojanstveni jer to priliči gospodskoj Podgorici- poručio je Mujović.

Mujović: Nemojmo rušiti naš grad, ne sudimo drugim narodima i državama zbog pojedinaca

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) oglasili su se povodom večerašnjih dešavanja u Podgorici na protestu protiv migranata i istakli da su parole koje su se večeras čule na protestnom okupljanju u Podgorici "Selite se Turci" i "Turci napolje" školski primjer govora mržnje koji se kažnjava u evropskim državama kao i u Crnoj Gori.
Kako naglašavaju, okupljanje na kome se uzvikuju ovakve parole ne smatra se "mirnim", već nasilnim.&nbsp;
Prema njihovim riječima, takav skup ne uživa zaštitu u demokratskom društvu, a policija bi ispoljavanje i podsticanje mržnje morala da spriječi odnosno ograniči i preduzme mjere da se sankcioniše.&nbsp;
- Pogledajte primjere identičnog govora, koje je Više državno tužilaštvo u Crnoj Gori već kvalifikovalo kao krivično djelo i prekršaj, pa bi tako, dosljedno, tužilaštvo i policija morali da postupaju i sada- navode iz HRA.&nbsp;
Oni su pozvali da se učini sve kako bi se zaustavilo širenje mržnje u Crnoj Gori.
- Učinimo sve što možemo protiv širenja mržnje i nasilja u našoj zemlji! Neka djeca stranaca u Crnoj Gori danas od straha nisu otišla u školu. Želimo li da budemo društvo koga se djeca plaše?! Želimo li da se u Turskoj na isti način ponašaju prema našim studentima, pacijentima, radnicima i turistima? Mislimo i o tome...- zaključili su.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 152.5%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fakcija.zaljudskaprava%2Fposts%2F1228887752616651%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

HRA: Parole selite se Turci i Turci napolje školski primjer govora mržnje koji se kažnjava u evropskim državama

Zašto Tužilaštvo poslije godinu i po - ili dvije ne zove Ivana Bajkovića da traži papire kako je gradio firmu, odakle mu novac za to, da pogleda građevinsku dozvolu i utvrdi da je Bemax radio samo grube radove i potvrdi ili demantuje da je napravljena kompenzacija nakon što nijesu imali da im kešom plate grube radove - pa su im dali pet stanova - pitao je advokat Zoran Piperović nakon što su Vlado Ivanović i Aleksandar Mijajlović saslušani na okolnosti koje se tiču stanova u „Perli“.
Ivanović je, kaže Piperović, podsjetio da je već ranije pričao tu priču - da je bio angažovan da opremi gotove stanove koje je napravio Ivan Bajković.
- Da je njegova firma to fakturisala Bemax-u, da je Bemax platio fakturu nazad, a da je on sarađivao sa arhitektom Petrovićem iz Beograda. Sve priča koja je ispričana dvije godine unazad - podvukao je Piperivć.
Mijajlović je, ističe on, isto rekao da nema stan u „Perli“, da su to stanovi Bemax-a i da ih je dobio na kompenzaciju sa firmom Ivana Bajkovića, te da je Bemax te stanove davao na korišćenje prijateljima.
- To su Kovačević, Lazović, Mijajlović, Ubović i Zoran Tomčić... Kao i da, kada bi god došao, da bi uzeo ključ i vratio ključ na recepciju. Suština je da su to stanovi Bemax-a koje je dobio na kompenzaciju od firme Ivana Bajkovića - naglasio je Piperović.
<h2>SMIJE LI VLASNIK DA RASPOLAŽE SVOJOM IMOVINOM KAKO HOĆE?</h2>
Na saslušanju je, kaže, samo naglasio jedno pitanje.
- Da li branite bilo kojem vlasniku da raspolaže imovinom na način na koji on hoće: da je pokloni, da na korišćenje, da budem banalan: da je zapali, uništi ili čini s njom što hoće - a da ne vrijeđa javni inteers ili povređuje zakon? - pitao je Piperović.
Istakao je da su za tih pet stanova, na osnovu ugovora o odstranjivanju duga, napravljeni notarski zapisi gdje je Bemax u Direkciji za nekretnine uknjižen kao vlasnik.
