Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) u Njujorku organizovala je donatorsku večeru s ciljem prikupljanja sredstava za gradnju ili kupovinu crkve, a prikupljeno je 54 hiljade dolara, što je veliki korak ka ostvarivanju cilja CPC u Njujorku, navode u saopštenju.&nbsp;
Na početku večeri, prisutni su, kako su kazali, odali počast žrtvama tragedije na Cetinju minutom ćutanja, a zbog tog tragičnog događaja, organizatori su odlučili da veče prođe u tišini, uz ozbiljnu-instrumentaln muziku, bez kulturno-umjetničkog programa.
Među prisutnima su bili Amerikanci, Crnogorci, Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Albanci, Makedonci, Bugari, Ukrajinci. Program je vodila Marijana Nikolić, sekretar crkvenog odbora u Njujorku, a u ime CPC sa Cetinja, prisutnima se obratila Maja Leković Čičić.&nbsp;
Takođe, obratio se i predsjednik crkvenog odbora Cetinja Dragan Adžić, kao i Željko Stamatović, ambasador i bivši generalni konzul Crne Gore u Njujorku.
&nbsp;- Ovo je vrlo važan trenutak za nas, jer u Americi, u ovoj velikoj demokratskoj zemlji, moramo imati centar gdje ćemo se kao Crnogorci okupljati, a naši prijatelji će moći da dođu i upoznaju se sa našom kulturom. To je izuzetno važno, jer, nažalost, živimo na Balkanu, gdje još uvijek postoje pokušaji da se prisvajaju naše teritorije, naše more, naša kultura. Mi ćemo se boriti protiv toga svim sredstvima - kazao je crnogorski mitropolit Boris.&nbsp;
On je naglasio i značaj ovog trenutka, rekavši da je „godina 2025. vrlo simbolična zbog posta koji pada u isto vrijeme.&nbsp;
- &nbsp;Veče je bilo ispunjeno ljubavlju i poštovanjem prema Crnoj Gori i njenoj kulturi - zaključuju u saopštenju.&nbsp;
Otvoreni sukob unutar CPC traje od 3. septembra 2023. godine kada je na Cetinju Opštecrnogorski zbor proglasio njegovo preosveštenstvo episkopa ostroško-nikšićkog Borisa za mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve, što je osporio mitropolit Mihailo koji je tada najavio da će crkva protiv „prekršilaca unutrašnjeg reda i poretka“ preduzeti „kanonske, crkveno-ustavne zakonske mjere“, čime je dugo tinjajući sukob unutar ove vjerske organizacije prešao u novu fazu.
Na Zboru su donešene odluke i da se poglavar CPC Mihailo povuče u mirovinu i da se obnovitelj CPC Antonije Abramović kanonizuje, te proglasi za sveca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CPC: Prikupljeno 54 hiljade dolara za gradnju crkve

Sudija okružnog suda u Njujorku Pol Engelmajer odredio je datum suđenja suosnivaču kompanije Terraform Labs i kreatoru kriptovalute Terra LUNA, Hejongu Do Kvonu, za 26. januar 2026. godine, a očekuje se da će postupak trajati do osam nedjelja, od čega će četiri biti posvećene argumentima tužilaštva.
Složeni pravni proces protiv Do Kvona, suosnivača Terraform Labsa, ušao je u značajnu fazu, a odluka sudije Engelmajera uslijedila je nakon opsežnih pravnih manevara i priprema terena za ono što obećava da će biti ključni trenutak u regulaciji kriptovaluta i parnicama za prevaru.
<h2>Pozadina slučaja</h2>
Do Kvon, nekada slavljen kao inovator u svijetu kriptovaluta, sada se suočava s nizom optužbi proisteklih iz katastrofalnog kolapsa Terra ekosistema. Na vrhuncu, Terra platforma je raspolagala sa UST, stabilnom valutom vezanom za američki dolar, i njenom sestrinskom kriptovalutom LUNA. Međutim, 2022. godine UST je izgubio vezu sa dolarom, što je pokrenulo domino efekat koji je izbrisao vrijednost od 40 milijardi dolara i uzdrmao globalna tržišta kriptovaluta.
Američki tužioci tvrde da je Do Kvon svjesno obmanjivao investitore o stabilnosti UST-a. Dokazi uključuju tvrdnje da je sarađivao sa Jump Crypto kako bi održao iluziju da je UST vezan za dolar prije nego što je došlo do kolapsa. Ove radnje, prema tužiocima, predstavljaju prevaru s vrijednosnim papirima, prevaru s robom, elektronsku prevaru i zavjeru za pranje novca.
<h2>Hronologija događaja</h2>
Do Kvonovi pravni problemi počeli su u martu 2023. godine kada su ga crnogorske vlasti uhapsile zbog korišćenja falsifikovanog pasoša. Ovo je dovelo do bitke za izručenje između Južne Koreje i Sjedinjenih Država. Crna Gora je na kraju odobrila zahtjev SAD-a krajem 2024. godine, prebacivši Do Kvona u Njujork 31. decembra 2024.
Prvo pojavljivanje Do Kvona pred federalnim sudom u Njujorku početkom 2025. označilo je početak onoga što će vjerovatno biti dug pravni proces. Tokom početnog saslušanja, Do Kvon se izjasnio da nije kriv po optužnici od devet tačaka, uključujući prevaru s vrijednosnim papirima, elektronsku prevaru, prevaru s robom i zavjeru.
Dana 8. januara 2025. godine, sudija Engelmajer održao je drugo saslušanje. Tužioci, predvođeni Džaredom Lenouom, predstavili su složenost slučaja, navodeći obim od šest terabajta dokaza prikupljenih iz mobilnih telefona i naloga na društvenim mrežama. Izazovi uključuju dešifrovanje podataka, prevođenje dokumenata s korejskog jezika i prevazilaženje logističkih prepreka.
Sudija Engelmajer je odobrio zahtjev odbrane za produženje roka za pripremu, zakazujući datum suđenja za 26. januar 2026. Sudija je priznao neobičnost odobravanja tako dugog odlaganja, ali je to smatrao neophodnim zbog složenosti slučaja i Do Kvonovih paralelnih pravnih izazova u inostranstvu.
<h2>Ključni pravni aspekti</h2>
Tokom faze otkrivanja dokaza, otkriven je značajan obim materijala. Tužioci i advokati odbrane moraju pregledati šifrovane fajlove, poruke i dokumenta koji obuhvataju godine aktivnosti. Kvonov glavni advokat, Majkl Ferara, istakao je potrebu za detaljnom pripremom, navodeći ogroman obim podataka kao ključni razlog za zahtjev za produženje roka.
Sudija Engelmajer je naglasio značaj zakona o vrijednosnim papirima u ovom suđenju. Ovo je posebno relevantno s obzirom na kaznu od 4,5 milijarde dolara koja je 2023. godine izrečena Terraform Labsu i Do Kvonu u građanskoj parnici koju je pokrenula Američka komisija za hartije od vrijednosti (SEC). Od ovog iznosa, Do Kvon lično duguje 200 miliona dolara.
<h2>Optužbe i moguće kazne</h2>
Do Kvon se suočava s devet tačaka optužnice, a svaka nosi ozbiljne kazne. Ako bude osuđen po svim tačkama, mogao bi biti osuđen na maksimalno 130 godina zatvora. Optužbe uključuju:
<ul><li>Elektronsku prevaru - tvrdnje o obmanjivanju prilikom prikupljanja investicija.</li><li>Prevaru s hartijama od vrijednosti - navodi o lažnom predstavljanju stabilnosti Terra ekosistema;</li><li>Prevaru s robom - kršenja povezana s trgovanjem UST i LUNA.</li><li>Pranje novca - optužbe o preusmjeravanju nezakonitih sredstava.</li></ul>
<h3></h3>
<h2>Šire implikacije</h2>
Suđenje Do Kvonu nije samo pitanje jednog pojedinca ili kompanije. Ono predstavlja prekretnicu za industriju kriptovaluta, regulatore i investitore. S obzirom na to da se tržišta kriptovaluta još uvijek oporavljaju od kolapsa Terre, ishod ovog suđenja mogao bi postaviti presedane za regulaciju i pravne procese vezane za digitalne valute u budućnosti.
Suđenje takođe ističe izazove u procesuiranju slučajeva povezanih s novim tehnologijama. Od prevođenja dokaza do tumačenja zakona o vrijednosnim papirima u kontekstu inovacija na blokčejnu, proces će vjerovatno oblikovati pravni pejzaž u godinama koje dolaze.
<h2>Očekivanja</h2>
Naredna statusna konferencija zakazana je za 6. mart 2025. godine, što će sudu omogućiti da riješi preliminarna pitanja. Kako se približava datum suđenja, obje strane će nastaviti sa pripremama, prevazilazeći složenosti slučaja koji obuhvata jurisdikcije, jezike i tehnološke paradigme.
Suđenje Do Kvonu biće spektakl za pravne stručnjake, entuzijaste kriptovaluta i globalne investitore. Bez obzira na presudu, ostaviće neizbrisiv trag na evoluciji kriptovaluta i širem finansijskom ekosistemu.

