<p>Sunčan prvi dan 2025. godine izmamio je veliki broj domaćih i stranih turista na skijališta širom Crne Gore, a na Žabljaku velike saobraćajne gužve otežavaju skijašima pristup Savinom Kuku.</p>
<p>Iako su novogodišnje gužve tradicionalno najveće na primorju, gdje na trgovima goste zabavljaju regionalne i domaće muzičke zvijezde, čini se da i sjever Crne Gore ovih dana bilježi veliki broj turista.</p>
<p>Na Žabljaku se traži mjesto više, a do skijališta Savin Kuk danas nije bilo lako doći, jer je sunčan dan izmamio turiste, a &nbsp;velike gužve izazvale su saobraćajni kolaps.&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Žabljak: Saobraćajni kolaps na putu ka skijalištu Savin Kuk

<p>Prva beba u Kliničkom centru Crne Gore rođena je 42 minuta poslije ponoći, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.</p>
<p>Dječak težak oko 3,5 kilograma dobio je dvije desetke na rođenju, a i beba i majka su dobro, prenosi RTCG.</p>

500x500

Prva beba u KCCG rođena 42 minuta poslije ponoći

<p>U Novu godinu Tivćane i brojne turiste u našem gradu, sinoć je uz prepoznatljive pjesme, nevjerovatnu energiju i atmosferu, na rivi Pine uveo i zabavljao <b>Zdravko Čolić</b>, regionalna zvijezda.</p> <p>Prema prvim, nezvaničnim procjenama, na sinoćnjem dočeku bilo je više 20.000 ljudi.</p> <p>Čolić je govorio za Radio Tivat kazao da nikad ne razmišlja o broju ljudi, već o dobrom raspoloženju.</p> <p>- Nikad ne razmišljam o broju ljudi, već o tome da bude lijepo vrijeme, da se ljudi vesele i da je dobro raspoloženje. Sve se sastoji u zdravlju, miru, sreći i blagostanju među nama. Očekujemo da svake godine bude sve bolje, uz manje napetosti i neprijateljstava među ljudima. Svima bih poželio dobro zdravlje - istakao je on.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101100132_8be2a12db28d5bebda0e77b44fb1697655850a49937768ba2ed9a2e9cb39d1dd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250101100132_8be2a12db28d5bebda0e77b44fb1697655850a49937768ba2ed9a2e9cb39d1dd" data-rendition-name="original" width="1824" height="1024" loading="lazy" alt="Doček Nove godine u Tivtu"> <figcaption>Doček Nove godine u Tivtu<span>(Photo: Radio Tivat)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Pjevač je često u Boki za doček, međutim početak karijere počeo je sa hercegnovskom grupom Exodus u Baošićima.</p> <p>- Jako lijepo vrijeme, to je bio početak moje karijere. Cijeli život sam svirao, baš u Baošićima, na parapetu, počela su druženja sa ljudima koji su dolje imali vikendice i sa domaćim stanovništvom. Prva nagrada koju sam dobio u Bijeloj, finansijska nagrada, mnogo mi je značila tada. Pjevao sam pjesmu od Bitlsa i to je ostalo kao velika uspomena. Volim Boku, često se družim sa &nbsp;prijateljima ovdje - poručio je Čolić.</p> <p>Na terenu u Tivtu su, do pred zoru, bile sve opštinske službe: Uprava policije, Komunalna, Služba zaštite, Crveni Krst, Hitna pomoć i Služba komunalija.</p> <p>Kako saznaje Radio Tivat, nije zabilježen nijedan incident niti intervencija, tako da se grad pokazao kao odličan domaćin, ali i organizator.</p> <p>- I pored ovolikog broja gostiju u našem gradu, koji su od ranih jutarnjih sati pristizali u Tivat, sve nadležne službe su uspjele da prođe bez problema u saobraćaju, ali i parkiranju s obzirom na broj parking mjesta. Za ove potrebe bili su otvoreni svi parkinzi u gradu, ali i izvan njega, a mnogo je doprinio i shuttle bus koji je na 20 minuta saobraćao od Aerodroma do centra grada - prenosi ovaj medij.</p>

1250x600

1084x550

Novu godinu u Tivtu dočekalo 20.000 ljudi; Čolić: Volim Boku

<p>Nova godina u metropoli turizma tradicionalno je dočekana uz spektakularan vatromet i najljepše pjesme Vlada Georgieva</p> <p>Budva je sinoć još jednom bila centar najboljeg novogodišnjeg provoda u regionu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DH9HU0NwWW20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Prema riječima pomoćnika direktora TO Budve,<b> Nikole Kralja</b>, Budva je prepoznata kao najbolja destinacija za novogodišnje praznike.</p> <p>- Zaista je veliko zadovoljstvo što smo i ove godine, jubilarni 25. put, Novu godinu dočekali u sjajnom ambijentu, uz sjajne izvođače i u sjajnoj atmosferi - istakao je Kralj, dodajući da će Turistička organizacija opštine Budva nastaviti da unapređuje naredne dočeke i sve manifestacije.</p> <p>Zvijezda večeri, Vlado Georgiev potvrđuje da je Budva sjajan domaćin i ističe da bilo koje drugo mjesto ne bi moglo da zamijeni ono što ovdje doživi.</p> <p>- Budva je odlučila da ja budem hedlajner ove večeri i ja sam se obradovao, jer sam ja iz ovih krajeva. Ovo je mjesto u koje cijeli život dolazim. Milije mi je da sam u Budvi večeras nego bilo gdje drugo - poručio je Georgiev.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101090152_ea69be2bb25cb7a4448299af72f97cdfcb3fda0ba38fb5936a808629acdfd676.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250101090152_ea69be2bb25cb7a4448299af72f97cdfcb3fda0ba38fb5936a808629acdfd676" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Doček Nove godine u Budvi"> <figcaption>Doček Nove godine u Budvi<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p>Poželio je, kako kaže, da u ovoj godini ljudi budu što opušteniji i da ne žele previše, jer to može dovesti do razočarenja.</p> <p>Prije njega, pjevačica <b>Angellina</b> je pohvalila napore organizatora da zadovolje ukus svih uzrasta, a posebno je izrazila zadovoljstvo zbog publike, koja je sa njom pjevala uglas.</p> <p>- Vidim da je bilo dosta mlađe publike koja mene sluša i baš mi je bilo drago zbog toga, za svakog smo nešto napravili i provod je bio fenomenalan - kazala je Angellina.</p> <p>Od 2025. godine očekuje da joj ostvari sve što nije do sad uspjela, uz kako je napomenula, zdravlje i ljubav od kojih sve počinje.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101090152_77a3516fff7d64925d7539cec744e8f3d56d81e33ad17a9990faccde1c3dda1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250101090152_77a3516fff7d64925d7539cec744e8f3d56d81e33ad17a9990faccde1c3dda1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Doček Nove godine u Budvi"> <figcaption>Doček Nove godine u Budvi<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Posebnu draž novogodišnjim praznicima u Budvi daje tradicionalni koncert klasične muzike, koji će se pod nazivom „Muzika raspoloženja“ održati 1. januara u 13 sati, u izvedbi Mediteranskog revijskog orkestra pod dirigentskom palicom <b>Vilija Ferdinandija</b> i uz soliste: <b>Dušana Svilara, Nevenu Đoković, Ljubicu Vraneš, Dragoljuba Bajića, Lanu Asiju Dabović</b> i mladog violinistu <b>Vasilija Hadžića</b>. Muzički urednik ovog koncerta, koji predstavlja jedan od najsvečanijih događaja u kalendaru budvanskih manifestacija, je <b>Milan Stupar</b>.</p> <p>Veče poslednjeg dana programa, 1. januara, otvoriće „Šlagvort“ bend od 19 sati, zatim nastupaju lokalni muzičar <b>Jack Lupino</b>, naširoko omiljeni<b> Adi Šoše</b> i Al Music Band i u završnici programa na trgu, jedna od najvećih regionalnih muzičkih zvijezda, <b>Dino Merlin</b>.</p>