- To je vrlo prosto: zovete ujutru Bajkovića i kažete „ovi ljudi tvrde to i to - da li je to istina ili nije?“ Ako jeste: „dajte dokumentaciju odakle vam novac da napravite zgradu, jeste li imali ugovor o gradnji, jeste li pravili kompenzaciju“... - naveo je Piperović.
<h2>OPTUŽNICA NIJE PRESUDA</h2>
U Tužilaštvu sada, ističe on, kaže da su stanovi pribavljeni krivičnim djelom - a prošle godine su tvrdili da je Bemax prodao te stanove Mijajloviću i Lazoviću kešom...
- Sad imamo drugu priču: da su pravljeni stanovi od keša iz nezakonitih radnji, i ja kažem: Ako vi u krivičnoj prijavi tvrdite da znate da se neko lice bavilo kriminalom - samim faktom da je protiv njega podignuta optužnica, recimo za distribuciju kokaina - to u pravnom poretku ne dokazuje ništa, to se dokazuje presudom. Zna se što je optužnica u pravnom poretku - rekao je Piperović.
Ovdje, decidan je adcokat, imamo narativ kao u optužnici protiv Zorana Lazovića.
- Da se njegov sin bavio „prodajom kokaina pa je davao ocu pare“. Kako znaju da je ocu davao pare i ko je utvrdio da se bavio kokainom - to nije uopšte bitno. Bitno im je da to postoji u optužnici - naveo je Piperović ukazujući da takav pristup nijedna država mi kontinentalno pravo ne poznaju.
Nema, podvlači Piperović, države đe ćete da nađete sličan primjer.
- Ovdje dio medija navija za takav narativ, što je meni frapantno. Ako su mediji za zaštitu javnog interesa a rade da se to može - i da se tako targetiraju ljudi - čemu mediji, pravda i zakoni? Ne znam, ali vidim da to prolazi kod nekih medija. Opet će neko jednog dana na sudu da kaže što se stvarno desilo - poručio je advokat.
<h2>BIĆE KAO U SLUČAJU KRSTOVIĆA</h2>
Sve to, navodi on, oduševljava javnost.
- Slikaju se lisice, političari pričaju, a za tri-četiri godine biće kao u slučaju Krstovića - kad je Dritan Abazović tri godine ponavljao da su oni šverceri kokaina - a kada su oslobođeni je pitao kad ih je to pomenuo - a iz usta ih nije vadio! - ukazao je Piperović.
Tako će, smatra on, da bude i u ovom slučaju.
- Niko se sjećati neće. Ne može se tako utvrđivati pravda. Svaki normalni čovjek želi da se u državi uvede red i da svako ko je napravio krivično djelo dobije adekvatnu kaznu i izdrži tu kaznu, da mora da odgovara... Ali ovako utvrđivati pravdu i ovakvo guranje dijela medija... To je za mene frapantno. Nekima sve može da prođe i ja znam da je pritisak političara nepodnošljiv, ali molim vas: sudija i tužilac moraju da imaju kičmu - poručio je advokat.
<h2>„NAJLAKŠE BI BILO REĆI: NE ZNAMO ZAŠTO - ALI MI MORAMO DA VAS UHAPSIMO“</h2>
Najlakše bi, cijeni on, bilo da su juče rekli: „Uboviću, mi Vas moramo da uhapsimo - ne znamo zašto ali moramo“.&nbsp;
- Ajde da Vas uhapsimo, budite tamo neko vrijeme, nije važno zašto - pa ćemo da vas pustimo i onda će svima da bude lakše. Ali ovako: iz jedne priče uskakati u druge šeme za isti događaj, ne znam čemu sve ovo vodi - naglasio je Piperović.
Rekao je da su i Ivanović i Mijajlović kazali da razumiju što im je pročitano - ali da ne znaju što trebaju da pričaju.
- Ljudi nijesu pravnici. Čuli su što im je pročitano, ali ne mogu da vjeruju što im je pročitano. Rekli su da ih pitaju što god hoće, i da će na sve odgovoriti. Tako je i bilo - naveo je advokat.
Podvukao je da se ovako pravda ne utvrđuje.
- Ovo je jedan potpuno pogrešan način da bi neko bio zadovoljan samim faktom da su Đuru, Marku ili Janku stavljene lisice - i da je taj uslikan sa lisicima. Onda je to nešto što ima svoje ime - a ja ne bih da ga kažem jer bi me brutalno napali pošto ionako smetam zbog toga kako kvalifikujem sve ovo u društvu... Ali neko to mora da kaže - naveo je on.
