<p>Film ''Emilia Pérez'' dominirao je sa 13 nominacija, dok ''Wicked'' i ''The Brutalist'' slijede sa po deset nominacija za Oskara. Kao i prethodnih godina, najveću pažnju privukle su kategorija za najbolji film i glumačke kategorije.</p>
<p>Poznati vebsajt za ocjenjivanje filmova i serija, Rotten Tomatoes, rangirao je filmove nominovane za Oskara prema ocjenama na svojoj stranici.</p>
<p>Pogledajte ko ima najveću ocjenu kritičara i gledalaca, a ko najmanju.</p>
<p><b>1. I’m Still Here (kritičari 95%, gledaoci 98%)</b></p>
<p>Na njihovoj stranici najvišu ocjenu ima film koji prati turbulentni period u brazilskoj istoriji, nemilosrdnu diktaturu iz 1970-ih i porodicu Paiva.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FgDunV808Yf4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><b>2. Anora (kritičari 93%, gledaoci 90%)</b></p>
<p>Anora je američka komedija-drama iz 2024. koju je napisao, režirao i montirao <b>Šon Bejker</b>. Prati brak između Anore, mlade seksualne radnice, i Vanje Zaharova, sina ruskog oligarha. Sporednu glumačku ekipu čine J<b>ura Borisov, Karren Karagulian, Vače Tovmasjan i Aleksej Serebrjakov</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FGuPkfvxmtdw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><b>3. Konklava (kritičari 93%, gledaoci 86%)</b></p>
<p>Film je adaptacija istoimenog bestselera <b>Roberta Harisa</b>. Radnja se odvija tokom nekoliko dana i prati kardinala Lorensa (<b>Ralf</b> <b>Fajns</b>), koji, nakon smrti pape, mora izabrati njegovog nasljednika. Međutim, otkriva da je papa skrivao tajnu koja bi mogla uzdrmati cijelu Crkvu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FJX9jasdi3ic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><b>4. Brutalist (kritičari 93%, gledaoci 82%)</b></p>
<p>Brutalist je epska drama o životu arhitekte vizionara <b>Lasla Tota</b> (<b>Adrijen Brodi</b>), koji je preživio Holokaust. Priča počinje 1947. godine, kada Tot stiže u SAD u potrazi za novim početkom. U početku živi u siromaštvu, ali upoznaje industrijalca <b>Harisona Lija Van Burena</b> (<b>Gaj Pirs</b>), koji prepoznaje njegov talenat i angažuje ga da izgradi veliki društveni centar u Filadelfiji. Dok Tot u početku sa oduševljenjem prihvata posao, ubrzo shvata da moć i nasljeđe dolaze s visokom cijenom.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0-Joyha0zcA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><b>5. Dune: Part Two (kritičari 92%, gledaoci 95%)</b></p>
<p>Radnja filma inspirisana je drugim dijelom istoimenog romana autora <b>Frenka Herberta</b>. Pol Atreides i njegova majka Džesika pridružuju se Fremenima jer im je potrebna njihova pomoć da prežive na pustinjskom planetu i osvete se zloj porodici Harkonen.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FWay9Dexny3w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><b>6. Nickel Boys (kritičari 90%, gledaoci 76%)</b></p>
<p>Ovo je američka istorijska drama iz 2024. godine, zasnovana na romanu ''The Nickel Boys'' <b>Kolsona Vajtheda</b> iz 2019. godine. Priča prati snažno prijateljstvo dvojice mladih Afroamerikanaca koji zajedno prolaze kroz mučna iskušenja popravnog doma na Floridi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm2qa-HBzlLQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><b>7. Supstanca (kritičari 89%, gledaoci 75%)</b></p>
<p>Naučnofantastični horor rediteljke i scenaristkinje <b>Koralije Fargeat</b> prati priču o televizijskoj zvijezdi i instruktorki aerobika, Elizabet Sparkle (<b>Demi Mur</b>), koja, nakon što dobije otkaz, dobija paket iz misteriozne laboratorije sa hemikalijom nazvanom „the substance“. Ova supstanca može je pretvoriti u mlađu i ljepšu verziju (<b>Margaret Kvoli</b>).</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FqVN3Zk-qb1Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><b>8. Wicked (kritičari 88%, gledaoci 95%)</b></p>
<p>Priča filma ''Wicked'' istražuje porijeklo dvije moćne vještice. Iako dolaze iz potpuno različitih svjetova, njihovo prijateljstvo, koje niko nije očekivao, zauvijek će promijeniti njihove živote. <b>Arijana Grande</b> i<b> Sintija Erivo </b>tumače popularnu Glindu i izopštenicu Elfabu u filmskoj adaptaciji istoimenog brodvejskog mjuzikla.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F6COmYeLsz4c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p><b>9. A Complete Unknown (kritičari 80%, gledaoci 96%)</b></p>
<p>''A Complete Unknown'' je američka biografska muzička drama iz 2024. u režiji <b>Džejmsa Mangolda,</b> koji je zajedno s <b>Džejem Koksom</b> napisao scenario o američkom pjevaču i tekstopiscu <b>Bobu Dilanu</b>. Film je zasnovan na knjizi ''Dylan Goes Electric!'' iz 2015. godine.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FFdV-Cs5o8mc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><b>10. Emilia Pérez (kritičari 76%, gledaoci 28%)</b></p>
<p>''Emilia Perez'' je kombinacija mjuzikla i krimi komedije. Radnja je prilično kontroverzna. U filmu Rita Mora Kastro, meksička advokatica, preuzima slučaj ubistva povezan sa suprugom poznate medijske ličnosti. Iako ide protiv svoje savjesti, tvrdi da je smrt bila samoubistvo.<br/>
Nakon što pobijedi u parnici, odlazi na sastanak sa narkobosom Manitasom, koji želi da promijeni pol i započne novi život. Rita pronalazi hirurga koji pristaje na operaciju, a Manitasova žena i djeca sele se u Švajcarsku. On mijenja pol, lažira svoju smrt i počinje novi život kao Emilija Perez. Ovaj zaplet dovodi do niza zanimljivih situacija, a odnosi među likovima u nekim trenucima podsjećaju na pravu meksičku sapunicu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FQlbr7gJgBus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rotten Tomatoes rangirao filmove nominovane za Oskara: Najbolje ocijenjen ''I'm Still Here''