VIDEO: Spektakularan vatromet za doček Nove godine u Budvi

<p>Građani širom svijeta na brojnim trgovima i drugim lokacijama ispratili su staru i dočekali novu 2025. godinu, a u nekim gradovima to je urađeno na zaista spektakularan način.</p>
<p>U Rio de Žaneiru u Brazilu na javnom dočeku Nove godine koji je tradicionalno upriličen na plaži Kopakabana prisustvovalo je više od 2,5 miliona ljudi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fefxj6f4oB18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Proslava Nove godine uključivala je i 12-minutni vatromet i muziku.</p>
<p>Uprkos zabrinutosti zbog nevremena i vjetra, novogodišnji vatromet priređen je i u Londonu, a Amerikanci su takođe tradicionalno Novu godinu dočekali na Tajms skveru u Njujorku uz spuštanje lopte.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F-fGHHkXj_m8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Spuštanje lopte na Tajms skveru predstavlja momenat u kojem se tokom odbrojavanja lopta spušta niz veliki jarbol, čime se označava i početak nove godine.</p>
<p>Kristalna kugla teška je pet tona i na sebi ima više od 30.000 LED dioda.</p>
<p>Nova godina je uz vatromete dočekana širom Evrope, uključujući Pariz, Berlin, Atinu, ali i Moskvu gdje su se građani okupili na Crvenom trgu.</p>
<p>Oko 60.000 ljudi okupilo se ispred Brandenburških vrata u Berlinu, dok je vatromet obasjavao nebo bojama.</p>
<p>U Parizu je veliki vatromet na Jelisejskim poljima privukao oko milion ljudi.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FColtonBlakeX%2Fstatus%2F1874263018491830301%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874263018491830301%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>London je, uprkos najavama nevremena, održao vatromet na obalama Temze.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FElenaGallo0%2Fstatus%2F1874252972215156836%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874252972215156836%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ujedinjeni Arapski Emirati dočekali su godinu vatrometom s najviše zgrade na svijetu, Burdž Kalife u Dubaiju.</p>
<p>Hong Kong je priredio raskošan vatromet u luci.</p>
<p>U Tajvanu je izveden šestominutni vatromet za hiljade gledalaca sa slavnog nebodera Taipei 101, visokog 509 metara.</p>
<p>Kiritimati, atol u Tihom okeanu na kojem živi oko 5.000 ljudi, bio je prvo naseljeno mjesto koje je dočekalo Novu godinu - kao i svake godine.</p>
<p>Okland je bio prvo veće međunarodno središte koje je dočekalo Novu godinu, a znamenitosti najvećeg grada Novog Zelanda zasvijetlile su u ponoć.</p>
<p>Dva sata kasnije, Sidnej<b> </b>je dočekao Novu godinu svojim svjetski poznatim vatrometom iznad luke, koji su gledali milioni u zemlji i inostranstvu. Vatromet u australijskom gradu izveden je s Lučkim mostom i legendarnom Operom kao kulisom.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTheFigen_%2Fstatus%2F1874179013054533647%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874179013054533647%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Vatromet je eksplodirao i nad drugim velikim australijskim gradovima, uključujući Melburn, Brizbejn<b> </b>i Adelejd u ponoć.</p>
<p>U Bangkoku, jedan od najboljih načina da pogledate vatromet bio je s brodova za zabave na rijeci Čao Praja. Tajland, koji slijedi budistički kalendar, započeo je 2568. godinu.</p>
<p>U Singapuru su se gomile posmatrača okupile kako bi gledale vatromet u zalivu Marina, s pogledom na horizont.</p>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclip_insane%2Fstatus%2F1874221693251805352%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874221693251805352%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Američka Samoa<b> </b>i Nijue biće posljednje zemlje koje će ući u 2025, puna 24 sata nakon Novog Zelanda.</p>

Doček Nove godine širom svijeta: Fascinantni prizori i vatrometi od kojih staje dah

