Poreska uprava saopštila je da je u toku preseljenje Centralnog registara privrednih subjekata (CRPS) sa lokacije Vaka Đurovića br. 20 na novu adresu Ilije Plamenca, br. 2, Zabjelo u objekat poslovnog centra RBC koji se nalazi preko puta Multicoma.
Iz Poreske uprave napominju da se Registar stvarnih vlasnika i Odsjek za registraciju poreskih obveznika, obveznika doprinosa i osiguranika (CROO) trenutno nalaze na istoj lokaciji kao i CRPS, što implicira i njihovo preseljenje u nove prostorije. 
Pored zaposlenih koji su na lokaciji sadašnjeg CRPS- a, u novi prostor preseliće se i zaposleni iz Filijale za pružanje usluga poreskim obveznicima i registraciju (dio područne jedinice Podgorica) iz ulice Marka Miljanova broj 54.
- Na ovaj način građanima i građankama će biti olakšano da sve obaveze izvrše na jednom mjestu za razliku od prethodne potrebe posjete dvije lokacije - saopšteno je iz Poreske uprave.
Kako je navedeno, preseljenje CRPS-a će biti okončano do kraja oktobra, a početak rada sa strankama na novoj adresi obavljaće se od 4. novembra, dok će Filijala za pružanje usluga poreskim obveznicima i registraciju (dio Područne jedinice Podgorica) započeti sa radom 11. novembra 2024. godine na istoj lokaciji.
- Imajući u vidu da trenutni poslovni prostor u kojem se nalazi CRPS ne zadovoljava potrebe kako zaposlenih tako i velikog broja stranaka kojima svakodnevno pružaju usluge, temeljno se radilo na odabiru novih prostorija kako bi se našao prostor koji će odgovoriti svim zahtjevima - naglašavaju iz Poreske uprave.
Povoljnija lokacija, raspoloživ veliki broj parking mjesta, prostrane čekaonice će, kako navode, biti nove mogućnosti kojima će se izbjeći upravo ono na šta su postojale primjedbe, a to je nemogućnost parkiranja i stajanja u redu van prostorija u različitim vremenskim uslovima. 
- Takođe, ističemo da je prostor adaptiran i prilagođen za potrebe osoba sa invaliditetom. Sve informacije o aktuelnom preseljenju biće objavljenje na sajtu Poreske uprave i istaknute na vratima dosadašnjih prostorija CRPS-a i Filijale za pružanje usluga poreskim obveznicima i registraciju (dio područne jedinice Podgorica) - poručuju iz Poreske uprave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CRPS na novoj lokaciji: "Građani će sve obaveze vršiti na jednom mjestu"