<p>Nominacije za prestižnu nagradu Oskar objavljene su juče, sa zakašnjenjem zbog požara koji danima ne prestaju u Los Anđelesu i okolini.</p>
<p>Ako je suditi po broju nominacija, favoriti na 97. dodjeli nagrada biće filmovi ''Brutalist'', ''Konklava'' i mjuzikl ''Wicked''.</p>
<p>Pored ovih, za najbolje filmove kandidovani su i ''Anora'', kao i biografski film o <b>Bobu Dilanu</b> ''Potpuni neznanac'', ''Dina: Drugi dio'', ''Emilia Perez'', ''Još sam ovdje'', ''Nickel Boys'' i ''Supstanca''.</p>
<p>Kandidatkinje za najbolju glavnu glumicu su <b>Sintija Erivo</b> za ''Wicked'', <b>Karla Sofia Gaskon</b> za ''Emiliju Perez'', <b>Miki Medison</b> za ''Anoru'', <b>Fernanda Tores </b>za ''Još sam ovdje'' i <b>Demi Mur </b>za ''Spustancu'' koja je za ovu ulogu osvojila i nagradu Zlatni globus.</p>
<p>U kategoriji najboljeg glavnog glumca takmiče se<b> Edrijen Brodi</b> za ''Brutalista'', <b>Timoti Šalame</b> za ''Potpunog neznanca'', <b>Kolman Domingo</b> za ''Sing, Sing'', <b>Reif Fajns</b> za ''Konklavu'' i <b>Sebastian Stan</b> (''Šegrt'').</p>
<p>Za najbolju sporednu glumicu nominovane su A<b>rijana Grande, Monika Barbaro, Felisiti Džons, Zoi Saldana i Izabela Roselini</b>, dok su u muškoj kategoriji kandidati <b>Jura Borisov, Kiran Kalkin, Evdard Norton, Gaj Pirs i Džeremi Strong</b>.&nbsp;</p>
<p>Hrvatski film "Čovjek koji nije mogao šutjeti" ("The Man Who Could Not Remain Silent") <b>Nebojše Slijepčevića </b>nominovan je za Oscara u kategoriji za najbolji kratkometražni film. On govori o zločinu , koji se dogodio 27. februara 1993. godine u Štrpcima, jednom od najsvirepijih ratnih zločina tokom rata u Bosni i Hercegovini. Filmski centar Crne Gore odbio je da ko-sufinansira ovaj projekat.&nbsp;</p>

