Više od 25 hiljada građana je tokom jučerašnjeg dana, prvog dana državnog praznika, prešlo državne granice. Najveće gužve zabilježene su na prelazima prema Srbiji, Albaniji i Hrvatskoj, a značajan broj putnika letio je i avionom sa podgoričkog i tivatskog aerodroma, pokazuju podaci Uprave policije. 
Objašnjeno je da je od ponoći do 17 časova iz Crne Gore izašlo 25.383 putnika, dok je ušlo 11.242.
Povodom informacija o gužvama na graničnim prelazima prema Srbiji, Albaniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, iz Uprave policije je za Portal RTCG saopšteno da je 13. novembra od ponoći do 17 časova iz Crne Gore izašlo 25.383 putnika. 
Iz Uprave policije su dostavili i uporedne podatke za isti dan prethodne dvije godine – 13. novembar 2024. i 13. novembar 2023. – za period od 00.00 do 17.00 časova.
- Tokom 2024. godine iz Crne Gore je izašlo 25.911, a ušlo 11.189 putnika, dok je 2023. godine iz zemlje izašlo 23.196, a ušlo 13.320 građana - saopštili su iz Uprave policije.
Najveći promet zabilježen je na GP Božaj, gdje je iz Crne Gore izašlo 3.453 putnika, a u zemlju ušlo 2.264.
Na GP Ranče, prema Srbiji, evidentirano je 2.620 izlazaka, dok je sa teritorije Crne Gore preko GP Dobrakovo otišlo 1.877 putnika, a ušlo 925.
Na GP Sukobin, prema Albaniji, izašlo je 2.913 putnika, što je više nego prethodne godine, dok je na GP Debeli Brijeg zabilježeno 1.027 izlazaka i 812 ulazaka.
Kada je riječ o avio-saobraćaju, sa Aerodroma Podgorica je tokom tog perioda poletjelo 1.297 putnika, a sa Aerodroma Tivat 809.
Manji promet bilježe lučki prelazi – preko LGP Kotor prošlo je ukupno 62 putnika, dok su kroz Porto Montenegro registrovana samo dva ulaska.
U Crnoj Gori 13. i 14. novembar su neradni dani povodom državnog praznika Njegoševog dana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tokom prvog dana praznika granice prešlo više od 25 hiljada građana

Povodom državnog praznika Njegoševog dana neradni dani u Crnoj Gori su četvrtak 13. i petak 14. novembar. Tim povodom Uprava za inspekcijske poslove podsjeća sve trgovce koji obavljaju djelatnost trgovine na veliko i malo da su dužni da tokom državnog praznika 13. novembra – Njegoševog dana, crnogorskog praznika kulture, poštuju zakonsku zabranu rada.
Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima, Njegošev dan se praznuje 13. i 14. novembra.
Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.
Trgovine obavezne da poštuju zabranu rada tokom praznika – inspekcija najavila pojačane kontrole
U skladu sa članom 35a stav 1 Zakona o unutrašnjoj trgovini („Službeni list CG“, br. 49/08, 40/11, 38/19), trgovina na veliko i trgovina na malo ne može da se obavlja nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika određenih posebnim zakonom.
Ipak, zakon predviđa izuzetke, pa je prodaja dozvoljena u: apotekama; specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme; benzinskim stanicama i prodavnicama u okviru benzinskih stanica; pijacama; štandovima, tezgama, vitrinama i automatima izvan pijaca, kao i pokretnim prodavnicama; prodavnicama, kioscima i automatima unutar autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka; štandovima i kioscima koji posluju tokom priredbi, festivala, sajmova i javnih manifestacija; skladištima za trgovinu na veliko.
Specijalizovane prodavnice smatraju se one u kojima se pretežno prodaje jedna vrsta robe.
Tokom prazničnih dana, tržišni inspektori će vršiti pojačan nadzor nad primjenom zakonskih odredbi i preduzimati zakonom propisane mjere protiv trgovaca koji ne budu poštovali zabranu rada.
Eventualne nepravilnosti mogu se prijaviti na sljedeće brojeve telefona: 
+382 68 872 714 – Marina Janković, koordinatorka tržišne inspekcije 
+382 68 808 875 – Besim Musić, koordinator za centralno područje 
+382 67 620 081 – Olga Bulatović, koordinator za južno područje 
+382 67 260 535 – Ferzad Kardović, koordinator za sjeverno područje

1250x600

1084x550

Neradni dani 13. i 14 novembar

Povodom Njegoševog dana – crnogorskog praznika kulture, Nacionalna biblioteka Crne Gore "Đurđe Crnojević" organizuje sjutra, 12. novembra u 12 časova, otvaranje izložbe i predavanje pod nazivom „180 godina Luče mikrokozma“.
Predavanje će održati prof. dr Tatjana Đurišić, koja će govoriti o značaju i univerzalnim porukama jednog od najvažnijih djela Petra II Petrovića Njegoša – „Luča mikrokozma“, objavljenog prije 180 godina.
Događaj će se održati u prostorijama Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević" (bivše Italijansko poslanstvo).