Organizacija Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) pozvala je poslanike Skupštine da odlože odlučivanje o Prijedlogu zakona o ratifikaciji sporazuma o ekonomskoj saradnji i zajedničkim investicijama sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), ocjenjujući da bi njegova primjena mogla imati dugoročno negativne posljedice po crnogorsku ekonomiju, turizam i prostorno planiranje.
Predstavnici STEGE, na konferenciji za medije, ukazali su na, kako su naveli, niz spornih odredbi iz Sporazuma koji je premijer Milojko Spajić potpisao 28. marta u Dubaiju, a Vlada usvojila 3. aprila i proslijedila Skupštini.
<h2>Ugrožavanje evropskih standarda i vladavine prava</h2>
Ekonomski analitičar STEGE Vladimir Nikaljević podsjetio je da Evropska unija od Crne Gore očekuje usklađenost ekonomskog razvoja sa evropskim standardima.
- STEGA naglašava da Crna Gora treba da ostvaruje ekonomski razvoj u skladu sa standardima Evropske unije (EU), što je nedavno i eksplicitno i saopšteno od strane Delegacije EU u Crnoj Gori, kako Sporazum Vlade i Ujedinjenih Arapskih Emirata ne bi negativno uticao na proces pristupanja Crne Gore Uniji - naveo je Nikaljević.
Prema njegovim riječima, najproblematičniji aspekt Sporazuma jeste njegova pravna nadmoć nad domaćim zakonodavstvom, kao i izostanak arbitražnih mehanizama.
- Ukoliko se Sporazum usvoji, on bi kao 'lex specijalis' imao prednost u odnosu na domaće zakone u slučaju sporova. Dodatno, nigdje se ne predviđa arbitraža u slučaju spora. U Sporazumu koji se odnosi na turizam i razvoj nekretnina, piše da se u njegovoj primjeni 'neće primjenjivati bilo koja procedura u vezi sa javnim nabavkama, javnim tenderom ili javnim nadmetanjem', što se odnosi i na otuđenje državne imovine, što do sada nije sadržao niti jedan međudržavni sporazum Crne Gore sa nekom državom – kazao je on.
<h2>Monopolizacija i gubitak suvereniteta</h2>
Nikaljević je upozorio da se izbjegavanjem međunarodnog tendera narušava tržišna konkurencija.
- Zapravo, na ovaj način se narušava konkurencija i uspostavlja monopol – rekao je Nikaljević.
Posebno je ukazao na disbalans u obavezama strane.
- UAE bi predlagali i garantovali za investitore, dok Crna Gora treba da obezbijedi zemljište, infrastrukturu, planska dokumenta i dozvole, čime se dovodi u pitanje benefita od ovog Sporazuma jer ispada da Crna Gora više daje nego dobija – objasnio je.
Kao primjer kontroverznog projekta, naveo je potencijalno ustupanje Velike plaže arapskom investitoru Mohamedu Alabaru na 99 godina, u svrhu izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa.
<h2>Ugroženost životne sredine i prostornog planiranja</h2>
STEGA upozorava da bi ovakav pristup mogao imati razorne posljedice na životnu sredinu i dugoročni razvoj turizma.
- Ne poštuju se međunarodne konvencije o učešću građana u odlučivanju i posebno je problematičan sa stanovišta zaštite životne sredine, jer bi mega kompleks stambenih zgrada na Velikoj ulcinjskoj plaži, degradirao životnu sredinu ukupne Ulcinjske rivijere – jednog od najvažnijih strateških potencijala Crne Gore - rekao je Nikaljević.
<h2>Ratković: Država postaje agent investitora</h2>
Profesor ekonomije i član STEGE dr Rade Ratković istakao je da se država ponaša kao „investiciona agencija“ globalnih investitora u nekretnine, što je, prema njegovim riječima, „rak rana crnogorskog turizma“.
- Ova aktivnost već polarizuje i same organe vlasti, državu i lokalne zajednice. Opština Ulcinj je najviše eksponirana na strani odbrane razvoja održivog turizma na njenom području, što drugima treba biti pouka – navodi Ratković.
On tvrdi da se favorizuju investicije u nekomercijalni smještaj, što je pogubno po turizam, te da Vlada nema legitimitet da samostalno raspolaže mješovitom svojinom bez formiranja javno-privatnog partnerstva.
- Teren koji se planira ustupiti Investitoru na 99 godina je u mješovitoj svojini (privatna, državna, ostala...), pa Vlada ni svojinski nema mandat da bude jedini partner – kazao je on.
<h2>Marković: Nekontrolisani urbanizam vodi u propast</h2>
Prostorni planer mr Dragan Marković poručio je da se ni nakon brojnih izjava i najava, još uvijek ne zna šta konkretno obuhvata Sporazum.
- Ne može se reći da precizno i pouzdano znamo: što i đe će se raditi, ko su učesnici u poslu, kakve su im obaveze i slično – kazao je Marković.
On je posebno kritičan prema ideji masovne gradnje stambenih objekata za tržište, ocjenjujući to kao „pogubnu stratešku grešku“.
- Ako razvoj nekretnina znači izgradnja kuća, stanova, vila i sl. za tržište... to je biznis sa brzom, jednokratnom dobiti preduzetnika – rast koji trajno troši i zatrpava vrijedne prostorne potencijale za ličnu dobit a na opštu štetu – dodao je Marković postavljajući pitanje: Kome treba još stanova ako ih u pojedinim gradovima, na primjer u Ulcinju, ima više nego stanovnika, te ko će živjeti u njima ili ko će ih i kako koristiti?
<h2>Poziv na odlaganje i analizu</h2>
STEGA je pozvala poslanike da odlože odlučivanje o sporazumu dok se ne sprovede sveobuhvatna SWOT analiza njegovih potencijalnih posljedica.
- Ovaj mega projekat je mega šteta za državu i njene stanovnike - zaključio je Vladimir Nikaljević.