Suđenje Do Kvonu 26. januara, očekuje se da će postupak trajati do osam nedjelja

Deset osoba povrijeđeno je u masovnoj pucnjavi u njujorškoj četvrti Kvins kasno na Novu godinu, saopštila je njujorška policija na brifingu za novinare.
Među povrijeđenim u incidentu ispred kluba bilo je šest žena i četiri muškarca i očekuje se da će se svi oporaviti, rekla je policija.
Incident se dogodio kada su 3-4 muškarca otvorila vatru na gomilu ispred kluba, saopštila je policija i isključila mogućnost terorističkog napada.

Njujork: Desetoro povrijeđenih u pucnjavi

Dijaspora sa svojim resursima je neprocjenjivo bogatstvo Crne Gore - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović koji boravi u Sjedinjenim Američkim Državama.
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), prvog dana posjete prisustvovao tradicionalnom novogodišnjem prijemu u organizaciji Generalnog konzulata Crne Gore u Njujorku.
- Prijem je okupio predstavnike diplomatskog kora, poslovne zajednice, političkog života SAD-a, kao i preko 200 predstavnika dijaspore Crne Gore u SAD-u - naveli su u MVP.
Ibrahimović je u obraćanju naglasio da su punopravno članstvo Crne Gore u NATO i jasna perspektiva članstva u EU garant stabilnosti i daljeg prosperiteta, izrazivši duboku zahvalnost članovima dijaspore-iseljenika na doprinosu koji pružaju razvoju Crne Gore, ali i očuvanju bliskih veza sa svojom domovinom.
- Dijaspora predstavlja posebnu vrijednost i sponu u odnosima Crne Gore i SAD-a - ocijenio je Ibrahimović.
Istakao je i da dijaspora ima i važnu ulogu u promovisanju interesa Crne Gore na globalnom nivou, te njenih razvojnih potencijala, kulture i tradicije.
On je poručio da dijaspora Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama nije samo most između naših naroda, već i snažan faktor u jačanju međudržavnih veza, posebno u oblastima ekonomije, kulture i obrazovanja.&nbsp;
- Vaša angažovanost u promociji i zaštiti interesa Crne Gore, kao i posvećenost domovini, iako se nalazite daleko od nje, velika je inspiracija, ali i obaveza za sve nas. Zato ćemo nastaviti da zajednički radimo na afirmaciji svih potencijala naše dijaspore, ovdje u SAD-u. kao i širom svijeta, jer je to neprocjenjivo bogatstvo Crne Gore i naša najsnažnija privredna grana - kazao je Ibrahimović.
Prijem je, navode u MVP, bio prilika za razmjenu ideja i planova s ciljem daljeg jačanja bliskih veza dijasporeiseljenika sa domovinom, te afirmacije potencijala i interesa Crne Gore u SAD-u, čemu važan doprinos, uz diplomatsko-konzularna predstavništva, daju i udruženja dijaspore-iseljenika.
Podsjećamo, nakon odluke crnogorske dijaspore iz Sjedinjenih Američkih Država da odbiju bilo kakvu saradnju sa Bošnjačkom strankom i njenim predstavnicima i dijaspora iz Njemačke, na elektronskoj sjednici, donijela je odluku da ne sarađuje sa tom partijom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.125%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fiseljenici-iz-njemacke-nece-vise-saradivati-sa-bosnjackom-strankom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ibrahimović u Njujorku: Dijaspora sa svojim resursima neprocjenjivo bogatstvo Crne Gore

Udruženja dijaspore 13. jul i 21. maj bojkotuju prijem u organizaciji Generalnog konzulata Crne Gore u Njujorku zbog dolaska potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića s ministrima i poslanicama Bošnjačke stranke na ovaj događaj, ističući da su se odlučili na ovaj korak kao izraz neslaganja s njihovom politikom.
Podsjećamo, Antena M je ranije objavila da nijedno udruženje koje okuplja iseljenike u Njujorku neće prisustvovati ovom prijemu zbog dolaska Ibrahimovića.
U saopštenju iz udruženja dijaspore navode da izražavaju protest i bojkotuju prijem i zbog učešća Ibrahimovića i ministara iz Bošnjačke stranke u Vladi i "podršci koju daju anticivilizacijskim strukturama u Crnoj Gori predvođenih četničkim vojvodom Andrijom Mandićem".
- Svima njima želimo uspješan prijem i preporučujemo i da kao izraz solidarnosti s političkim partnerima prijem provedu uz stihove male čete iz Pljevalja “Sprem'te se sprem'te se…” - naveli su iz udruženja dijaspore u Njujorku.