Objavljene nominacije za Oskara 2025: ''Brutalist'', ''Konklava'' i ''Wicked'' favoriti

<p>Nova epizoda vikend-izdanja jutarnjeg programa Budilnik stiže ove nedjelje u 8 časova, uz aktuelne teme, inspirativne sagovornike i sadržaje koji otvaraju važna društvena pitanja.</p>
<p>Voditeljka emisije donosi tri razgovora koji će, svaki na svoj način, osvijetliti izazove i potencijale našeg društva:</p>
<p>- Između institucija i stvarnog života – kako osnažiti djecu i mlade za samostalan put - u razgovoru sa <b>Andrijanom Radović, </b>o sistemskoj i porodičnoj podršci mladima.</p>
<p>- Zeta pod lupom EU stručnjaka: potencijali, rizici i put ka zaštiti - analiza koju donosi <b>Dušan Jelić</b> iz Hrvatske.</p>
<p>- Kad hrabrost pređe s oca na kćerku - lična i profesionalna priča <b>Sofije Kiković</b>, najmlađe sutkinje u Crnoj Gori.</p>
<p>Budilnik vikendom je program koji spaja aktuelnost, edukaciju i motivaciju — zato budite uz TV E u nedjelju od osam sati.</p>

Nedjeljno izdanje „Budilnika“ donosi tri snažne priče i važna društvena pitanja

<p>Nikšićka policija podnijela je krivičnu prijavu protiv Ž.Đ. osumnjičenog za krivično djelo pronevjera, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Ž.Đ. iz Nikšića je, kako se sumnja, krivično djelo izvršio na način što je 31. oktobra, kao zaposleni na mjestu vozača u jednoj zdravstvenoj ustanovi u tom gradu, na jednoj benzinskoj stanici tokom točenja goriva u službeno vozilo, jedan dio sredstava sa računa ustanove u kojoj je zaposlen zadržao za sebe.&nbsp;</p>
<p>- Na taj način je pribavio protivpravnu imovinsku korist na štetu pomenute zdravstvene ustanove - kaže se u saopštenju.</p>
<p>Iz policije su rekli da je protiv Ž.Đ. podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.</p>

