<p>Šef vojne vlade Mjanmara amnestirao je gotovo 4.900 zatvorenika povodom obilježavanja tradicionalne nove godine u zemlji, izvijestili su u četvrtak 17. aprila državni mediji, ali nije odmah bilo jasno koliko je političkih zatvorenika zatvoreno zbog suprotstavljene vlasti vojske.</p>
<p>Viši general <b>Min Aung Hlaing</b>, šef vladajućeg vojnog savjeta, pomilovao je 4.893 zatvorenika, javio je MRTV. Trinaest stranaca će takođe biti pušteno i deportovano iz Mjanmara, navodi se u odvojenom saopštenju, prenosi Asošijejted pres (AP).</p>
<p>Ostali zatvorenici su dobili smanjene kazne, osim onih koji su osuđeni za teška krivićna djela kao što su ubistvo i silovanje, ili zatvorenika zbog optužbi po raznim drugim bezbjednosnim aktima.</p>
<p>Ukoliko oslobođeni pritvorenici ponovo prekrše zakon moraće da odsluže i ostatak prvobitne kazne uz svaku novu kaznu, u skladu sa uslovima njihovog puštanja na slobodu.</p>
<p>Masovne amnestije na praznik nisu neuobičajene u Mjanmaru. Puštanja će se desiti u zatvorima širom zemlje.</p>
<p>Desetine rođaka i prijatelja zatvorenika čekalo je rano u četvrtak ispred glavne kapije zatvora Insein, na sjevernoj periferiji Jangona, najvećeg grada u zemlji. Nisu bili dostupni detalji o broju zatvorenika puštenih iz Inseina u okviru amnestije.</p>
<p>Mjanmar je pod vojnom upravom od 1. februara 2021, kada je njegova vojska zbacila izabranu vladu civilnog lidera <b>Aung San Su Ći</b>. Preuzimanje vlasti je naišlo na masovan nenasilni otpor, koji je od tada postao široko rasprostranjena oružana borba. Zemlja je sada u građanskom ratu.</p>
<p>Ovogodišnje proslave Thingiana, novogodišnjeg praznika, bile su rezervisanije nego obično zbog perioda tugovanja širom zemlje nakon razornog zemljotresa prošlog mjeseca. Zemlja se bori da se oporavi od zemljotresa jačine 7,7 stepeni Rihterove skale koji se desio 28. marta u kojem je nastradalo 3.725 ljudi.</p>
<p>U novogodišnjem govoru emitovanom u četvrtak Min Aung Hlaing je rekao da će njegova Vlada preduzeti mjere rekonstrukcije i rehabilitacije u oblastima pogođenim zemljotresom što je prije moguće.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mjanmar oslobodio 4.900 zatvorenika povodom obilježavanja tradicionalne Nove godine

<p>Sunčan prvi dan 2025. godine izmamio je veliki broj domaćih i stranih turista na skijališta širom Crne Gore, a na Žabljaku velike saobraćajne gužve otežavaju skijašima pristup Savinom Kuku.</p>
<p>Iako su novogodišnje gužve tradicionalno najveće na primorju, gdje na trgovima goste zabavljaju regionalne i domaće muzičke zvijezde, čini se da i sjever Crne Gore ovih dana bilježi veliki broj turista.</p>
<p>Na Žabljaku se traži mjesto više, a do skijališta Savin Kuk danas nije bilo lako doći, jer je sunčan dan izmamio turiste, a &nbsp;velike gužve izazvale su saobraćajni kolaps.&nbsp;</p>

Žabljak: Saobraćajni kolaps na putu ka skijalištu Savin Kuk

<p>Prva beba u Kliničkom centru Crne Gore rođena je 42 minuta poslije ponoći, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.</p>
<p>Dječak težak oko 3,5 kilograma dobio je dvije desetke na rođenju, a i beba i majka su dobro, prenosi RTCG.</p>

Prva beba u KCCG rođena 42 minuta poslije ponoći

<p>U Novu godinu Tivćane i brojne turiste u našem gradu, sinoć je uz prepoznatljive pjesme, nevjerovatnu energiju i atmosferu, na rivi Pine uveo i zabavljao <b>Zdravko Čolić</b>, regionalna zvijezda.</p> <p>Prema prvim, nezvaničnim procjenama, na sinoćnjem dočeku bilo je više 20.000 ljudi.</p> <p>Čolić je govorio za Radio Tivat kazao da nikad ne razmišlja o broju ljudi, već o dobrom raspoloženju.</p> <p>- Nikad ne razmišljam o broju ljudi, već o tome da bude lijepo vrijeme, da se ljudi vesele i da je dobro raspoloženje. Sve se sastoji u zdravlju, miru, sreći i blagostanju među nama. Očekujemo da svake godine bude sve bolje, uz manje napetosti i neprijateljstava među ljudima. Svima bih poželio dobro zdravlje - istakao je on.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101100132_8be2a12db28d5bebda0e77b44fb1697655850a49937768ba2ed9a2e9cb39d1dd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250101100132_8be2a12db28d5bebda0e77b44fb1697655850a49937768ba2ed9a2e9cb39d1dd" data-rendition-name="original" width="1824" height="1024" loading="lazy" alt="Doček Nove godine u Tivtu"> <figcaption>Doček Nove godine u Tivtu<span>(Photo: Radio Tivat)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Pjevač je često u Boki za doček, međutim početak karijere počeo je sa hercegnovskom grupom Exodus u Baošićima.</p> <p>- Jako lijepo vrijeme, to je bio početak moje karijere. Cijeli život sam svirao, baš u Baošićima, na parapetu, počela su druženja sa ljudima koji su dolje imali vikendice i sa domaćim stanovništvom. Prva nagrada koju sam dobio u Bijeloj, finansijska nagrada, mnogo mi je značila tada. Pjevao sam pjesmu od Bitlsa i to je ostalo kao velika uspomena. Volim Boku, često se družim sa &nbsp;prijateljima ovdje - poručio je Čolić.</p> <p>Na terenu u Tivtu su, do pred zoru, bile sve opštinske službe: Uprava policije, Komunalna, Služba zaštite, Crveni Krst, Hitna pomoć i Služba komunalija.</p> <p>Kako saznaje Radio Tivat, nije zabilježen nijedan incident niti intervencija, tako da se grad pokazao kao odličan domaćin, ali i organizator.</p> <p>- I pored ovolikog broja gostiju u našem gradu, koji su od ranih jutarnjih sati pristizali u Tivat, sve nadležne službe su uspjele da prođe bez problema u saobraćaju, ali i parkiranju s obzirom na broj parking mjesta. Za ove potrebe bili su otvoreni svi parkinzi u gradu, ali i izvan njega, a mnogo je doprinio i shuttle bus koji je na 20 minuta saobraćao od Aerodroma do centra grada - prenosi ovaj medij.</p>