Udruženja dijaspore u Njujorku: Ibrahimović i ministri BS, kao izraz solidarnosti s političkim partnerima, prijem da provedu uz stihove “Sprem'te se sprem'te se..."

Niti jedno udruženje koje okuplja iseljenike u Njujorku neće prisustvovati prijemu u Konzulatu Crne Gore, koji će se večeras održati u Njujorku, iskazujući na taj način jasan protest zbog dolaska ministra vanjskih poslova i predsjednika Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića na taj skup, saznaje Antena M iz udruženja.
Kako im je rečeno, iako je svako udruženje planiralo dolazak na koktel, odmah nakon što su saznali da će Ibrahimović biti prisutan, promijenili su odluku i odlučili se za bojkot skupa.
Tako su Fondacija Gusinje, Udruženje Euro Gusinje, Bošnjački savez Crne Gore, Društvo crnogorskih iseljenika “13. jul” i Udruženje iseljenika iz Crne Gore “21. maj”, koja okupljaju kompletnu dijasporu u Njujorku, odlučili da bojkotuju tradicionalni koktel koji se svake godine organizuje u čast crnogorske dijaspore.
Iz udruženja saznajeju da je razlog za ovaj bojkot oštro nezadovoljstvo dijaspore iz Njujorka zbog koalicije Bošnjačke stranke sa Andrijom Mandićem i nekadašnjim Demokratskim frontom, koji, kako su im rekli njihovi izvori, negiraju postojanje bošnjačkog naroda, ne priznaju Rezoluciju o Srebrenici, slave osuđene ratne zločince Ratka Mladića i Radovana Karadžića, te ugrožavaju interese bošnjačkog naroda i države Crne Gore.
- Dijaspora u Njujorku ovom odlukom želi da pošalje jasnu poruku da ne podržava politiku koja podržava snage koje rade protiv bošnjačkog naroda i ugrožavaju stabilnost Crne Gore - naveo je izvor Antene M koji je najavio da će se uskoro i zvanično oglasiti povodom bojkota ovog skupa.

Sva udruženja iseljenika iz Njujorka bojkotuju prijem u Konzulatu Crne Gore zbog dolaska Ervina Ibrahimovića

Potomci žrtava genocida u Šahovićima i Pavinom Polju, borci za ljudska prava i brojni prijatelji, nastanjeni u Sjedinjenim Američkim Državama, uputili su zahtjev predstavnicima vlasti u Crnoj Gori da se usvoji rezolucija o osudi genocida nad Bošnjacima u Šahovićima i Pavinom Polju, koju je na zahtjev potomaka žrtava genocida u parlamentarnu proceduru uputila grupa poslanika Bošnjačke stranke.
U saopštenju iz Bošnjačko-američke nacionalne asocijacije (BANA) navode da su u povodu stogodišnjice gnusnih zločina nad bošnjačkim civilima izvršenim u mirnodopskim uslovima u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 9. i 10. novembra 1924. godine u Šahovićima i Pavinom Polju organizovali komemoracije u američkim gradovima Harisburgu i Njujorku 9. i 10. novembra.
Sa ovih skupova nakon, kako su rekli, "stoljeća šutnje i raznih nečinjenja vlasti u kontinuitetu" dižu glas i podsjećaju na civilizacijske obaveze, prije svih predstavnika institucija vlasti Crne Gore, te su uputili podršku rezoluciji o genocidu nad Bošnjacima Šahovića na adrese predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, premijera Milojka Spajića, predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i potpredsjednika Vlade Ervina Ibrahimovića.
Njihovo obraćanje prenosimo u cjelosti:
"Poštovani državnici, najviši predstavnici vlasti u Crnoj Gori,
- Daleko od zavičaja naših predaka nad kojima su bez krivice izvršeni brutalni zločini ubijanja, zlostavljanja, progona, istrebljenja, što je čin potpunog brisanja tragova postojanja;
- Trajno opredijeljeni ka pomirenju koje se mora temeljiti na istini, pravdi i izvinjenju,
- Uvjereni da su pretpostavke zdravijih odnosa država, društava i pojedinaca preuzimanje odgovornosti za prošle događaje;
- Očekujući vaše odgovorno i konkretno postupanje za događaje u Šahovićima i Pavinom Polju, 9. i 10. novembra 1924. godine, nakon punog stoljeća od gnusnih zločina sa svim elementima genocida, tražimo:
1. Usvajanje Rezolucije o osudi genocida nad Bošnjacima u Šahovićima i Pavinom Polju, 9. i 10. novembra 1924. godine, koju je na zahtjev potomaka žrtava genocida u parlamentarnu proceduru uputila grupa poslanika Bošnjačke stranke Crne Gore. S tim u vezi očekujemo da ćete Vi predsjedniče, predsjednik Parlamenta, predsjednik i potpredsjednik Vlade Crne Gore, iskoristiti vaš uticaj i apelovati na sve poslanike da usvoje tekst rezolucije čime će biti prekinuta stoljetna šutnja i stvorene pretpostavke za uspostavljanje trajnog mira i poboljšanje naših ukupnih odnosa.
„Koliko godi bilo gorko, iskreno pomirenje je bolje od najbolje prikrivene zavađenosti“;
2. Podignuti spomen obilježja u Šahovićima i Pavinom Polju, ubijenim Bošnjacima i onim pravoslavnim za koje se dokaže da su rizikujući živote pomagali svoje komšije;
3. Da se činjenice o ovim i svim drugim zločinima uvrste u obrazovne programe i nastavni proces kao trajno podsjećanje na nedopustive pojave u civiliziranim društvima.
4. U znaku sjećanja na 1924.godinu, da se 9. novembar na nivou države Crne Gore proglasi i obilježava Danom sjećanja na nevine Bošnjake - žrtve genocida u Šahovićima i Pavinom Polju, kao trajna opomena da se nikada nad bilo kojim narodom, neovisno na vjersku, rasnu i nacionalnu pripadnost ne počini ili ponovi genocid.
Pozivamo Vas da kao savremenici odgovorno ispišemo stranice naše historije ispunjenjem najvažnijih ciljeva a to su sprječavanje ponavljanja zla i uspostavljanje trajnog mira. Uprkos boli koju osjećamo i traumama koje nosimo naše je trajno opredjeljenje za ove civilizacijske vrijednosti.
O našim zahtjevima informirat ćemo reisa Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat-ef. Fejzića i reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr.
Husein-ef. Kavazovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Denisa Bećirovića i sve političke aktere u Bosni i Hercegovini gdje živi znatan broj potomka žrtava genocida u Šahovićima i Pavinom Polju.
S poštovanjem, Potomci žrtava genocida i organizatori komemoracije u američkim gradovima Harrisburgu i New Yorku Za dodatne informacije obratite se na emaile: bana-usa@outlook.com sahovic-aziz@comcast.net ORGANIZATORI KOMEMORACIJE:
- Brother &amp; Sisters, - vlasnici Aziz i Vedad Šahović
- Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija
- The B&amp;H islamic center of Pennsylvania - Mechanicsburg
- Bosniaks Islamic Cultural Center of Carlisle, PA
- Bošnjaci.Net
- Islamska zajednica i Kulturni centar Plav-Gusinje u New Yorku&nbsp;
- Bošnjački islamski kulturni centar – Richmond Hill, NY&nbsp;
- Bosansko-hercegovački islamski centar, NY&nbsp;
- Bošnjački islamski kulturni centar-Astoria, NY&nbsp;
- Islamski kulturni centar Monticello, NY&nbsp;
- Centar bošnjačko-američke zajednice - Elmwood Park, NJ&nbsp;
- Asocijacija Bošnjaka Albany"

