Konzulat SAD u Lagosu otkazao je vizu piscu Voleu Sojinki, glasnom kritičaru predsjednika Donalda Trampa, izjavio je književnik, dobitnik Nobelove nagrade 1986. godine.
- Želim da uvJerim konzulat... da sam veoma zadovoljan otkazivanjem moje vize - rekao je poznati nigerijski dramski pisac i autor na konferenciji za novinare.
Sojinka je ranije tokom ove godine rekao je da ga je američki konzulat pozvao na razgovor u vezi sa obnavljanjem vize.
Prema pismu konzulata Sojinki, u čiji je uvid imala agencija AFP, zvaničnici su naveli propise Stejt departmenta koji dozvoljavaju "otkazivanje neimigrantske vize u bilo kom trenutku, po sopstvenom nahođenju".
Čitajući pismo naglas novinarima u Lagosu, dobitnik Nobelove nagrade je rekao da su ga zvaničnici zamolili da donese pasoš u konzulat kako bi viza mogla bila poništena.
Dramaturg, koji ima 91 godine, predavao je i dobio nagrade na vodećim američkim univerzitetima, kao što su Harvard i Kornel.
Trampova administracija je učinila otkazivanje viza ključnim dijelom svoje represije protiv imigracije, posebno usmjerene na studente koji govore o palestinskim pravima, prenio je Frans pres.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Otkazana viza SAD dobitniku Nobelove nagrade za književnost, Nigerijcu Voleu Sojinki

Venecuelanska vlada danas je objavila da će zatvoriti svoje ambasade u Norveškoj i Australiji te otvoriti nove u Burkini Faso i Zimbabveu, kao dio restrukturiranja svoje diplomatske službe, nakon nedjelja sve većih napetosti sa Sjedinjenim Američkim Državama, piše Rojters.
Zatvaranje ambasada dio je "strateške prenamjene resursa", rekla je vlada predsjednika Nikolasa Madura u izjavi, dodajući da će konzularne usluge za Venecuelance u Norveškoj i Australiji dalje pružati diplomatske misije, a detalji će biti objavljeni u nadolazećim danima.
<h3>Sestrinske zemlje i Nobelova nagrada za opoziciju</h3>
Karakas je izjavio da osniva nove ambasade u "dvijema sestrinskim zemljama, strateškim saveznicima u antikolonijalnoj borbi i otporu hegemonijskim pritiscima". Dodano je kako će nove ambasade poslužiti za pokretanje zajedničkih projekata u područjima poljoprivrede, energije, obrazovanja, rudarstva i drugih zajedničkih interesa.
Ova je objava uslijedila samo nekoliko dana nakon što je Oslo održao objavu o dodjeli Nobelove nagrade za mir 2025. godine vođi venecuelanske opozicije Mariji Korini Mačado zbog njene borbe protiv diktature u južnoameričkoj zemlji.
<h3>Napetosti između Karakasa i Vašingtona</h3>
Zatvaranje ambasada u dvijema saveznicama SAD-a dogodilo se i nakon nedjelje sve većih napetosti između Karakasa i Vašingtona. Venecuela je pozvala Ujedinjene nacije za podršku zbog nekoliko smrtonosnih američkih vojnih udara na brodove u blizini svoje karipske obale, koje Vašington optužuje da prevoze drogu.
Neke američke saveznice u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija pozvale su na deeskalaciju i dijalog.
Venecuela je izjavila da se nalazi u situaciji u kojoj je racionalno očekivati oružani napad na zemlju u kratkoročnom razdoblju, a Maduro je optužio SAD da teži promjeni vlasti. Vašington nije odgovorio na tu optužbu, ali je nazvao venecuelanskog socijalističkog vođu nezakonitim poglavarom "narko-države".
SAD su takođe najavile novi antinarkotički tim unutar svog Južnog zapovjedništva, vojne grane koja nadgleda Latinsku Ameriku. Vlade Zimbabvea i Burkine Faso više su poravnate s Rusijom, koja je podržala Venecuelu u UN-u i optužila SAD da djeluje prema "kobnom principu 'prvo pucaj'".

Maduro zatvara ambasadu u Norveškoj samo par dana nakon što je Mačado dobila Nobela