<p>U Podgorici je doček Nove godine organizovan na Trgu nezavisnosti. Prepun glavni gradski trg odbrojavao je do ponoći uz hitove lokalnih bendova, a sa svojim sugrađanima staru godinu je ispratio i novi gradonačelnik prof. dr <b>Saša Mujović</b>.</p> <p>Mujović je za Media Biro kazao da nema ništa ljepše nego dočekati novu godinu sa svojom porodicom i sugrađanima u svom gradu.</p> <p>- Bilo je lijepo na našem trgu. Čestitke ljudima iz TO Podgorica koju su se potrudili da promovišu naše domaće bendove. Želim svim građanima Crne Gore da ova godina bude godina dobra i prosperiteta. Sve loše stvari neka ostanu iza nas. Neka ovaj grad raste i ide naprijed, a mi ćemo dati sve od sebe da to tako bude - kazao je Mujović i poručio da će učiniti sve da se čitav grad ravnomjerno razvija i živi.</p> <p>Za praznično raspoloženje na Trgu nezavisnosti pobrinuli su se bendovi Kuba bend, Kira bend, L’ombelico band, Crveno i Crno i VIS Tetra.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dvg0uDEZMmB0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Novogodišnje izdanje, sada već tradicionolnog Podgoričkog pazara, upotpunilo je prazničnu atmosferu poslednje noći 2024. i učinilo da doček na trgu nije samo izbor za one koji nemaju novca za elitne hotele i skupe destinacije.</p> <p>Jedan pogled na okupljene bio je dovoljan da potvrdi da često ne vidimo da “malo nam za sreću treba”… nekada samo čašica kuvanog vina pored kućice Podgoričkog pazara u društvu porodice i bliskih prijatelja, uz zagrljaj i na uvo šapnutu novogodišnju želju tačno u ponoć.&nbsp;</p> <p>Građani kažu da su srećni što se praznično raspoloženje vratilo u grad i poručuju da je doček Nove godine na glavnom gradskom trgu, samo “zagrijavanje”, za ono što Podgoričane očekuje već prvog dana 2025., kada će na Trgu nezavisnosti 1. januara nastupiti Hari Mata Hari.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoA8G5rCUdDs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Novogodišnje izdanje Podgoričkog pazara nastaviće da bude idelano mjesto za nastavak praznične euforije do 15. januara.</p> <p>Sat prije ponoći Mujović posjetio Dom starih u Podgorici</p> <p>Prvi čovjek Podgorice prof. dr Saša Mujović, 2025. godinu dočekao je na gradskom trgu, na kojem su pretežno bili mlađi i građani srednje životne dobi. Mujović je, međutim, sat prije ponoći posjetio i Dom starih u Podgorici.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101080144_26dd6ee96e15e9bcf1bb3d559cb8cde2420b43548a637b4f843aac24b3ecb0e5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250101080144_26dd6ee96e15e9bcf1bb3d559cb8cde2420b43548a637b4f843aac24b3ecb0e5" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Mujović u Domu starih"> <figcaption>Mujović u Domu starih<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Gradonačelnik je korisnicima Doma, uz skromne novogodišnje poklone, poželio dobro zdravlje i poručio da je briga o najstarijima jedan od pririteta, te da će učiniti sve kako bi ta populacija imala ispunjene dane i dostojanstvenu starost.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DizgJ1P4ykko&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Ovo je bio pravi lijek za moju dušu, toliko su ovi ljudi bili srdačni. Želio bih da ovo drštvo imam epatije i humanosti, jer kao što su i korisnici Doma rekli , sve što ide brzo dolazi. Razgovarao sam sa puno ljudi koji su ovdje, a imali su neke bitne funkcije u ovom gradu i čuo lijepe i dobre savjete. Treba da budemo svjesni prolaznosti životi. Savjetovali su me da budedm skroman i odmjeren. To su vrijednosti koje ja u srcu baštinim - kazao je Mujović nakon posjete Domu starih u Podgorici.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101080144_6c5fd36e7982db119c18710f8e896dc3be9f987101cf4bb1f7731771ab31f3e6.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250101080144_6c5fd36e7982db119c18710f8e896dc3be9f987101cf4bb1f7731771ab31f3e6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Doček u Domu starih"> <figcaption>Doček u Domu starih<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Korisnici Doma za stare u Podgorici kažu da su prijatno iznenađeni posjetom gradonačelnika, te da im to uliva sigurnost i nadu da ih ovo društvo neće zaboraviti.&nbsp;</p> <p>Oni navode da su zadovoljni uslovima i njegom koju dobijaju u Domu i poručuju da su neminovnost ovoga grada, te da,kako kažu, sve što ide, brzo dolazi.</p>

VIDEO: Podgoričani Novu dočekali na Trgu nezavisnosti uz hitove lokalnih bendova

<p>Naslov je svjesno izabran i nije novogodišnja čestitka.</p>
<p>Više je upozorenje da je društveno, politički i kulturno, protekla crnogorska 2024. više ličila na 1924. godinu nego na 2004, recimo.</p>
<p>Kontekst je svakome jasan.</p>
<p>Nacionalistička, ogavna, mitomanska i militantna velikosrpska atmosfera zahvatila je svaku poru našeg društva, kao kancer.</p>
<p>A takve ideologije žive od simbolike i jubileja.</p>
<p>U godini koja je pred nama obilježiće se 100 godina od jednog kulturocida - podizanja kapele Aleksandra Karađorđevića na Lovćenu.</p>
<p>Te 1925. taj krvolok crnogorske krvi i zlotvor kojega crnogorski narod nije imao ni tokom osmanske uprave došao je u Crnu Goru da prisustvuje svečanom otvaranju kapele u kojoj je sahranjen Njegoš.</p>
<p>Došao je i da potvrdi da je Crna Gora umirena, osvojena i da se on njome može slobodno kretati.</p>
<p>Ono malo komitskih grupa što je ostalo, bilo je daleko od gradova i gotovo bezopasno po osvajačku vlast.</p>
<p>Dakle, već na početku ove upozoravam da će Andrija Mandić i anticrnogorska Srpska pravoslavna crkva pokušati išćerati svoje na Lovćenu.</p>
<p>Taj potez će biti duboko rizičan za ukupnu društvenu stabilnost.</p>
<p>Moramo biti spremni odbraniti Lovćen kako bismo spriječili stvarnu okupaciju Crne Gore, jer bez tog svog simbola naše države nema.</p>
<p>Umjesto klasične novogodišnje čestitke, apelujem na opoziciju i sve nezadovoljne građane da se organizujemo na otpor ovoj i ovakvoj vlasti svim snagama.</p>

Srećna nova '25.