Podrška iz Amerike rezoluciji o genocidu nad Bošnjacima Šahovića

Novinarka Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Tanja Šuković uputila je novo pismo predsjedniku Savjeta te medijske kuće Veselinu Drljeviću ukazujući da je stanje u toj kući isto - iako on i generalni direktor Boris Raonić nijesu u Crnoj Gori nego u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Ovdje je sve kao što ste i ostavili. Ne brinite. Agenda se sprovodi. Baš juče, u Jutarnjem, izvijestili smo da su “Rajovići iz Metohije, manastiru Stanjevići i visokopreosveštenom Joanikiju, uručili mozaik koji predstavlja lik blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija”. Sve smo upratili i u vezi sa Gojkom Đogom. Znači - Crkva pokrivena, sto posto! Na Andriju i Milojka, standardno, ne damo trunka da padne. Kao da ste Bobi i Vi ovdje. Suma summarum - Joanikije, Andrija i Milojko /po hijerarhiji poređani/ - sve veri gud! - navela je Šuković.
Ona je u pismu navela i da usavršavanje Raonića u SAD košta 20 hiljada eura.
- Ne opterećujte se što Bobijevo usavršavanje košta 20 hiljada eura. Bitno je da oće da uči. Vala, kad mu Andrija i Milojko povjeravaju 20 miliona godišnje, mimo zakona, može i tih dva’es hiljada. Neka idu sva jaja u pitu - napisala je Šuković.
Pismo prenosimo u cjelosti:
Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Prvo da Vas pitam - Kao ste mi, kako ste putovali? Ima li džet lega?
Kakva je, u globalu, zdravstvena udobnost? Kako nam je Bobi?
Aha, da... Tek skoro sam saznala kako tepate jedan drugom - Vi Borisa oslovljavate sa Bobi, a on Vas sa Mačak. Baš lijepo, nekako potpuno primjereno i Vašem uzrastu, kao i funkcijama koje obnašate.
E, pa evo... U nastavku pisma oslovljavaću i ja Raonića sa Bobi, a Vas, ne zamjerite, ipak ne mogu da zovem Mačak. Djelovalo bi mi malo izopačeno. Nemam ja tu Vašu i Bobijevu širinu.
Ovdje je sve kao što ste i ostavili. Ne brinite. Agenda se sprovodi. Baš juče, u Jutarnjem, izvijestili smo da su “Rajovići iz Metohije, manastiru Stanjevići i visokopreosveštenom Joanikiju, uručili mozaik koji predstavlja lik blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija”. Sve smo upratili i u vezi sa Gojkom Đogom. Znači - Crkva pokrivena, sto posto! Na Andriju i Milojka, standardno, ne damo trunka da padne. Kao da ste Bobi i Vi ovdje.
Suma summarum - Joanikije, Andrija i Milojko /po hijerarhiji poređani/ - sve veri gud!
Za Vas imam nekoliko pitanja. Pošto je Bobi otišao na usavršavanje, recite mi:
- Uči li Bobi, radi li redovno domaće zadatke? (Samo kad se sjetim koliko nas je jada ubilo od njegovog studiranja. Nego neka, diplomirao je ali ne bi valjalo da opet zapušti gradivo.)
- Je li stekao nove drugare? Dira li ga ko?
- Ima li para? Treba li šta da šaljemo?
- Ne opterećujte se što Bobijevo usavršavanje košta 20 hiljada eura. Bitno je da oće da uči. Vala, kad mu Andrija i Milojko povjeravaju 20 miliona godišnje, mimo zakona, može i tih dva’es hiljada. Neka idu sva jaja u pitu.
-Dobro je da ste Vi tamo. Doduše, privatno, ali svejedno. Obećali ste Andriji i Milojku da ćete paziti na Bobija. Ma, kad ste sve ovo uradili za njega - mimo zakona je direktor, plata tri i po hiljade, raspolaže milionima, potpisuje milionske ugovore, daje otkaze, zapošljava, mijenja ljudima radna mjesta - neka Vas je poveo! Ada, na leđa treba da Vas nosi, sve do Njujorka i nazad.
Nego, da Vas pitam još nešto. Jeste li uspjeli da stignete na slavu kod generalnog konzula Republike Srbije u Americi, gospodina Vladimira Božovića? Tamo su bili svi - i preosvećeni Irinej, i otac Živojin i JOVANA… Jeremić, naravno.
Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje.
Blagodarim, 
Tanja Šuković, novinarka RTCG

Šuković Drljeviću: Crkva pokrivena sto posto, na Andriju i Milojka ne damo trunka da padne - kao da ste Vi i Bobi tu