Nobelova nagrada za mir više nema isti značaj, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin nakon što nagrada nije otišla njegovom američkom kolegi Donaldu Trampu.
&nbsp;- Bilo je slučajeva kada je Nobelov komitet dodijelio nagradu onima koji nijesu učinili ništa za svijet. To je donijelo autoritet nagrade. Stoga je autoritet u velikoj mjeri izgubljen- rekao je Putin, ne precizirajući na koga misli.
&nbsp;Istovremeno, dodao je da nije na njemu da „sudi“ da li sadašnji američki predsjednik zaslužuje Nobelovu nagradu ili ne.
&nbsp;- Ne znam. Ali on zaista čini mnogo da riješi tako teške krize koje traju godinama, pa čak i decenijama - rekao je Putin, prenosi Danas.
&nbsp;Prema njegovim riječima, Tramp takođe „iskreno traži mir“ u Ukrajini.
&nbsp;Venecuelanska opoziciona političarka Maria Korina Mačado proglašena je dobitnicom Nobelove nagrade za mir.
&nbsp;Istaknuta je „zbog svog neumornog rada na promovisanju demokratskih prava naroda Venecuele i borbi za pravednu i mirnu tranziciju iz diktature u demokratiju“.
&nbsp;Nakon toga, američka Bijela kuća optužila je Nobelov komitet za „stavljanje politike iznad mira“. Dodali su da će „američki predsjednik nastaviti da sklapa mirovne sporazume, okončava ratove i spašava živote“.
&nbsp;Tramp nije krio činjenicu da bi volio da postane dobitnik Nobelove nagrade, naglašavajući da je u kratkom vremenu svog predsjedništva već zaustavio sedam ratova – sa izuzetkom onog u Ukrajini, koji je obećao da će okončati „za 24 sata“ prije povratka u Bijelu kuću.

Putin: Nobelova nagrada za mir više nema isti značaj

Nobelov institut danas je počeo istragu zbog mogućeg curenja informacija o imenima dobitnika ovogodišnje nagrade za mir, objavio je Fajnenšel tajms.
Razlog za pokretanje istrage bio je nagli porast onlajn klađenja na aktivistkinju iz Venecuele Mariju Korinu Mačado nekoliko sati prije nego što je zvanično saopšteno ime laureata, saopštio je Nobelov institut.
Na Polimarketu, jednom od najvećih svjetskih tržišta za klađenje, šanse za pobedu Mačado do danas su bile svega 3,7 odsto, da bi jutros neobjašnjivo skočile na 31,5 odsto.
Fajnenšel tajms ističe da ni mediji ni stručnjaci nisu svrstavali Mačado u uži krug favorita.
Ukupno 338 kandidata - 244 pojedinca i 94 organizacije - nominovano je za Nobelovu nagradu za mir za ovu godinu. Među njima su, prema izvještajima medija, predsjednik SAD Donald Tramp, švedska aktivistkinja Greta Tunberg, Svetska zdravstvena organizacija i generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Ceremonija dodele nagrada održaće se u Oslu 10. decembra, na godišnjicu Nobelove smrti. Nagradni fond za svaku kategoriju ove godine iznosi 1,17 miliona dolara.