<p>Susret stare i Nove 2025. godine u Baru, zajedno je dočekalo na otvorenom ispred Sportske dvorane Topolica u veseloj atmosferi, oko 25.000 ljudi. Nakon što su kazaljke otkucale ponoć, uslijedio je petominutni vatromet čije su boje osvijetlile nebo iznad Bara gdje je sa bine poželjela sve najljepše publici, balkanska diva<b> Dragana Mirković </b>koja je energijom i harizmom potvrdila zašto je u vrhu estrade punih 40 godina.&nbsp;</p> <p>U publici u Baru sinoć su bile sve generacije, a Dragana Mirković se potrudila da koncert od dva i po sata i komunikacija sa publikom budu jedinstveno iskustvo dočeka Nove godine.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0BwMJIwGOFs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U Baru sam imala divne koncerte, divne uspomene što se Bara tiče. Ono što će ponuditi publici je sopstveno srce. To je uz pjesmu, dobru energiju, puno ljubavi prema svima njima. Šta reći nego, nudim svoje srce - kazala je Dragana Mirković prije koncerta.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101080128_a4e41a1441cb2bbe3dec2bb680b7ead5ac491f5775d5635008be195e98904b0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250101080128_a4e41a1441cb2bbe3dec2bb680b7ead5ac491f5775d5635008be195e98904b0c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa dočeka u Baru"> <figcaption>Sa dočeka u Baru<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Dragana Mirković ove godine slavi veliki jubilej, četiri decenije na estradi. Na pitanje, koji je recept da traje 40 godina, u sekundi je odgovorila - ljubav.</p> <p>- Samo ljubav. Ljubav i poštovanje prema muzici, ljubav i poštovanje prema publici. To je ono što me drži, usrećuje, ispunjava. Ljudi vide moju iskrenost, koliko ja sebe dajem njima. Najiskrenije, to je jedino objašnjenje, drugo nemam - kazala je Dragana koja je na inicijativu PGP RTS kao učenica snimila prvu pjesmu, a pamti se kao pjevačica koja je na sceni spajala dva nespojiva muzička žanra - folk i rok.&nbsp;</p> <p>- Kad je bivša Jugoslavija u pitanju, jedina sam koja je snimila CD na engleskom jeziku. Mogu da kaže da sam blagoslovena, ljudi su u meni prepoznavali nešto što su vidjeli. Jednostavno sam bila trendsetter. Neprijatno mi je da govorim o sebi. Više volim da drugi govore o meni - navela je Dragana Mirković, dodajući da je zahvalna Turističkoj organizaciji Bar zato što su bili divni “da požele baš mene, da uz mene u Baru dočekaju Novu godinu. Jako se radujem da izađem na binu pred publiku”.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101080128_ea70f852c6162433eda3ef5bd672db8445922c8dc04967afd73f6d938b4fc0d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250101080128_ea70f852c6162433eda3ef5bd672db8445922c8dc04967afd73f6d938b4fc0d4" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa dočeka u Baru"> <figcaption>Sa dočeka u Baru<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Kad su želje za 2025. godinu u pitanje, Dragana Mirković ističe: ”Svakako da svi budemo zdravi, srećni, da imamo razloga za radost i osmijeh, da nam prvenstveno djeca budu živa, zdrava i srećna”.&nbsp;</p> <p>-To je jedino što želim. Velikih želja nikada nisam imala jer meni su se ostvarile želje koje čak nisam uspjela ni da poželim, niti da sanjam. Bilo bi neskromno tražiti više. Ono što je najvažnije, što želim svima od srca - dodala je ona.</p> <p>Predsjednik Opštine Bar <b>Dušan Raičević </b>kazao je da prisutnost velikog broja publike ispred sportske dvorane Toplica potvrđuje da je Bar definitivno postao grad dobrog provoda.</p> <p>- Radili smo dugi niz godina i taj trud se isplatio. Siguran sam da ćemo i u narednom periodu potvrditi da Bar jeste mjesto života, da, takođe, možemo da organizujemo ovakve događaje na najkvalitetniji način osluškujući prije svega zahtjeve naših sugrađana, ali i mnogih gostiju koji posjećuju naš grad. Prilagođavamo program shodno njihovim željama. Siguran sam da će Dragana Mirković na kvalitetan način zabaviti naše sugrađane i mnoge goste koji su u Baru - kazao je Raičević dodajući da sve ide u dobrom pravcu, kao i najave za koncert <b>Aleksandre Prijović </b>u Baru, 1.januara.</p> <p>- Možda bude i obaranje rekorda u Baru koji su postavile muzičke zvijezde regiona - kazao je Raičević.</p> <p>Bar se pozicionirao kao epicenter odličnog provoda tokom Novogodišnjih praznika.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D03CkKyIF7MM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Zbog višednevnog, Novogodišnjeg happeninga koji Turistička organizacija Bar organizuje pod pokroviteljstvom Opštine Bar, krajem decembra i početkom januara u Baru borave gosti iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Luksemburga, Njemačke, Austrije...&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101080132_5281c69690d10c47b925c8b8924262d7154bff3678b34a121e7ec82088a3a0ff.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250101080132_5281c69690d10c47b925c8b8924262d7154bff3678b34a121e7ec82088a3a0ff" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa dočeka u Baru"> <figcaption>Sa dočeka u Baru<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>- Našim sugrađanima, dragim gostima, želim dobro zdravlje, porodični mir, a za sve drugo siguran sam da ćemo se zajedno izboriti da 2025.godina bude još bolja, uspješnija, sa manje izazova nego prethodna. Nadam se da nas u 2025. očekuju lijepi momenti - kazao je Raičević.&nbsp;</p> <p>Proteklih nekoliko dana Bar je bio centar odlične praznične atmosfere i sjajnih koncerata koji su privukli veliki broj posjetilaca iz Crne Gore i regiona. Tri fenomenalna koncerta (<b>Marka Luisa</b>, <b>Saše Matić </b>i <b>Milice Pavlović</b>) proteklih večeri ispunila su plato Sportskog centra Topolica nevjerovatnom energijom i odličnom muzikom.&nbsp;</p> <p>Sinoć, u posljednjim satima 2024. u Baru, koncert je imao Čardak bend.</p> <p>- Prepoznati smo kao bend koji svira boemsku muziku. Uvijek su dobre vibracije, povratne informacije od publike. Nakon nas nastupa Dragana Mirković, prepoznata po starim, dobrim hitovima - kazao je<b> Petar Piper </b>iz Čardak benda.</p> <p>Ispred organizatora, PR Turističke organizacije Bar <b>Jovana Nenezić</b> zahvalila se posjetiocima koji su doprinijeli stvaranju praznične atmosfere i koji su odlučili da baš u Baru provedu novogodišnje praznike.</p> <p>- Večeras nastavljamo u istom duhu – Čardak bend je napravio odličnu uvertiru za koncert jedne od najvećih regionalnih muzičkih zvijezda, Draganu Mirković, koja nas je svojim hitovima uvela u Novu godinu, uz višesatnu zabava, noć punu emocija, radosti i muzike koja je okupila sve generacije - kazala je Nenezić.</p> <p>Ona je podsjetila da uporedo sa tradicionalnom manifestacijom Novogodišnji happening, odnosno večernjim koncertima, na Šetalištu kralja Nikole ovih dana traje Dječji novogodišnji program, koji je, takođe, koncipiran za šest dana i pravi je užitak kako za mališane, tako i za roditelje.</p> <p>- U ime Turističke organizacije Bar i u svoje lično ime, svim Barankama i Baranima, kao i dragim gostima koji su odlučili da praznike provedu sa nama, želimo srećnu i uspješnu Novu godinu! Neka nam 2025. donese mnogo razloga za slavlje, radost i zajedništvo - kazala je Nenezić.</p> <p>Za reprizu Nove godine publika u Baru, 1. januara, uživaće u koncertu Aleksandre Prijović, a prije mlade zvijezde nastupiće Padrino bend.</p> <p>Barski Novogodišnji Happening koji Turistička organizacija Bar organizuje pod pokroviteljstvom Opštine Bar počeo je 28. decembra 2024. i trajaće do 3.januara 2025.&nbsp;</p>

FOTO i VIDEO: Novu 2025. u Baru zajedno dočekalo oko 25.000 ljudi svih generacija