Novu godinu u Tivtu dočekalo 20.000 ljudi; Čolić: Volim Boku

<p>Nova godina u metropoli turizma tradicionalno je dočekana uz spektakularan vatromet i najljepše pjesme Vlada Georgieva</p> <p>Budva je sinoć još jednom bila centar najboljeg novogodišnjeg provoda u regionu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DH9HU0NwWW20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Prema riječima pomoćnika direktora TO Budve,<b> Nikole Kralja</b>, Budva je prepoznata kao najbolja destinacija za novogodišnje praznike.</p> <p>- Zaista je veliko zadovoljstvo što smo i ove godine, jubilarni 25. put, Novu godinu dočekali u sjajnom ambijentu, uz sjajne izvođače i u sjajnoj atmosferi - istakao je Kralj, dodajući da će Turistička organizacija opštine Budva nastaviti da unapređuje naredne dočeke i sve manifestacije.</p> <p>Zvijezda večeri, Vlado Georgiev potvrđuje da je Budva sjajan domaćin i ističe da bilo koje drugo mjesto ne bi moglo da zamijeni ono što ovdje doživi.</p> <p>- Budva je odlučila da ja budem hedlajner ove večeri i ja sam se obradovao, jer sam ja iz ovih krajeva. Ovo je mjesto u koje cijeli život dolazim. Milije mi je da sam u Budvi večeras nego bilo gdje drugo - poručio je Georgiev.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101090152_ea69be2bb25cb7a4448299af72f97cdfcb3fda0ba38fb5936a808629acdfd676.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250101090152_ea69be2bb25cb7a4448299af72f97cdfcb3fda0ba38fb5936a808629acdfd676" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Doček Nove godine u Budvi"> <figcaption>Doček Nove godine u Budvi<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p>Poželio je, kako kaže, da u ovoj godini ljudi budu što opušteniji i da ne žele previše, jer to može dovesti do razočarenja.</p> <p>Prije njega, pjevačica <b>Angellina</b> je pohvalila napore organizatora da zadovolje ukus svih uzrasta, a posebno je izrazila zadovoljstvo zbog publike, koja je sa njom pjevala uglas.</p> <p>- Vidim da je bilo dosta mlađe publike koja mene sluša i baš mi je bilo drago zbog toga, za svakog smo nešto napravili i provod je bio fenomenalan - kazala je Angellina.</p> <p>Od 2025. godine očekuje da joj ostvari sve što nije do sad uspjela, uz kako je napomenula, zdravlje i ljubav od kojih sve počinje.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101090152_77a3516fff7d64925d7539cec744e8f3d56d81e33ad17a9990faccde1c3dda1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250101090152_77a3516fff7d64925d7539cec744e8f3d56d81e33ad17a9990faccde1c3dda1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Doček Nove godine u Budvi"> <figcaption>Doček Nove godine u Budvi<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Posebnu draž novogodišnjim praznicima u Budvi daje tradicionalni koncert klasične muzike, koji će se pod nazivom „Muzika raspoloženja“ održati 1. januara u 13 sati, u izvedbi Mediteranskog revijskog orkestra pod dirigentskom palicom <b>Vilija Ferdinandija</b> i uz soliste: <b>Dušana Svilara, Nevenu Đoković, Ljubicu Vraneš, Dragoljuba Bajića, Lanu Asiju Dabović</b> i mladog violinistu <b>Vasilija Hadžića</b>. Muzički urednik ovog koncerta, koji predstavlja jedan od najsvečanijih događaja u kalendaru budvanskih manifestacija, je <b>Milan Stupar</b>.</p> <p>Veče poslednjeg dana programa, 1. januara, otvoriće „Šlagvort“ bend od 19 sati, zatim nastupaju lokalni muzičar <b>Jack Lupino</b>, naširoko omiljeni<b> Adi Šoše</b> i Al Music Band i u završnici programa na trgu, jedna od najvećih regionalnih muzičkih zvijezda, <b>Dino Merlin</b>.</p>

VIDEO: Spektakularan vatromet za doček Nove godine u Budvi

<p>Građani širom svijeta na brojnim trgovima i drugim lokacijama ispratili su staru i dočekali novu 2025. godinu, a u nekim gradovima to je urađeno na zaista spektakularan način.</p>
<p>U Rio de Žaneiru u Brazilu na javnom dočeku Nove godine koji je tradicionalno upriličen na plaži Kopakabana prisustvovalo je više od 2,5 miliona ljudi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fefxj6f4oB18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Proslava Nove godine uključivala je i 12-minutni vatromet i muziku.</p>
<p>Uprkos zabrinutosti zbog nevremena i vjetra, novogodišnji vatromet priređen je i u Londonu, a Amerikanci su takođe tradicionalno Novu godinu dočekali na Tajms skveru u Njujorku uz spuštanje lopte.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F-fGHHkXj_m8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Spuštanje lopte na Tajms skveru predstavlja momenat u kojem se tokom odbrojavanja lopta spušta niz veliki jarbol, čime se označava i početak nove godine.</p>
<p>Kristalna kugla teška je pet tona i na sebi ima više od 30.000 LED dioda.</p>
<p>Nova godina je uz vatromete dočekana širom Evrope, uključujući Pariz, Berlin, Atinu, ali i Moskvu gdje su se građani okupili na Crvenom trgu.</p>
<p>Oko 60.000 ljudi okupilo se ispred Brandenburških vrata u Berlinu, dok je vatromet obasjavao nebo bojama.</p>
<p>U Parizu je veliki vatromet na Jelisejskim poljima privukao oko milion ljudi.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FColtonBlakeX%2Fstatus%2F1874263018491830301%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874263018491830301%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>London je, uprkos najavama nevremena, održao vatromet na obalama Temze.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FElenaGallo0%2Fstatus%2F1874252972215156836%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874252972215156836%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ujedinjeni Arapski Emirati dočekali su godinu vatrometom s najviše zgrade na svijetu, Burdž Kalife u Dubaiju.</p>
<p>Hong Kong je priredio raskošan vatromet u luci.</p>
<p>U Tajvanu je izveden šestominutni vatromet za hiljade gledalaca sa slavnog nebodera Taipei 101, visokog 509 metara.</p>
<p>Kiritimati, atol u Tihom okeanu na kojem živi oko 5.000 ljudi, bio je prvo naseljeno mjesto koje je dočekalo Novu godinu - kao i svake godine.</p>
<p>Okland je bio prvo veće međunarodno središte koje je dočekalo Novu godinu, a znamenitosti najvećeg grada Novog Zelanda zasvijetlile su u ponoć.</p>
<p>Dva sata kasnije, Sidnej<b> </b>je dočekao Novu godinu svojim svjetski poznatim vatrometom iznad luke, koji su gledali milioni u zemlji i inostranstvu. Vatromet u australijskom gradu izveden je s Lučkim mostom i legendarnom Operom kao kulisom.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTheFigen_%2Fstatus%2F1874179013054533647%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874179013054533647%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Vatromet je eksplodirao i nad drugim velikim australijskim gradovima, uključujući Melburn, Brizbejn<b> </b>i Adelejd u ponoć.</p>
<p>U Bangkoku, jedan od najboljih načina da pogledate vatromet bio je s brodova za zabave na rijeci Čao Praja. Tajland, koji slijedi budistički kalendar, započeo je 2568. godinu.</p>
<p>U Singapuru su se gomile posmatrača okupile kako bi gledale vatromet u zalivu Marina, s pogledom na horizont.</p>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclip_insane%2Fstatus%2F1874221693251805352%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874221693251805352%7Ctwgr%5E1940aeae2eea1a8ad259c41be536c998718068aa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Američka Samoa<b> </b>i Nijue biće posljednje zemlje koje će ući u 2025, puna 24 sata nakon Novog Zelanda.</p>

Doček Nove godine širom svijeta: Fascinantni prizori i vatrometi od kojih staje dah