Obilježavanje Njegoševog dana u NB "Đurđe Crnojević"

Tribina „Njegoš kao inspiracija umjetnika“ biće organizovana u utorak, 11. novembra u 18 sati u Matici crnogorskoj u Podgorici (Beogradska 24c), u susret Njegoševom danu, prazniku crnogorske kulture. 
O afirmaciji Njegoševog lika u likovnoj i filmskoj umjetnosti te književnosti govoriće istoričar umjetnosti Miloš Marjanović, književnik i novinar Andrija Radović i filmski reditelj i scenarista Sead Šabotić. 
- Marjanović je diplomirao istoriju umjetnosti na FF Univerziteta u Beogradu. Ima zvanje kustosa, koje je stekao nakon rada u Narodnom muzeju Crne Gore. Član je Društva istoričara umjetnosti Crne Gore. Radović je višestruko nagrađavani mladi crnogorskih književnik. Magistrand je na Fakultetu za crnogorski jezik i knji­ževnost na Cetinju. Poezija mu je prevođena na ma­kedonski i francuski jezik. Autor je poetske zbirke „Metrički savršen tromb“. Šabotić je doktorand je na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu. Režirao je više kratkometražnih dokumentarnih i igranih filmova te dugometražne dokumentarne filmove „Blizanci satkani od sna“ i „Porodica na određeno vrijeme“. Trenutno radi na Fakultetu dramskih umjetnosti kao saradnik u nastavi - navodi se u saopštenju.
Dan rođenja Petra II Petrovića Njegoša se već treću godinu obilježava kao državni praznik u Crnoj Gori, a Matica crnogorska prigodnim programima nastoji da njegovo djelo i uticaj sagleda, prezentuje i učini razumljivijim novim generacijama.

U susret Njegoševom danu tribina "Njegoš kao inspiracija umjetnika"

Crnogorski vladika, poglavar, pjesnik i filozof rođen je na Njegušima 13. novembra 1813. godine, a tim je povodom taj datum u novijoj istoriji uspostavljen i kao državni praznik. A na prve najave proslave tog praznika danas su mogli naići žitelji grada iz kojeg je Njegoš vladao, u kojem je stvarao njegova vanvremenska djela, a u kojem je i umro 1851. godine. Naime, Ministarstvo kulture i medija je, kako piše Portal Analitika, u središtu prijestonice na bilbordu podsjetilo na stihove iz "Luče mikrokozma" - "S točke svake pogledaj čovjeka, kako hoćeš sudi o čovjeku - tajna čojku čovjek je najviša".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107221112_7a449287005a609d50b9a51e04d45cfa9e41a436003020a03f7c53fb0fdd964f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107221112_7a449287005a609d50b9a51e04d45cfa9e41a436003020a03f7c53fb0fdd964f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Plakat u Prijestonici"> <figcaption>Plakat u Prijestonici(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Pritom, ti su stihovi ispisani i latiničnim i ćiriličnim pismom. No, kod ovog drugog postoji greška, koju je zapazio čitalac Portala Analitika, koji im je i proslijedio fotografiju. Umjesto "čovjek" navedeno je - "čobjek". Do proslave Njegoševog dana, ipak, dovoljno je vremena da greška bude ispravljena.

Greška na ćiriličnoj verziji: Ovako izgleda poruka Ministarstva kulture i medija u susret Njegoševom danu

Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, obilježen i u Ljubljani. Tim povodom, društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ iz Ljubljane, u saradnji sa Kulturnim centrom crnogorskih društava, organizovalo je svečanu proslavu, ugostivši prvaka Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodana Marunovića.
Prvi događaj u čast velikog pjesnika i filozofa odigran je upravo u ulici koja nosi njegov naziv i koju krasi njegov spomenik.
Marunović je izveo performans sa stihovima prve ljubavne pjesme na Balkanu: Noć skuplja vijeka, prije čega je položen vijenac ispred spomenika.
Glavni događaj, predstava „Potonja ura Njegoševa“, po tekstu Slobodana Tomovića, a u režiji Blagote Erakovića, izveden je pred punom salom hotela „Intercontinental“.&nbsp;
Predstava je premijerno izvedena 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu. Ovo je njena 37. godina kontinuiranog izvođenja, a odigrana je blizu 1.600 puta na svim kontinentima, osim Afrike. Predstava je dobitnik brojnih evropskih i svjetskih nagrada.
Ambasador Crne Gore, njegova ekselencija Dragan Tufegdžić, zajedno sa svojim saradnicima priredio je prijem u ambasadi za glumca Marunovića, ekipu predstave, te članove društva „Montenegro“.
- Crnogorci u Sloveniji sa zadovoljstvom obilježavaju velike datume Crne Gore, a 13. novembar je idealan za promociju crnogorske kulture, umjetnosti, istorije, nacionalnog identiteta, kao i državnosti naše hiljadugodišnje otadžbine - poručili su u crnogorskom društvu „Montenegro“ iz Ljubljane.
Oni će, kako su poručili u saopštenju medijima, i dalje uz pomoć Ministarstva dijaspore obilježavati ovaj praznik.