1250x600

Istraga zbog curenja podataka: Sumnja Nobelovog komiteta zbog kladionica

Ovogodišnja Nobelova nagrada za hemiju dodijeljena je trojici naučnika - Japancu Susumuu Kitagavi, Britancu Ričardu Robsonu i Jordancu Omaru Jagiju - za razvoj revolucionarne klase supstanci poznatih kao metal-organski okviri (MOF – Metal-Organic Frameworks).
Njihov izum, objavljeno je u srijedu u Stokholmu, otvorio je sasvim nove puteve u hemiji i pružio mogućnost stvaranja materijala koji mogu rješavati neke od najvećih izazova savremenog svijeta, od klimatskih promjena do nestašice vode.
- Metal-organski okviri imaju ogroman potencijal, donoseći hemiji neviđene mogućnosti za kreiranje materijala s potpuno novim funkcijama - izjavio je prof. Hajner Linke, predsjedavajući Nobelovog komiteta za hemiju.
Nobelov komitet je pohvalio laureate jer su razvili molekularne konstrukcije s velikim šupljinama kroz koje mogu prolaziti gasovi i druge hemikalije. Te strukture, objašnjeno je, mogu se koristiti za izvlačenje vode iz pustinjskog vazduha, hvatanje ugljen-dioksida, skladištenje otrovnih gasova ili ubrzavanje hemijskih reakcija.
Nagrada, koja uključuje i novčani iznos od 11 miliona švedskih kruna (oko milion dolara), dodijeljena je trojici istraživača čije je dugogodišnje eksperimentalno i teorijsko istraživanje promijenilo način na koji nauka razumije strukturu i potencijal materijala.
<h2>Od drvenih modela do materijala budućnosti</h2>
Priča o Nobelovoj nagradi za hemiju 2025. počinje gotovo slučajno, još 1974. godine u Australiji, kada je Ričard Robson, tada mladi profesor na Univerzitetu u Melburnu, pripremao nastavni materijal za studente hemije.&nbsp;
Dok je izrađivao drvene modele molekula, shvatio je da raspored "rupa" – mjesta gdje se spajaju atomi – zapravo sadrži sve informacije o obliku molekula. Taj jednostavan uvid inspirisao ga je da razmisli: šta ako bi umjesto atoma povezao cijele molekule i tako stvorio nove vrste materijala?
Godinama kasnije, Robson je uspio izvesti taj eksperiment kombinirajući jone bakra i složene organske molekule. Rezultat je bio prvi materijal sa uređenom kristalnom strukturom punom šupljina – poput dijamanta, ali s praznim prostorima koji omogućavaju prolazak drugih supstanci. Njegov rad iz 1989. godine u "Journal of the American Chemical Society" postavio je temelje onome što će kasnije postati MOF tehnologija.
<h2>Japanski naučnik koji je vjerovao u "korisnost beskorisnog"</h2>
Drugu ključnu kariku u ovoj priči čini Susumu Kitagava, profesor hemije u Japanu, koji je uvijek slijedio načelo da i ono što izgleda beskorisno može postati izuzetno važno. Devedesetih godina, Kitagava je počeo istraživati porozne molekularne strukture i 1997. godine stvorio je prvi stabilni metal-organski okvir s otvorenim kanalima koji su mogli apsorbirati i oslobađati gasove poput metana, azota i kiseonika, a da se struktura pritom ne uruši.
Uprkos početnom skepticizmu naučne zajednice - jer su već postojali slični materijali, tzv. zeoliti - Kitagava je ustrajao. Uvidio je da su MOF-ovi fleksibilniji i raznovrsniji, jer se mogu graditi od mnogih kombinacija metala i organskih molekula. Godine 1998. objasnio je svoju viziju u članku koji je postao temelj daljeg razvoja MOF-a: Materijali koji "dišu", mijenjaju oblik i mogu se prilagođavati različitim hemijskim okruženjima.
<h2>Od jordanske siromašne sobe do najprestižnije svjetske nagrade</h2>
Treći laureat, Omar Jagi, imao je potpuno drugačiji put. Odrastao je u siromašnom domaćinstvu u Amanu, bez struje i vode, ali ga je knjiga o molekulima koju je slučajno pronašao u školskoj biblioteci zauvijek fascinirala. Sa 15 godina otišao je u Sjedinjene Države, gdje je kasnije počeo karijeru koja će promijeniti hemiju.
Na državnom univerzitetu u Arizoni (Arizona State University), početkom devedesetih, Jagi je pokušavao razviti novi, kontrolisani način spajanja molekula – "kao Lego kockice". Uspio je 1995. godine kada je stvorio prve dvodimenzionalne mreže od metala i organskih jedinjenja. Dvije godine kasnije, u časopisu Nature, objavio je termin "metal–organic framework", kojim je označio novu klasu materijala sa uređenim šupljinama sposobnim za apsorpciju drugih molekula.
Njegov najpoznatiji materijal, MOF-5, predstavljen 1999. godine, bio je čudo hemijske arhitekture: Stabilan, prozračan i izuzetno "prostran". Samo nekoliko grama tog materijala ima unutrašnju površinu veličine fudbalskog igrališta, što znači da može apsorbovati nevjerovatne količine gasova, uključujući ugljen-dioksid i vodonik.
<h2>Materijali koji hvataju vodu iz zraka i ugljen-dioksid iz fabrika</h2>
Omar Jagi i njegov tim nastavili su istraživanja i 2002, te 2003. godine stvorili čitavu porodicu MOF materijala s različitim svojstvima. Neki su mogli skladištiti metan, dok su drugi apsorbirali vodenu paru iz pustinjskog vazduha.
Njegov tim izveo je spektakularan eksperiment u pustinji Arizone: Tokom noći, MOF materijal je "uhvatio" vodenu paru iz vazduha, a ujutro, kada bi se materijal zagrijao na suncu, oslobađala se čista voda - pravi izvor pitke vode u sušnim područjima.
Danas, zahvaljujući istraživanjima trojice laureata, razvijeni su MOF-ovi koji mogu:
⦁ izdvajati CO₂ iz zraka i dimnih gasova,
⦁ filtrirati otrovne supstance i industrijske zagađivače,
⦁ usporavati sazrijevanje voća hvatanjem etilenskog gasa,
⦁ pohranjivati energiju u obliku vodonika,
⦁ apsorbirati štetne PFAS spojeve iz vode,
⦁ katalizirati hemijske reakcije, pa čak i
⦁ djelovati kao nosači ljekova u ljudskom tijelu.
<h2>Materijal 21. vijeka</h2>
Naučnici vjeruju da bi metal-organski okviri mogli postati "materijal 21. vijeka", baš kao što su plastika i silicijum obilježili prethodno doba. Kompanije širom svijeta već ulažu u masovnu proizvodnju MOF materijala, jer oni nude mogućnost da se istovremeno rješavaju problemi klimatskih promjena, energetike i zagađenja.
U obrazloženju odluke, Nobelov komitet je istakao da su Kitagava, Robson i Jagi "otvorili nove horizonte za hemiju". Njihov rad omogućio je naučnicima širom svijeta da dizajniraju desetine hiljada različitih MOF-ova, čime su, kako se navodi u testamentu Alfreda Nobela, "donijeli najveću korist čovječanstvu".