<p>U Podgorici je doček Nove godine organizovan na Trgu nezavisnosti. Prepun glavni gradski trg odbrojavao je do ponoći uz hitove lokalnih bendova, a sa svojim sugrađanima staru godinu je ispratio i novi gradonačelnik prof. dr <b>Saša Mujović</b>.</p> <p>Mujović je za Media Biro kazao da nema ništa ljepše nego dočekati novu godinu sa svojom porodicom i sugrađanima u svom gradu.</p> <p>- Bilo je lijepo na našem trgu. Čestitke ljudima iz TO Podgorica koju su se potrudili da promovišu naše domaće bendove. Želim svim građanima Crne Gore da ova godina bude godina dobra i prosperiteta. Sve loše stvari neka ostanu iza nas. Neka ovaj grad raste i ide naprijed, a mi ćemo dati sve od sebe da to tako bude - kazao je Mujović i poručio da će učiniti sve da se čitav grad ravnomjerno razvija i živi.</p> <p>Za praznično raspoloženje na Trgu nezavisnosti pobrinuli su se bendovi Kuba bend, Kira bend, L’ombelico band, Crveno i Crno i VIS Tetra.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dvg0uDEZMmB0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Novogodišnje izdanje, sada već tradicionolnog Podgoričkog pazara, upotpunilo je prazničnu atmosferu poslednje noći 2024. i učinilo da doček na trgu nije samo izbor za one koji nemaju novca za elitne hotele i skupe destinacije.</p> <p>Jedan pogled na okupljene bio je dovoljan da potvrdi da često ne vidimo da “malo nam za sreću treba”… nekada samo čašica kuvanog vina pored kućice Podgoričkog pazara u društvu porodice i bliskih prijatelja, uz zagrljaj i na uvo šapnutu novogodišnju želju tačno u ponoć.&nbsp;</p> <p>Građani kažu da su srećni što se praznično raspoloženje vratilo u grad i poručuju da je doček Nove godine na glavnom gradskom trgu, samo “zagrijavanje”, za ono što Podgoričane očekuje već prvog dana 2025., kada će na Trgu nezavisnosti 1. januara nastupiti Hari Mata Hari.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoA8G5rCUdDs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Novogodišnje izdanje Podgoričkog pazara nastaviće da bude idelano mjesto za nastavak praznične euforije do 15. januara.</p> <p>Sat prije ponoći Mujović posjetio Dom starih u Podgorici</p> <p>Prvi čovjek Podgorice prof. dr Saša Mujović, 2025. godinu dočekao je na gradskom trgu, na kojem su pretežno bili mlađi i građani srednje životne dobi. Mujović je, međutim, sat prije ponoći posjetio i Dom starih u Podgorici.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101080144_26dd6ee96e15e9bcf1bb3d559cb8cde2420b43548a637b4f843aac24b3ecb0e5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250101080144_26dd6ee96e15e9bcf1bb3d559cb8cde2420b43548a637b4f843aac24b3ecb0e5" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Mujović u Domu starih"> <figcaption>Mujović u Domu starih<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Gradonačelnik je korisnicima Doma, uz skromne novogodišnje poklone, poželio dobro zdravlje i poručio da je briga o najstarijima jedan od pririteta, te da će učiniti sve kako bi ta populacija imala ispunjene dane i dostojanstvenu starost.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DizgJ1P4ykko&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Ovo je bio pravi lijek za moju dušu, toliko su ovi ljudi bili srdačni. Želio bih da ovo drštvo imam epatije i humanosti, jer kao što su i korisnici Doma rekli , sve što ide brzo dolazi. Razgovarao sam sa puno ljudi koji su ovdje, a imali su neke bitne funkcije u ovom gradu i čuo lijepe i dobre savjete. Treba da budemo svjesni prolaznosti životi. Savjetovali su me da budedm skroman i odmjeren. To su vrijednosti koje ja u srcu baštinim - kazao je Mujović nakon posjete Domu starih u Podgorici.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101080144_6c5fd36e7982db119c18710f8e896dc3be9f987101cf4bb1f7731771ab31f3e6.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250101080144_6c5fd36e7982db119c18710f8e896dc3be9f987101cf4bb1f7731771ab31f3e6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Doček u Domu starih"> <figcaption>Doček u Domu starih<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Korisnici Doma za stare u Podgorici kažu da su prijatno iznenađeni posjetom gradonačelnika, te da im to uliva sigurnost i nadu da ih ovo društvo neće zaboraviti.&nbsp;</p> <p>Oni navode da su zadovoljni uslovima i njegom koju dobijaju u Domu i poručuju da su neminovnost ovoga grada, te da,kako kažu, sve što ide, brzo dolazi.</p>

VIDEO: Podgoričani Novu dočekali na Trgu nezavisnosti uz hitove lokalnih bendova

<p>Naslov je svjesno izabran i nije novogodišnja čestitka.</p>
<p>Više je upozorenje da je društveno, politički i kulturno, protekla crnogorska 2024. više ličila na 1924. godinu nego na 2004, recimo.</p>
<p>Kontekst je svakome jasan.</p>
<p>Nacionalistička, ogavna, mitomanska i militantna velikosrpska atmosfera zahvatila je svaku poru našeg društva, kao kancer.</p>
<p>A takve ideologije žive od simbolike i jubileja.</p>
<p>U godini koja je pred nama obilježiće se 100 godina od jednog kulturocida - podizanja kapele Aleksandra Karađorđevića na Lovćenu.</p>
<p>Te 1925. taj krvolok crnogorske krvi i zlotvor kojega crnogorski narod nije imao ni tokom osmanske uprave došao je u Crnu Goru da prisustvuje svečanom otvaranju kapele u kojoj je sahranjen Njegoš.</p>
<p>Došao je i da potvrdi da je Crna Gora umirena, osvojena i da se on njome može slobodno kretati.</p>
<p>Ono malo komitskih grupa što je ostalo, bilo je daleko od gradova i gotovo bezopasno po osvajačku vlast.</p>
<p>Dakle, već na početku ove upozoravam da će Andrija Mandić i anticrnogorska Srpska pravoslavna crkva pokušati išćerati svoje na Lovćenu.</p>
<p>Taj potez će biti duboko rizičan za ukupnu društvenu stabilnost.</p>
<p>Moramo biti spremni odbraniti Lovćen kako bismo spriječili stvarnu okupaciju Crne Gore, jer bez tog svog simbola naše države nema.</p>
<p>Umjesto klasične novogodišnje čestitke, apelujem na opoziciju i sve nezadovoljne građane da se organizujemo na otpor ovoj i ovakvoj vlasti svim snagama.</p>

Srećna nova '25.