<p>Studenti koji skoro duže od mjesec blokiraju fakultete u Beogradu, i hiljade građana koji su se odazvali njihovom pozivu, su u protestnoj novogodišnjoj šetnji blokirali saobraćaj od zgrade Skupštine Srbije, do nešto više od kilometar udaljenog Studentskog trga.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FM2aja%2Fstatus%2F1874211514623942994%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874211514623942994%7Ctwgr%5Ef53cd453da0f00bcb7feb541795594f5c809cbe7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Zatim su u tišini proveli posljednje minute stare i prve minute nove godine.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCuvariVatre%2Fstatus%2F1874216534572490905%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874216534572490905%7Ctwgr%5Ea247e0ff7940aeeb888e3942eafc1c77f0bbc0dc%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Osim u Beogradu iste protestne akcije organizovane su još u tri univerzitetska centra u Srbiji: Novom Sadu, gdje su demonstranti crnim florom obmotali zgradu Gradske kuće, Nišu i Kragujevcu.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRadio021%2Fstatus%2F1874202143902883884%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874202143902883884%7Ctwgr%5Ea247e0ff7940aeeb888e3942eafc1c77f0bbc0dc%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Dok su do centra grada dopirali odjeci petardi i vatrometa po Beogradu, na Studentskom trgu učesnici protesta su stajali ćuteći, mnogi od njih sa podignutim mobilnim telefonima.</p> <p>Tako su dočekali 2025. godinu, odajući poštu za 15 žrtava tragedije u Novom Sadu, zbog čega je i akcija nazvana "15 minuta tišine" - po minut za svaku žrtvu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101080120_2790ae3c82023f2e793313f71b2dd007df706d2417ecb85c7c811110f2a1e341.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250101080120_2790ae3c82023f2e793313f71b2dd007df706d2417ecb85c7c811110f2a1e341" data-rendition-name="original" width="1183" height="655" loading="lazy" alt="protest"> <figcaption>Sa sinoćnjeg protesta u Beogradu<span>(Photo: RSE - stop kadar)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Naime, ključni zahtjev studenata u protestu je onaj o objavljivanju kompletne dokumentacije o novembarskoj nesreći u Novom Sadu, i padu nadstrešice nedavno rekonstruisane zgrade Željezničke stanice.</p> <p>Vlast je objavila desetine dokumenata tvrdeći da su time ispunjeni zahtevi, dok studenti i dio ekspertske javnosti tvrde da nisu objavljeni ključni dokumenti.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRadio021%2Fstatus%2F1874218255675740184%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874218255675740184%7Ctwgr%5Ea247e0ff7940aeeb888e3942eafc1c77f0bbc0dc%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Šta su rekli i poručili inicijatori protesta?</h2> <p>Tokom protesta studenti su nosili transparente poput "Korupcija - ruke uvis", "Dečija revolucija", "Fakultet misli kritički", "Studenti su ustali", "Ruke su vam krvave", dok je centralno mesto zauzimao transparent sa ispisanim sloganom novogodišnjeg protesta "Nema nove - za staru ste nam još dužni".</p> <p>- Nakon onoga što se desilo u Novom Sadu i nema mnogo razloga za slavlje. Želja mi je da se ovaj sistem koliko toliko promeni na bolje - kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) <b>Nikola Petović</b>, student Beogradskog univerziteta.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fautonomijandnv%2Fstatus%2F1874204402824995303%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874204402824995303%7Ctwgr%5Ef53cd453da0f00bcb7feb541795594f5c809cbe7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p><b>Ilija Antić</b>, student Računarskog fakulteta, kaže da je cilj novogodišnjeg protesta koliko borba za budućnost, toliko i preispitivanje prošlosti: "Borimo se za ovu novu, bolju godinu. A dužni su nam nešto i u staroj".</p> <h2>Promjene u maršruti šetnje</h2> <p>Demonstraniti su tokom šetnje u glavnom gradu Srbije djelimično izmijenili najavljenu trasu, izbjegavajući tako susret sa publikom novogodišnjeg dočeka organizovanog od strane gradske vlasti, u kojoj dominiraju naprednjaci predsjednika države <b>Aleksandra Vučića</b>, na centralnom beogradskom Trgu Republike.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101080120_7540ff3cef7a4d73f4eb534c00304149ebbd8f764c493132439f539f6c27e38b.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250101080120_7540ff3cef7a4d73f4eb534c00304149ebbd8f764c493132439f539f6c27e38b" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="Sa protesta"> <figcaption>Sa protesta<span>(Photo: N1)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Prilaze tom trgu je policija nekoliko sati pred protest blokirala kamionima gradskog preduzeća "Beograd put" i policijskim vozilima. Zvanični novogodišnji doček, i koncert organizovan tim povodom, obezbjeđivale su jake policijske snage.</p> <p>Duž linije protestne šetnje reporteri RSE nisu uočili prisustvo uniformisanih policajaca.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSuzanaTrninic%2Fstatus%2F1874228160281399713%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874228160281399713%7Ctwgr%5Ef53cd453da0f00bcb7feb541795594f5c809cbe7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Kako se stiglo dovde?</h2> <p>U Srbiji je blokirano više od 60 fakulteta na četiri državna univerziteta, nekoliko rektorata i više desetina srednjih škola.</p> <p>Studenti u blokadi zahtijevaju osim objavljivanja kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice u Novom Sadu, odbacivanje prijava protiv uhapšenih i privedenih na protestima na kojima se zahtijeva procesuiranje odgovornih za tragediju u Novom Sadu, kao i hitno procesuiranje ljudi koji su tukli studente i profesore tokom protesta.</p> <p>Nakon pritiska javnosti, protesta i studentskih blokada, Vlada Srbije je 13. decembra objavila 195 dokumenata vezanih za rekonstrukciju glavne Željezničke stanice u Novom Sadu.</p> <p>Organizacija Transparentnost Srbija i Građevinski fakultet tvrde da nije riječ o kompletnoj dokumentaciji.</p> <p>Neposredno prije kraja godine, Više javno tužilaštvo u Novom Sadu, nadležno za istragu pada nadstrešnice, objavilo je dodatnu dokumentaciju, za koju tvrde da je "cjelokupna raspoloživa dokumentacija i informacije prikupljene u toku predistražnog i istražnog postupka".</p> <p>Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je povodom nesreće u Novom Sadu 30. decembra podiglo optužnicu protiv 13 ljudi, između ostalog, protiv bivšeg ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture <b>Gorana Vesića</b> i bivše direktorke Infrastrukture željeznice Srbije <b>Jelene Tanasković</b>.</p> <p>Međutim, dan kasnije Viši sud u Novom Sadu, između ostalih, odbio je da Vesiću i Tanakosićevoj odredi pritvor.</p>

VIDEO: Studenti i građani u Srbiji u tišini dočekali 2025. godinu: „Nema dočeka dok se pravda ne dočeka“

