Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša konstatovao je da je drastičan pad u broju noćenja turista u 2024. u odnosu na 2023, odno oko 800 hiljada.
Mugoša kaže da je država ove godine duplirala i stopu PDV na usluge smještaja, sa sedam na 15 odsto, čime je ta stopa, kako navodi, među najvećim u Evropi što dodatno ugrožava konkurentnost turističke privrede… 
- Zatim i mnogo veće cijene zakupa plaža, čime se vrši pritisak na cijene na plažama… - naveo je Mugoša na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1894813952326148511&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: Drastičan pad u broju noćenja turista

U Crnoj Gori je u oktobru u kolektivnom smještaju ostvareno 126,79 hiljada dolazaka turista i 348,76 hiljada noćenja, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
- Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 89,4 odsto ostvarili su strani, a 10,6 odsto noćenja domaći turisti - navodi se u saopštenju.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u oktobru najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 85,9 odsto, glavnom gradu 9,2 odsto, planinskim mjestima tri odsto i ostalim mjestima 1,9 odsto.
Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smještaj - smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

610x380

500x500

U oktobru 348,76 hiljada noćenja

U Crnoj Gori je u septembru u kolektivnom smještaju ostvareno 174,78 hiljada dolazaka turista i 662,66 hiljada noćenja, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
- Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 92,6 odsto ostvarili su strani, a 7,4 odsto domaći turisti - navodi se u saopštenju.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta, u septembru je najviše noćenja ostvareno u primorskim mjestima 89,8 odsto, glavnom gradu šest odsto, planinskim mjestima 2,6 odsto i ostalim mjestima 1,6 odsto.
Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smještaj - smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

U septembru 662,66 hiljada noćenja

Iako je u Institutu "Dr Simo Milošević" zbog blokade računa kasnila priprema, pa i sam početak ljetnje turističke sezone, prema preliminarnim rezultatima na kraju avgusta bilans je za oko 3.000 noćenja i oko 200.000 eura bolji nego prošle godine, dok su aktuelna dugovanja oko 24,9 miliona, od čega oko 16 miliona duga prema državi, opštini i javnim preduzećima.
Izvršni direktor Zoran Kovačević kazao je za RTHN da je zbog gubitka Norveškog programa prihodovano oko 1,5 miliona manje, ali da je tokom ljeta prva faza bila popunjena u kapacitetu u kojem je bilo moguće obezbjediti radnu snagu, te da je na kraju ostvaren pozitivan rezultat.
– Moram da naglasim da sve to nije dovoljno da dovede Institut do pozitivnog poslovanja, posebno kada se ima u vidu da je od ove godine krenula primjena koeficijenata iz Kolektivnog ugovora javnog zdravstva u obračunu zarada naših zaposlenih, što je na šestomjesečnom finansijskom izvještaju dovelo do rasta troška za zarade u bruto iznosu od nekih 700 hiljada eura, što znatno utiče da poslovni rezultati budu u negativnom iskazu – navodi on.
Potpisivanjem novog Kolektivnog ugovora i povećanjem koeficijenata obustavljen je osnov za tužbe radnika, dok dugovanja variraju, priča Kovačević.
– Kreću se nekih 24,9 miliona eura, od toga je, u nekim grubim proračunima, 16 miliona prema državi, državnim preduzećima, Opštini i opštinskim preduzećima. Ostatak je prema onim povjeriocima koji nisu u državnom i opštinskom vlasništvu. Od ovog ostatka od devet miliona eura, pet miliona se odnosi na beskamatnu pozajmicu manjinskog akcionara, koji je pomogao da se oslobodi račun Instituta, a oko tri miliona eura su povjerioci, odnosno različiti dobavljači – istakao je on.
Izrada plana resktrukturiranja je u toku, a u okviru ovih aktivnosti, koje su povjerene Univerzitetu Crne Gore, Institut su do sada u više navrata posjetili profesori Ekonomskog i Građevinskog fakulteta, jedni se bave procjenom ekonomskih, drugi građevinskih parametara.
– Ono što očekujemo od plana restrukturiranja je da on bude pravovremen, kako bi ušao u narednu budžetsku godinu i da će biti afirmativan, odnosno da će podržati ono što svi u Institutu mislimo, a to je da danas, pored velike imovine koju posjeduje, Institut raspolaže i sa veoma kvalitetnim proizvodom koji će, uz unapređenje smještajnih i ostalih kapaciteta, biti veoma konkurentan na međunarodnom tržištu – kazao je Kovačević.
Prva faza Instituta zatvorena je 19. septembra, pošto je zbog nepovoljnih vremenskih prilika sama ljetnja sezona skraćena, druga faza se obično zatvara od 25. decembra do početka Praznika mimoze, ali ako ove godine poslovni razlozi budu nametali drugačiju odluku, menadžment će pribjeći onome što je interes poslovnog sistema ove zdravstvene ustanove, zaključio je Kovačević.