<p>Susret stare i Nove 2025. godine u Baru, zajedno je dočekalo na otvorenom ispred Sportske dvorane Topolica u veseloj atmosferi, oko 25.000 ljudi. Nakon što su kazaljke otkucale ponoć, uslijedio je petominutni vatromet čije su boje osvijetlile nebo iznad Bara gdje je sa bine poželjela sve najljepše publici, balkanska diva<b> Dragana Mirković </b>koja je energijom i harizmom potvrdila zašto je u vrhu estrade punih 40 godina.&nbsp;</p> <p>U publici u Baru sinoć su bile sve generacije, a Dragana Mirković se potrudila da koncert od dva i po sata i komunikacija sa publikom budu jedinstveno iskustvo dočeka Nove godine.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0BwMJIwGOFs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U Baru sam imala divne koncerte, divne uspomene što se Bara tiče. Ono što će ponuditi publici je sopstveno srce. To je uz pjesmu, dobru energiju, puno ljubavi prema svima njima. Šta reći nego, nudim svoje srce - kazala je Dragana Mirković prije koncerta.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101080128_a4e41a1441cb2bbe3dec2bb680b7ead5ac491f5775d5635008be195e98904b0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250101080128_a4e41a1441cb2bbe3dec2bb680b7ead5ac491f5775d5635008be195e98904b0c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa dočeka u Baru"> <figcaption>Sa dočeka u Baru<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Dragana Mirković ove godine slavi veliki jubilej, četiri decenije na estradi. Na pitanje, koji je recept da traje 40 godina, u sekundi je odgovorila - ljubav.</p> <p>- Samo ljubav. Ljubav i poštovanje prema muzici, ljubav i poštovanje prema publici. To je ono što me drži, usrećuje, ispunjava. Ljudi vide moju iskrenost, koliko ja sebe dajem njima. Najiskrenije, to je jedino objašnjenje, drugo nemam - kazala je Dragana koja je na inicijativu PGP RTS kao učenica snimila prvu pjesmu, a pamti se kao pjevačica koja je na sceni spajala dva nespojiva muzička žanra - folk i rok.&nbsp;</p> <p>- Kad je bivša Jugoslavija u pitanju, jedina sam koja je snimila CD na engleskom jeziku. Mogu da kaže da sam blagoslovena, ljudi su u meni prepoznavali nešto što su vidjeli. Jednostavno sam bila trendsetter. Neprijatno mi je da govorim o sebi. Više volim da drugi govore o meni - navela je Dragana Mirković, dodajući da je zahvalna Turističkoj organizaciji Bar zato što su bili divni “da požele baš mene, da uz mene u Baru dočekaju Novu godinu. Jako se radujem da izađem na binu pred publiku”.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101080128_ea70f852c6162433eda3ef5bd672db8445922c8dc04967afd73f6d938b4fc0d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250101080128_ea70f852c6162433eda3ef5bd672db8445922c8dc04967afd73f6d938b4fc0d4" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa dočeka u Baru"> <figcaption>Sa dočeka u Baru<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Kad su želje za 2025. godinu u pitanje, Dragana Mirković ističe: ”Svakako da svi budemo zdravi, srećni, da imamo razloga za radost i osmijeh, da nam prvenstveno djeca budu živa, zdrava i srećna”.&nbsp;</p> <p>-To je jedino što želim. Velikih želja nikada nisam imala jer meni su se ostvarile želje koje čak nisam uspjela ni da poželim, niti da sanjam. Bilo bi neskromno tražiti više. Ono što je najvažnije, što želim svima od srca - dodala je ona.</p> <p>Predsjednik Opštine Bar <b>Dušan Raičević </b>kazao je da prisutnost velikog broja publike ispred sportske dvorane Toplica potvrđuje da je Bar definitivno postao grad dobrog provoda.</p> <p>- Radili smo dugi niz godina i taj trud se isplatio. Siguran sam da ćemo i u narednom periodu potvrditi da Bar jeste mjesto života, da, takođe, možemo da organizujemo ovakve događaje na najkvalitetniji način osluškujući prije svega zahtjeve naših sugrađana, ali i mnogih gostiju koji posjećuju naš grad. Prilagođavamo program shodno njihovim željama. Siguran sam da će Dragana Mirković na kvalitetan način zabaviti naše sugrađane i mnoge goste koji su u Baru - kazao je Raičević dodajući da sve ide u dobrom pravcu, kao i najave za koncert <b>Aleksandre Prijović </b>u Baru, 1.januara.</p> <p>- Možda bude i obaranje rekorda u Baru koji su postavile muzičke zvijezde regiona - kazao je Raičević.</p> <p>Bar se pozicionirao kao epicenter odličnog provoda tokom Novogodišnjih praznika.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D03CkKyIF7MM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Zbog višednevnog, Novogodišnjeg happeninga koji Turistička organizacija Bar organizuje pod pokroviteljstvom Opštine Bar, krajem decembra i početkom januara u Baru borave gosti iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Luksemburga, Njemačke, Austrije...&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101080132_5281c69690d10c47b925c8b8924262d7154bff3678b34a121e7ec82088a3a0ff.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250101080132_5281c69690d10c47b925c8b8924262d7154bff3678b34a121e7ec82088a3a0ff" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa dočeka u Baru"> <figcaption>Sa dočeka u Baru<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>- Našim sugrađanima, dragim gostima, želim dobro zdravlje, porodični mir, a za sve drugo siguran sam da ćemo se zajedno izboriti da 2025.godina bude još bolja, uspješnija, sa manje izazova nego prethodna. Nadam se da nas u 2025. očekuju lijepi momenti - kazao je Raičević.&nbsp;</p> <p>Proteklih nekoliko dana Bar je bio centar odlične praznične atmosfere i sjajnih koncerata koji su privukli veliki broj posjetilaca iz Crne Gore i regiona. Tri fenomenalna koncerta (<b>Marka Luisa</b>, <b>Saše Matić </b>i <b>Milice Pavlović</b>) proteklih večeri ispunila su plato Sportskog centra Topolica nevjerovatnom energijom i odličnom muzikom.&nbsp;</p> <p>Sinoć, u posljednjim satima 2024. u Baru, koncert je imao Čardak bend.</p> <p>- Prepoznati smo kao bend koji svira boemsku muziku. Uvijek su dobre vibracije, povratne informacije od publike. Nakon nas nastupa Dragana Mirković, prepoznata po starim, dobrim hitovima - kazao je<b> Petar Piper </b>iz Čardak benda.</p> <p>Ispred organizatora, PR Turističke organizacije Bar <b>Jovana Nenezić</b> zahvalila se posjetiocima koji su doprinijeli stvaranju praznične atmosfere i koji su odlučili da baš u Baru provedu novogodišnje praznike.</p> <p>- Večeras nastavljamo u istom duhu – Čardak bend je napravio odličnu uvertiru za koncert jedne od najvećih regionalnih muzičkih zvijezda, Draganu Mirković, koja nas je svojim hitovima uvela u Novu godinu, uz višesatnu zabava, noć punu emocija, radosti i muzike koja je okupila sve generacije - kazala je Nenezić.</p> <p>Ona je podsjetila da uporedo sa tradicionalnom manifestacijom Novogodišnji happening, odnosno večernjim koncertima, na Šetalištu kralja Nikole ovih dana traje Dječji novogodišnji program, koji je, takođe, koncipiran za šest dana i pravi je užitak kako za mališane, tako i za roditelje.</p> <p>- U ime Turističke organizacije Bar i u svoje lično ime, svim Barankama i Baranima, kao i dragim gostima koji su odlučili da praznike provedu sa nama, želimo srećnu i uspješnu Novu godinu! Neka nam 2025. donese mnogo razloga za slavlje, radost i zajedništvo - kazala je Nenezić.</p> <p>Za reprizu Nove godine publika u Baru, 1. januara, uživaće u koncertu Aleksandre Prijović, a prije mlade zvijezde nastupiće Padrino bend.</p> <p>Barski Novogodišnji Happening koji Turistička organizacija Bar organizuje pod pokroviteljstvom Opštine Bar počeo je 28. decembra 2024. i trajaće do 3.januara 2025.&nbsp;</p>

FOTO i VIDEO: Novu 2025. u Baru zajedno dočekalo oko 25.000 ljudi svih generacija