<h2>GOMILA TVRDNJI BEZ DOKAZA</h2>
Niko, kaže, ovdje ništa ne opstruira, i svi bi trebalo da budemo za to da se pravda sprovede.
- Ali ajmo da nađemo način kako se to radi: jer ovo nije način - nego gomila tvrdnji bez dokaza. Kad bude sud sudio i donio odluku - ovoga se niko sjećati neće ili će zaboraviti sve što je bilo jer će to biti najbolje po njega. Biće muka od onoga što je pričao kad su se ljudi hapsili – kazao je Piperović.
Ovo, cijeni on, nije pojedinačna nesreća - već prelazi u jednu kolektivnu nesigurnost - gdje niko više nije siguran.&nbsp;
- Mislim da je uloga medija da takve narative obriše: da se zna red - da se sve potkrijepi dokazima da bi pravda bila uspostavljena. Na ovakav način je to vrlo teško. Sve što će se desiti je da će neki ljudi biti neko vrijeme u pritvoru i to će biti finale ove priče. Ništa poslije toga se neće desiti - zaključio je Piperović.

Piperović: Ovakav pristup nijedna država i kontinentalno pravo ne poznaju, zašto Tužilaštvo dvije godine ne zove Ivana Bajkovića čija je firma na kompenzaciju dala stanove Bemax-u?

Žena koja je bila žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije Jovana Trninić prvi put javno je svjedočila o svom iskustvu za<a href="https://goodmenproject.com/"> platformu The Good Men Project,</a> a u razgovoru sa njihovim novinarom Skotom Duglasom Jakobsenom govorila je o svojevrsnoj stigmi kojoj je bila izložena kada je prijateljicama ukazala na nedolično ponašanje svještenika, o bizarnim obrazloženjima zašto o tome ne treba da govori, ćutanju crkvenih velikodostojnika kada je prijavila slučaj.
- Novinarstvo ima ključnu ulogu u razotkrivanju istine i davanju glasa onima koji su dugo ćutali. Kroz pisanje o zloupotrebama i problemima unutar Srpske pravoslavne crkve, mediji ne samo da osvjetljavaju sistemske propuste, već i osnažuju žrtve da progovore o svojoj patnji. Svaka ispričana priča ruši zidove tišine koji su godinama štitili moćne i neodgovorne. U iskazima žrtava, bilo da dolaze iz Srbije, SAD-a ili bilo kog drugog dijela svijeta, ponavlja se sličan obrazac ponašanja – manipulacija, zloupotreba povjerenja i pokušaj da se žrtva ućutka. Upravo ta sličnost pokazuje koliko je važno govoriti javno, prepoznati mehanizme zlostavljanja i stati u odbranu onih koji su pretrpjeli bol. Ova ispovijest je svjedočanstvo o hrabrosti, o pokušaju da se pronađe pravda i da se prekinu godine ćutanja – kazao je za Portal ETV bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović, koji je javno progovorio o seksualnom zlostavljanju i pedofiliji u ovoj vjerskoj zajednici, a danas kao generalni sekretar Saveza kršćana Hrvatske pokušava da izdejstvuje pravdu za žrtve.
On nas je i uputio na ispovijest žene koja je bila žrtva zlostavljanja u Crkvi Srbije.
Trnanić je u intervjuu Jakobsenu, koji je objavljen prekjuče, svjedočila da je bila žrtva seksualnog nedoličnog ponašanja svještenika, ali da su crkvene vlasti, kada je prijavila slučaj, ostale nijeme i odbile da da razgovaraju sa njom.
Ispričala je da je prijavila svještenika Blaška Paraklisa, ali da je episkop Maksim odbio da je primi.&nbsp;
- Govoreći iz svog iskustva, i iz onoga što vidim oko sebe, preispitivanje autoriteta svještenstva smatra se vrlo neprikladnim. Kada sam htjela da progovorim o tome šta mi se dogodilo u pravoslavnoj hrišćanskoj zajednici, u smislu upozorenja i sprječavanja seksualnog nedoličnog ponašanja da se dogodi drugim ženama, prijateljica koja me je uvela u svijet vjere bila je veoma protiv. Pitala sam je: „Zašto bih ćutala? Ovo nije moja sramota. Ovo je sramota svještenika. On može nauditi drugoj osobi ako ne odgovara za svoje nedjelo“. Rekla mi je: „Da, ali nikad ne znaš da li se pokajao“. Ova izjava me je dovela do zaključka da se sakrament ispovijesti, u ovom slučaju pokajanje, može zloupotrijebiti u perpetuiranju kontinuiranog ciklusa seksualnog nedoličnog ponašanja u tišini. Takođe, mi je rekla: „Moramo da ćutimo, tako čuvamo našu vjeru da se ne sruši“ - svjedočila je Trninić za Portal The Good Men Project.&nbsp;
Kazala je i da je ta prijateljica bila prva osoba kojoj se obratila i detaljno joj ispričala sve što joj se dogodilo.