Institut Igalo ove sezone "bolji" za 200.000 eura, aktuelna dugovanja oko 24,9 miliona

Talibanske vlasti javno su pogubile dvojicu muškaraca osuđenih za ubistvo na sjeverozapadu Avganistana, saopštio je Vrhovni sud.
Lokalne vlasti su juče pozvale zvaničnike i građane da „prisustvuju događaju“, za koji je izdata zabrana snimanja.
U Avganistanu je bilo osam javnih pogubljena od povratka talibana na vlast 2021. godine.

U Avganistanu javno pogubljena dvojica osuđenika

Pokret solidarnosti sa Palestinom pozvao je poslanika Socijaldemokrata Nikolu Zirojevića da bude, kako su rekli, glas savjesti u Skupštini Crne Gore i ponovo pokrene rezoluciju o sudi zločina Izraela u Palestini, nakon što je prijedlog ove rezolucije povuvako iz skupštinske procedure
Pismo ove organizacije prenosimo u cjelosti.
"Poštovani poslaniče Zirojeviću,&nbsp;
Obraćamo Vam se ovim otvorenim pismom u ime Pokreta solidarnosti sa Palestinom Crne Gore, kao i u ime hiljade građana i desetine organizacija civilnog društva koji su podržali Rezoluciju o osudi zločina Izraela u Palestini. Duboko razočarani zbog povlačenja ovog prijedloga iz skupštinske procedure, pozivamo Vas da preispitate Vašu odluku i ponovo stavite prijedlog rezolucije u skupštinsku proceduru.&nbsp;
Naš zahtjev je zasnovan na principima demokratije, ljudskih prava i moralne odgovornosti koje Crna Gora, kao građanska i slobodarska država, treba da njeguje.&nbsp;
Prije svega, želimo da istaknemo da je volja građana po ovom pitanju nedvosmisleno izražena. Podsjećamo da je peticija za usvajanje rezolucije, pokrenuta na zvaničnom portalu Skupštine, prikupila više od &nbsp;7.000 potpisa u roku od 24 sata. Taj impresivan odaziv građana predstavlja ne samo statistiku, već i snažan demokratski legitimitet same inicijative.&nbsp;
Kao poslanik, Vi ste prepoznali značaj te volje građana i ispunivši javno dato obećanje, svojim potpisom omogućili da rezolucija uđe u skupštinsku proceduru. Time ste pokazali odgovornost prema građanima koji su Vam povjerili mandat. Sada Vas pozivamo da tu odgovornost nastavite izvršavati do kraja, jer građani traže da se njihov glas čuje na najvišem zakonodavnom nivou.&nbsp;
Takođe podsjećamo da su brojne nevladine organizacije i društveni akteri podržali ovu rezoluciju. Više od trideset NVO, uključujući organizacije za ljudska prava, udruženja mladih, ženskih grupa, organizacija osoba sa invaliditetom, pa čak i strukovnih i lokalnih udruženja, zajednički su apelovali na Skupštinu da bez odlaganja usvoji rezoluciju. Taj presedan ujedinjenja civilnog sektora oko jednog pitanja dovoljno govori o važnosti i urgentnosti ovog pitanja.&nbsp;
Zaista, teško je sjetiti se kada je posljednji put toliki broj raznolikih organizacija govorio jednim glasom, glasom koji traži pravdu i humanost. Kao predlagač rezolucije, imate podršku civilnog društva koje očekuje da se njegove poruke ne ignorišu.&nbsp;
Razumijemo da ste se prilikom zagovaranja rezolucije suočili sa otporom i izazovima unutar Skupštine. U svom obraćanju javnosti rekli ste da neki poslanici nisu bili spremni da podrže tekst rezolucije zbog formulacije kojom se osuđuju zločini, konkretno riječi “osuda” . Smatramo da ovdje treba jasno naglasiti: osuđivanje zločina nad nedužnim civilima ne može i ne smije biti sporno. Ukoliko je problem bila samo semantika, vjerujemo da se uz dobru volju to moglo prevazići formulacijom koja bi očuvala suštinu. Međutim, suština mora ostati ista, nedvosmislena osuda ratnih zločina i humanitarne katastrofe koja i dalje traje u Gazi i na okupiranim palestinskim teritorijama. Svako ublažavanje tog stava bilo bi ravno moralnoj kapitulaciji pred patnjom nedužnih.