Zbog pronevjere krivična prijava protiv jedne osobe

<p>čelnik cetinjske policije u vrijeme zločina u Medovini, <b>Dalibor Šaban </b>potpisao je dopis kojim se filijala MUP-a na Cetinju obavještava ,,da je protiv <b>Vuka Borilovića</b> podnešena krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, kao i da je osim toga dato i neko usmjerenje da se postupa u skladu sa Zakonom o oružju“.</p>
<p>On je to saopštio juče na suđenju bivšoj načelnici filijale MUP-a Cetinje Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka da se Boriloviću oduzme oružje, za koje se kasnije ispostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića.</p>
<p>Prema riječima Šabana, kao kontakt osoba naveden je Aleksandar Džaković (takođe službenik policije na Cetinju).</p>
<p>Dodao je da su mu kolege rekle da je praksa bila da se obavještava filijala iako to nije obavezujuće zakonom.</p>
<p>On je na pitanje zastupnice optužbe zbog čega se takvo obavještenje slalo filijali, kazao da je razlog ,,to što je Borilović imao oružje sa oružanim listom, ali kako je protiv njega podnešena krivična prijava za nasilničko ponašanje samim tim stekli su se uslovi za pokretanje upravnog postupka za privremeno, ili, nakon završetka krivičnog postupka, trajno oduzimanje vatrenog oružja“.</p>
<p>Ispričao je i da je svako oduzimanje oružja u legalnom posjedu protivpravno, kako od strane tužioca tako i od strane policije, osim ako je oružje bilo sredstvo za izvršenje krivičnog djela. U tim slučajevima policija i tužilaštvo su u obavezi da oduzmu oružje, koje postaje predmet krivičnog, a ne upravnog postupka“.</p>
<p>- U predmetu koji je formiran protiv Vuka Borilovića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, oružje je bilo i trebalo da bude predmet upravnog postupka, a kroz izviđaj je to i utvrđeno - kazao je Šaban.</p>
<p>Na pitanje advokata da li smatra normalnim da se nekome ko je osuđivan za nasilničko ponašanje, sa elementima teškog nasilja, izda dozvola za oružje, Šaban je kazao da bi to pretpostavilo da se filijala oglušila o negativnu procjenu datu od UP.</p>
<p>Nekadašnji šef policije na Cetinju, pored ostalog, kazao je da mu nije poznato da li je vršen pretres stana Vuka Borilovića, u slučaju optužbi za nasilničko ponašanje u julu 2021. godine, kada je Borilović prvo gađao kamenicama kuću Marka Lagatora, a nakon toga mu i metalnom šipkom polomio auto. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv Borilovića, zbog ,,nasilničkog ponašanja i nanošenja štete“. Tada je utvrđeno da je Vuk Borilović posjedovao oružje, koje nije pronađeno prilikom pretresa njegove kuće.</p>
<p>- Ne mogu se sjetiti da je pretres vršen, a ako jeste nije pronađeno oružje jer je onda bilo dobro sakriveno - kazao je Šaban.</p>
<p>Prema njegovim riječima to oružje i nije bilo u nadležnosti policije nego u nadležnosti drugog organa, jer nije predmet krivičnog već upravnog postupka. Šaban nije naveo o kojem drugom organu je riječ.</p>
<p>Na pitanje da li je postupanje policije bilo zakonito u slučaju kada <b>Oliveri Krivokapić</b> nije dostavljena službena zabilješka, Šaban je kazao da je sama krivična prijava i više nego dovoljna za pokretanje ili dalje preduzimanje radnji i mjera iz nadležnosti filijale jer krivična prijava sadrži ozbiljnu strukturu dokaza, a posebno što izviđajem rukovodi tužilac, te samim tim krivična prijava dobija dodatnu snagu, dokaznu, pravnu i bilo kakvu drugu u odnosu na subjektivnu službenu zabilješku, jer je veći stepen pouzdanosti.</p>
<p>Optužena Krivokapić pitala je svjedoka zašto nije podnešena krivična prijava protiv nje jer nije postupila po obavještenju, na što je Šaban odgovorio da policija nije raspolagala operativnim podacima.</p>
<p>- Policija nije raspolagala operativnim podacima da u konkretnom slučaju nije preduzeto ništa u skladu sa obavještenjem, a da smo raspolagali sa tim informacijama policija bi obavijestila neki drugi organ, prvenstveno tužilaštvo - odgovorio je Šaban nekadašnjoj šefici filijale MUP-a na Cetinju.</p>
<p>Šaban je takođe kazao i da se događaja iz jula 2021. godine, kada je Borilović počinio djelo nasilničkog ponašanja, ponovo sjetio tek nakon što je ovaj izvršio masakr u Medovini.</p>
<p>- Tada sam uzeo predmet da listam i provjeravam što je urađeno. Teško se mogu sjetiti koliko je često slučaj na Cetinju da se dešavaju takvi događaji, a što se može provjeriti kroz evidenciju krivičnih djela, pa se može utvrditi koliko je to često - kazao je Šaban dodavši i da je nakon dešavanja u Medovini pitao za spis u kojem je postupak izdavanja dozvole za posjedovanje oružja Vuku Boriloviću, te da je dobio odgovor ,,da je u odnosu na Borilovića rađena provjera, koja je proslijeđena upravnim poslovima“, ali i da se sada ne može sjetiti da li je ta provjera bila pozitivna ili negativna.</p>
<h3>Tvrdi da niko nije uticao na njega</h3>
<p>Na pitanje da li ga je neko pozvao nakon događaja u julu 2021. godine, da se Vuku Boriloviću ne oduzme oružje, Šaban je negirao i dodao da nikakav uticaj nije na njega vršen ni da nešto uradi ni da ne uradi.</p>
<p>- Ne sjećam se da je postojala operativna informacija, a da je postojala toga bih se sjetio, jer se i te kako interesujem za svaki predmet. Ne mogu se sjetiti da li su konkretno rađene provjere, jer za provjere za koje me vi pitate rade se u trenutku izdavanja dozvole za posjedovanje oružja - kazao je Šaban.</p>
<h3>Šaban se nije izjasnio da ko je naredio da patrola ispred Cetinjskog manastira ne reaguje</h3>
<p>Načelnik cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini Dalibor Šaban nije mogao da sde izjasni ko je policajcima koji su se nalazili ispred manastira naredio da se ne udaljavaju, iako je samo stitinjak metara dalje Vuk Borilović ubio desetoro ljudi.</p>
<p>- Ako je tako, ja to osuđujem, ali se ne mogu izjasniti da li je tako. Pošto su u toku postupci, to će se utvrditi u njima - kazao je Šaban, odgovarajući na pitanje advokata oštećenih porodica.</p>