<p>Više od 20.000 posjetilaca, među kojima su i brojni gosti iz regiona, zakoračili su u 2025. godinu u Herceg Novom u fantastičnoj atmosferi koncerata mladog repera, <b>Mihaila Veruovića Voyage-a</b> i jedne od najvećih regionalnih zvijezda, <b>Svetlane Cece Ražnatović</b>. Herceg Novi je postavio novi rekord kada je riječ o organizovanom dočeku na otvorenom, prenosi agencija Media biro.</p> <p>Novogodišnji program na platou u Igalu otvorili su<b> DJ Čupko</b> i lokalni muzičar - Vitez Ðurović, koji su zagrijali atmosferu, a od 22 sata uslijedio je koncert Voyage-a koji je prisutne ostavio bez daha.</p> <p>Voyage sa ponosom ističe i da je čest gost u Herceg Novom gdje je i ovog ljeta imao niz uspješnih nastupa.&nbsp;</p> <p>- Zadovoljan sam organizacijom. Mogu reći da sam u mašini i pripremama već danima. Nastupam svakodnevno, a ovaj koncert je za mene poseban jer nastupam sa Cecom - istakao je Voyage.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010108014_df04df3fc06074f1acec50cc668729a70bb6ed30e6a70a8f78279c09f6481a66.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025010108014_df04df3fc06074f1acec50cc668729a70bb6ed30e6a70a8f78279c09f6481a66" data-rendition-name="original" width="4000" height="3000" loading="lazy" alt="Doček u Herceg Novom"> <figcaption>Doček u Herceg Novom<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Za mladog repera ova godina je bila posebno uspješna, ali kako kaže, najslušaniji je duet sa Cecom „Muškarčina" koju su u Herceg Novom prvi put otpjevali uživo, pred publikom.</p> <p>- Pjesma sa Cecom je postala najslušanija pjesma godine. Ona se desila potpuno spontano i Ceca je tu ispala veliki džek jer je bez sumnje ušla i vjerovala u ovaj projekat. I to je posebno pohvalno za njen status zato što je najveća zvijezda - ističe Voyage koji je publici u Novoj godini poželio dobro zdravlje i ljubav, a sa prisutnima podjelio da će prve trenutke 2025. podijeliti sa porodicom.</p> <p>Publika je sa nestrpljenjem iščekivala i burnim ovacijama pozdravila dolazak na scenu najveće regionalne zvijezde, Svetlane Cece Ražnatović. Već sa prvim taktovima jednog od njenih najvećih hitova „Beograd” najavljena je nezaboravna novogodišnja noć u Herceg Novom.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010108014_16bc9a0f2bd18c5d5705798d103efa768291efa09c12d482e9123a064f5c945f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025010108014_16bc9a0f2bd18c5d5705798d103efa768291efa09c12d482e9123a064f5c945f" data-rendition-name="original" width="4000" height="3000" loading="lazy" alt="Doček u Herceg Novom"> <figcaption>Doček u Herceg Novom<span>(Photo: Medai biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>- Bilo je ljudi iz cijelog regiona, ali najvažnije od svega je što je atmosfera bila fantastična. U Crnoj Gori se osjećam kao kod svoje kuće, nije to ništa novo da mene Crnogorci vole, ta ljubav je obostrana - istakla je Ceca nakon koncerta.</p> <p>Ona se osvrnula na nove projekte u ovoj godini, a najviše na duet sa Voyageom.</p> <p>- Toliko smo se oboje radovali što možemo da izvedemo našu pjesmu. Lijepe riječi koje je on uputio meni kao čovjeku, zaista nemaju cijenu - istakla je Ceca, a u Novoj godini najavila je i novi album.</p> <p>Čestitkama za Novu godinu, pridružio se i predsjednik Opštine Herceg Novi,<b> Stevan Katić</b> koji je istakao da je sinoćnjim progromamom zabilježena rekordna posjećenost na platou Igalo.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010108014_d7ec19b770667599b6505df14abf7fbfcf44365cee378e675eea9d60f453650a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025010108014_d7ec19b770667599b6505df14abf7fbfcf44365cee378e675eea9d60f453650a" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="Doček u Herceg Novom"> <figcaption>Doček u Herceg Novom<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>- Izrazio bih veliko zadovoljstvo jer je večeras oboren rekord kada je Herceg Novi u pitanju, odnosno doček na otvorenom. Po nekim procjenama više od 20.000 ljudi je ovdje, veliki je broj gostiju iz regiona što znači da smo uradili dobar posao. Ovog puta smo se odlučili da izvođači budu interesantni publici svih generacija, u tome smo uspjeli, a vrijeme nas je poslužilo tako da su mnogobrojni gosti grada sa kojima sam imao priliku da razgovaram potvrdili da uživaju u boravku u našem gradu - kazao je Katić</p> <p>Sugrađanima i gostima poželio je uspjeh, zdravlje i sreću, zajedničke trenutke sa svojom porodicom i da se uvijek vraćaju Herceg Novom.</p> <p>Za reprizu Nove godine, večeras 1. januara, u Herceg Novom nastupaju Crvena jabuka i Breskvica, a bogat program novogodišnje proslave omogućila je Opština Herceg Novi, JUK Herceg fest i Turistička organizacija Herceg Novi.</p> <p>&nbsp;</p>