Bivši guverner Njujorka Dejvid Paterson i njegov posinak pušteni su iz bolnice nakon što ih je više osoba fizički napalo, a policija je saopštila da traga za petoricom osumnjičenih za napad.
Incident se dogodio na Menhetnu, a najprije je došlo do verbalnog sukoba između 70-godišnjeg bivšeg guvernera i njegovog posinka i osumnjičenih, naveli su zvaničnici, prenosi ABC News.&nbsp;
Kako je izjavio portparol policije, Patersonov 20-godišnji posinak je imao ranije sukob sa osumnjičenima, prenosi Tanjug.
Napadači su nanijeli žrtvama udarce po licu i tijelu, a Paterson i njegov posinak uspjeli su da uzvrate nakon čega su napadači pobjegli.
Potom su povrijeđeni prebačeni u bolnicu u stabilnom stanju, naveli su iz policije.
Paterson i njegov posinak su pušteni iz bolnice, a policija traga za napadačima.
Demokrata Paterson je obavljao funkciju guvernera Njujorka od 2008. do 2010. godine, a bio je prvi Afroamerikanac na toj funkciji.

Više osoba napalo bivšeg guvernera Njujorka

Američko pravosuđe podiglo je optužnicu protiv gradonačelnika Njujorka Erika Adamsa zbog prevare i korupcije.
Kako prenosi BBC, optužnica na 57 stranica okrivljuje Adamsa u pet tačaka, uključujući primanje mita, zavjeru da se izvrši prevara, podmićivanje i traženje ilegalnih stranih donacija za svoju kampanju.
Optužnica je objavljena nakon što je američki Federalni istražni biro (FBI) 26. septembra izvršio raciju Adamsove rezidencije u Njujorku.
Gradonačelnik i drugi najviši gradski zvaničnici bili su pod pojačanim nadzorom u sklopu višestrukih federalnih istraga o korupciji.
U optužnici se navodi da je Adams primao više od 25.000 dolara godišnje od inostranih državljana, da je besplatno letio biznis klasom u Francusku i Tursku i boravio na luksuznim lokacijama u inostranstvu.
Erik Adams je bivši policajac koji je prilikom dolaska na funkciju prije skoro tri godine obećao da će obuzdati kriminal u Njujorku.
Američki tužioci saopštili su da su turski zvaničnici tražili od Adamsa da im se oduži tako što će obezbijediti da nova zgrada konzulata Turske u Njujorku bude spremna za posjetu turskog predsjednika iako u njoj nije izvršena protivpožarna inspekcija. Naveli su da je zvaničniku vatrogasne službe rečeno je da će izgubiti posao ako ne odobri zgradu konzulata.
- Adams je intervenisao i zgrada je otvorena - navodi se u optužnici.
Tužioci navode da je Adams 2021. i 2022. od turskih zvaničnika primio mito kroz besplatne i veoma snižene pogodnosti putovanja. U optužnici se navodi da je uslijed toga Adams bio pod uticajem u vezi sa lokalnim propisima u vezi sa Turskom kućom, zgradom od 36 spratova koja trenutno služi kao sedište raznih turskih diplomatskih misija, uključujući konzulat.
Vatrogasni zvaničnici ranije su izrazili zabrinutost zbog nedostataka u sistemima zgrade.

Optužnica protiv gradonačelnika Njujorka: Od inostranih državljana primao 25.000 dolara godišnje, letio besplatno biznis klasom...

Požar, potpomognut jakim vjetrom na području MZ Njeguši, širi se i ukoliko nastavi da gori ovim intezitetom postoji mogućnost da pređe put.
To je za Radio Cetinje izjavio komandir Službe zaštite i spašavanja Cetinje Miloš Ćećanović.
Požar je, prema njegovim riječima, došao do objekta Vidikovac.
- Vatrogasne ekipe sa dvije strane puta pokušavaju da zaustave vatru kako bi spriječili njeno širenje preko puta. Kotorski vatrogasci djeluju s donje strane, dok naše ekipe djeluju s gornjeg puta u trudeći se da obuzdaju požar. Po svemu sudeći noć ćemo provesti na terenu - kazao je &nbsp;Ćećanović dodajući da je gašenje otežano zbog nepristupačnog terena i pojačanog vjetra.
Pri gašenju požara im pomažu i iz Služba zaštite NP Lovćen.
Saobraćaj na putu za Kotor preko Njeguša je obustavljen do daljnjeg, ta dionica je zatvorena za saobraćaj već oko dva sata.
Vjetar širi dim prema okolnim područjima, pa se osjećao i na gradskom području Cetinja, kako danas, tako i prethodnih dana.

Požar na Lovćenu se širi: Put Njeguši – Kotor zatvoren za saobraćaj

Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost završena je nakon višesatnog zasjedanja, a zaključci koje su članovi tog tijela donijeli biće objavljeni sjutra, nezvanično je rečeno Vijestima iz Vlade.
Iz Vlade je u najavi za sjednicu saopšteno da će Vijeće "imati poseban fokus na analizi bezbjednosne situacije u zemlji i efikasnosti institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući koordinaciju bezbjednosnog sektora".
Kazali su da je, zbog značaja i aktuelnosti teme, poziv za učešće na sjednici upućen i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i načelniku Specijalnog policijskog odjeljenja Predragu Šukoviću.
Povod za sazivanje sjednice Vijeća bila su dva ubistva koja su se prošče sedmice desila u Podgorici.
U Staroj Varoši 16. jula ubijen je Igor Nedović, a policija traga za osumnjičenim za tu likvidaciju Arjanom Rečkovićem.
Ivan Milačić ubijen je 19. jula desetak minuta prije ponoći u Ulici Svetozara Markovića. U pucnjavi su povrijeđene i dvije osobe, od kojijh je jedna bila slučajna prolaznica. Zbog sumnje da je ubio Milačića policija je u Sutomoru uhapsila Podgoričanina Nikolu Petrovića (23).
Predsjednik države Jakov Milatović predložio je održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, ali je premijer Milojko Spajić kazao da se neće se odazvati. Sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost može se održati samo uz prisustvo predsjednika države, Skupštine i Vlade.

Završena sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, zaključke će objaviti sjutra

Jedna od najvažnijih utakmica u novijoj istoriji FK Budućnost - duel sa Milsamijem u 2. kolu kvalifikacija za Ligu konferencija - završena je bez pobjednika.
Njih čeka revanš za osam dana - dakle idućeg četvrtka u Moldaviji.
Bolji iz ovog meča trebalo bi da se sastane u 3. kolu kvalifikacija sa prvakom San Marina Virtusom.