Šaban: Filijala MUP-a oglušila se o negativnu procjenu policije

<p>Holandska vojska je otvorila vatru na dronove iznad vazduhoplovne baze Volkel na istoku zemlje, a ostaci letjelica nijesu pronađeni, saopštilo je danas tamošnje ministarstvo odbrane.</p>
<p>U saopštenju ministarstva navodi se da je obezbjeđenje u bazi prijavilo dronove sinoć između 19 i 21 časa, te da je vojska počela da puca na njih kako bi ih oborila.</p>
<p>- Dronovi su napustili područje i nijesu pronađeni – navodi se u saopštenju.</p>
<p>U posljednjih nekoliko nedjelja prijavljen je niz incidenata sa neidentifikovanim letjelicama blizu vojnih baza u Holandiji i Belgiji.</p>
<p>Istragu sprovode holandska vojska i policija, a ministarstvo odbrane tvrdi da i dalje nije poznato zašto su dronovi letjeli iznad i oko vazduhoplovne baze.</p>
<p>- Bazu Volkel koristi Holandsko ratno vazduhplovstvo, a u toj zemlji je letjenje dronom iznad svih aerodroma, civilnih i vojnih, zabranjeno zbog bezbjednosti letjenja - zaključuje se u saopštenju.</p>

Holandska vojska pucala na neidentifikovane dronove iznad vojne baze

<p>Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp;</p> <p>Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde.</p> <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> <p>Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke.</p> <p>A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale <b>J. M.</b> - psihološkinja, <b>J. O.</b> - socijalna radnica i <b>I. S.</b> članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad<span>(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje <b>Ine Hrković</b>, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica <b>Radmila Stupar Đurišić </b>dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?!</p> <p>- Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka.</p> <p>Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima.</p> <p>- Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica.</p> <p>Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“.</p> <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> <p>- Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici<span>(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp;</p> <p>- Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV.</p> <p>Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom.</p> <p>- Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“.</p> <p>Psihijatri <b>N. P. </b>i <b>S. K</b>, te psihološkinja <b>N. Š. </b>U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke.</p> <p>Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta.</p> <p>Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega.</p> <p>- Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.</p>

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

<p>Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E <b>Draško Đuranović</b> govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.</p>
<p>Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;</p>
<p>- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv<b> Aleksandra Mijajlovića</b> se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.</p>
<p>Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.</p>
<p>- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b> primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.</p>
<p>Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.</p>
<p>Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.</p>
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
<p>Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca <b>Milivoja Katnića</b>, tužioca <b>Saše Čađenovića</b> i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera<b> Zorana Lazovića</b>.</p>
<p>- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.</p>
<p>Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;</p>
<p>No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.</p>
<p>- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.</p>
<p>Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija <b>Tamara Vujović </b>da zaštiti medije.</p>
<p>- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.</p>
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
<p>Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.</p>
<p>- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.</p>
<p>Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.</p>
<p>- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.</p>
<p>On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.</p>
<p>- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.</p>
<p>Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.</p>
<p>- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.</p>
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
<p>Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore<b> Jakov Milatović</b> posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.</p>
<p>- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.</p>
<p>Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.</p>
<p>Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.</p>
<p>- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.</p>
<p>Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.</p>
<p>Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je <b>Joanikije Mićović</b>.</p>
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
<p>Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.</p>
<p>- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.</p>
<p>Mora, kaže, priznati da <b>Andrija Mandić</b> (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.</p>
<p>- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.</p>
<p>Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor <b>Vladimir Božović &nbsp;</b>iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.</p>
<p>- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.</p>

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

<p>Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) <b>Tei Gorjanc Prelević.</b></p>
<p>Advokat <b>Veselin Radulović </b>kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.</p>
<p>- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.</p>
<p>Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.</p>
<p>Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.</p>
<p>- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.</p>
<p>On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.</p>
<p>Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.</p>
<p>- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.</p>

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

<p>Susret crnogorskog premijera <b>Milojka Spajića</b> i albanskog kolege <b>Edija Rame</b> postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;</p>
<p>Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.</p>
<p>Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"</p>
<p>Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.</p>
<p>Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.</p>