<p>Studenti koji skoro duže od mjesec blokiraju fakultete u Beogradu, i hiljade građana koji su se odazvali njihovom pozivu, su u protestnoj novogodišnjoj šetnji blokirali saobraćaj od zgrade Skupštine Srbije, do nešto više od kilometar udaljenog Studentskog trga.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FM2aja%2Fstatus%2F1874211514623942994%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874211514623942994%7Ctwgr%5Ef53cd453da0f00bcb7feb541795594f5c809cbe7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Zatim su u tišini proveli posljednje minute stare i prve minute nove godine.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCuvariVatre%2Fstatus%2F1874216534572490905%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874216534572490905%7Ctwgr%5Ea247e0ff7940aeeb888e3942eafc1c77f0bbc0dc%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Osim u Beogradu iste protestne akcije organizovane su još u tri univerzitetska centra u Srbiji: Novom Sadu, gdje su demonstranti crnim florom obmotali zgradu Gradske kuće, Nišu i Kragujevcu.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRadio021%2Fstatus%2F1874202143902883884%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874202143902883884%7Ctwgr%5Ea247e0ff7940aeeb888e3942eafc1c77f0bbc0dc%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Dok su do centra grada dopirali odjeci petardi i vatrometa po Beogradu, na Studentskom trgu učesnici protesta su stajali ćuteći, mnogi od njih sa podignutim mobilnim telefonima.</p> <p>Tako su dočekali 2025. godinu, odajući poštu za 15 žrtava tragedije u Novom Sadu, zbog čega je i akcija nazvana "15 minuta tišine" - po minut za svaku žrtvu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101080120_2790ae3c82023f2e793313f71b2dd007df706d2417ecb85c7c811110f2a1e341.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250101080120_2790ae3c82023f2e793313f71b2dd007df706d2417ecb85c7c811110f2a1e341" data-rendition-name="original" width="1183" height="655" loading="lazy" alt="protest"> <figcaption>Sa sinoćnjeg protesta u Beogradu<span>(Photo: RSE - stop kadar)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Naime, ključni zahtjev studenata u protestu je onaj o objavljivanju kompletne dokumentacije o novembarskoj nesreći u Novom Sadu, i padu nadstrešice nedavno rekonstruisane zgrade Željezničke stanice.</p> <p>Vlast je objavila desetine dokumenata tvrdeći da su time ispunjeni zahtevi, dok studenti i dio ekspertske javnosti tvrde da nisu objavljeni ključni dokumenti.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRadio021%2Fstatus%2F1874218255675740184%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874218255675740184%7Ctwgr%5Ea247e0ff7940aeeb888e3942eafc1c77f0bbc0dc%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Šta su rekli i poručili inicijatori protesta?</h2> <p>Tokom protesta studenti su nosili transparente poput "Korupcija - ruke uvis", "Dečija revolucija", "Fakultet misli kritički", "Studenti su ustali", "Ruke su vam krvave", dok je centralno mesto zauzimao transparent sa ispisanim sloganom novogodišnjeg protesta "Nema nove - za staru ste nam još dužni".</p> <p>- Nakon onoga što se desilo u Novom Sadu i nema mnogo razloga za slavlje. Želja mi je da se ovaj sistem koliko toliko promeni na bolje - kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) <b>Nikola Petović</b>, student Beogradskog univerziteta.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fautonomijandnv%2Fstatus%2F1874204402824995303%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874204402824995303%7Ctwgr%5Ef53cd453da0f00bcb7feb541795594f5c809cbe7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p><b>Ilija Antić</b>, student Računarskog fakulteta, kaže da je cilj novogodišnjeg protesta koliko borba za budućnost, toliko i preispitivanje prošlosti: "Borimo se za ovu novu, bolju godinu. A dužni su nam nešto i u staroj".</p> <h2>Promjene u maršruti šetnje</h2> <p>Demonstraniti su tokom šetnje u glavnom gradu Srbije djelimično izmijenili najavljenu trasu, izbjegavajući tako susret sa publikom novogodišnjeg dočeka organizovanog od strane gradske vlasti, u kojoj dominiraju naprednjaci predsjednika države <b>Aleksandra Vučića</b>, na centralnom beogradskom Trgu Republike.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250101080120_7540ff3cef7a4d73f4eb534c00304149ebbd8f764c493132439f539f6c27e38b.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250101080120_7540ff3cef7a4d73f4eb534c00304149ebbd8f764c493132439f539f6c27e38b" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="Sa protesta"> <figcaption>Sa protesta<span>(Photo: N1)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Prilaze tom trgu je policija nekoliko sati pred protest blokirala kamionima gradskog preduzeća "Beograd put" i policijskim vozilima. Zvanični novogodišnji doček, i koncert organizovan tim povodom, obezbjeđivale su jake policijske snage.</p> <p>Duž linije protestne šetnje reporteri RSE nisu uočili prisustvo uniformisanih policajaca.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSuzanaTrninic%2Fstatus%2F1874228160281399713%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874228160281399713%7Ctwgr%5Ef53cd453da0f00bcb7feb541795594f5c809cbe7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Kako se stiglo dovde?</h2> <p>U Srbiji je blokirano više od 60 fakulteta na četiri državna univerziteta, nekoliko rektorata i više desetina srednjih škola.</p> <p>Studenti u blokadi zahtijevaju osim objavljivanja kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice u Novom Sadu, odbacivanje prijava protiv uhapšenih i privedenih na protestima na kojima se zahtijeva procesuiranje odgovornih za tragediju u Novom Sadu, kao i hitno procesuiranje ljudi koji su tukli studente i profesore tokom protesta.</p> <p>Nakon pritiska javnosti, protesta i studentskih blokada, Vlada Srbije je 13. decembra objavila 195 dokumenata vezanih za rekonstrukciju glavne Željezničke stanice u Novom Sadu.</p> <p>Organizacija Transparentnost Srbija i Građevinski fakultet tvrde da nije riječ o kompletnoj dokumentaciji.</p> <p>Neposredno prije kraja godine, Više javno tužilaštvo u Novom Sadu, nadležno za istragu pada nadstrešnice, objavilo je dodatnu dokumentaciju, za koju tvrde da je "cjelokupna raspoloživa dokumentacija i informacije prikupljene u toku predistražnog i istražnog postupka".</p> <p>Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je povodom nesreće u Novom Sadu 30. decembra podiglo optužnicu protiv 13 ljudi, između ostalog, protiv bivšeg ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture <b>Gorana Vesića</b> i bivše direktorke Infrastrukture željeznice Srbije <b>Jelene Tanasković</b>.</p> <p>Međutim, dan kasnije Viši sud u Novom Sadu, između ostalih, odbio je da Vesiću i Tanakosićevoj odredi pritvor.</p>

VIDEO: Studenti i građani u Srbiji u tišini dočekali 2025. godinu: „Nema dočeka dok se pravda ne dočeka“

<p>Iz Nevladine organizacije "Kuća životinja" reagovali su na današnju izjavu ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića </b>povodom jučerašnjeg događaja na Cetinju, kada se jedan policajac povrijedio dok je pokušavao da uhvati odbjeglog psa.</p>
<p>Podsjetimo, Šaranović je istakao kako potez policajca treba doživjeti kao čin požrtvovanja, no iz te NVO navode kako je u pitanju "ozbiljno degradiranje osnovnih principa humanosti, zakona i profesionalnog policijskog postupanja".</p>
<p>- Pucati na nenaoružano, nezaštićeno biće usred bijela dana – pred očima građana, djece i turista – nije požrtvovanost. To je zlostavljanje. Ministar je ovom izjavom, umjesto da pozove na odgovornost i provjeru postupanja službenika, poslao opasnu poruku: da je neopravdano nasilje nad životinjama dozvoljeno i poželjno ako dolazi od uniformisanog lica - dodali su oni.</p>
<p>Kako ističu, zloupotreba sile, pa i prema životinjama, ne smije biti predstavljena kao herojstvo.&nbsp;</p>
<p>- To nije čin hrabrosti, to je čin slabosti i odsustva empatije. Pozivamo Ministarstvo unutrašnjih poslova da hitno preispita zakonitost postupanja službenika i da se javno izvini zbog neprimjerene i opasne izjave. Građani Crne Gore zaslužuju profesionalnu policiju – ne onu koja se panično obračunava s nenaoružanim bićem, već onu koja poštuje život, zakon i etički kodeks. Požrtvovanost nije kada pucaš u psa. Požrtvovanost je kad ga zaštitiš - zaključili su.</p>

Iz "Kuće životinja" poručili Šaranoviću: Pucanje u psa usred dana pred građanima je zlostavljanje, a ne požrtvovanje