- Njen prvi odgovor bio je: „Da mi je bilo koja druga žena rekla isto, prvo što bih je pitala je šta si uradila da ga isprovociraš. Ali pošto te poznajem, vjerujem ti“. Kada sam nazvala drugu prijateljicu ... dobila sam još jedan bizaran odgovor: „Pošto su svještenici po difoltu blizu Bogu, njih, takođe, više napadaju demoni“. Tako je opravdala njegovo nedjelo. Ovaj fenomen se naziva „klerikalizam“ kada ljudi misle da su sveštenici/klerici na višem nivou duhovnosti od drugih. I ja sam bila zarobljena u ovoj zamci neko vrijeme. Kada sam pokazala neprikladnu i uznemirujuću tekstualnu poruku koju sam dobila od tog svještenika drugoj prijateljici, njen odgovor je bio: „Zato uvijek pazim kako da komuniciram sa svještenikom“ – ispričala je Trninić.
Na pitanje Jakobsena kako se osjećala na konstatacije da je njena pritužba neistinita i bez osnova, objasnila je da to „dovodi do osjećaja frustracije, ljutnje i poništavanja“.
- Zapravo, ovo iskustvo mi je pomoglo da vidim stvari kristalno jasno – naglasila je ona.
Rekla je da je taj događaj u određenoj mjeri poljuljao njenu vjeru, no, ipak, i dalje vjeruje u Boga.
- ...ali ponekad imam osjećaj da sam napala Boga. Ovo je paradoks. Bila sam gurnuta do te tačke da branim istinu i sebe govoreći protiv onih koji predstavljaju Boga na Zemlji – konstatovala je Trninić.&nbsp;
Objasnila je da bi crkva, prema stavu stručnjaka, u slučajevima kada su svještenici okrivljeni za zlostavljanje i seksualno nedolično ponašanje trebalo prvo da pokrene nezavisnu, spoljnu istragu, iz istražnog postupka isključi svještenike koji su optuženi za zlostavljnje, da obezbijedi novac za žrtve kako bi platile savjetovanje, ali i da omogući obavezno savjetovanje za svještenstvo i na kraju da raščini zlostavljača.
- U mojoj situaciji nijedan od ovih koraka nije preduzet. ...kada sam nazvala kancelariju episkopa, žena koja se predstavila kao psiholog mi je rekla da će me episkop pozvati. Ali on me nikada nije pozvao, što je dodatno povećalo moju anksioznost. Kada sam je sljedeći put pitala zašto me episkop nije nazvao, njen odgovor je bio: „Episkop ne razgovara sa običnim ljudima. On razgovara samo sa ljudima iz koji su obrazovani teolozi“. Kada sam je pitala da li se još neko žalio na istog svještenika, rekla je da ne smije da mi da tu informaciju. Na osnovu tog odgovora, ono što me brine je to da možda nijesam jedina – ispričala je Trninić svoje iskustvo o događaju koji se zbio 2022. godine.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje Jakobsena kako se osjeća danas, naglasila je da ima osjećaj da je i dalje dezorijentisana, nesigurna je i anksiozna.&nbsp;
- Ima napretka uz terapiju i podršku psihijatara, psihologa i psihoterapeuta – rekla je ona.&nbsp;
Na pitanje koji savjet joj je pomogao i koji bi mogao da pomogne drugima dok započinju sopstveno putovanje iscjeljenja nakon viktimizacije, Trninić je poručila: „Ako ste se ikada kontinuirano osjećali zanemareno, kritikovano, odbačeno, napušteno, jer govorite istinu, ako su vaša postignuća bila minimalizovana, ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, ako su vas ti ljudi krivili da nešto nije u redu sa vama, vrijeme je da se probudite i povratite svoju moć“.&nbsp;
- Knjiga „To nijesi ti“ (It’s not you) dr Ramani Durvasule može biti vaš početak. Takođe, knjiga „Slijepi za izdaju“ (Blind to betrayal) dr Jennifer Freyd je ključna za iscjeljenje. Za preživjele koji su bili dio kulta, toplo preporučujem knjigu „Povrati svoj život“ (Take back your life) Janje Lalich. Pronalaženje pravog psihologa koji razumije traumu i složeni PTSP je najvažniji dio putovanja iscjeljenja. Za preživjele zlostavljanja od strane pravoslavnog svještenstva, veb-sajt Prosopon Healing je ključan. Oni pomažu u edukaciji, uključujući i to kako prepoznati zlostavljanje u ranoj fazi. Neke od knjiga koje sam preporučila nalaze se i na njihovom veb-sajtu – objasnila je ona.
