Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj oglasio se povodom medijskih napisa o procesu priznavanja crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj, reagujući na pokušaje Bošnjačke stranke da sebi pripiše isključive zasluge za napredak u ovom postupku, ističući da je to zapravo rezultat dugogodišnjeg procesa.
Iz ovog &nbsp;Saveza podsjećaju da je riječ o dugogodišnjem i složenom procesu u kojem su brojni akteri — od više ministarstava i diplomatsko-konzularnih predstavništava do organizacija dijaspore — kontinuirano radili na postizanju međudržavnog sporazuma o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola.
U javnosti se, kako ističu, šire pogrešne interpretacije i politička svojatanja jednog dugotrajnog i tehnički zahtjevnog procesa.
- Potpisivanje Deklaracije nije automatsko priznavanje crnogorske vozačke dozvole. Ona predstavlja prvi korak, a ne završetak procedure. Poslije nje slijedi dug administrativni, tehnički i bezbjednosni proces, u kojem Njemačka primjenjuje stroge kriterijume – uključujući stalno praćenje broja saobraćajnih nezgoda, stepena saobraćajne kulture, kao i uvida u to koliko su naši vozači savjesni i poštuju propise - kazali su iz Saveza patriota.
Njemačka vlada je, kako pišu mediji već spremna da 19. decembra potpiše Deklaraciju, nakon čega će se ići u dalju proceduru.
- Sada je, međutim, važno i da naša administracija uradi svoj dio posla, kako bi se proces okončao i kako bi naši građani u Njemačkoj konačno dobili praktičnu korist, a ne samo naslove u medijima. Zbog toga je potpuno pogrešno predstavljati ovaj trenutak kao konačnu pobjedu ili pripisivati zasluge jednoj političkoj opciji. Ovaj proces se vodi godinama, uz rad više ministarstava, ekspertskih timova, diplomatskih kanala i organizacija dijaspore. Mnogi su učestvovali, mnogi su urgirali i mnogi su radili – i niko nema pravo da sada sve te napore predstavi kao sopstvenu, usamljenju zaslugu. Naši građani koji polažu preskupe ispite sa stotine teorijskih pitanja, dodatnim časovima i dugim procedurama, znaju koliko je ova tema ozbiljna i koliko je preuveličavanje opasno i neodgovorno - poručuju.
Iz Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj ističu da uvijek djeluju odgovorno, bez političkog marketinga i bez potrebe za prisvajanjem tuđeg rada.
- Nastavićemo da insistiramo na tačnim informacijama, transparentnosti i realnom napretku, jer samo tako štitimo interese naše zajednice u Njemačkoj- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Savez patriota: Priznavanje vozačkih dozvola u Njemačkoj je rezultat rada institucija, a ne uspjeh samo Bošnjačke stranke

Spasioci i vojska angažovani su na raščišćavanju puteva i pružanju pomoći stanovništvu Šri Lanke i Indonezije, koje su pogodile snažne poplave u kojima je posljednjih dana stradalo više od 1.000 ljudi, dok se stotine vode kao nestale širom Jugoistočne i Južne Azije.
Ciklon u Šri Lanki te oluje u Tajlandu, Maleziji i Indoneziji izazvali su obilne padavine tokom monsunskog perioda. Na Sumatri je broj žrtava porastao na 502, a više od 500 ljudi se vodi kao nestalo, saopštila je indonežanska agencija za upravljanje katastrofama.
Indonežanski predsjednik Prabovo Subijanto, koji je posjetio Sjevernu Sumatru, poručio je da je prioritet hitna isporuka pomoći i obnova infrastrukture. Angažovani su avioni, helikopteri i tri vojna broda kako bi se dostavila pomoć u teško dostupna područja. U poplavama je raseljeno gotovo 290.700 ljudi u provincijama Sjeverna Sumatra, Zapadna Sumatra i Aceh.
Prabovo je pod pritiskom da proglasi vanredno stanje, dok za sada nije zatražio međunarodnu pomoć.
U Šri Lanki je, nakon prestanka kiše, pokrenuta velika operacija spasavanja. Vlada je helikopterima evakuisala stanovništvo ugroženo poplavama i klizištima izazvanim ciklonom Ditva. Poginule su najmanje 334 osobe, a više stotina se vodi kao nestalo. Predsjednik Anura Kumara Disanajke proglasio je vanredno stanje i najavio obnovu najpogođenijih regiona, navodeći da je riječ o najvećoj katastrofi u istoriji zemlje poslije cunamija 2004.
U južnom Tajlandu poginulo je najmanje 176 ljudi u jednim od najtežih poplava u posljednjoj deceniji. Vlada je najavila mjere obnove, dok raste kritika javnosti zbog načina upravljanja krizom. U Maleziji su poplave u državi Perlis odnijele dva života.

