Vlasnici automobila u Njemačkoj moći će saobraćajnu dozvolu koja je u obliku kartice zamijeniti aplikacijom na svom mobilnom telefonu, u planu da se to isto i sa vozačkom dozvolom.
Policija već prepoznaje digitalnu verziju, rekli su ministri saobraćaja i digitalne infrastrukture (BMVI) Patrik Šnajder i Karsten Vildberger na konferenciji za novinare s šefom Kancelarije za motorna vozila (KBA) Ričardom Daumom, prenose Nezavisne novine.
Od sada građani mogu prenijeti svoju potvrdu o registraciji vozila u aplikaciju na svom pametnom telefonu i praktično joj pristupiti u bilo kojem trenutku.
<h2>Pojednostavljuje svakodnevni život ljudi</h2>
S ovom inovacijom, potvrda o registraciji vozila više ne mora biti u papirnom obliku prilikom vožnje automobila ili motocikla.
Ova inovacija pojednostavljuje svakodnevni život ljudi i modernizuje administraciju dokumenata za vozilo.
Aplikaciju su razvili Savezna uprava za motorni saobraćaj i Bundesdruckerei GmbH u ime Saveznog ministarstva saobraćaja i digitalne infrastrukture.
Digitalizacija dozvole olakšava svakodnevni život vozačima i pojednostavljuje postupak za administraciju.
Za prelazak na digitalnu dozvolu korisnici treba da preuzmui aplikaciju i-Kfz na svoj uređaj.
Aplikacija je dostupna u iOS i Android verzijama.
<h2>Vozačke dozvole</h2>
Vlasnici vozila tada trebaju samo da ispune polja za registracijski broj vozila ili, još brže, skeniranjem QR koda na saobraćajnoj dozvoli, a zatim da potvrde svoj identitet skeniranjem ili brojem lične karte.
Savezno ministarstvo saobraćaja i digitalne infrastrukture intenzivno provodi digitalizaciju dokumenata vezanih za vozače i vozila.
Digitalizacija vozačkih dozvola je trenutno u toku.
- Plan je da se ponudi digitalna vozačka dozvola, takođe u obliku aplikacije, vjerovatno do kraja 2026. godine. Oba dokumenta (potvrda o registraciji vozila i vozačka dozvola) trebalo bi da budu dostupna u jednoj aplikaciji - navode iz Saveznog ministarstva saobraćaja i digitalne infrastrukture.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Saobraćajnu dozvolu u Njemačkoj zamijeniće aplikacija na mobilnom

Kina je postavila novi svjetski rekord u oblasti superprovodničke elektromagnetne levitacije. Tokom eksperimentalnog testa, vozilo teško jednu tonu ubrzano je do nevjerovatnih 700 kilometara na čas za svega dvije sekunde.
Test je izveden na maglev stazi dužine 400 metara, na kojoj je vozilo dostiglo maksimalnu brzinu, a zatim se bezbjedno i kontrolisano zaustavilo.
Istraživanje je sproveo tim Nacionalnog univerziteta za odbrambenu tehnologiju (NUDT), koji duže od jedne decenije razvija ovu tehnologiju.
Prema navodima istraživača, riječ je o najintenzivnijem zabilježenom ubrzanju kod maglev sistema ove mase, čime je postavljen novi tehnološki standard u oblasti elektromagnetnog pogona.
Za razliku od dosadašnjih maglev rekorda, koji su se uglavnom odnosili na maksimalnu postignutu brzinu, ovaj eksperiment je značajan prije svega zbog izuzetno kratkog vremena ubrzanja. Postizanje brzine od 700 km/h na dionici od svega nekoliko stotina metara zahtijevalo je preciznu kontrolu elektromagnetnih sila, stabilnu levitaciju i izuzetno pouzdane sisteme upravljanja.