Kategorična je da su u crkvi zlostavjani jer su „tim ljudima vjerovali“. Tri su ključne stvari koje, prema njenom mišljenju, mogu da spriječi zlostavljanje, a to je, kako je kazala, i stav organizacije Prosopon Healing: edukacija kako bi ljudi bili svjesni zlostavljanja i ne bi bili šokirani kada se ono dogodi, pozvanje počinilaca na odgovornost i najvažnije - pozvati saučesnike na odgovornost.&nbsp;
- Saučesnici su pojedinci koji dozvoljavaju počiniocima da postoje u sistemu i da ga zloupotrebljavaju – objasnila je Trninić.
Ona je kategorična i da je percepcija da je zlostavljanje prvenstveno katolički problem potpuno pogrešna.
- U našoj pravoslavnoj zajednici ljudi kažu: „To se dešava katolicima, a ne nama“. Ili tvrde da se, ako se desi u pravoslavlju, to rijetko dešava. Tvrde da se to dešava u katoličanstvu jer svještenicima nije dozvoljeno da se žene, što je lažno. Mnogi slučajevi zlostavljanja uključuju oženjeno svještenstvo – rekla je ona.&nbsp;
Govoreći o bazi podataka istakla je da organizacija Prosopon healing posjeduje ključnu bazu, jer objedinjava sve informacije na jednom mjestu.
- ...to je centar za razmjenu informacija gdje pojedinci mogu da dijele bilješke i grade tačnu sliku o obimu zlostavljanja – rekla je ona.
Trninić je naglasila da je svoju priču javno podijelila jer želi da osnaži ostale žrtve da progovore, „kako bi spriječili druge da prođu kroz isti užas“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fgoodmenproject.com%2Ffeatured-content%2Fserbia-orthodox-church-clergy-abuse-jovana-trninic-speaks-sjbn%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Trninić: Ako su vas izdali oni koji je trebalo da vas štite i čuvaju, vrijeme je da se probudite

U Kolašinu je danas otkriven spomenik mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251028111020_8fb0bf4e0bd461d6fac063c51673538b2ed1477d8e793037d055a89bac21dcc2" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik Amfilohiju u Kolašinu"> <figcaption>Spomenik Amfilohiju u Kolašinu(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, a islam lažnom vjerom. Aktivno je podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika. Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji. - Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović. Uprkos svemu tome, na otkrivanju spomenika predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić rekao je da je on govorio „jezikom ohrabrenja i mira“. - Njegov rad ima vidljive i nevidljive plodove. Vidljivi su u sagrađenim crkvama i manastirima širom Crne Gore: hram u Baru, u podgoričkom hramu koji nad gradom stoji kao brod nade, u obnovljenoj Cetinjskoj bogosloviji đe se rađaju note novih svešteničkih glasova, do oltara na kojima se liječi srce naroda. Nevidljive su u stotinama razgovora u četiri oka, u narodnim kuhinjama koje hrane postiđelu glad, u molitvi... Gdje je dolazio obnavljale su se svetinje, gdje je govorio rađala se nada, gdje je ćutao - ćutanje je govorilo više od riječi - rekao je Bakić. Ocijenio je da je Radović bio „strog kad treba - a uvijek pravedan“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251028111040_3ea39d24abeb3a94d25ce2299ae53401ea28d95f4d22904d18462ef882d9d02a" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Otkrivanje spomenika Amfilohiju"> <figcaption>Otkrivanje spomenika u Kolašinu(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  - Onoliko kad čovjek može biti kada se oslanja na nebo. U godinama tvrde buke stajao je ispred ljudi sa krstom i riječju i tražio da se poštuju svetinje, sloboda savjesti i dostojanstvo svakog čovjeka. Nije raspaljivao nego smirivao, nije razdvajao nego sabirao. Kao