Bez pobjednika: Budućnost i Milsami čeka revanš idućeg četvrtka

U Grčkoj je trenutno u toku više od 1.200 vodoprivrednih projekata, od kojih se 1.090 odnosi na vodosnabdijevanje, a 237 na navodnjavanje, prenijela je atinska televizija SKAI.
Koliki je to obim, pokazuje činjenica da Vlada navodi kako je od 2019. godine do danas završeno 278 projekata, te da zbog klimatskih promjena ne postoji nikakva dilema u pogledu potrebe za daljim ulaganjima i koordinisanijim naporima da se riješi ovaj veliki društveni i nacionalni problem Grčke.
Premijer Kirijakos Micotakis je nakon današnjeg sastanka Vlade predstavio "pet pravaca za rješavanje problema nestašice vode" i naglasio da nema govora o privatizaciji vodoprivrede, jer "voda jeste i ostaće javno dobro i samo tako treba da se tretira".
Ukazao je i na to da je Grčka na 19. mjestu u svijetu po riziku od nestašice vode.
Na sastanku je ocijenjeno da je rješavanje problema nestašice vode putem nacionalnog plana hitna potreba, uz reforme koje će najprije odgovoriti na urgentne izazove, a potom i na srednjoročne i dugoročne, kako bi zemlja bila pripremljena za velike izazove u narednih 30 godina.
Na sjednici su predstavljeni i detaljni naučni podaci koji jasno ukazuju na razmjere problema usljed klimatske krize u svim mediteranskim državama, uzimajući u obzir da se Evropa najbrže zagrijava na planeti.
Nivo rezervi vode u grčkim jezerima, iz kojih se snabdijevaju naselja, na istorijski je niskom nivou, dok su rezerve na poluostrvu Atika, gdje se nalazi Atina, manje za više od 50 odsto u poređenju sa 2022. godinom.
Zbog toga je neophodno sistemsko i cjelovito rješavanje problema, umjesto dosadašnje fragmentacije nadležnosti među različitim institucijama. Vlada će nastaviti sa radikalnim promjenama u modelu upravljanja vodama, gradeći funkcionalniji sistem sa većom efikasnošću i povećanim investicijama.
Planira se upotreba novih tehnologija i komplementarnih metoda za proizvodnju vode, poput desalinizacije. 
&nbsp;

Grčka pojačava borbu protiv suše, u toku više od 1.200 vodoprivrednih projekata

Policija je danas u Sutomoru uhapsila Podgoričanina Nikolu Petrovića (25) zbog sumnje da je on maskirani ubica koji je u subotu veče, 19. jula, na terasi ugostiteljskog objekta u kvartu Preko Morače, u Ulici Svetozara Markovića, ubio Podgoričanina Ivana Milačića (32). Kako sumnjaju istražitelji, Petrović je u subotu veče, desetak minuta prije ponoći, ušao u baštu kafića i zaputio se ka stolu za kojim je sjedio Milačić sa prijateljima, ispalio više hitaca i pobjegao. Prema informacijama Portala ETV, Petrović je identifikovan u neđelju i ubrzo je i lociran, a uhapšen je danas, nakon što su obezbijeđini validni dokazi koji ga povezuju sa zločinom. On se dovodi u vezu sa takozvanim „zagoričkim“ kriminalnim klanom, koji je, prema operativnim podacima, „naklonjen kavačkom klanu“. Uprava policije potvrdila je hapšenje Petrovića, ističući u saopštenju da su „preduzimajući izviđajne mjere i radnje uz intenzivnu saradnju i koordinaciju sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, obezbijeđeni materijalni dokazi koji nedvosmisleno i osnovano upućuju na sumnju da je N. P. izvršio krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno nošenje i držanje oružja i eksplozivnih materija“. Milačić je u operativnim evidencijama slovio za člana škaljarskog klana, ali inspektori još nijesu sigurni da je on bio meta napada, već postoji mogućnost da je to bio V. J. koji je sjedio za stolom sa Milačićem. U pucnjavi je ranjen Strahinja Raonić, koji je bio u društvu Milačića i još nekoliko osoba, ali, srećom, nije u smrtnoj opasnosti. Povrijeđena je i jedna žena koja je šetala ulicom sa suprugom, a nju je okrznuo rikošet. Iz Uprave policije te večeri, iako su se oglašavali čak dva puta, pokušali su da sakriju informaciju da je povrijeđena i slučajna prolaznica, vjerovatno u namjeri da umanje ozbiljnost situacije, odnosno činjenicu da su u mafijaškom obračunu mogli stradati i nevini ljudi. Kako smo pisali, Milačić je bio osumnjičen da je član kriminalne grupe koja je ubila Sašu Klikovca u julu 2020. godine. Za taj zločin, u februaru ove godine, prvostepeno su osuđeni Miloš Marković i Marko Šuković na 19 godina i 10 mjeseci, odnosno 12 godina zatvora. U tom postupku Milačić je osuđen na tri godine zatvora zbog produženog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok je, kao i Predrag Vukadinović, oslobođen optužbi za ubistvo. Na vanrednoj konferenciji za novinare koja je organizovana sjutradan po ubsitvu Milačića, u neđelju. 20. jula, v. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, obrušio se na sud zbog haotične bezbjednosne situacije u zemlji. Bio je decidiran da policija ne može preuzeti odgovornost za narušenu bezbjednosnu situaciju, prije svega zbog, kako je kazao, loše kaznene politike. Smeta mu što je Milačić oslobođen optužbe da je bio član kriminalne organizacije koja je organizovala ubistvo Klikovca, već je samo osuđen za nedozvoljeno držanje oružja, a nezadovoljan je i visinom izrečene kazne?! - Mi smo prvi na braniku pravde i žao mi je što druge institucije nijesu efikasne kao Uprava policije – saopštio je u neđelju Šćepanović. Kazao je i da je sreća što nije bilo slučajnih žrtava, te saopštio da je naredio pojačano angažovanje policijskih jedinica. Obavijestio je crnogorsku javnost i da su svi članovi organizovanih kriminalnih grupa upozoreni da smanje obim kretanja jer su potencijalna meta. - Jedan od osnovnih načela policije je da ukažu da povedu računa o svojoj bezbjednosti, jer ne možemo čuvati 3.000 ljudi - rekao je on, što znači da je to broj članova kriminalnih grupa koji se nalazi u operativnim bazama policije. Ubistvu Milačića prethodio je još jedan brutalan zločin u Podgorici – 16. jula ispred svoje kuće u Staroj Varoši ubijen je Igor Nedović, koji je dva mjeseca ranije preživio oružani napad u Siti Kvartu. Na Nedovića je u Siti Kvartu, kako je policija utvrdila, pucao Arjan Rečković i za njim su uzalud tragali dva mjeseca. A dok je policija tragala za njim, on je tragao za Nedovićem i uspio da ga ubije na kućnom pragu i opet pobjegne. I on se povezuje sa kavačkim mafijaškim klanom, a navodno je prebjegao iz škaljarskog. - Ulažemo ogromne napore na lociranju ovog lica. Preko 15 objekata je pregledano - kazao je u neđelju Šćepanović, ističući da su raspisane potjernice i za njim i za saizvršiocem. Šćepanović se pravdao i da Rečković ima jaku logistiku, zbog čega uspješno izmiče policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654" data-rendition-name="original" width="1148" height="1600" loading="lazy" alt="nikola petrović"> <figcaption>Nikola Petrović</figcaption> </figure>