<p>Nema alternative rješenju hroničnih izraelsko-palestinskih sukoba osim „rješenja s dvije države“ – formiranja palestinske države uz Izrael, kako bi one „živjele jedna pored druge u miru i bezbjednosti“, poručila je danas Francuska u sjedištu UN-a u Njujorku, na otvaranju međunarodne konferencije o toj temi, koju bojkotuju Izrael i Sjedinjene Američke Države.</p>
<p>- Samo političko rješenje s dvije države omogućava ispunjenje legitimnih težnji Izraelaca i Palestinaca da žive u miru i bezbjednosti. Nema alternative – ocijenio je ministar vanjskih poslova Francuske, Žan-Noel Baro, pozvavši na „konkretne mjere“ za očuvanje perspektive „održive“ palestinske države.</p>
<p>On je rekao da je iluzorno očekivati dugotrajnije primirje u Gazi, a da pri tome nisu jasno određene konture poslijeratne Gaze i političkog rješenja.</p>
<p>Konferenciju su, međutim, danas oštro kritikovali Sjedinjene Države. Portparolka Stejt departmenta, Tami Brus, osudila je ovu „neproduktivnu i neprikladnu“ inicijativu, nazvavši je „reklamnim potezom“ usred „delikatnih diplomatskih napora usmjerenih na okončanje sukoba“ koji traje gotovo dvije godine.</p>
<p>Nakon što je predsjednik Emanuel Makron najavio prošlog četvrtka da će Francuska u septembru zvanično priznati državu Palestinu, postoji nada da će konferencija koju je sazvala Generalna skupština UN-a, a kojoj kopredsjedavaju Francuska i Saudijska Arabija, dobiti novi zamah.</p>
<p>Baro je naveo da će i druge „zapadne države“ tokom konferencije izraziti namjeru da priznaju državu Palestinu, ali nije precizirao koje.</p>
<p>Velika Britanija je već odbacila tu ideju, a njen premijer, Kir Starmer, izjavio je da priznanje Palestine treba da bude „dio šireg plana“.</p>
<p>Palestinski premijer, Mohamed Mustafa, poručio je da sve države imaju odgovornost da djeluju odmah i da je vlast koju predstavlja spremna za raspoređivanje međunarodnih snaga radi zaštite palestinskog stanovništva.</p>
<p>Prema podacima agencije Frans pres, najmanje 142 od 193 države članice UN-a, uključujući i Francusku, priznaju državu Palestinu koju je 1988. proglasila palestinska uprava u egzilu.</p>
<p>Rezolucija Generalne skupštine UN-a iz 1947. godine odlučila je o podjeli regiona Palestine, koji je tada bio pod britanskom upravom, na dvije nezavisne države – jednu jevrejsku i jednu arapsku, a naredne godine proglašena je država Izrael.</p>
<p>Već decenijama, velika većina međunarodne zajednice podržava rješenje s dvije države – palestinsku uz Izrael.</p>
<p>Međutim, nakon 21 mjeseca rata u Gazi, širenje izraelskih naselja na Zapadnoj obali koju Izrael okupira, i želja izraelskih zvaničnika da anektiraju tu teritoriju, izazivaju sve veće strahove da je fizičko stvaranje države Palestine postalo nemoguće.</p>
<p>– Nalazimo se na tački preokreta. Rješenje s dvije države je dalje nego ikad. Budimo jasni – podmukla aneksija Zapadne obale je nelegalna, i mora biti zaustavljena. Razaranje Gaze velikih razmjera je nepodnošljivo, i mora se zaustaviti – rekao je generalni sekretar UN-a, Antonio Gutereš, osudivši „jednostrane“ akcije koje bi mogle „zauvijek potkopati“ rješenje s dvije države.</p>
<p>Izraelski ambasador pri UN-u, Deni Danon, izjavio je da ova konferencija ne doprinosi rješenju, već „ojačava iluziju“.</p>
<p>Osim stvaranja zamaha za priznanje države Palestine, konferencija je fokusirana i na tri dodatne teme: reformu upravljanja palestinskom upravom, razoružavanje Hamasa i njegovo isključenje iz palestinske vlasti, te normalizaciju odnosa s Izraelom od strane arapskih država koje to još nijesu učinile.</p>
<p>Međunarodni pritisak na Izrael stalno raste da se okonča rat u Gazi, koji je započeo napadima Hamasa 7. oktobra 2023. godine.</p>

Konferencija u UN o formiranju palestinske države kao rješenju za sukobe s Izraelom

<p>Ultimatumi američkog predsjednika Donalda Trampa Rusiji su pogrešni i mogli bi da mu nanesu štetu na domaćem planu više nego što misli, izjavio je danas zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije <b>Dmitrij Medvedev</b>.<br/>
 <br/>
- Tramp igra igru ultimatuma sa Rusijom: 50 dana ili 10 dana. Trebalo bi da zapamti dvije stvari: Rusija nije Izrael, pa čak ni Iran, i svaki novi ultimatum je prijetnja i korak ka ratu - rekao je Medvedev, prenosi Tass.</p>
<p>Tramp je danas u Edinburgu rekao da Rusija više nema 50 dana da postigne sporazum sa Ukrajinom, već samo 10 ili najviše 12 dana, a nakon toga slijede sankcije Moskvi i njenim trgovinskim partnerima.</p>

Medvedev odgovorio Trampu: Svaki novi ultimatum je prijetnja i korak ka ratu

<p>U izraelskim napadima širom Pojasa Gaze danas je ubijeno najmanje 78 Palestinaca, saopštili su lokalni zdravstveni zvaničnici.</p>
<p>Kako prenosi AP, desetine ljudi ubijeno je dok su tražili hranu, uprkos tome što je Izrael preduzeo mjere za ublažavanje ograničenja na ulazak pomoći.</p>
<p>Izrael je, pod sve većim pritiskom zbog rastuće krize gladi u Gazi, saopštio da će vojska pauzirati operacije u gradu Gaza, Deir al-Balah i Muvasi na deset sati dnevno i odrediti sigurne rute za dostavu pomoći.</p>
<p>Nastavljena je i međunarodna vazdušna dostava pomoći, ali humanitarne agencije tvrde da nove mjere nijesu dovoljne za suzbijanje sve veće gladi u palestinskoj enklavi.</p>
<p>Izrael je saopštio da će nastaviti vojne operacije uz nove humanitarne mjere.</p>

U Pojasu Gaze ubijeno najmanje 78 ljudi

<p>Kada<b> Aleksandar Vučić</b> razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.</p>
<p>Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.</p>
<h3><b>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</b></h3>
<p>Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.</p>
<p>Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.</p>
<p>Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.</p>
<h3><b>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</b></h3>
<p>Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.</p>
<p>Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.</p>
<h3><b>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</b></h3>
<p>Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.</p>
<p>To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.</p>
<h3><b>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</b></h3>
<p>U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.</p>
<p>Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.</p>
<h3><b>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</b></h3>
<p>Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“</p>
<p>Eh, nekad bilo!</p>
<p>Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.</p>
<h3><b>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</b></h3>
<p>Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.</p>
<p>Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.</p>
<h3><b>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</b></h3>
<p>Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.</p>
<p>U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.</p>
<h3><b>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</b></h3>
<p>Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“</p>
<p>Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.</p>
<p>Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.</p>
<h3><b>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</b></h3>
<p>Ne daj da ti mijenjaju ime.<br/>
Ne daj da ti prepravljaju istoriju.<br/>
Ne daj da ti krstom zamijene zakon.<br/>
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila.<br/>
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.</p>
<p>Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.</p>
<p>Digni glas dok još možeš da govoriš.<br/>
Glasaj dok još imaš pravo glasa.</p>
<p>Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".</p>
<p>I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.</p>
<p>Vučićeva jesenja ofanziva dolazi.<br/>
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore.<br/>
Ako ih još ima!</p>

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

<p>Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje<b> Ljubo Milović</b> i <b>Radoje Zvicer</b>. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom <b>Zorana Lazovića, </b>satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza <b>Nikola Zirojević</b>, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.</p>
<p>Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, <b>Aleksa Bečić</b>, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade<b> Momo Koprivica</b> rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