Rekordna novogodišnja posjećenost u Herceg Novom

<p>I u ovoj izbornoj kampanji Agencija za sprečavanje korupcije i šira javnost bile su svjedoci pojedinih oblika funkcionerske kampanje koji, prema važećim zakonskim odredbama, nisu izričito zabranjeni – rečeno je Pobjedi iz ove institucije.</p>
<p>Ni samo nekoliko dana prije izlaska na birališta građana Herceg Novog i Nikšića, visoki državni funkcioneri ne prestaju sa korištenjem resursa koji im po tom osnovu pripadaju, ali za potrebe predizbornih kampanja.</p>
<h2>BEZ PREJUDICIRANJA</h2>
<p>Posljednja u nizu spornih poteza bila je konferencija za novinare održana u srijedu u Skupštini Crne Gore, čija su tema bili incidenti vezani za skup koalicije „Za budućnost Nikšića“.</p>
<p>Naime, lider Nove srpske demokratije <b>Andrija Mandić</b> pozvao je na ovaj događaj zajedno sa predsjednikom Demokratske narodne partije <b>Milanom Kneževićem</b> i poslanikom NSD-a <b>Markom Kovačevićem</b>. No, sporno je što je Mandić to učinio sa visoke državne pozicije, kao predsjednik Skupštine.</p>
<p>Tim povodom Pobjeda je uputila pitanja ASK-u da li se ovakav događaj može smatrati zloupotrebom pozicije s obzirom na to da je tema bila isključivo vezana za predizborne aktivnosti u Nikšiću.</p>
<p>– ASK neće prejudicirati konkretan slučaj, ali ukazuje da će, ukoliko utvrdi da je došlo do aktivnosti koje bi mogle biti u suprotnosti sa zakonom, preduzeti sve mjere iz svoje nadležnosti kako u ovom tako i u svim drugim slučajevima – ističe se u odgovoru iz ove institucije.</p>
<p>S obzirom na to, iz ASK-a su ponovili apel upućen donosiocima odluka da „usvoje pravila koja će dodatno osnažiti integritet izbornog procesa“.</p>
<p>– Agencija za sprečavanje korupcije je više puta javno apelovala i dostavljala konkretne prijedloge Skupštini Crne Gore u cilju unapređenja Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Novim zakonskim rješenjima trebalo bi jasno propisati zabrane koje se odnose na funkcionersku kampanju, odnosno ponašanje javnih funkcionera tokom izborne kampanje – pojasnili su iz ove agencije.</p>
<p>Uz to, kako je ranije rečeno Pobjedi iz te institucije, ukazuju da su kroz tijesnu saradnju sa nadležnim institucijama, NVO sektorom, medijima i međunarodnim partnerima već dostavili prijedloge izmjena tog zakona, ali su one i dalje u fazi izrade.</p>
<h2>ASK PRATI</h2>
<p>ASK je tada potvrdio kako u kontinuitetu provjeravaju slučajeve eventualnog sukoba interesa javnih funkcionera u vezi sa lokalnim izborima koji će biti održani ovog vikenda.</p>
<p>– Zakonom je jasno propisano da javni funkcioneri ne smiju privatni interes stavljati iznad javnog. U skladu s tim, ASK daje mišljenja na zahtjev funkcionera, djeluje preventivno kako bi smanjio broj potencijalnih situacija sukoba interesa i pokreće postupke kada utvrdi sumnje u kršenje zakona – rečeno je našem listu iz te institucije.</p>
<p>Podsjetili su i kako su „posvećeni dosljednoj primjeni zakonskih propisa u cilju zaštite integriteta izbornog procesa, sprečavanja zloupotreba i obezbjeđivanja transparentnosti upotrebe javnih resursa, kao i osiguravanja transparentnosti rada javnih funkcionera“.</p>
<p>Prema važećem zakonodavnom okviru, zabranjene su dvije vrste funkcionerske kampanje. Kako nam je rečeno iz ASK-a, prva predstavlja zloupotrebu službenih prostorija. Naime, ako svi učesnici izbornog procesa nemaju jednak pristup, službene prostorije se ne smiju koristiti za pripremu i realizaciju kampanje. Druga zabrana tiče se angažovanja javnih funkcionera u izbornim kampanjama tokom radnog vremena.</p>
<p>Ovakve zabrane odnose se i na zaposlene u državnim organima, organima državne uprave, kao i lokalnim samoupravama, lokalnim upravama te javnim preduzećima, javnim ustanovama i državnim fondovima.</p>
<p>No, postoje i izuzeci. Ova ograničenja se ne odnose na poslanike i odbornike, jer su oni na svojim pozicijama kao politički predstavnici.</p>
<p>Trenutno važećom zakonskom regulativom ustanovljene su i sankcije u slučajevima kršenja definisanih pravila, prevashodno za finansiranje političkih subjekata i izbornih kampanja.</p>
<p>– Kada te radnje mogu da naruše integritet institucija i izbornog procesa, ASK javno ukazuje i apeluje na odgovorno ponašanje, koristeći svoj autoritet da podigne standarde transparentnosti i etičkog djelovanja – ukazali su iz te institucije.</p>
<h2>SLUČAJEVI</h2>
<p>ASK je proteklih nekoliko godina već više puta davao svoj stav o tome da li su javni funkcioneri prekršili Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja učešćem u predizbornim aktivnostima.</p>
<p>Podsjećamo, nekadašnji premijer <b>Dritan Abazović </b>i aktuelni predsjednik <b>Jakov Milatović</b> su svojevremeno „označeni“ upravo zbog ovakvog tipa prekršaja. Abazović je prijavljen zbog aktivnosti koje se odnose na izbornu promociju u toku radnog vremena, pred parlamentarne izbore održane 11. juna 2023. godine. Na sličan način je kao nezakonito bilo definisano učešće Milatovića u susret izborima koji su u Glavnom gradu održani 29. septembra prošle godine, pošto se u toku radnog vremena bavio promotivnim aktivnostima vezanim za listu „Za bolju Podgoricu“.</p>
<p>U oba slučaja, ASK je utvrdio da zakon nije prekršen, jer dvojica visokih državnih funkcionera kao šefovi Vlade, odnosno države nemaju zakonski propisano radno vrijeme koje bi ih ograničavalo u aktivnostima koje se odnose na promociju izbornih lista.</p>
<p>Milatoviću je pak stiglo drugačije rješenje nakon što je snimao promotivni video „Predsjednik Milatović – Moć je u vašim rukama“ u službenim prostorijama koje koristi, jer je i ta aktivnost bila vezana za predizbornu kampanju u Podgorici. U tom slučaju ASK je naveo da je prekršen član 36 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja koji zabranjuje „korišćenje prostorija državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave i organa lokalne uprave, javnih ustanova, državnih fondova i privrednih društava čiji je osnivač ili većinski ili djelimični vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave za pripremu i realizaciju aktivnosti kampanje, ukoliko se isti uslovi ne obezbijede svim učesnicima u izbornom procesu“.</p>
<p>Iako izbori u Nikšiću i Herceg Novom svojim značajem i uticajem nisu ni primaći onim održanim krajem septembra u glavnom gradu, izvjesno je da će ASK imati posla u provjeravanju eventualnih kršenja zakona. Jer svima je bilo jasno da su u kampanjama bili korišteni brojni resursi ne samo na lokalnom već i na državnom nivou. No, do odluke Agencije svi će, kao i do sada, ukazivati na tuđe greške, a zaboravljati na svoje.&nbsp;</p>

ASK: Svjedočimo funkcionerskim kampanjama, ali one još nisu zakonom zabranjene

<p><b>Stanko Čvorović</b>, <b>Radovan Guzina</b> i <b>Miloš Janjušević</b> kod kojih je policija preksinoć na Graničnom prelazu<b> </b>Ranče<b> </b>pronašla 40.000 eura, javnosti su od ranije poznati kao samoprozvane „nikšiće kobre“.</p>
<p>Sa njima su u kolima bili i <b>B.J.</b> i <b>S.J</b>, a kako je Portal Standard juče objavio, sumnja se da je novac koji je policija pronašla kod njih bio namijenjen za kampanju koalicije „Za budućnost Nikšića“ i njihovog nosioca liste <b>Marka Kovačevića</b> za izbore u Nikšiću 13. aprila.</p>
<p>Čvorović, Guzina i Janjušević su, inače, pristalice nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) i aktuelnog gradonačelnika <b>Marka Kovačevića</b>.</p>
<p>Na Cetinju se, po objavama na društvenim mrežama, sastaju kad god je u tom gradu neko bitno društveno dešavanje - i to kao „obezbjeđenje manastira“. Jedan od takvih slučajeva je bio i ustoličenje mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija Mićovića 5. septembra 2021. godine.</p>
<p>Ukupno 40.000 eura koje im je juče oduzeto bilo je, prema pisanju Portala Standard, raspoređeno tako da je svako od putnika u vozilu imao kod sebe nekoliko hiljada. Time su pokušali da zamaskiraju da prenose veću količinu novca.</p>
<p>Oni su, prema nezvaničnim informacijama ovog medija, napustili Crnu Goru prije nekoliko dana. Potom su se, preko Graničnog prelaza Ranče, iz Srbije vratili sa većom količnim novca.</p>
<p>Policiji su juče dali izjavu, novac im je oduzet, ali nijesu zadržani.</p>
<p>Osnovno državno tužilaštvo Pljevlja, koje je nadležno u ovom slučaju, zatražilo je da se u istragu o oduzetom novcu uključi i Finansijsko obavještajna jedinica policije (FOJ) kako bi se utvrdilo porijeklo novca.</p>
<p><b>A.I.</b></p>