&nbsp;Takođe ste ukazali da je izostala podrška dijela kolega poslanika iz najvećih klubova vlasti, koji “nisu imali petlje” da izađu sa svojim amandmanom čak ni kad je kompromisni tekst bio dogovoren. Cijenimo Vašu otvorenost u iznošenju tih činjenica. Nažalost, one svjedoče da je do povlačenja rezolucije došlo usljed političkih kalkulacija, a ne zbog toga što bi predlog bio suštinski neosnovan. Štaviše, time je još veća odgovornost na Vama kao poslaniku koji razumije važnost i urgentnost ovog pitanja, da uputite poziv savjesti svim kolegama i pokušate ponovo.&nbsp;
Vjerujemo da se uz snažnu argumentaciju i pritiskom javnosti (koji je evidentan) može postići saglasnost bar oko minimalnih principa koje rezolucija treba da afirmiše: zaštita civila, poštovanje međunarodnog i humanitarnog prava i prekid nasilja, ubijanja nedužnih, posebno djece i žena.&nbsp;
Duboko smo uvjereni da će ponovno stavljanje ove rezolucije u skupštinsku proceduru biti ispravan korak iz više razloga. Moralni razlog je najvažniji: svakodnevno smo svjedoci stradanja sve više stanovništva Palestine, razaranja bolnica, škola i domova, ubijanja djece, što međunarodne organizacije i mnoge države nazivaju ratnim zločinima i genocidom. Crna Gora, kao dio civilizovanog svijeta, ima moralnu obavezu da ne ćuti pred tim zločinima.&nbsp;
Vi ste i sami isticali da je ovo pitanje iznad politike, pitanje ljudskosti i osnovnih prava . Podsjećamo i da je veliki broj naših građana, izašao na ulice širom zemlje (Podgorica, Bijelo Polje, Rožaje, Bar…) da bi zahtijevali od Skupštine da položi ispit humanosti i demokratije. Zar taj vapaj naših građana da se zauzmemo za pravdu ne zaslužuje da se i predlog ove rezolucije nađe na dnevnom redu Skupštine. Demokratski razlog je takođe ključan: institut peticije uveden je da bi građani mogli direktno inicirati propise i akte od javnog interesa. Ignorisanje jedne tako snažne peticije predstavlja podrivanje povjerenja građana u institucije.
Neusvajanje rezolucije bez rasprave praktično obesmišljava mehanizam e-peticije, upravo ono na šta ste i Vi upozorili kada ste je preuzeli na sebe. Da ne bismo poslali poruku da je glas građana uzaludan, potrebno je da Skupština raspravlja i glasa o predlogu koji je narod inicirao. U protivnom, šteta po demokratiju je dugoročna. Vrijednosti života, pravde i istine nemaju alternativu.&nbsp;
Vi, gospodine Zirojeviću, pokazali ste inicijalnu hrabrost i principijelnost pokretanjem ovog pitanja. Sada Vas pozivamo da tu hrabrost pokažete ponovo. Nemojte odustati. Pozovite sve poslanike, i poziciju i opoziciju, da još jednom razmotre tekst i amandmane. U krajnjem slučaju, zahtijevamo od Vas da stavite u skupštinsku proceduru prvi prijedlog koji je predložio Pokret solidarnosti sa Palestinom, a građani Crne Gore će svakako suditi o radu poslanika, njihovom zastupanju u Skupštini kao i odnosu prema ovom pitanju. Pozivamo Vas da budete primjer drugim poslanicima i predsjedniku parlamenta koji se ne oglušuju o zahtjeve civilnog društva, primjer poslanika koji poštuje i afirmiše demokratske vrijednosti i prakse, čija podrška ljudskim pravima i pravima palestinskog naroda nije samo na floskulama već i na konkretnim djelima.&nbsp;
U ime svih nas koji smo potpisali peticiju, protestovali i uputili apele iz naših organizacija, tražimo od Vas da vratite Prijedlog rezolucije u skupštinsku proceduru. Uradite to hitno, imajući u vidu da svaki dan odlaganja znači još izgubljenih nedužnih života u Gazi. Crna Gora ne može da zažmuri pred humanitarnom katastrofom ovog obima.&nbsp;
Kao poslanik, Vi imate i ustavnu dužnost i ljudsku dužnost da predstavljate glas onih koji zahtijevaju mir i pravdu. Istorija će pamtiti kako su se pojedinci i narodi ponijeli u trenucima velikih nepravdi. Vjerujemo da Vi ne želite da naše društvo ostane upamćeno po ćutanju, već po solidarnosti sa žrtvama i osudi zločina. Još nije kasno da se učini ispravna stvar.&nbsp;
Pozivamo Vas da budete glas savjesti u Skupštini Crne Gore i da ponovo pokrenete ovu rezoluciju, uzdajući se u podršku svih onih poslanika koji u srcu nose vrijednosti humanosti i pravde iznad dnevne politike, političkih i ekonomskih kalkulacija."