<p>Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. </p> <p>Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanović<span></span><span>etv</span></figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> <p>Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... </p> <p>Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. </p> <p>Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo!</p> <p>Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu <span></span><span>etv</span></figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> <p>Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“?</p> <p>Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici?</p> <h2>Izdaja države</h2> <p>Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečić<span></span><span>etv</span></figcaption></figure>  <p>A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. </p> <p>Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. </p> <p>U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?</p>

Oslobođenje od „oslobodilaca“

<p>Premijer <b>Milojko Spajić</b> izjavio je tokom premijerskog sata da neće odgovarati na pitanja - već da će ih samo slušati, a nakon kritika opozicije je izjavio da je imao samo najbolju namjeru da da opoziciji više prostora da se izrazi.</p>
<p>- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - poručio je isprva Spajić.</p>
<p>On je to rekao nakon što ga je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Andrija Nikolić </b>pitao zašto on i Pokret Evropa sad (PES) ćute na sve agresivniji revizionizam i veličanja četničkog pokreta njihovih partnera iz vlasti.</p>
<p>Spajić na to nije odgovorio nego čestitao na izbornoj reformi koja je nedavno usvojena u parlamentu.</p>
<p>- Čestitam ime svih evropskih institucija koje su nam rekle svaka čast. I za to je bilo čak 84 odsto ovog parlamenta. To je istorijski uspjeh i nastavak jedne pozitivne tradicije koju smo pokrenuli dogovorom oko popisa - kada smo izašli iz rovova podjela iz jedne situacije gdje smo se svi gledali preko nišana i bili u strahu da sprovedemo popis... Ne govorim o jednoj administraciji niti upirem prstom u bilo koga. Država nije bila godinama sposobna da sprovede popis kako treba - a da ne dijeli dodatno društvo i da se građani ne tuku na ulicama, uspjeli smo u tome i EU je to prepoznala. Izglasali smo velike reforme tada u pravosuđu.. - naveo je Spajić.</p>
<p>Razumije, kaže, i naboj koji se stvorio.</p>
<p>- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - rekao je Spajić.</p>
<p>Nijedna, kaže, država nema toliki kapacitet za napredak.</p>
<p>- Crna Gora jeste heterogena država. Ako pogledate po popisu: mi smo jako heterogena država, kao i Vlada, ali idemo naprijed. Izglasali smo reformu. Ljudi u EU ne mogu da vjeruju što smo mi uspjeli da izglasamo poslije decenija nemogućnosti da se takve reforme dese. Saslušaću sve što imate da kažete. Pružam ruku, što god Vi danas rekli na konto bilo koga od nas. Sa strpljenjem ćemo saslušati ali ćemo željeti da opet zajedničkim snagama radimo - naveo je Spajić.</p>
<h2>ODBIJENA KONSTRUKTIVNOST OPOZICIJE</h2>
<p>Poslanik DPS-a <b>Danijel Živković</b> je ocijenio da Spajić pokazuje pravo lice javnosti, te rekao da će u narednom periodu imati probleme u funkcionisanju parlamenta.</p>
<p>- Vi ste danas u suštini odbili konstruktivnost opozicije. Do danas, što se tiče DPS-a, podržali smo i sva zakonska rješenja i nijesmo imali problem da suspregnemo partijske pred državnim interesima. Od danas ćete vidjeti kakvi će problemi nastupiti - poručio je Živković.</p>
<p>Poslanik Građanskog pokreta URA <b>Miloš Konatar</b> je poručio potpredsjedniku Skupštine <b>Borisu Pejoviću </b>koji presjedava sjednicom da je zadužen da se poštuje Poslovnik - odnosno da Spajić odgovara na pitanja.</p>
<p>- Ne znam da li treba kao potpredsjednik parlamenta da ga zamolite da poštuje Poslovnik jer je to red ove kuće i ovog doma u kojem su članovi Vlade gosti. Valjda je elementarno pristojno da se red poštuje. Molim Vas da premijer da odgovor na pitanja da bi predstavnici poslaničkih klubova mogli da to komentarišu - rekao je on.</p>
<p>Pejović je odgovorio da su dobili pisani odgovor.</p>
<p>Poslanik Socijaldemokrata (SD) <b>Branislav Nenezić</b> pretpostavlja, kako je rekao, da će ovo biti praksa za sve naredne sjednice.</p>
<p>- Pitao sam očekuju li nas vanredni parlamentarni izbori kao put za izlaz iz ove anarhije u koju ste nas uveli. S obzirom da nijesmo imali premijera ovdje četiri mjeseca, napraviću kratku retrospektivu: Haos na crnogorskim plažama izazvan kašnjenjem tendera Morskog dobra koji je rezultirao dolaskom famoznog Mohameda Alabara, protesti u Ulcinju, tender za plaže, ponovljeni tenderi... U petak smo u sred turističke sezone imali ponovljene tenedere za pojedine plaže. Rezultat je 19.4 miliona eura manje prihoda, nebezbjedna kupališta... Sjednicu je trebalo da počnemo minutom ćutanja zbog češkog državljianina koji je stradao na Kraljičinoj plaži jer na toj plaži nema spasioca jer tender još nije okončan.. To su stvari koje su dovoljan razlog da posljednji put sjedite u ovom sastavu u skupštinskoj sali - istakao je on.</p>
<p>Imali smo, kako je rekao, pokušaj dijela većine da ugasi Fakultet za crnogorski jezik i književnost.</p>
<p>- Ono što je bio vrhunac aktuelne većine je prekrajanje crnogorske istorije veličanjem četničkog pokreta. Imali smo parastos Draži Mihailoviću na kojem je bio potpredsjednik Vaše Vlade niti od gospodina Budimira Aleksića je li bio u svoje ili ime Vlade. Postavlja se pitanje koliko još crvenih linija treba da se doživi u ovom mandatu da bi se nešto uradilo - dodao je Nenezić.</p>
<p>Imali smo, kako je istakao, onda Prijedlog zakona o javnim okupljanjima čiji je cilj bilo "disciplinovanje" građana koji protestuju.</p>
<p>- Da ne zaboravim ranjavanje građana iz skupštinskog vozila.. Dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i vrhunac napad na predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića koji je bio politički motivisan - jer dolazi iz ljudi iz NSD-a - naglasio je Nenezić.</p>
<h2>PROSTOR OPOZICIJI DA SE IZRAZI</h2>
<p>Spajić je rekao da je u najboljoj namjeri htio da da opoziciji što više prostora da se izrazi.</p>
<p>- Nijesam imao nikakvu lošu namjeru. Ja sam tu da osudim svaku devijantnost u društvu sa koje god instance dolazile. Niko nema pravo da radi takvo pravo, ni iz crkve ili bilo kojih drugih instanci. Apsolutno nema dileme kako stoji Milojko Spajić ili PES po bilo kojoj od tema koje ste otvorili. Mi smo srž građanske demokratije - rekao je on.&nbsp;</p>
<p>Tu je, kaže, da odgovara na pitanja.</p>
<p>- Dali smo pismene odgovore. 32 zakona čekaju zadnja dva dana da se usvoje... Moram da kažem da iz toga gledajući samo sam htio da budem korektan i omogućim da se evropski zakoni usvajaju i da što brže idemo naprijed - rekao je Spajić.</p>