Njegošev dan obilježen u Ljubljani predstavom „Potonjom urom“

Nedopustivo i neprihvatljivo je da za vrijeme trajanja Njegoševog dana, državnog praznika, odnosno dana kulture, jedino u našem Kolašinu nije održana bilo koja javna kulturna manifestacija posvećena crnogorskom velikanu, pjesniku, vladiki, državniku, Petru II Petroviću Njegošu - poručio je predsjednik Opštinskog odbora DPS Kolašin Vladan Bulatović.
Izražavaju, kaže, javni protest jer se ,,propuštanje ispod radara" ovako ,,sitne stvari" ne daje na važnosti i edukaciji, naročito mladih generacija.
- I ne samo mladih. I potcjenjuje se istorijska, kulturna i milenijumska važnost trajanja Crne Gore. Demokratska partija socijalista će se u perspektivi jasno zalagati za kontinuiranu promociju Njegoševog djela u formatu književnih večeri, dramskog programa, a ustanovićemo i stalni nagradni konkurs za najbolju pjesmu i prozni tekst, Njegošu u čast, u našim školama - naveo je Bulatović.
Misle, podvlači on, da je praznik radi neradnih dana - obično jeftino licemjerno politikantstvo.

Bulatović: Nedopustivo što jedino u Kolašinu nije održana bilo kakva manifestacija posvećena Njegošu

Tokom predstojećeg praznika Njegoševi dani, u srijedu i četvrtak 13. i 14. novembra, u svim djelovima CEDIS-a obezbijeđeni su neophodni uslovi za stabilno funkcionisanje elektroenergetskog sistema, saopšteno je iz te kompanije.
U dane državnog praznika nijesu predviđena planska isključenja električne energije, a u slučaju vanrednih okolnosti, kako kažu iz CEDIS-a, biće angažovane dodatne ekipe. 
Eventualni prekid napajanja i kvar na distributivnoj mreži, za vrijeme praznika, građani mogu prijaviti na dežurne brojeve telefona:
SPISAK DEŽURNIH BROJEVA TELEFONA
Podgorica, Danilovgrad i Cetinje 020 633 979, 020 622 773
Nikšić i Plužine 040 213 926 
Berane, Petnjica, Andrijevica, Plav i Gusinje 051 233 318
Bijelo Polje 050 486 380
Rožaje 051 274 454
Kolašin 020 865 178 
Mojkovac 050 472 325 
Pljevlja	052 311 132
Žabljak, Šavnik 052 361 413
Bar	030 316 534
Kotor 032 322 911
Budva 033 458 517
Tivat 032 675 118
Ulcinj 030 412 112
Herceg Novi	031 327 326

CEDIS: Za praznične dane aktivne dežurne službe

Najmanje jedna osoba stradala je u Albaniji u poplavama koje su izazvale jake kiše, koje su padale proteklih nekoliko dana, saopštila je danas albanska policija.
Policija je saopštila da je tijelo žene (76) pronađeno nakon što se nivo vode povukao u poplavljenoj jugoistočnoj opštini Devol, prenosi AP.
Poplave su najviše štete izazvale u ruralnim regionima na jugu Albanije, a u selu Dušar je 30 porodica odsječeno od svijeta, jer su zbog poplava neprohodni putevi.
Padavine su izazvale izlivanje rijeka Vjosa i Seman, a prema Agenciji za civilnu zaštitu, u sjeverozapadnom regionu Leža oko 220 hektara zemljišta je pod vodom.

Albanija pod vodom: Pronađeno tijelo žene, ogromna šteta pričinjena u ruralnim krajevima