U poplavama u Šri Lanki i Indoneziji poginulo više od 1.000 osoba

Slućbenici policije su u Bijelom Polju podnijelu krivičnu prijavu protiv S.Đ. iz tog grada, zbog sumnje da je počinio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje i krivično djelo skidanje i povreda službenog pečata i znaka, saopšteno je iz Uprave policije,
- Sumnja se da je S.Đ počinio krivična djela na način što je polovinom oktobra 2025. godine, započeo izgradnju objekta (prizemlje + sprat), uz već postojeći objekat, bez odgovarajuće građevinske dozvole i dokumentacije, uklonivši pritom službeni pečat i znak o zabrani gradnje postavljen od strane službenika Sekretarijata za inspekcijske poslove Opštine Bijelo Polje- kazali su iz policije.

Bijelo Polje: Krivična prijava zbog nelegalne gradnje i skidanja službenog pečata i znaka

Karavan „Uhvati film na sjeveru 2025“, koji zajednički organizuju NVU Art 365 i LIVE Production uz podršku Ministarstva kulture i medija, uspješno je realizovan u Beranama, Rožajama, Pljevljima, Žabljaku i Šavniku.
Program je sproveden u partnerstvu sa centrima za kulturu, lokalnim samoupravama, srednjim školama, gimnazijama, dnevnim centrima za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju i centrima za socijalni rad, koji su pružili snažnu logističku i programsku podršku.
Tokom višednevne turneje prikazani su kratki domaći dokumentarni filmovi mladih autora iz Crne Gore, nastali uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. Filmovi kroz lične i inspirativne priče prikazuju iskustva osoba sa invaliditetom u sportu, umjetnosti, obrazovanju, radu i svakodnevnom životu, te predstavljaju značajan doprinos razvoju inkluzivne filmske scene u zemlji.
Nakon svake projekcije organizovani su razgovori sa predstavnicima lokalnih institucija, organizacija koje se bave pravima osoba sa invaliditetom, obrazovnih ustanova, centara za socijalni rad i kulturnih radnika. Diskusije su bile usmjerene na ključne izazove u lokalnim zajednicama, vidljivost i pristupačnost kulturnih sadržaja, kao i mogućnosti za jačanje inkluzije kroz zajedničke inicijative. Moderator je bio Mihailo Marković, jedan od protagonista filmova, koji je aktivnim i motivišućim pristupom podstakao učešće učesnika iz različitih sektora.
Organizatori ističu da je karavan potvrdio potrebu za ovakvim programima ne samo na sjeveru, već i u drugim krajevima Crne Gore, te navode da je događaj u svim gradovima zabilježio odličnu posjećenost i veliko interesovanje mladih.
Iz NVU Art 365 poručuju:
– Ovaj karavan je još jednom pokazao koliko je važno da inkluzivni sadržaji stignu do svih zajednica u Crnoj Gori, posebno u sredinama koje nijesu dovoljno zastupljene u kulturnim tokovima. Film se pokazao kao snažan alat za pokretanje dijaloga i jačanje svijesti o ulozi svakog pojedinca u izgradnji inkluzivnog društva. Nadamo se da će Ministarstvo kulture i medija, kao i Ministarstvo prosvjete, podržati širenje ovog programa i omogućiti da još veći broj mladih bude dio ovih aktivnosti.
Organizatori su se zahvalili svim partnerima na izuzetnoj podršci i saradnji, uz poruku da je upravo dobra koordinacija svih učesnika doprinijela uspješnoj realizaciji projekta.