<h2>DRŽAVNI INTERESI NE TRPE JER JE OPOZICIJA ODGOVORNA</h2>
<p>Andrija Nikolić je Spajiću odgovorio da su oni, za razliku od ove vlasti, imali rušilačku opoziciju.</p>
<p>- A vi imate državno odgovornu opoziciju koja neće dozvoliti da trpi država i njen ključni nacionalni interes - jer ga je definisala ova politika - a ne vi. Vi ste sve vrijeme bili protiv. I danas ste stavili zastavice EU i mislite da je to krasno, a postali ste žrtva sopstvene projekcije. Uveli ste u Vladu sljedbenike velikodržavne politike i politike koja je proizvela genocid u Srebrenici i oni svaki dan provociraju podjele - istakao je Nikolić.</p>
<p>Danas je, kaže, neprskani fašizam svoje uporište našao u zakonima, medijima i drugim akcijama.</p>
<p>- Vi danas predlažete zakone koji su debelo antiustavni da bi zaštitili monopole u vlasti. Nema tužilaštva ni čelnika državne vlasti koje će napad na gradonačelnika svoditi na ličnu prirodu. Najodgovorniji za to ste vi - dodao je Nikolić.</p>
<h2>NEINTERSOVANJE ZA BEZBJEDNOST OHRABRILO KRIMINALCE</h2>
<p>Lider Građanskog pokreta URA <b>Dritan Abazović</b> je rekao da mu je žao što se dozvoljava da izvršna vlast ovako tretira Skupštinu.</p>
<p>- Mislim da je zaista ponižavajuće. Ja sam srećan što je došlo do izborne reforme iako ona nije kompletna... Isto tako da se složim da su sve pobjede ove vlasti ostvarene uz pomoć opozicije - istakao je on.</p>
<p>Spajića je pitao ostaje li pri ranijem stavu da ga bezbjednost Crne Gore ne zanima.</p>
<p>- Želim da kažem sljedeće: sami ste proglasili Dan žalosti. Vratili ste kriminalna ubistva na ulice Crne Gore. Vratili ste Crnu Goru tamo gdje nije bila prije dvije godine. Ni tada nije bila sjajna situacija, ali Vi ste svojim postupcima i neodgovornom politikom vratili Crnu Goru tamo gdje ne treba da bude. Izjavom da Vas bezbjednost ne interesuje ohrabrili ste svakog kriminalca - naveo je Abazović.</p>
<p>Ljudi se, kaže, više ubijaju od kad su pokrenuli akciju vraćanja oružja.</p>
<p>- Što ste očekivali kad ste na čelo ANB doveli pomorca? - pitao je on.</p>
<h2>PARASTOS DRAŽI MIHAILOVIĆU</h2>
<p>Šef poslanika DPS-a Andrija Nikolić je prethodno rekao da ga je sramota u njegovo ime.</p>
<p>- Jer Crna Gora nikad nije imala premijera tog kalibra neozbiljnosti, možete da se smijete, ali čini mi se da građani Crne Gore uviđaju sa kim imaju posla. O tome govore i vaši rezultati na izborima. Porazno je da ljudi bez trunke crvenila na licu nemaju skoposti da ustanu i izvine se. Dogovorimo se jedno, vi prepravite drugo u pet do 12. S takvim ljudima, nažalost, moramo da sarađujemo - naveo je on.</p>
<p>On je Spajića pitao zašto on i PES ćute povodom sve agresivnijeg revizionizma i veličanja četničkog pokreta od strane partnera iz vlasti.</p>
<p>- Građani treba da znaju da li podržavate ili osuđujete prisustvo Vašeg predsjednika Vlade na parastosu kvislinškom zločincu i saradniku Hitlerove koalicije Draži Mihailoviću. Treba da znaju da li je za predsjednika Vlade četnički pokret antifašistički ili nije - rekao je Nikolić.</p>
<h2>KAŠNJENJE I PITANJA ZA SAMO JEDNU SJEDNICU</h2>
<p>Poslije više od sat kašnjenja počela je sednica Skupštine Crne Gore, odnosno premijerski sat, na kojem će <b>Milojko Spajić</b> odgovarati na pitanja poslanika.</p>
<p>Zato je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), doktor <b>Nermin Abdić </b>je premijeru poručio da nikada više ne bi trebalo da mu se desi ova neozbiljnost.</p>
<p>- Mi smo svi ozbiljni ljudi i nijesmo ovdje da čekamo kad ćete Vi doći. Mi od 11 čekamo ovdje. Profesionalne obaveze sam odgodio da bih bio ovdje danas - rekao je on.</p>
<p>Istakao je da mu Vlada nije dostavila odgovor na pitanje.</p>
<p>- Nema odgovora na postavljena pitanja. Ako neko doživljava parlament, Vladu i državu kao zabavište - nama nije do toga - rekao je on.</p>
<h2>Vlada nije dobila informaciju da će biti dva premijerska sata</h2>
<p>Potpredsjednik Skupštine<b> Boris Pejović</b> mu je rekao da Vlada nije dobila pitanja koja su postavljena na prethodnoj sjednici krajem juna (kada je premijerski sat odložen zbog Spajićevog puta) - a dogovoreno je da danas budu održana dva.</p>
<p>- Mislim da nikada se nije desilo da u jednom danu imamo dva premijerska sata - dodao je Pejović.</p>
<p>Abdić mu je odgovorio da nijesu oni krivi što premijerski sat nije održavan četiri mjeseca.</p>
<p>Šef kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) <b>Boris Mugoša</b> je poručio da premijerski sat nijesmo imali u aprilu, maju i junu što je ustavna kategorija, te da je ova odluka donijeta u petak na sjednici kolegijuma.</p>
<p>- U petak smo imali sjednicu kolegijuma koje ćemo očigledno morati da snimamo jer ne mogu da vjerujem da jedno pričate na sjednici kolegijuma, a onda sad govorite drugo. Na kolegijumu koji je održan u petak dogovoreno je da se danas održi nastavak premijerskog sata jer ta sjednica nije zaključena. Premijerski sat je zakazan za 28. jul i ministarski sat za Danila Šaranovića. DPS je tražio da se prvo odgovara na pitanja sa premijerskog sata sa prošle sjednice, pa onda sa kraja juna.. - naveo je Mugoša.</p>
<p>Ne želi, kaže, da se neko poigrava jer ne gradi integritet od juče nego 46 godina.</p>
<p>- Nemojte, molim Vas, da pravite cirkus od institucija sistema. Imate najveću većinu ali nemojte da je zloupotrebljavate. Vladavina prava nije vladavina većine - nego prava - naveo je on.</p>
<p>Vlada, ispravio se Pejović, nije dobila informaciju da će biti održana dva premijerska sata.</p>
<h2>Drugi premijerski sat</h2>
<p>Revizija istorije, neispunjena obećanja, mjere za spas turističke sezone - samo su neka od ozbiljnijih pitanja koja čekaju premijera.</p>
<p>Od početka godine održan je samo jedan premijerski sat, od predviđenih tri po Poslovniku Skupštine. Posljednja zakazana sjednica za 27. jun odložena je zbog Spajićevog učešća na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić </b>istog dana kada je javnost obaviještena o datumu održavanja Međuvladine konferencije, sazvao je tu sjednicu posvećenu premijerskom satu.</p>
<p>Očekivano, „obrt“ se desio 25. juna kada je Mandić na sjednici Skupštine obavijestio poslanike da će premijerski sat biti pomjeren jer ga je Spajić još 18. juna informisao da neće moći da prisustvuje. To je izazvalo negodovanja u klupama opozicije, iz kojih su upućene kritike i na račun šefa Skupštine i premijera da sprečavaju kontrolu izvršne vlasti i da je na snazi klasično gaženje parlamentarne demokratije.</p>
<p>Za duže od godinu i po, koliko je u fotelji premijera, Spajić je bio na sedam sjednica posvećenih premijerskom satu iako je, prema Poslovniku Skupštine, bio u obavezi &nbsp;da ih održi 13.</p>
<p>Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se se sjednica održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasijedanja.</p>

Tag: nova-godina