Tehnološko "čudovište" iz Kine: Do 700 km/h za samo dvije sekunde

Jeste li gledali ,,Mućke“; sjećate li se Del Boja i onog čuvenog: ,,Iduće godine u ovo doba, bićemo milioneri“? E, ima i domaća verzija. Jednako vesela, jednako optimistična. &nbsp; &nbsp;,,Mi ćemo 2026. godine u isto vrijeme graditi više od deset dionica autoputeva, ljudi. Zamislite kakvo će gradilište da bude Crna Gora biti 2026. godine!” &nbsp; ŠTO SANJAMO, A ŠTO SE DEŠAVA Ovako je crnogorski premijer Milojko Spajić prorokovao na Adria televiziji 14. decembra 2024. Tada se, sav ushićen, hvalisao kako će neki stranac - koji 2026. godine bude letio avionom iznad Crne Gore - biti šokiran kad vidi zemlju koja se, preko noći, pretvorila u veliko gradilište... Za sada nema opasnosti da ćemo šokirati nekog stranca. Ono jeste, niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore, ali dolje, na zemlji, baš i nije baš neko gradilište. A prvi ašov za drugu dionicu auto-puta, koji je crnogorski premijer najavio još za septembar 2024 – da, dobro ste pročitali: Spajić je najavio da gradnja počinje septembra 2024. godine - &nbsp;biće konačno zaboden u zemlju, valjda do sredine 2026. godine?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122919124_38524a67cc02945c5112b76431fd3b6b3229446933f626ff0d13e8832e2a67ae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122919124_38524a67cc02945c5112b76431fd3b6b3229446933f626ff0d13e8832e2a67ae" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="SPAJIĆ NAJAVLJUJE AD ĆE SAMO OVO GLEDATIS TRANCI TOKOM 2026. GODINE: Auto-put"> <figcaption>SPAJIĆ NAJAVLJUJE AD ĆE SAMO OVO GLEDATIS TRANCI TOKOM 2026. GODINE: Auto-put(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POPULIZAM, SAD! Spajićeva priča, ta olako data obećanja lidera PES-a o kulama i gradovima, o čardacima i na nebu i na zemlji, o boljem životu koji nas čeka, tu odmah iza prve krivine – sve su to djelići mozaika populističke politike koja treba da opsjeni lakovjerne građane. &nbsp; Istovremeno, iza kulisa brige o građanima, stranke parlamentarne većine komadaju kolač vlasti, uživaju u privilegijama, partijski zapošljavaju u državnoj administraciji po dubini, širini i visini. &nbsp; I baš ih briga za građane. &nbsp; Pokazalo se to prije neki dan u crnogorskom parlamentu. Poslanici Spajićevog PES-a, Bečićevih Demokrata, kao i poslanici Mandićeve i Kneževićeve koalicije Zajedno za budućnost Crne Gore, unisono su odbacili ideju da obezbjede bolju budućnost crnogorske đece. &nbsp; Da, poslanici ključnih činilaca parlamentarne većine nijesu dali saglasnost da se prijedlog o povećanju dječjih dodataka uopšte i nađe na dnevnom redu u Skupštini Crne Gore. Nije to bila neka greška, već dio nove politike avgustovske vlasti. Poslanici vlasti, koji su obećavali građanima preporod, sada po pravuilu najviše brinu - o sebi i sopstvenom džepu. Baš zato su prije pet dana, predstavnici Vlade Crne Gore i parlamentarne većine, glatko odbili amandmane opozicije, čiji je cilj bio da se dio budžetskih sredstava za funkcionerska službena putovanja i reprezentacije - preusmjeri na pomoć najsiromašnijim socijalnim grupama. A i prije mjesec i po, početkom novembra, poslanici parlamentarne većine obacili su, bez ikakve dileme, prijedlog Ure da se finansijski obeštete zaposleni državnih firmi koje su pošle u stečaj. &nbsp; BORBA ZA LIČNE I GRUPNE PRIVILEGIJE Partije koalicije vlasti, koji se javno i tajno svađaju oko namještenja u državnoj upravi, jedinstvene su i složne u namjeri da čuvaju privilegije vlasti, sve do posljednje, od vlastitih naknada za brojna putovanja, raspolaganje državnom reprezentaciji, do partijskih namještenja... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122919124_042555839ebb6f6928556e4db31c2beb28acfd9193f94ce0f0a0c4145694a901.