Karavan „Uhvati film na sjeveru 2025“ uspješno realizovan u pet crnogorskih opština

Evropski zvaničnik upozorio je da napori Donalda Trumpa da osigura mir u Ukrajini ne smiju dozvoliti Vladimiru Putinu da izbjegne odgovornost za ratne zločine koje su počinile ruske snage, čime je efektivno postavljena nova crvena linija za eventualni sporazum.
U intervjuu za POLITICO, Majkl Mekgreth, evropski komesar za pravosuđe i demokratiju, kazao je da pregovarači moraju osigurati da težnja za primirjem ne rezultira time da Rusija izbjegne procesuiranje.
Njegove izjave odražavaju zabrinutost koja postoji u evropskim prijestonicama da je originalni američki plan za sporazum uključivao obećanje „pune amnestije za postupke počinjene tokom rata“, uz planove za reintegraciju Rusije u svjetsku ekonomiju.
Napori Trumpovog tima da reabilituje šefa Kremlja dolaze uprkos međunarodnoj osudi Rusije zbog navodnih zločina, uključujući otmicu 20.000 ukrajinske djece i napade na civile u Buči, Mariupolju i drugim mjestima.
- Ne vjerujem da će istorija blagonaklono suditi bilo kakvom pokušaju da se obriše odgovornost Rusije za zločine u Ukrajini - &nbsp;rekao je Mekgreth. „Moraju biti pozvani na odgovornost za te zločine i to će biti pristup Evropske unije u svim ovim diskusijama.
- Ako bismo dozvolili nekažnjivost za te zločine, sijali bismo sjeme naredne agresije i naredne invazije A smatram da bi to bila istorijska greška ogromnih razmjera - &nbsp;dodao je.
Ukrajinske vlasti navode da su otvorile istrage za više od 178.000 navodnih ruskih zločina od početka rata. Prošlog mjeseca, komisija Ujedinjenih nacija utvrdila je da su ruske vlasti počinile zločine protiv čovječnosti ciljajući ukrajinske civile dron napadima, te ratne zločine prisilnog premještanja i deportacije civila.
„Ne možemo odustati od prava žrtava ruske agresije i ruskih zločina“, kazao je Mekgreth. „Milioni života su oduzeti ili uništeni, ljudi su prisilno premješteni i imamo obilje dokaza.“
EU i drugi rade na uspostavljanju novog specijalnog tribunala za zločin agresije s ciljem da se ruski lideri izvedu pred lice pravde zbog pune invazije na Ukrajinu koja je počela u februaru 2022.
U martu 2023. godine, sudije Međunarodnog krivičnog suda izdale su nalog za hapšenje Putina, navodeći ga kao „navodno odgovornog za ratni zločin nezakonite deportacije stanovništva [djece]“ iz Ukrajine.
Međutim, Trump i njegov tim do sada pokazuju malo interesa za procesuiranje Putina.
Američki predsjednik je, naprotiv, dosljedno opisivao svog ruskog kolegu u pozitivnom svjetlu, često govoreći kako može imati „dobre razgovore“ s Putinom. Trump je izrazio nadu u izgradnju novih ekonomskih i energetskih partnerstava s Rusijom, a dvojica lidera su čak razgovarala o organizovanju hokejaških utakmica u Rusiji i SAD-u nakon završetka rata.
Nacrt američkog plana mira od 28 tačaka, koji je Trumpov tim prošle sedmice predstavio, nastavlja u sličnom tonu.
Plan navodi da će „Rusija biti reintegrisana u svjetsku ekonomiju“ i pozvana da se ponovo pridruži G8 nakon što je izbačena 2014. godine, nakon aneksije Krima.
- Sjedinjene Američke Države će ući u dugoročni sporazum o ekonomskoj saradnji za međusobni razvoj u oblastima energije, prirodnih resursa, infrastrukture, vještačke inteligencije, data centara, projekata eksploatacije rijetkih metala na Arktiku i drugih uzajamno korisnih korporativnih prilika - navodi dokument.
Američki plan mira predlaže postepeno ukidanje sankcija Rusiji, iako su evropski lideri reagovali naglašavajući da će uklanjanje sankcija EU biti njihova odluka.
Ipak, ne svi u Evropi žele održati pritisak na Moskvu. Mađarska je više puta odlagala nove sankcije, posebno na naftu i gas, od kojih zavisi. Visoki političari u Njemačkoj takođe su razmatrali mogućnost ukidanja sankcija na gasovod Nord Stream iz Rusije.