Crnogorski para stonoteniser Luka Bakić plasirao se u finale Evropskog prvenstva u Helsingborgu, ostvarivši najznačajniji rezultat u dosadašnjoj karijeri i osvajajući svoje prvo pojedinačno evropsko odličje.
Bakić je večeras u polufinalu kategorije S10 savladao Poljaka Igora Mištala sa 3:1 (11:9, 11:6, 6:11, 11:8). Prije toga je u četvrtfinalu eliminisao Španca Marlona Lopeza maksimalnim rezultatom 3:0 (11:8, 11:3, 11:3).
Današnji nastupi bili su najbolja izdanja crnogorskog reprezentativca do sada – dva uvjerljiva trijumfa i igra na nivou evropske elite. U polufinalu je pokazao zrelost i mirnoću u ključnim trenucima, a u četvrtom setu, pri vođstvu Mištala 8:4, vezao je sedam poena i ovjerio plasman u finale.
- Nevjerovatan uspjeh, još nijesam ni svjestan da sam u finalu Evropskog prvenstva. Četvrtfinale je najteži meč na turniru, jer odlučuje o medalji. U polufinalu sam bio rasterećen i to se vidjelo. Mištal i ja smo imali dosta međusobnih duela, ovoga puta sam bio bolji - kazao je Bakić.
U borbi za zlato čeka ga neprikosnoveni Patrik Čajnovski – aktuelni evropski, svjetski i paraolimpijski šampion, koji je u polufinalu savladao Matea Bohasa 3:1.
- Finale protiv Čajnovskog je ogroman izazov. Daću sve od sebe i pokušaću da uživam koliko je moguće. Nadam se dobroj igri - poručio je Bakić.
Finalni meč biće odigran sjutra, u 12.30 časova.
Bakić je prethodno prolaz u četvrtfinale obezbijedio kao drugi u grupi – nakon poraza od Francuza Bohasa 3:1 i ubjedljive pobjede nad Njemcem Vagnerom 3:0. Ranije je već osvojio ekipnu bronzu (2018), i to u istoj dvorani, u timu sa Filipom Radovićem i Dejanom Bašanovićem.
Četvrtfinalu i polufinalu prisustvovala je i ambasadorka Crne Gore u Danskoj, Snežana Radović.

Bakić u velikom finalu Evropskog prvenstva: Najveći uspjeh karijere

Prije godinu dana na današnji dan, dogodio se napad na studente Fakulteta dramskih umjetnosti, poslije čega su ubrzo uslijedile blokade fakulteta širom Srbije.
Studenti u blokadi FDU i građani okupili su se u 11.30 kod zgrade fakulteta. Tokom šetnje, išli su do do Opštine Novi Beograd, Savskog trga, Palate pravde, Mostara, a posljednja lokacija je bila zgrada Radio televizije Srbije (RTS).
"Godinu dana nakon napada na studente FDU-a i dalje niko nije odgovarao. Zato ćemo u subotu proći pored svake institucije koja je odgovorna za to. Godinu dana, isti zahtjev", naveli su studenti u pozivu na društvenoj mreži Instagram.
Studenti su na protestu u Nišu okupljenima poručili da se niko nije nadao da će protesti trajati ovoliko dugo, ali da su oni ipak promijenili istoriju Srbije.
Poručili su da su se i večeras okupili kako bi pokazali da za godinu dana vlast nije izbrisala snagu, niti ugasili volju studenata u borbi za pravdu, kao i da ih “sila neće ućutkati”.
“Nećemo stati sve dok svaki zahtjev ne bude ispunjen, sve dok pravda ne bude dostižna za svakoga, a ne privilegija za pojedince”, poručio je student.
Kako javlja reporter N1 iz Niša, nakon govora studenata ispred prostorija SNS, u toku protesta šetnja do TC Delta gdje će biti održano 16 minuta tišine za poginule u padu nadstrešnice u Novom Sadu. Nakon odavanja počasti predviđen je kraj protesta.

Održani protesti u Beogradu i Nišu: Studenti poručili da neće stati sve dok svaki zahtjev ne bude ispunjen

Vikend izdanje popularne emisije „Jutro sa Majom“ &nbsp;donosi nova inspirativna gostovanja i emotivne priče koje podstiču na razmišljanje.
Ovonedjeljni panelisti su Željka Mirković, novinarka, i Jelena Jovetić, pjesnikinja, a program donosi bogat i raznolik sadržaj:
Boris Isaković, jedan od najznačajnijih glumaca regionalne scene, govori o tome zašto „gluma nije profesija, već moralna obaveza“.
Lena Bogdanović, glumica, najavljuje gostovanje pozorišta „Boško Buha“ sa predstavom „Tvoje i moje“.
Iskra Zeković i Milo Perović, glumci, donose priču o velikoj ljubavi Vladimira i Kosare u triptihu „Dukljanski knjaz“ Momčila Zekovića.
Marija Zogović, prva Crnogorka koja je osvojila Ama Dablam – jedan od najljepših i najopasnijih vrhova Himalaja – govori o iskustvu koje mijenja život.
Emisija „Jutro sa Majom“ i ovog vikenda kombinuje umjetnost, kulturu, sport, inspiraciju i motivaciju, donoseći gledocima raznolik i sadržajan početak dana.
Emisija se emituje vikendom u 9sati &nbsp;na Televiziji E.

„Jutro sa Majom“: Inspirativni razgovori, velike životne priče i posebni gosti

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Tag: njegosevi-dani