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122919124_042555839ebb6f6928556e4db31c2beb28acfd9193f94ce0f0a0c4145694a901" data-rendition-name="original" width="263" height="192" loading="lazy" alt='LOGIKA PARLAMENTARNE VEĆINE: Superhik, negativac iz stripa ,,Alan Ford"'> <figcaption>LOGIKA PARLAMENTARNE VEĆINE: Superhik, negativac iz stripa ,,Alan Ford(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ta količina sebičnosti, nezajažljivosti djeluje nadrealno. Kao da rade po maksimi iz legendarnog satiričnog stripa ,,Alan Ford“ – ono kad ključni negativac, famozni Superhik, sprovodi u djelo vlastitu devizu: ,,Otimaj od siromašnih da bi davao bogatima“. &nbsp; To u stripu djeluje apsurdno i komično. &nbsp; Samo što ovo u Crnoj Gori nije strip i nije komično. Ovo je realnost, crnogorski teatar apsurda. Crna Gora - u kojoj vlast želi da ima i sačuva privilegije, a dio vlasti, Bečićeve Demokrate prije svega, žele da utamniče političke protivnike, dok Specijalno državno tužilaštvo vodi akciju progona i pogroma kritičkih medija - da je baš takva Crna Gora zatvorila pet pregovaračkih poglavlja u jednoj godini i da je na pragu ulaska u Evropsku uniju. &nbsp; I da, u toj Crnoj Gori, koja je najbliža Evropi od svih balkanskih država, veliki uticaj na vlast i na brojne državne institucije ima vjerska organizacija čije je sjedište van Crne Gore – Crkva Srbije. Srpska pravoslavna crkva, koja negira postojanje crnogorske nacije i koja, revizijom prošlosti, propagira veličanje ratnih zločinaca - u ovoj državi je jedan od ključnih političkih faktora. &nbsp; EVROPA, ZAPADNI BALKAN I CRNA GORA Kako je moguće da sve to mnogo ne smeta briselskoj administraciji? &nbsp; Naravno, naši evropski partnerti vrlo su svjesni brojnih zloupotreba koje čine ljudi na vlasti, i svakako su precizno informisani o manipulacijama državnih institucija, uključujući i ignorisanje svih evropskih direktiva, od Ustavnog suda pa na dalje... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122919128_4d5ed1153e40504544cd5b141a1228d4dd1db2e2f12d9f597b94b55d4d8cb542.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122919128_4d5ed1153e40504544cd5b141a1228d4dd1db2e2f12d9f597b94b55d4d8cb542" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="DRUGAČIJA DIOPTRIJA: Zgarda EU u Briselu"> <figcaption>DRUGAČIJA DIOPTRIJA: Zgarda EU u Briselu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ali, ćute i spuštaju glavu. I to je politička relnost: Evropskoj uniji, koja je u grču zbog Ukrajine, nepredvidivosti Trampove politike i predvidivosti Putinove ratne megalomanije, potrebna je – i to pod hitno - jedna dobra vijest. Zato se ulazak Crne Gore forsira po svaku cijenu. Prosto: i ovakva Crna Gora je potrebna Evropskoj uniji, zato je dioptrija Brisela drugačija a i slika Crne Gore u njihovim očima je drugačija. Ali, lako je Evropljanima, oni ne žive u Crnoj Gori. Za budućnost ove države, mnogo je važnije da se sazna odgovor - da li unutar Crne Gore ima političke i društvene snage, akcije građana spremnih da se suprotstavi obezdržavljenju, obezličenju Crne Gore koje sprovodi prosrpska i proruska ekipa na vlasti i sveštenici Srpske pravosalvne Crkve. &nbsp;&nbsp; Ili možda mi iz kritičkih medija suviše kritikujemo, zekeramo i bavimo se, što bi rekao premijer, seoskim temama. Koga briga za identitet, kada ćemo imati autoputeve, kad nam stiže blagostanje. &nbsp; SREĆNA NOVA Fino je sve to obećao premijer Spajić još prije dvanaest mjeseci, baš pred Novu godinu. &nbsp; &nbsp;,,Ja se sav naježim samo razmišljajući o tom da neko pređe avionom preko Crne Gore i gleda iznad jedno veliko gradilište gdje se na sve strane radi, gdje se napreduje sa svih strana gdje vidite autoputeve koji će čitavu Crnu Goru da premreže istok i zapad, sjever i jug...” Eto, već ove godine bićemo milioneri. Pa, neka je srećna Nova 2026. godina, svima koji vjeruju. Mislim, svima koji vjeruju Milojku Spajiću.