Uhapšen ubica Ivana Milačića – Podgoričanin Nikola Petrović

Direktor Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić juče se licemjerno narugao crnogorskoj javnosti izjavom da su „zviždači ključni partneri u borbi protiv korupcije“.&nbsp;
To je saopštio nakon što je sa direktorom Kliničkog centra Crne Gore dr mr sc. Aleksandrom Radovićem potpisao sporazum o saradnji, čiji je fokus, kako su rekli, pružanje psihološke pomoći osobama koje su zbog prijavljivanja nepravilnosti izložene pritiscima, posebno u slučajevima kada pokreću sudske postupke radi zaštite svojih prava.
- Ovim sporazumom činimo važan iskorak ka sistemskoj i institucionalnoj podršci onima koji prijavljuju korupciju – i šaljemo jasnu poruku da u toj borbi nijesu sami - poručio je Drakić.
I licemjerno i sramno. Ni obraza, ni stida. Čovjek koji je bio dio „zavjere“ protiv zviždača iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema beskrupulozno izlazi u javnost s porukom ohrabrenja potencijalnim „uzbunjivačima“ da prijave korupciju, a da će ih on zaštititi.
Zaboravio je da doda da se to odnosi isključivo na zviždače koji se ne nađu na udaru njegovog prijatelja, njegovog pravnog zastupnika, potpredsjednika Savjeta ASK-a, advokata Mladena Tomovića. Jer, ako Tomović zastupa kompaniju ili instituciju koju zviždač prijavi za moguću korupciju, onda ništa od ovih poruka ohrabrenja i podrške. U tom slučaju, zaboravio je da kaže Drakić, ASK će učiniti sve da „slomi“ zviždača.
A koliko može da bude beskrupulozan za interese prijatelja Tomovića pokazao je Drakić ubrzo pošto je sa pozicije predsjednika sindikalne organizacije ASK-a zaposjeo funkciju direktora ove institucije, kada je, preko službe za informisanje saopštio Portalu ETV u oktobru prošle godine, da će predmet koji se odnosi na zviždača iz CGES-a biti podvrgnut detaljnoj reviziji.
Tri mjeseca kasnije, u januaru ove godine, Upravni sud donio je presudu kojom je ukinuo zaštitu „uzbunjivaču“ iz CGES-a. Što je bio prvi takav slučaj od kada je u Crnoj Gori uspostavljen institut zviždača.
A bez zaštite je ostao, jer Drakić, odnosno ASK, kako smatra uzbunjivač, nije sudu dostavio svu potrebnu dokumentaciju koja se odnosila na predmet.
Tako se Drakić oslobodio predmeta „uzbunjivača“ iz CGES-a, a njegov prijatelj i advokat Tomović „opravdao“ makar jedan honorar koji dobija od ove kompanije za advokastke usluge koje im pruža u svim predmetima u slučaju zviždača.
Ukidanje zaštite za službenika CGES-a znači otvoren put za njegov „linč“ i završni obračun kompanije sa njim, koji bi mogao da rezultira i otkazom.&nbsp;
Presudom i okolnostima koje su joj prethodile bio je šokiran i nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos koji je tada Portalu ETV rekao da se takvom odlukom Upravnog suda „krše svi međunarodni pravni akti koji govore o zaštiti zviždača“ i da se nada „da će Vrhovni sud uvažiti žalbu i donijeti odluku po zakonu i po međunarodnim konvencijama koje je potpisala i Crna Gora“
- Odluka je skroz pogrešna i siguran sam da će to Vrhovni sud prepoznati, ali ostaje ozbiljan problem – član Savjeta ASK-a je čovjek koji je doveo do te situacije – konstatovao je Kos i bio kategoričan da Tomović „treba da ode iz Savjeta“.&nbsp;
Tomović ne samo da nije otišao iz ovog tijela, nego nastavlja da goni zviždača iz CGES-a kojem je taj status ASK dodijelila u maju 2023. godine, a nakon što je krajem 2022. protiv njega pokrenut disciplinski postupak, koji je, kao i kazna koja mu je izrečena, prema ocjeni ove institucije, bio u direktnoj vezi sa prijavom korupcije.
Prije nekoliko sedmica zviždač je pravosnažno dobio spor protiv CGES-a upravo zbog ovog disciplinskog postupka. Viši sud u Podgorici, koji je postupao po žalbi Tomovića, potvrdio je presudu podgoričkog osnovnog suda koji je nedvosmisleno ustanovio da je disciplinski postupak i kažnjavanje zviždača, 30. decembra 2022. godine, bilo nezakonito.
I onda direktor ASK-a Drakić, koji je po uvjerenju „uzbunjivača“ radio za interese CGES-a, odnosno pravnog zastupnika ove kompanije advokata Tomovića, juče licemjerno poziva zviždače da se ohrabre da prijavljuju korupciju, a da će im on biti štit i odbrana od progona poslodavca?! Sramno, pa sve i da nije pomogao Tomoviću da zviždaču iz CGES-a ukine zaštitu. Dovoljno je to da je javno prijetio tom hrabrom čovjeku, čim je sjeo u fotelju direktora, da će njegov predmet biti detaljno preispitan. U demokratskim, uređenim društvima Drakić bi bio smijenjen već poslije ove prijetnje, a svakako pozvan na odgovornost nakon što je u januaru zviždaču ukinuta zaštita.&nbsp;
Laž je, nažalost, manir nosilaca institucija, od kada su vlast u Crnoj Gori nakon izbora u avgustu 2020. godine preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elit, dok korupcija i nepotizam razjedaju svaku poru društva.&nbsp;
Svakodnevno svjedočimo licemjernim porukama funkcionera i zaklinjanju u evropski put, dok u institucijama kojima rukovode ruše svaki standard i uspostavljaju sistem zasnovan ne na zakonima i propisima, već podređen ličnim i partijskim interesima, ambicijama i željama. Svaka institucija u zemlji je postala nečiji feud, a ASK im služi za odbranu interesa.