EU poručuje Trumpu: Ne možete oprostiti Putinu za ratne zločine u Ukrajini

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Bivši vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejan Knežević i nekadašnji šef Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorad Žižić privedeni su u 19.30 na saslušanje u Viši sud.
Na saslušanje je, prema informacijama Portala ETV, priveden i policijski službenik Aleksandar Bošković.
Njih će saslušati sutkinja za istrage Suzana Mugoša koja će odlučiti o zahtjevu SDT-a koje je tražilo pritvor za Kneževića, Žižića i Boškovića.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak, po nalogu SDT-a, zbog sumnje da su navodno bili članovi grupe, koju je prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Knežević i Žižić negirali su pred specijalnim tužiocem Jovanom Vukotićem navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
Osim Žižića i Kneževića u subotu tokom noći uhapšen je i policijski funkcioner Aleksandar Bošković.

Knežević, Žižić i Bošković privedeni na saslušanje u Viši sud

U razgovoru za Portal ETV, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, iznosi procjenu aktuelnih političkih prilika u zemlji, tvrdeći da se sve jasnije nazire kraj vladavine Aleksandra Vučića.&nbsp;
Njena analiza ukazuje na duboku krizu legitimiteta, rastuće nepovjerenje unutar državnih struktura i promjene u međunarodnim odnosima, što, prema njenim riječima, označava ulazak Srbije u period političkog preokreta.
Biserko za Portal ETV kaže da se sve jasnije nazire politički kraj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Mislim da on ide kraju, koliko će to trajati teško je reći. U zemlji je u velikoj mjeri izgubio legitimitet, kao i u svijetu. Nije spreman za izbore jer nema većinu. Činjenica da smjenjuje ključne ljude u policiji i da želi preuzeti kontrolu nad vojskom ukazuje na to da nema povjerenja u vlastito okruženje - navodi ona.
Biserko ukazuje da mnogi osjećaju kraj i ne žele učestvovati u njegovoj sve nasilnijoj politici.&nbsp;
- U panici smjenjuje ljude ukoliko su podržali studente ili pokazali simpatije prema protestima. Ne stoji dobro ni kod Trumpa, ni kod Putina, što se najbolje vidi na slučaju NIS-a - navodi.
Prema njenim riječima, EU je sve nepovjerljivija, ali još želi zadržati Srbiju na evropskom putu.&nbsp;
- Studenti su otrijeznili društvo poslije 40 godina šovinizma i populizma. Taj proces će trajati godinama, ali povratka na staro više nema - kazala je Biserko za Portal ETV.&nbsp;

Tag: njemacka-dijaspora

Savez patriota: Priznavanje vozačkih dozvola u Njemačkoj je rezultat rada institucija, a ne uspjeh samo Bošnjačke stranke

U poplavama u Šri Lanki i Indoneziji poginulo više od 1.000 osoba

Bijelo Polje: Krivična prijava zbog nelegalne gradnje i skidanja službenog pečata i znaka

Karavan „Uhvati film na sjeveru 2025“ uspješno realizovan u pet crnogorskih opština

EU poručuje Trumpu: Ne možete oprostiti Putinu za ratne zločine u Ukrajini

PRATITE TVe UŽIVO