što su se mostovi gradili u tišini, tako je i on spajao obale: da voda nosi naše razlike, a ne ljudi. Zato nama koji danas stojimo pred njegovim spomenikom pripada ponos i skromnost. Ponos jer je upravo naš Kolašinac, bivši predsjednik Opštine Vladimir Martinović dao prijedlog i opredijelio sredstva iz budžeta za podizanje ovog spomenika. Hvala mu što je sa vjerom i razumijevanjem prepoznao potrebu da u srcu Kolašina stoji lik onoga koji nas je učio miru, radosti i sabornosti i potrebu da se ovaj spomenik uspravi na mjestu kojem pripada - pored crkve pod nebom koje je volio i u gradu čije je čedo - izjavio je Bakić. Ovo je, cijeni on, mjesto gdje će se mladi i stari skupiti. - U svijetu koji brzo zaboravlja budite ljudi koji pamte čovjeka koji je, sa krstom u ruci i molitvom na usnama, predvodio litije i branio svetinje. Ako se ikad dvoumite kuda: dođite ovdje, stanite, prekrstite se, poslušajte tišinu i sjetićete se puta, tada će i ova bronza progovoriti, ne glasno nego jasno - naveo je on. Na otkrivanju spomenika govorio je i srpski pisac i nacionalistički ideolog Matija Bećković. Odluku o podizanju spomenika Radoviću odobrilo je Ministarstvo kulture i medija (MKM), a potpisala ministarka Tamara Vujović iz redova Demokrata. Inicijativu za postavljanje spomenika pokrenuo je još 28. decembra 2022. godine tadašnji predsjednik Opštine Kolašin, Vladimir Martinović.

U Kolašinu otkriven spomenik Amfilohiju Radoviću

Nedavno je Istanbul bio domaćin važnoj proslavi i prijemu povodom Dana državnosti Crne Gore. Trebala sam prisustvovati zajedno sa prijateljicom iz bosanskog konzulata, ali sam bila odsutna zbog posla. Bilo mi je veoma žao što sam propustila događaj, naročito kada mi je rekla kako je okupio neke od najistaknutijih glasova Balkana, zajedno sa vodećim turskim predstavnicima, uključujući i ministra spoljnih poslova Turske Hakana Fidana. Fidan ima važnu ulogu u mom regionu, na Balkanu, i kao novinarka i analitičarka, pomno pratim njegov rad. Prijatelji koji su prisustvovali rekli su mi koliko je bio srdačan i pristupačan: razgovarao je sa svima, slušao zabrinutosti i pokazao iskreno interesovanje za izazove sa kojima se suočava Balkan – region koji veoma dobro poznaje. Fidan je iskoristio priliku da govori o multikulturalnom karakteru Crne Gore i dugotrajnim istorijskim vezama između Turske i Crne Gore. Pohvalio je Crnu Goru kao model mirnog suživota i podsjetio prisutne da je Turska rano priznala Crnu Goru – podsjetnik, kako je rekao, da je njihov odnos zasnovan na istoriji, poštovanju i stvarnoj saradnji. Ali Fidanovi gestovi nisu bili samo simbolični. Predsjednik Erdogan i drugi turski zvaničnici više puta su isticali da bilateralni odnosi nisu samo formalnost, već i konkretna poslovna i investiciona saradnja, sa ambicioznim ciljevima u trgovinskoj razmjeni. Ekonomska stvarnost je jasna: godišnji obim trgovine mjeri se stotinama miliona eura, ali obje prestonice teže da ga povećaju na oko 500 miliona eura i da prodube saradnju u oblastima infrastrukture, turizma, energetike i usluga. Turske kompanije su sve prisutnije na terenu u Crnoj Gori – među izvođačima radova, hotelskim i nekretninskim investitorima – sa sve većim brojem projekata koji čine Ankaru jednim od najvažnijih ekonomskih partnera zemlje. Pa zašto smo onda, od te svečane scene u Istanbulu, došli do suspenzije bezviznog režima za turske državljane – i to u roku od samo nekoliko nedjelja? Nagli porast antiturskog raspoloženja u Crnoj Gori Brzo naprijed do ove sedmice: Crna Gora je objavila privremeni prekid bezviznog režima za Turke nakon vikenda nasilnih incidenata u Podgorici, koji su uključivali ubadanje lokalnog stanovnika nožem i napade na turske objekte. Crnogorske vlasti su navele da su djelovale radi uspostavljanja reda; turski zvaničnici su izjavili da su u stalnom kontaktu sa Podgoricom kako bi se osigurala bezbjednost turskih državljana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102816100_e7ca72ffed879a0de531e94c1f29d33e04e0b2a835e804c4b537d2ea4a9f2dbe.