Ni obraza, ni stida

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, komentarišući pismo Ujedinjenih nacija upućeno predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, u izjavi za Portal ETV ocijenio je da se radi o „upozorenju koje je bilo i očekivano“, te da vlast pokušava da uvede restrikcije koje su već jednom proglašene neustavnim.
– Dakle, stiglo je upozorenje koje je bilo i očekivano, da način na koji vlast želi promijeniti Zakon o javnim okupljanjima i uvesti određene zabrane nije u skladu sa onim što su međunarodne organizacije propisale – međunarodni pakti i, s druge strane, Evropska konvencija – kazao je Živković.
On ističe da se predloženim izmjenama uvode restriktivne zabrane na kolovozima, magistralnim i regionalnim putevima, te podsjeća da je slično zakonsko rješenje već proglašeno neustavnim.
– Kome je palo na pamet da stavlja u pravni promet rješenje koje je već bilo neustavno, možemo pretpostaviti da se radi o onim dijelovima parlamentarne većine koja želi prvo da zabrani javno okupljanje, a nakon toga da zabrani izgovorenu javnu riječ – poručio je lider DPS-a.
Podsjetio je da je riječ o rješenju koje je bilo na snazi od 2005. godine, a koje je Ustavni sud 2017. proglasio neustavnim.
–Ovo je &nbsp;rješenje koje je bilo na snazi, ako se ne varamo, 2005. godine, ono je proglašeno 2017. godine neustavnim, na prijedlog jedne od tadašnjih poslaničkih grupa, na osnovu čega je Ustavni sud donio odluku da je kompletan, ako se ne varam, član – čini mi se 9 – proglašen neustavnim. I između ostalog, ovo što je sada propisano kao restriktivna mjera je definitivno već proglašeno neustavnim, tako da se ovo mora uzeti u obzir. Neko ko je radio na izmjenama i dopunama zakonskog rješenja o tome je morao voditi računa – istakao je Živković.
Rekao je i da je, nakon današnjeg upozorenja Ujedinjenih nacija, poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon.
– Naše današnje prisustvo na ovom mjestu nije nikako pokušaj da politizujemo bilo koji skup, već je poruka vlastima da se represivnim putem i represivnim metodama ne može obračunavati sa svojim građanima. Ni na koji način. Imali smo prilike da vidimo da oni koji su upravo na talasu različitih protesta došli na pozicije vlasti, danas žele da ih uguše u Crnoj Gori. I znamo što je sljedeće: zabrana javno izgovorene riječi – upozorio je Živković.
On je dodao da su predstavnici DPS-a više puta u parlamentu trpjeli osporavanja prava da komentarišu, ali da ih to neće spriječiti da budu uz građane.
– Vi ste imali prilike da više puta u parlamentu slušate kako mi, upravo iz Demokratske partije socijalista, nemamo pravo ni moralno, ni bilo kako drugačije, da bilo šta komentarišemo. Komentarisaćemo i bićemo svaki put sa građanima, ne da na bilo koji način politički profitiramo od toga, već da pošaljemo poruku vlastima koja je bahata, koja je osiona i koja želi na ovaj način, represivnim metodama, da kažnjava vas, svoje građane – poručio je Živković.
Podsjetimo, predloženim izmjenama &nbsp;Zakona o javnim okupljanjima uvode se noviteti koji mogu imati ozbiljne posljedice za slobodu govora i javnog okupljanja., osnosno, predviđaju se kazne za ljude koji pozivaju na protest, skoro bilo gdje. Kad bi preslikali – svako ko na nekoj društvenoj mreži objavi, čak i mediji, pošto se pominju i pravna lica, bi se mogli naći pod udarom ovog zakona kad objave informaciju o nekom okupljanju.&nbsp;
– I ne samo to, nego i dodatno – da oni određuju lokaciju održavanja skupova ukoliko su određeni objekti 'ugroženi', jer oni smatraju da su ugroženi prisustvom onih koji budu protestovali – naveo je &nbsp;Živković.
Istakao je da su sve predložene mjere ne samo protivustavne, već i suprotne ključnim međunarodnim dokumentima.
– Restrikcije koje se na ovaj način uvode su prvo protivustavne, suprotstavljene onome što je Evropska konvencija, Međunarodni pakt... I stvari koje se na ovaj način žele uvesti u pravni promet – nijesu ništa drugo nego poruka da se želi uspostaviti autokratija, a nakon toga ide diktatura – kazao je Živković.
Na pitanje ima li nade da će obraćanje Ujedinjenih nacija uticati na vlast, Živković je kazao da takvu poruku šalju i &nbsp;danas sa Kruševog ždrijela.
– Imali smo prilike da vidimo da se mnoga obraćanja sa međunarodnih adresa nijesu primila kod parlamentarne većine. Ali danas, u prisustvu ovdje građana, šaljemo poruku vlastima da odustanu od takvog zakona – zaključio je predsjednik DPS-a.

Živković: Nakon današnjeg upozorenja UN poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon

Građani Cetinja i danas su, po ko zna koji put u protekla četiri mjeseca, mirno blokirali magistralni put Podgorica-Cetinje u mjestu Kruševo ždrijelo, počev od 17.26 sati. Večerašnjoj blokadi pridružili su se i poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), koji su došli kako bi iskazali podršku građanima i njihovim zahtjevima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722170732_05c5ebd150ff31a298258363abd0c235de2e10257191e651b0e63342b78d5b15.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722170732_05c5ebd150ff31a298258363abd0c235de2e10257191e651b0e63342b78d5b15" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Kruševo ždrijelo/DPS"> </figure>  Oni ove mirne blokade organizuju duže od četiri mjeseca iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana. Blokada simbolično počinje u vrijeme kad se desio tragični događaj u Prijestonici 1. januara kada je Aco Martinović ubio 13 ljudi.&nbsp;

Tag: njujork