Nobel za hemiju ide naučnicima koji su "uhvatili vodu iz vazduha": Revolucija koja će promijeniti svijet

Kambodža planira da nominuje američkog predsjednika Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir kako bi odala priznanje njegovoj pomoći u postizanju sporazuma o prekidu vatre koji je okončao nedavne pogranične sukobe s Tajlandom, izjavio je zamjenik premijera te zemlje Sun Čantol, a prenosi Wall Street Journal.
On je u jučerašnjem intervjuu rekao da bez intervencije američkog predsjednika Kambodža i Tajland vjerovatno ne bi postigli dogovor o okončanju borbi u kojima je poginulo najmanje 45 ljudi na obje strane sporne granice.
Carina od 19 odsto na izvoz u SAD
Tramp je prošlog vikenda postavio uslov za ukidanje visokih "recipročnih carina" koje je prijetio da nametne objema državama - zahtijevao je prekid sukoba. U ponedjeljak su čelnici Kambodže i Tajlanda tokom sastanka u Maleziji pristali na primirje. Prekid vatre se uglavnom poštuje, uprkos anjim okršajima.
- On bi trebalo da dobije Nobelovu nagradu, ne samo za svoj rad u Kambodži, već i drugdje- izjavio je Sun Čantol. Dodao je da kambodžanska vlada planira kandidovati predsjednika pred Norveškim Nobelovim odborom koji dodjeljuje nagradu.
Kasno juče, Trampova administracija je objavila da će Kambodža, baš kao i Tajland, biti suočena s carinom od 19 odsto na izvoz u SAD, što je značajno smanjenje u odnosu na prethodnu stopu od 36 odsto koju je ranije najavio. Ta je stopa već bila niža od početnih 49 odsto koje su najavljene za Kambodžu u aprilu - što je bila jedna od najviših carinskih stopa u svijetu.

Kambodža planira da nominuje Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Za ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir podnijeto je 338 nominacija, saopštio je norveški Nobelov institut, ne otkrivajući imena.
Prijavljena su 244 pojedinca i 94 organizacije, što je veliko povećanje u odnosu na prošlogodišnjih 286 nominacija, ali i dalje manje od rekordnih 376 prijava 2016. godine.
U skladu sa Nobelovim statutom, identitet kandidata ostaje tajna 50 godina.
Međutim, hiljade sponzora, među kojima poslanici i ministri, bivši dobitnici, univerzitetski profesori mogu da otkriju identitet svog kandidata.
Američki kongresmen Darel Isa je u ponedjeljak izjavio da će nominovati predsjednika SAD Donalda Trampa za Nobelovu nagradu ocijenivši da je niko drugi ne zaslužuje toliko koliko on.
Kancelarija kongresmena je potom obrazložila da je imenovanje motivisano Trampovim mirovnim naporima na Bliskom istoku.
Međutim, ova nominacija je navodno podnijeta nakon isteka roka 31. januara. Članovi norveškog Nobelovog komiteta mogu dodati imena na listu na sastanku, za koji je institut rekao da je održan 28. februara.
Po ukrajinskim medijima, ukrajinski poslanik Oleksandar Merežko je takođe predložio Trampa još u novembru, u pokušaju da privuče pažnju tada izabranog predsjednika SAD.
Poslanici parlamenta Norveške su rekli da su za nagradu predložili bivšeg generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, generalnog sekretara UN Antonija Gutereša i papu Franja.
Prošle godine Nobelova nagrada za mir pripala je japanskoj grupi preživjelih napada SAD atomskim bombama 1945. „Nihon Hidankjo“ zbog borbe za svijet bez nuklearnog oružja i jer su svojim svjedočenjem pokazali da se nuklearno oružje ne smije upotrijebiti više nikada.

Više od 300 kandidata u igri za Nobelovu nagradu za mir

Zatvorena iranska dobitnica Nobelove nagrade za mir Nages Mohamadi pozvala je međunarodnu zajednicu da "prekine ćutanje i nerad" u vezi ugnjetavanja žena u Iranu, tačno dvije godine nakon početka protesta zbog smrti Mahse Amini.
- Pozivam međunarodne institucije i ljude da djeluju. Pozivam Ujedinjene nacije da prekinu ćutanje i neaktivnost u vezi sa razornim ugnjetavanjem i diskriminacijom koju vrši teokratska i autoritarna vlada nad ženama, uspostavljajući rodni aparthejd - izjavila je ona.
Prije tačno dvije godine, 16. septembra 2022. godine, smrt Mahse Amini, mlade iranske žene koju je uhapsila iranska moralna policija zbog nepoštovanja striktnog islamskog kodeksa oblačenja, izazvala je ogroman narodni revolt u Iranu, koji je kasnije brutalno ugušen od strane vlasti.
Demonstranti, predvođeni ženama, mjesecima su prkosili vlastima. Najmanje 551 osoba je ubijena, a hiljade drugih uhapšeno, navode nevladine organizacije za ljudska prava.
- Na ovu drugu godišnjicu ponovo potvrđujemo našu posvećenost postizanju demokratije, slobode, jednakosti i pobjedi teokratskog despotizma - dodala je Mohamadi, koja je u nedjelju najavila štrajk glađu zajedno sa 34 politička zatvorenika kako bi „obilježili“ dvogodišnji protesti i „ubistvo“ Mahse Amini.
Prema Fondaciji Narges, koju je intervjuisao AFP, ovaj štrajk, će biti „simboličan“ i trebalo bi da traje „24 sata“.