STEGA upozorava: Sporazum sa UAE "mega šteta" za Crnu Goru

Aljbin Kurti podnio je ostavku na funkciju premijera, a to je naveo u pismu koje je uputio Sekretarijatu kosovske skupštine, piše Klan Kosova.
Na osnovu zakona, oni koji dobiju mandat poslanika, a ujedno su dio kosovske vlade, imaju neku izvršnu funkciju poput: premijera, zamjenika premijera, ministra ili zamjenika ministra — moraju da podnesu ostavku na izvršnu funkciju, piše Kossev.&nbsp;
To je zbog toga što, prema pravilima, ne mogu istovremeno da budu poslanici i dio izvršne vlasti.
- Od 23. marta, kada je istekao puni četvorogodišnji mandat naše vlade, ona funkcioniše kao tehnička. U skladu sa Ustavom i važećim zakonima, izjavom koju sam dao i koja je prihvaćena od strane CIK-a 27. marta 2025. godine, kao i mojim javnim stavom istog dana, faktički sam podnio ostavku zajedno sa vladinim kabinetom. U cilju polaganja zakletve kao poslanik Skupštine Republike Kosovo, devetog saziva, ovim i zvanično dostavljam svoju ostavku sa izvršne funkcije, s tim da ona ima dejstvo od gore pomenutog datuma, u skladu sa Ustavom i važećim zakonima - navodi se u pismu ostavke Kurtija, koje prenosi Klan Kosova.

Kurti podnio ostavku na mjesto premijera

U večerašnjoj Liniji života, sa Anđelom Miličić govorimo o izazovima samostalnog života. Izazovima jedne žene sa invaliditetom.
Anđela je odlučila da živi sama. I krenula je da traži stan. Stan bez stepenica…
I nalazila je, ali su joj ljudi govorili da ona tu ne može da uđe.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FOKy5616EwgY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U večerašnjoj "Liniji života" o izazovima samostalnog života jedne žene

U Istražnom zatvoru od danas, 15. aprila, štrajkuje 186 pritvorenika, a njihovo zdravstveno stanje je stabilno - kazali su iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
Svi koji učestvuju u štrajku su, kako su naglasili, pod stalnim nadzorom, a njihovo zdravstveno stanje kontinuirano prati Sektor za zdravstvenu zaštitu.&nbsp;
- Povodom ovog događaja, Istražni zatvor Podgorica juče je posjetio zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković. Tokom posjete obavio je razgovore sa više pritvorenika koji su izrazila želju za direktnim kontaktom i iznošenjem svojih stavova i primjedbi, a koje su u okviru nadležnosti institucije ombudsmana - navodi se u saopštenju UIKS-a.
Dodaju da će, u skladu sa prethodno preduzetim aktivnostima, nastaviti da preduzimaju sve neophodne mjere sa ciljem zaštite zdravlja pritvorenika, a s tim u vezi i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi.

UIKS: Štrajkuje 186 pritvorenika, zdravstveno stanje svih stabilno, razgovarali sa ombudsmanom

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: nova-lokacija

CRPS na novoj lokaciji: "Građani će sve obaveze vršiti na jednom mjestu"

STEGA upozorava: Sporazum sa UAE "mega šteta" za Crnu Goru

Kurti podnio ostavku na mjesto premijera

U večerašnjoj "Liniji života" o izazovima samostalnog života jedne žene

UIKS: Štrajkuje 186 pritvorenika, zdravstveno stanje svih stabilno, razgovarali sa ombudsmanom

PRATITE TVe UŽIVO