„Nikšićkim kobrama“ oduzeto 40.000 eura po povratku iz Srbije

<p>Futsal reprezentacija Crne Gore poražena je u Podgorici od Mađarske 3:2, u pretposljednjem kolu četvrte grupe glavne runde kvalifikacija za EURO.<br/>
<br/>
To je peti poraz crnogorske selekcije, koja je bez bodova u dosadašnjem dijelu kvalifikacija.<br/>
<br/>
Crna Gora je u petom minutu povela golom Marka Spasojevića, ali su gosti preko Janoša Rabla u 17. i Matjaša Kajtara u 18. minutu preokrenuli na 2:1.<br/>
<br/>
U nastavku pogodio je i Šandor Hanthazi u 26. i praktično več tada riješio pitanje pobjednika.<br/>
<br/>
Konačan rezultat postavio je Nikola Cimbaljević u 39. minutu.<br/>
<br/>
Selektor Sveto Ljesar kazao je da su njegovi izabranici odigrali najbolju utakmicu u dosadašnjem dijelu kvalifiikacija.</p>
<p>- Šteta što nijesmo uspjeli da izvučemo povoljniji rezultat. Prva dva gola primili smo prejeftino i na ovom nivou protivnik zna da valorizuje te greške. Ostaje nam meč sa Norveškom, gdje se nadam da ćemo biti bolji i ostvariti povoljan rezultat - kazao je Ljesar.</p>

Mađarska porazila crnogorske fudbalere

<p>Studenti koji su biciklima prije osam dana iz Srbije krenuli u Strazbur, stigli su večeras u Salcburg gdje ih je svečano dočekao veliki broj građana - a među njima i državljani Srbije koji žive u Austriji.<br/>
<br/>
Oni su se okupili u 19 sati, a neki su, da bi dočekali studente bicikliste, došli iz Njemačke.</p>
<p>Studenti su samo danas prešli 130, a od početka puta u Strazbur, prevezli su ukupno 930 kilometara.</p>
<p>- Fantastično se osjećam. Toliko je ljudi. Nadam se da će svi moći da se vrate i da žive u Srbiji - rekla je za N1 jedna studentkinja koja je biciklom stigla u Salcburg.</p>

Studenti biciklisti svečano dočekani u Salcburgu

<p>Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“,<b> Mitra Milovića</b>, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV.</p> <p>Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih.</p> <p>- Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak.</p> <p>- Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović.</p> <p>Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.</p>

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

<p>Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture <b>Radenka Adžića</b> – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole.</p> <p>Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole <b>Slavko Đilas</b>, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – <b>Dušanka Vujičić</b> i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu.</p> <p>Ministarka <b>Anđela Jakđić - Stojanović</b>, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: <b>Svetlana Drobnjak</b>, ispred Ministarstva - predsjednica; <b>Raba Hodžić</b> ispred Zavoda za školstvo - članica; i <b>Mladenka Perić</b>, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja.</p> <p>Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. </p> <p>Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata.</p> <p>Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu.</p> <p>- Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora.</p> <p>Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova.</p> <h2><b>Političko-religijski profil i izborna matematika</b></h2> <p>Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom.</p> <p>Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure.</p> <p>Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima.</p> <p>Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati.</p> <p>Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.</p>

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

<p>Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti <b>Jelena Jovanović</b> i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight <b>Dušica Tomović</b> povrijedile prava novinarke <b>Tanje Pavićević </b>u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.</p>
<p>Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.</p>
<p>One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.</p>
<h2>Presuda</h2>
<p>U obrazloženju presude sutkinja <b>Milica Radović </b>navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;</p>
<p>- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.</p>
<p>Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja <i>conditio sine qua non</i> funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;</p>
<p>- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;</p>
<p>Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.</p>
<p>Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;</p>
<p>- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.</p>
<p>I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.</p>
<p>Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i <b>Denisu Džidću, </b>koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.</p>
<h2><b>CRNA PROPAGANDA</b></h2>
<p>Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a<b> </b>i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a <b>Marije Ristić,</b> koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;</p>
<p>Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;</p>
<p>Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.</p>
<p>Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.</p>
<p>BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.</p>
<p>No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.</p>
<p>Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.</p>
<p>Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;</p>
<h2><b>TUŽBE</b></h2>
<p>Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV <b>Kaćuša Krsmanović</b>, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča<b> Nebojša Mrvaljević</b>, te <b>Draško Martinović</b>, <b>Maja Miličković </b>i <b>Tanja Knežević-Perišić</b>.&nbsp;</p>
<p>Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.</p>
<p>Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;</p>
<p>Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.</p>

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

<p>Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.</p> <p> </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine<span>(Photo: RTCG)</span><span>RTCG</span></figcaption></figure>  <p>Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije <b>Aleksandar Vučić</b> pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, <b>Orban</b> iz Mađarske i <b>Fico</b> iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? </p> <p> <b>Neprihvatljivi revanšizam </b></p> <p>Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni <b>Bojan Dimitrijević</b>, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. </p> <p>Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - <b>Veselina Vukotića</b>, <b>Seada Šahmana</b>, <b>Boža Mihailovića</b>, <b>Duška Perovića</b> i <b>Đorđija Rajkovića</b>, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić<span>(Photo: (Foto: PR Centar))</span><span>(Foto: PR Centar)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca <b>Milivoja Katnića</b> i bivšeg visokog policijskog funkcionera <b>Zorana Lazovića</b>, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine.</p> <p><b>Zloupotreba moći</b> </p> <p>Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. </p> <p><br/></p> <p>Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore <b>Veselina Veljovića</b>, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. </p> <p>Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. </p> <p><b>Opšte ludilo</b></p> <p>Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda <b>Donalda</b> <b>Trampa</b> u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp<span>(Photo: AP)</span><span>AP</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. </p> <p>Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to. </p>

Tag: nova-godina