Nobelovka Nagres Mohamadi iz zatvora pozvala na prekid ćutanja zbog ugnjetavanja žena u Iranu

Kako uvođenje meditacije u korporativno okruženje može smanjiti stres,napetost i sagorijevanje zaposlenih - tema je emisije Srećan dan. 
O tome će govoriti Maja Milićević, osnivačica Holističke akademije Maya i učiteljicom meditacije. Oobjasniće kako mindfulness i disanje postaju važni alati u savremenim kompanijama. Tema emisije je i vještačka inteligencija u svakodnevnom životu – alat ili prijatelj?
Kako AI mijenja naše navike, komunikaciju i međuljudske odnose? Na ova pitanja odgovara Tara Miranović, konsultantkinja za digitalnu transformaciju i vještačku inteligenciju. 
Naravno, ponedeljkom uz rubriku Vježbajte sa Sanjom, sa instruktorkom joge Sanjom Čolić, počinjemo dan sa više energije. 
Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan: Kako uvođenje meditacije u korporativno okruženje može smanjiti stres?

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo kakvo je interesovanje za vakcinaciju protiv gripa i ko su najugroženiji. 
Razgovaramo i o tome može li stroža kontrola antimikrobne rezistencije zaustaviti porast otpornosti na antibiotike kod životinja. 
Pitamo može li vatrogasna služba sa smanjenim budžetom biti spremna i efikasna, kakve su posljedice i šta nam, manje novca za vatrogasce, govori o odnosu države. 
Tema Budilnika biće i koliko su bezbjedni stambeni liftovi i ko je odgovoran za njihovo održavanje.
Pratite Budilnik na Televiziji E od sedam do devet sati.

U Budilniku o vakcinaciji protiv gripa, smanjenom budžetu za vatrogasce, bezbjednosti liftova...

Putni pravac Šćepan polje godinama važi za jednu od najkritičnijih dionica u regionu, zbog uskih krivina, oštećenog kolovoza i povećanog rizika od saobraćajnih nesreća.
Ko je išao ka Šćepan polju zna da odroni, uske krivine, oštećen kolovoz na putu do tamo predstavljaju dugogodišnji problem koji, čini se, nadležne i ne zabrinjava. Iako se u julu u mjestu Sijeračke stijene kod Foče dogodila tragična nesreća u kojoj je odron kamenja udario u automobil, usmrtivši suvozačicu, još ništa se konkrento ne dešava.
Put prema Šćepan Polju, iako okosnica povezivanja dvije države, godinama je i simbol rizične vožnje.
No, neobičnom međudržavnom mostu izgleda da uskoro dolazi kraj. Stare drvene daske idu u istoriju jer će se, prema najavama nadležnih, graditi novi savremeni most. I dok se čeka završetak tenderske procedure Crna Gora već priprema puteve na svojoj strani. I BiH će morati da uradi svoj dio posla, no ne znamo kada će.
Obje strane snose jednake troškove, ali će pristupne puteve same urediti.

Iz Ministarstva saobraćaja Crne Gore kažu da je pretkvalifikaciona faza tendera za izgradnju novog mosta završena.
Kako je rekao Miroslav Mašić, iz Ministarstva saobraćaja Crne Gore, dva ponuđača su ispunila uslove.
- Ako ne bude žalbi na sam postupak, očekujemo zaključenje ugovora do kraja ove godine. Procenjena vrijednost izgradnje samog mosta je oko 3,9 miliona eura, a naravno pravu vrijednost ćemo znati kada se završi izbor najpovoljnijeg ponuđača i obje države snose troškove pola-pola - kazao je on.
Mašić očekuje da bi radovi mogli početi već naredne godine. Rok za izgradnju – 36 mjeseci.
- U potpunosti se gradi novi most, postojeći će biti dislociran. Most je dužine oko 165 metara, širine 11 metara. Dakle, potpuno nov i savremen most, koji će odgovarati međunarodnim karakteru puta koji ovaj putni pravac ima, ali povezuje dva glavna grada, dvije države i zaslužuje isto tako bolju međugraničnu povezanost - rekao je Mašić.