Sjajna vijest: iduće godine u ovo doba bićemo milioneri!

Opštinski odbor DPS Pljevlja podnio je inicijativu za sazivanje vanredne sjednice Skupštine opštine, nakon što je Direkcija za ekološku inspekciju Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera donijela rješenje o pečaćenju kotlovskog postrojenja Kotlarnice u Skerlićevoj ulici.
Iz DPS-a upozoravaju da bi sprovođenje ovog rješenja usred zime značilo prekid grijanja za veliki broj domaćinstava i direktno ugrožavanje osnovnih životnih uslova građana Pljevalja.
Naglašavaju da je zaštita životne sredine neupitna obaveza, ali da takve mjere moraju biti praćene prelaznim i održivim rješenjima, posebno jer je jasno da proces potpune toplifikacije grada neće biti moguće realizovati u kratkom roku.
Zbog toga DPS Pljevlja predlaže da se odluka o pečaćenju stavi van snage, kao i da se u budžetu Opštine za 2026. godinu obezbijede sredstva za kompletnu ekološku rekonstrukciju kotlarnice u Skerlićevoj, kako bi ona mogla da radi u skladu sa propisima i standardima zaštite zdravlja ljudi i životne sredine.
– Naš cilj nije odlaganje rješenja, već odgovoran pristup koji omogućava da postojeća infrastruktura funkcioniše na ekološki prihvatljiv način, sve dok se ne obezbijedi trajni sistem grijanja – poručuju iz OO DPS Pljevlja.
Iz ove partije očekuju da će nadležni prepoznati ozbiljnost situacije i omogućiti hitno razmatranje pitanja na vanrednoj sjednici lokalnog parlamenta.

DPS Pljevlja traži hitnu sjednicu SO Pljevlja: Zatvaranje kotlarnice u Skerlićevoj mora biti riješeno bez ugrožavanja građana

Promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima i uglavnom suvo. U nižim predjelima na sjeveru u jutarnjim časovima ponegdje moguća magla. U drugom dijelu dana i tokom noći očekuje se jače zahlađenje uz umjeren do jak, na jugu ponegdje i veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni vjetar.
Jutarnja temperatura vazduha od -8 do 6, najviša dnevna od -1 do 14 stepeni.
Podgorica: Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima. Vjetar u popodnevnim satima i tokom noći umjeren do jak, pretežno sjeverni.
Jutarnja temperatura vazduha oko 0, najviša dnevna do 10 stepeni.

Promjenljivo oblačno, do 14 stepeni

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Vijeće ministara BiH usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Hamasovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din el-Kasam, danas je imenovalo novog portparola, pri čemu je potvrđena pogibija bivšeg portparola Abu Ubejda u izraelskom napadu na grad Gazu u avgustu.
U snimljenom govoru emitovanom u arapskim medijima, novi portparol je oplakivao pogibiju svog prethodnika Abu Ubejda, opisujući ga kao vođu koji je rukovodio medijskim biroom brigada el-Kasam.
- Danas žalimo za Abu Ubejdom, čije je pravo ime bilo veliki vođa Huthejfa Samir el-Kahlut, koji je preminuo nakon dvije decenije frustriranja neprijatelja - rekao je novi portparol Hamasa.
Novi portparol je takođe potvrdio da su izraelske snage u maju ubile Muhameda el-Sinvara, bivšeg komandanta brigada Izz ad-Din el-Kasam. Potvrđena je i smrt drugih visokih vojnih lidera, uključujući Raeda Saada, koji je ubijen ranije ovog mjeseca.
Abu Ubejda je, osim po svom ratnom nadimku, bio poznat i po svojim televizijskim obraćanjima, u kojima je saopštavao novosti o stanju na bojnom polju, hvalio vojne uspjehe Hamasa i ismijavao Izrael.
Tokom svojih pojavljivanja uvijek je imao lice prekriveno crvenom kefijom, pa se o njegovom privatnom životu malo znalo, zbog čega je u arapskom svijetu dobio nadimak „Maskirani“.
U intervjuu iz 2005. godine otkrio je da je njegovu porodicu cionistička milicija prisilno raselila tokom Nakbe 1948. godine i preselila u neimenovano selo u Pojasu Gaze. U vrijeme intervjua sugerisao je da ima oko 20 godina, što implicira da je rođen sredinom 1980-ih.
Izvori unutar Hamasa naveli su da je samo nekolicina ljudi znala njegov pravi identitet prije njegove smrti. Njegovo prvo veće pojavljivanje desilo se 2006. godine, kada je objavio zarobljavanje izraelskog vojnika Gilada Šalita.