Pokret solidarnosti sa Palestinom pozvao Zirojevića da se vrati rezolucija o osudi zločina Izraela na dnevni red Skupštine

Svi koraci koje je Prijestonica preduzela nakon dva tragična događaja koja su se dogodila na Cetinju bili su pokušaj da se odgovori na nezamislive tragedije. Međutim, da bi se zaista stvorio sistem otpornosti potrebna je snaga institucija i jasan odgovor države koji će osigurati da se glas Cetinja čuje i poštuje i da zaključci Skupštine Prijestonice ne ostanu mrtvo slovo na papiru - poručio je gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković u obraćanju na vanrednoj sjednici Skupštine posvećenoj dinamici realizacije zaključaka donesenih povodom tragičnih događaja.
Podsjetio je da je Skupština Prijestonice nakon tragičnog događaja početkom ove godine donijela niz zaključaka sa jasnim ciljem da se slična tragedija nikada više ne ponovi i da se obnovi povjerenje građana u institucije koje imaju obavezu da ih zaštite. Nažalost, kako kaže, uprkos odlučnosti zahtjeva, odgovor dijela državnih organa je izostao, kao i reakcija koja bi makar simbolično priznala težinu situacije.
- Umjesto institucionalnog odgovora, uslijedila je tišina, a umjesto odgovornosti – ćutanje. Zato sam, kao gradonačelnik Prijestonice Cetinje, odlučio da zatražim sazivanje još jedne vanredne sjednice Skupštine Prijestonice, ne iz političkih pobuda, već iz osjećaja moralne obaveze prema svima koji su stradali, prema njihovim porodicama i prema svakom građaninu ovog grada koji zaslužuje da zna što smo uradili i gdje stojimo danas. Zbog svih građanki i građana Cetinja koji svakodnevno protestuju i svih onih koji su danima protestovali širom Crne Gore. Hvala im na istrajnosti i odlučnosti - kazao je Đurašković.
On je istakao da u trenucima kada odgovori nijesu stizali od onih od kojih su se najviše očekivali, kada su dopisi, zahtjevi i javni apeli upućeni nadležnim državnim organima ostajali bez odgovora ili konkretne reakcije, gradska uprava Prijestonice Cetinje je, u okviru svojih nadležnosti, preduzela konkretne i sadržajne korake usmjerene ka oporavku grada.
- Formirali smo Operativni tim za unapređenje psihosocijalne podrške, sastavljen od predstavnika svih relevantnih institucija, sa ciljem unapređenja mentalnog zdravlja naših sugrađana, gdje su razmatrani programi kontinuirane podrške svim kategorijama stanovništva i mjere za dugoročno praćenje i zaštitu mentalnog zdravlja. U skladu sa donesenim Zaključcima Skupštine Prijestonice, pokrenuli smo projekat uspostavljanja savremenog sistema video nadzora. Nakon formiranja radne grupe i održanih sastanaka sa Agencijom za zaštitu ličnih podataka, slijedi izrada sporazuma sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, te definisanje lokacija i priprema projektne dokumentacije nakon ispunjenja svih tehničkih preduslova - istakao je Đurašković.
Podsjetio je da je Prijestonica, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, svim vaspitno-obrazovnim ustanovama na Cetinju obezbijedila zaštitare.
- Ova mjera ima za cilj da pruži dodatnu podršku školama i vrtićima, da pojača osjećaj sigurnosti među djecom, roditeljima i zaposlenima, te da se preventivno djeluje u slučaju bilo kog oblika nasilja. Pored toga, predviđeno je angažovanje psihologa u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama, kao i dodatno angažovanje psihijatara, psihologa i socijalnog radnika u Domu zdravlja Cetinje, kako bi se obezbijedio širi i dostupniji sistem podrške, ne samo za djecu i mlade, već i za sve naše sugrađanke i sugrađane kojima je potrebna stručna pomoć u procesima suočavanja i oporavka - kazao je Đurašković.
Prijestonica je osnovala i Kuću zdravlja, koja će biti centar za pružanje usluga psihosocijalne podrške pojedincima, porodicama i grupama, kao i za savjetodavne i druge usluge iz oblasti zdravstva, socijalne i dječije zaštite.
- Kroz aktivnosti sekretarijata, ustanova i službi Prijestonice organizovane su brojne radionice, predstave i tribine za više od 1000 učenika, sa ciljem promocije mentalnog zdravlja i pružanja sigurnog prostora za izražavanje i učenje. Vođeni su i brojni razgovori sa predstavnicima kulturnih i obrazovnih institucija, akademija, kao i međunarodnim partnerima, kako bismo kroz zajedničke programske aktivnosti dodatno osnažili duh zajedništva i solidarnosti među svim stanovnicima Prijestonice - dodao je Đurašković.
Zaključio je da je Cetinje bilo i ostalo grad prkosa i ponosa, ali i grad koji zna da nosi bol sa dostojanstvom. Stoga, poručuje da je njihov zadatak nije samo da se sjećaju, već da stvaraju uslove da se ovakva tragedija nikada ne ponovi.