Ali most je samo dio problema. Mnogo više brinu pristupni putevi. Na crnogorskoj strani radovi su u toku.
I dionica prema Šćepan Polju s bosanske strane konačno može dobiti konkretne mjere unapređenja.
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto poručuje da je riječ o "odlučnom koraku naprijed", a očekivanja su da će najavljeni radovi značajno povećati sigurnost na ovoj ruti.

Radovi na mostu koji spaja Crnu Goru i BiH kreću iduće godine?

U okviru šeste redovne sjednice Skupštine Opštine Herceg Novi, odbornici će, između ostalog, raspravljati i o stanju Savinske dubrave, a kako je za RTHN najavila potpredsjednica Skupštine Dragana Stanišić u planu je formiranje komisije čija će rješenja omogućiti pripremu petogodišnjeg plana zaštite i valorizacije ovog prirodnog dobra.
Nakon što je povučena sa dnevnog reda prethodnog zasjedanja lokalnog parlamenta, Stanišić podsjeća da je Informacija o stanju zaštićenog prirodnog dobra, Savinske dubrave, uvrštena u dnevni red šeste redovne sjednice.
– Svi znamo da je Savinska dubrava pluća i srce ovog grada i da u prethodnom periodu, sem naših agilnih komunalnih preduzeća, koji su radili na njenom čišćenju i održavanju, na način što su uklanjali pala i trula stabla i čistili, postavljali kante za smeće, nije bilo nekih značajnijih aktivnosti. Ali iz opravdanih razloga, jer je 80% Savinske dubrave u privatnom, a svega 20 odsto u vlasništvu Opštine – navodi ona.
U narednom periodu, kako najavljuje Stanišić, predsjednik Opštine Stevan Katić formiraće mješovitu komisiju posvećenu daljem upravljanju Savinskom dubravom.
– U sastavu komisije naći će se eminentni stručnjaci iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine, odbornici i naravno, privatni vlasnici Savinske duvrave. Nadam se da će oni na svojim zasijedanjima naći zajedničko rješenje kako da prevaziđemo postojeću situaciju i da će naći mogućnsot da se u narednom periodu donese petogodišnji plan zaštite i valorizacije Savinske dubrave – kazala je ona.
 NVO Ekološko društvo Boke Kotorske i GP „Idemooo!“ pokrenuli su sredinom avgusta inicijativu ka Skupštini Opštine, da u dnevni red zasjedanja lokalnog parlamenta bude uvršten Izvještaj o stanju Savinske dubrave, sa prijedlogom za inoviranje studije iz 2015. godine i sa izradom programa zaštite i monitoringa, te da se na osnovu tog programa jasno opredjele novčana sredstva iz budžeta Opštine.