Hamas imenovao novog glasnogovornika pokreta, zvanično potvrđena pogibija Abu Obeide

Agencija UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA) objavila je tragične podatke o posljedicama oluje Bajron koja je pogodila Gazu u proteklim danima i uništila više od 42.000 šatora, pogodivši 235.000 osoba.
- Mjeseci rata i raseljavanja primorali su ljude u Gazi da žive među urušenim ruševinama, u improvizovanim skloništima ili u krhkim šatorima. Iako je oluja Bajron, koja je pogodila Gazu od 10. decembra, bila prirodna nepogoda, njene posljedice su izazvane ljudskim djelovanjem - navela je UNRWA.
Procjenjuje se da je 17 zgrada urušeno, a više od 42.000 šatora ili improvizovanih skloništa pretrpjelo potpunu ili djelimičnu štetu u periodu između 10. i 17. decembra, što je, prema podacima Shelter Clustera u Gazi, pogodilo najmanje 235.000 ljudi.
Gazu je i proteklog vikenda pogodilo teško zimsko nevrijeme koje je višestruko uvećalo već ogromne patnje stanovništva izazvane izraelskom invazijom i blokadom.
Najmanje 15 osoba, uključujući tri bebe, umrlo je ovog mjeseca od hipotermije nakon kiša i naglog pada temperatura, saopštile su vlasti u Gazi.
Radnici hitnih službi upozorili su da se ne boravi u oštećenim zgradama zbog rizika od urušavanja, ali, s obzirom na to da je veći dio teritorije pretvoren u ruševine nakon neumornog i kontinuiranog izraelskog bombardovanja, mogućnosti za smještaj su izuzetno ograničene.
Procjene Ujedinjenih nacija iz jula pokazuju da je skoro 80 odsto zgrada u Gazi uništeno ili oštećeno. Od početka primirja između Izraela i Hamasa, ubijeno je 414 ljudi, a 1.142 su ranjene, dok je ukupan broj poginulih Palestinaca dostigao najmanje 71.266, prema podacima Ministarstva zdravlja.
Humanitarne organizacije upozoravaju da isporuke pomoći u Gazu značajno zaostaju za količinama predviđenim primirjem. Izraelsko vojno tijelo nadležno za nadzor humanitarne pomoći saopštilo je da je u protekloj sedmici u Gazu ušlo 4.200 kamiona s pomoći, zajedno sa sanitarnom opremom i zimskim potrepštinama, ali je odbilo da navede tačan broj isporučenih šatora.
Humanitarne organizacije naglašavaju da postojeće zalihe ne mogu zadovoljiti ogromne potrebe.
Od stupanja na snagu primirja, u Gazu je ušlo približno 72.000 šatora i 403.000 cerada, prema podacima Shelter Clustera, međunarodne humanitarne koalicije koju predvodi Norveški savjet za izbjeglice.
- Ljudi u Gazi preživljavaju u krhkim, vodom natopljenim šatorima i među ruševinama. U ovome nema ničeg neizbježnog. Isporuka pomoći nije dozvoljena u obimu koji je potreban - poručio je Filip Lazarini, generalni komesar UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama, na društvenim mrežama.

Tag: njermacka

Saobraćajnu dozvolu u Njemačkoj zamijeniće aplikacija na mobilnom

Tehnološko "čudovište" iz Kine: Do 700 km/h za samo dvije sekunde

Sjajna vijest: iduće godine u ovo doba bićemo milioneri!

DPS Pljevlja traži hitnu sjednicu SO Pljevlja: Zatvaranje kotlarnice u Skerlićevoj mora biti riješeno bez ugrožavanja građana

Promjenljivo oblačno, do 14 stepeni

PRATITE TVe UŽIVO