Đurašković: Cetinje traži odgovore i odgovornost

11.04.
03:40h
Kao u romanu Umberta Eka "Nulti broj", kada novinar uči kolegu kako da se pretvaraju da poštuju temeljna načela novinarstva i istine-odvajanje činjenica od ličnih stavova.
Samo se u izjavi navede određena tvrdnja drugome se u usta stavi, navodnici se podrazumijevaju.
Ili mu se čestita na učinjenom i taj fakat postaje činjenica.
Tako je izvjesni Vuković, za koga ste sada već skoro svi čuli, čestitao Koprivici, da bi Nikšićani pred izbore saznali za naplaćenih 28 miliona evra od mog kumčeta Ivana Ubovića.
Potvrda o uplati neće se do ponedeljka pokazivati kako bi, osim glasača Demokrata, vidio i Ivan. Ili da se eventualno Momo i ovaj njegov slikaju sa njom.
Sa njima i striko Mitar, za kojeg ste opet čuli, jer mu Bemax duguje dvije milijarde evra, jednu vise od Putina, makar kako striko kaže.
A nije ga loše, sto se para tiče, ubaciti u Demokrate. Mislim na Mitra.&nbsp;
Tramp, Mask i moj drug Amid, duguju mu skupa oko 48 milijardi dolara, što je u odnosu na tričavih, a naplaćenih od strane Moma firmi Bemax, poprilična svota.
Mogao bi za taj novac Koprivica ubaciti novi retroaktivni zakon u skupštinsku proceduru koja bi onda strika obavezala da za te transakcije plati porez. I kamate.
I opet bi na nekim novim izborima Molje i njegovi kada budu formirali uskoro novu partiju imali o čemu.
Kakav investitor iz UAE i jedna Velika plaža.
Dvije bi se kupile.
Onda izađe Momo, pa njegov, pa u subotu ponovo Momo, Bemax u recesiju, a Bogdanović bijesan sto on nema jednoga strika Mitra.
Kad nema svoj Bemax.
A ima Mila, Tigra, Zorana, Aca, minus Balijagića.
I mene, za sada.
Kad smo kod Mila, čujem da je narečeni Vuković kazao da su ovih Bemaxovih 28 miliona, u stvari njegovi - Milovi.
Badava.
Pouzdano znam da Milo striku Mitru duguje 28 miliona i 282 hiljade.
Kad mu ih vrati, ne pitajući Ubovića juniora, ostaje mu rešto, taman sat da kupi i prijavi ga ASK.
I svi zadovoljni i 6 procenata osvojenih glasova na izborima u NK.
Mada, čujem da postoji mogućnost kompenzacije nakon što se i Tigar uključi kao stari Sandokan iz Malezije.
Naime, izgleda da postoji varijanta da, prije nego se zatvore biračka mjesta, zadovolje glasače Demokrata tako što će Milaš umjesto keša dobiti dva kamenoloma, četiri valjka, pet kamiona-miksera za beton i planinsku kuću u Lopatama.
Što Bogdanovića neće zadovoljiti, jer Nikšić nije Grbavci, tako da mu je manevar sužen.
P.S. Mudar se u gnijevu poznaje.
Sudeći po ovoj priči samo je striko Mitar na konju.
Sa 28 Milovih meleona u bisagama.

Striko Mitar i Demokrate

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: nocenja