U planu formiranje komisije za zaštitu Savinske dubrave

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

KIC mijenja ime u KIČ

čelnik cetinjske policije u vrijeme zločina u Medovini, Dalibor Šaban potpisao je dopis kojim se filijala MUP-a na Cetinju obavještava ,,da je protiv Vuka Borilovića podnešena krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, kao i da je osim toga dato i neko usmjerenje da se postupa u skladu sa Zakonom o oružju“.
On je to saopštio juče na suđenju bivšoj načelnici filijale MUP-a Cetinje Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka da se Boriloviću oduzme oružje, za koje se kasnije ispostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića.
Prema riječima Šabana, kao kontakt osoba naveden je Aleksandar Džaković (takođe službenik policije na Cetinju).
Dodao je da su mu kolege rekle da je praksa bila da se obavještava filijala iako to nije obavezujuće zakonom.
On je na pitanje zastupnice optužbe zbog čega se takvo obavještenje slalo filijali, kazao da je razlog ,,to što je Borilović imao oružje sa oružanim listom, ali kako je protiv njega podnešena krivična prijava za nasilničko ponašanje samim tim stekli su se uslovi za pokretanje upravnog postupka za privremeno, ili, nakon završetka krivičnog postupka, trajno oduzimanje vatrenog oružja“.
Ispričao je i da je svako oduzimanje oružja u legalnom posjedu protivpravno, kako od strane tužioca tako i od strane policije, osim ako je oružje bilo sredstvo za izvršenje krivičnog djela. U tim slučajevima policija i tužilaštvo su u obavezi da oduzmu oružje, koje postaje predmet krivičnog, a ne upravnog postupka“.
- U predmetu koji je formiran protiv Vuka Borilovića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, oružje je bilo i trebalo da bude predmet upravnog postupka, a kroz izviđaj je to i utvrđeno - kazao je Šaban.
Na pitanje advokata da li smatra normalnim da se nekome ko je osuđivan za nasilničko ponašanje, sa elementima teškog nasilja, izda dozvola za oružje, Šaban je kazao da bi to pretpostavilo da se filijala oglušila o negativnu procjenu datu od UP.
Nekadašnji šef policije na Cetinju, pored ostalog, kazao je da mu nije poznato da li je vršen pretres stana Vuka Borilovića, u slučaju optužbi za nasilničko ponašanje u julu 2021. godine, kada je Borilović prvo gađao kamenicama kuću Marka Lagatora, a nakon toga mu i metalnom šipkom polomio auto. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv Borilovića, zbog ,,nasilničkog ponašanja i nanošenja štete“. Tada je utvrđeno da je Vuk Borilović posjedovao oružje, koje nije pronađeno prilikom pretresa njegove kuće.
- Ne mogu se sjetiti da je pretres vršen, a ako jeste nije pronađeno oružje jer je onda bilo dobro sakriveno - kazao je Šaban.
Prema njegovim riječima to oružje i nije bilo u nadležnosti policije nego u nadležnosti drugog organa, jer nije predmet krivičnog već upravnog postupka. Šaban nije naveo o kojem drugom organu je riječ.
Na pitanje da li je postupanje policije bilo zakonito u slučaju kada Oliveri Krivokapić nije dostavljena službena zabilješka, Šaban je kazao da je sama krivična prijava i više nego dovoljna za pokretanje ili dalje preduzimanje radnji i mjera iz nadležnosti filijale jer krivična prijava sadrži ozbiljnu strukturu dokaza, a posebno što izviđajem rukovodi tužilac, te samim tim krivična prijava dobija dodatnu snagu, dokaznu, pravnu i bilo kakvu drugu u odnosu na subjektivnu službenu zabilješku, jer je veći stepen pouzdanosti.
Optužena Krivokapić pitala je svjedoka zašto nije podnešena krivična prijava protiv nje jer nije postupila po obavještenju, na što je Šaban odgovorio da policija nije raspolagala operativnim podacima.
- Policija nije raspolagala operativnim podacima da u konkretnom slučaju nije preduzeto ništa u skladu sa obavještenjem, a da smo raspolagali sa tim informacijama policija bi obavijestila neki drugi organ, prvenstveno tužilaštvo - odgovorio je Šaban nekadašnjoj šefici filijale MUP-a na Cetinju.
Šaban je takođe kazao i da se događaja iz jula 2021. godine, kada je Borilović počinio djelo nasilničkog ponašanja, ponovo sjetio tek nakon što je ovaj izvršio masakr u Medovini.
- Tada sam uzeo predmet da listam i provjeravam što je urađeno. Teško se mogu sjetiti koliko je često slučaj na Cetinju da se dešavaju takvi događaji, a što se može provjeriti kroz evidenciju krivičnih djela, pa se može utvrditi koliko je to često - kazao je Šaban dodavši i da je nakon dešavanja u Medovini pitao za spis u kojem je postupak izdavanja dozvole za posjedovanje oružja Vuku Boriloviću, te da je dobio odgovor ,,da je u odnosu na Borilovića rađena provjera, koja je proslijeđena upravnim poslovima“, ali i da se sada ne može sjetiti da li je ta provjera bila pozitivna ili negativna.
<h3>Tvrdi da niko nije uticao na njega</h3>
Na pitanje da li ga je neko pozvao nakon događaja u julu 2021. godine, da se Vuku Boriloviću ne oduzme oružje, Šaban je negirao i dodao da nikakav uticaj nije na njega vršen ni da nešto uradi ni da ne uradi.
- Ne sjećam se da je postojala operativna informacija, a da je postojala toga bih se sjetio, jer se i te kako interesujem za svaki predmet. Ne mogu se sjetiti da li su konkretno rađene provjere, jer za provjere za koje me vi pitate rade se u trenutku izdavanja dozvole za posjedovanje oružja - kazao je Šaban.
<h3>Šaban se nije izjasnio da ko je naredio da patrola ispred Cetinjskog manastira ne reaguje</h3>
Načelnik cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini Dalibor Šaban nije mogao da sde izjasni ko je policajcima koji su se nalazili ispred manastira naredio da se ne udaljavaju, iako je samo stitinjak metara dalje Vuk Borilović ubio desetoro ljudi.
- Ako je tako, ja to osuđujem, ali se ne mogu izjasniti da li je tako. Pošto su u toku postupci, to će se utvrditi u njima - kazao je Šaban, odgovarajući na pitanje advokata oštećenih porodica.