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102816100_e7ca72ffed879a0de531e94c1f29d33e04e0b2a835e804c4b537d2ea4a9f2dbe" data-rendition-name="original" width="847" height="792" loading="lazy" alt="UZNEMIRUJUĆE SCENE U PODGORICI: Screenshot dijela teksta"> <figcaption>UZNEMIRUJUĆE SCENE U PODGORICI: Screenshot dijela teksta(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tokom protesta u pojedinim dijelovima Podgorice, pojavili su se izvještaji o masama koje su uzvikivale otvoreno ksenofobične i nasilne slogane, uključujući pozive da se “ubije Turčin”. Ti povici nisu spontani izlivi bijesa; oni odjekuju otrovnim, starim jezikom mržnje koji ne smijemo ni tolerisati ni normalizovati. Takve riječi bude jezive istorijske odjeke. Ne smijemo zaboraviti kako zvuči genocidna retorika. Kada su u julu 1995. godine snage bosanskih Srba pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ušle u Srebrenicu, pozvao je na ,,osvetu protiv Turaka” — riječi koje su prethodile jednom od najmračnijih poglavlja evropske istorije, genocidu u Srebrenici. Podsjećanje na tu istoriju nije retorička figura, već upozorenje. Kada rulja 2025. godine uzvikuje pozive na nasilje, ne smijemo to odbaciti kao “trenutak bijesa”. Moramo to jasno imenovati, istražiti ko to politički potpiruje i zaustaviti prije nego što metastazira. Ali obje strane moraju djelovati zajedno. Politički kontekst U Beogradu, predsjednik Aleksandar Vučić je nedavno oštro reagovao prema Ankari zbog isporuka turskog oružja i dronova Kosovu — bivšoj srpskoj pokrajini čiju nezavisnost Srbija i dalje odbija da prizna. Vučićevo nezadovoljstvo zbog podrške Ankare Kosovu bilo je javno i glasno, a srpski politički akteri mjesecima oblikuju regionalni narativ o tome ko je prijatelj, a ko neprijatelj. Kasnije je Vučić povukao neke od svojih izjava, ali tenzije i dalje postoje. U kombinaciji sa masovnim protestima u Beogradu zbog korupcije i vlasti, stvoreno je plodno tlo za nacionaliste da raspiruju antitursko raspoloženje i koriste krize u manjim susjednim državama kao političko oružje. Prosrpski elementi u vladajućoj koaliciji Crne Gore Unutrašnja politika Crne Gore je krhka. Nakon godina političkog zastoja, zemlja sada ima vladajuću koaliciju u kojoj prosrpski elementi imaju značajan uticaj - akteri su koji često simpatizuju narative iz Beograda i koji su u prošlosti podržavali secesionističke ili nacionalističke projekte u regionu, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Rezultat je da domaći incident, koji bi u zdravijem političkom okruženju riješila policija i sudovi, postaje geopolitički spektakl: vize se suspenduju, investitori paniče, a obične veze se prekidaju. Narod Crne Gore - oni koji dočekuju turiste i zavise od stranog kapitala- snosiće posljedice. O odgovornosti Budimo iskreni u pogledu odgovornosti. Ankara nikada nije krila svoje interesovanje za Zapadni Balkan: ona je značajan ekonomski akter i ima legitimnu diplomatsku težinu. Ali Turska nije imperijalna sila u regionu; ona je investitor i partner. Ni Beograd, ni bilo koji drugi glavni grad, nema pravo da diktira Turskoj. &nbsp; Kosovo ili Crna Gora ne mogu dozvoliti da se manipuliše javnim mnjenjem protiv stranaca radi kratkoročnih političkih koristi. &nbsp;

Tag: njegosev-park