Šaban: Filijala MUP-a oglušila se o negativnu procjenu policije

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, ove godine, za razliku od prethpdne dvije, odlučio je da bojkotuje dan grada na čijem je čelu, pa tako nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine, objašnjavajući na društvenim mrežama da ne želi da slavi podjele i da je 20. novembar najtragičniji dan 20. vijeka. - ...tadašnje „nove vlasti“ su bez suda i suđenja strijeljale desetine civila – ideoloških neistomišljenika. ...Iz poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama nijesam prisustvovao današnjoj svečanoj sjednici – napisao je on. Poručio je i kako se svaki zločin „mora osuditi bez obzira sa čije strane dolazio“, - Mi želimo istinsko pomirenje a do njega ne možemo doći ako slavimo datume koji vrijeđaju najintimnije emocije bilo kog našeg građanina – napisao je Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95" data-rendition-name="original" width="810" height="1402" loading="lazy" alt="Sario Vraneš"> </figure>  U drugoj objavi je poručio da je pitanje vremena „koja će vlada, trenutna ili neka iduća, čuti glas svog naroda i dati saglasnost odluci lokalnog parlamenta da dan opštine Pljevlja bude 27. oktobar“... Pitali smo ga koji su razlozi „naknadne pameti“ da za razliku od prethodne dvije godine, ove bojkotuje svečanu sjednicu, ali nije odgovorio. Loklani parlament u septembru 2023. godine usvojio je prijedlog Vraneša da 27. oktobar bude dan opštine, a inicijativu je podržala i Crkva Srbije. Na dan glasanja odbornicima se obratio episkop mileševski Atanasije pozivajući ih da glasaju da se dan kada se praznuje Sveta Petka zvanično proglasi za dan opštine, uz konstataciju da će na taj način „podići ruke za oslobođenje od ostataka bezbožnog komunističkog nasljeđa“. Prijedlog je podržalo 19 odbornika Nove i Demokratske Crne Gore, protiv je bilo devet dok je bio jedan uzdržan odbornik. Pljevlja su u Drugom svjetskom ratu, 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.&nbsp; Prijedlog za promjenu dana opštine podržali su odbornici Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata. Jedan odbornik Demokrata bio je uzdržan, dok su protiv bili odbornici DPS-a, Bošnjačke stranke i Građanskog pokreta URA. Odbornici Pokreta Evropa sad sjednicu su napuštili prije glasanja. Do danas, međutim, nijesu dobili saglasnost Vlade za takvu odkuku. - Ništa mi nije jasno ovo saopštenje našeg voljenog preśednika opštine Pljevlja. Čovjek prošle godine ode na Stražicu, položi vijenac, zapali svijeću, stane pred kamere, održi govor, prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja… i sve to povodom 20. novembra. I onda ove godine – kaže da 20. novembar dijeli ljude i da zato neće doći. Pa čekaj, predsjedniče… Ako je 20. novembar dan podjela, šta si radio prošle godine? Ako nije bio dan podjela onda, kada si polagao vijence i slavio, kako je odjednom postao dan podjela danas? A ako jeste, zašto si tada ćutao i učestvovao – napisao je na društvenim mrežama građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović. Politika u Pljevljima, kako je napisao, postala je najskuplji teatar apsurda – svake godine nova predstava, novi scenario, isti glumci. - Jedna godina za jedinstvo, druga godina za podjele. Zavisi kako vjetar duva i od koje publike se traži aplauz. A Pljevljima treba jedinstvo, rad i istina - ne dnevno-politička akrobatika – zaključio je Čolović. Vraneš, međutim, u kontinuitetu proizvodi afere kojima pokušava da „saoizuje“ Pljevlja. Izruguje se građanskom, multietničkom, multikulturnom karakteru ovog grada. Urušava antifašističke temelje grada, slavi fašistički četnički pokret, izruguje se Državi Crnoj Gori slaveći i obilježavajući praznike tuđe države – Srbije, provocira organizacijom svečanosti na kojima se slavi i promoviše ta tuđa država – poput svečanog otvaranja prvog kružnog toka u ovom gradu, kada su članice i članovi folklorne grupe bile obučene u srpske nacionalne nošnje... Na brojnim svečanostima, umjesto crnogorske državne himne, intonira se srpska. Otvoreni je obožavatelj četničkog pokreta, sa pozicije predsjednika Opštine čini koliko je u mogućnosti da doprinese reviziji istorije, o čemu svjedoči i inicijativa za izmjenu datuma Dana opštine, a Opština je finansirala i knjigu kojom se veličaju vođe četničkog pokreta... Vraneš matičnom državom smatra Srbiju. Blizak je Crkvi Srbije i redovan je gost u Beogradu, kod srpskih zvaničnika. Vladika Mileševske eparhije Crkve Srbije Atanasije odlikovao ga je prošle godine ordenom „Bijelog anđela“ kada je poručio da je svetosavski jedini put spasenja i zaključio obraćanje riječima: „Dogodine u Prizrenu“. Prizren je grad na Kosovu, a poruka „dogodine u Prizrenu“ je pozdrav srpskih nacionalista koji promoviše težnju velikosrpskog državnog projekta da osvoji dio kosovske teritorije. &nbsp;

Vranešu Dan oslobođenja Pljevalja od fašističkog okupatora najtragičniji dan 20. vijeka

Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.

Tag: nobelova-nagrada