Evropska komisija je. u najnovijem izvještaju za Crnu Goru, jasno poručila ono što domaće institucije uporno kriju: Crna Gora je ušla u zonu ozbiljnih fiskalnih rizika, a javne finansije se vode kao partijski bankomat, kazali su iz Ekonomske redakcije STEGA-e.
- Deficit i dug rastu dok institucije koje bi trebalo da kontrolišu trošenje ne postoje ili ćute. Fiskalni savjet još nije formiran a nove milijarde zaduženja se koriste za plate i penzije umjesto za razvoj- navode u saopštenju.
Ističu da Evropska komisija otvoreno upozorava da su fiskalna pravila prekršena, a javna preduzeća su postala crne rupe budžeta.
Program “Evropa sad 2” i trošenje kapitalnog budžeta, dodaju, bez kontrole stvaraju kratkoročnu iluziju prosperiteta, dok država klizi u dugoročni fiskalni ponor.
- Dok Vlada slavi „rekordan" rast plata, Brisel piše da je Crna Gora ekonomski ranjiva, a fiskalno neodgovorna- upozorili su iz STEGA-e.
Ekonomska redakcija STEGA ocjenjuje da je ovo najteže upozorenje iz Brisela od početka pregovora, i da Vlada mora hitno prestati sa populističkim mjerama koje razaraju fiskalnu stabilnost.
- Bez stvarne kontrole potrošnje, transparentnosti i reforme javnih preduzeća, Crna Gora rizikuje da već 2026. ostane bez fiskalnog suvereniteta, ne zbog međunarodnih pritisaka, nego zbog sopstvene neodgovornosti- poručili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

STEGA: Evropska komisija ogolila fiskalni haos u Crnoj Gori

Neformalna građanska asocijacija slobodnih građana - STEGA, u cilju unapređenja svojih aktivnosti sjutra će održati godišnju Skupštinu, na kojoj će definisati dalje pravce svoga programskog djelovanja.
Na Skupštni će, kako je najavljeno, učesnici pružiti odgovore na pitanja kako okupiti i pokrenuti prosutu evropsku i građansku energiju, riješiti ekonomske i društvene probleme, kako se oduprijeti velikodržanim projektima i malignim uticajima, te osloboditi uticaja kriminalnih struktura na raddržavnih insitucija, kako osnažiti građanski i evropski supstrat crnogorskog društva i tako državu učiniti prosperitetnom.
Skupštinu će otvoriti privrednik Vladimir Nikaljević sa temom „STEGA - izvorna državotvorna i prozapadna energija“, nakon čega će Skupština nastaviti rad po programskim Redakcijama.
U ime redakcije za Pravni i politički sistem učesnicima Skupštine će se obratiti prof. dr Branislav Radulović koji će imati izlaganje temu: „STEGA od ideje do realizacije Agende 2028“, advokat Vlado Vuković – „Zakon o državoj svojini i Zakon o državljanstvu – opasnost ishitrenih promjena“, doc. dr Nikoleta Đukanović – „Crna Gora od stabilokratije do stabilnog rušenja demokratije“ i doc. dr Nikola Šaranović sa temom: „Crna Gora u EU – zov cilja i izazov puta“.
U ime redakcije za Ekonomiju i privredni razvoj svoje izlaganje će imati prof. dr Vesna Maraš sa temom „Izazovi i perspektive crnogorskog vinogradarstva“ i prof. dr Rade Ratković „Turizam od razvojne šanse do propuštene prilike.“
U ime redakcije za Nauku i obrazovanje govoriće prof. dr Adnan Prekić na temu: „Obrazovanje između racionalnog pristupa i humanističkih vrijednosti“ i prof. dr Miomir Jovanović „Crna Gora između liberalizacije obrazovanja i „lažnih“ diploma.“
Aktivnosti redakcije za Međunarodne odnose i bezbjednost predstaviće dr Boro Vučinić koji će prezentirati okvirni plana STEGA-e na polju međunarodnih odnosa i bezbjednosti.
U ime redakcije za Zdravstvo i socijalnu politiku govoriće prof. dr Boban Mugoša sa temom: „Izazovi primarne zdravstvene zaštite u crnogorskom zdravstvu“.
Buduće aktivnosti redakcije za Kulturu predstaviće prof. Andro Martinović sa temom „Kultura kao osnov kohezije društva“, a Slobodan Marunović govoriće na temu „Crnogorska kultura – izazovi i perspektive“. U ime redakcije za Zaštitu kulturne baštine i prostoragovoriće mr Dragan Marković na temu „Izazovi politike upravljanja prostorom“.
Nakon uvodnih izlaganja na Skupštini STEGE biće organizovana rasprava u cilju definisanja daljih aktivnosti redakcija na izradi Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru, a planirano je i usvajanje zaključnih poruka.
STEGA-u je 23. aprila 2024 godine, potpisivanjem Deklaracije o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, formiralo 65 akademika, profesora, advokata, privrednika i drugih uglednih građana, privrženih vrijednostima Ustava Crne Gore, slobodi, miru, toleranciji, poštovanju ljudskih prava i sloboda, multikulturalnosti, demokratiji i vladavini prava.
- Sa ciljem uspostavljanja nove državotvorne i društvene paradigme, djelovanje STEGA-e, na ovom polju, trajaće do 2026. godine, kada će biti usvojena dugoročna Strategija evropske i građanske Crne Gore, u svim oblastima, od prava i ekonomije, zdravstva i socijalne politike, do kulture i politike identiteta, s ciljem da se ostvari “Agenda 2028” – punopravno članstvo Crne Gore u EU - naveli su iz ovog udruženja.
Kako dodaju, Crna Gora, koja je danas iznutra atrofirana i agresivno napadnuta od hegemonista, nacionalista i populista, i u tim uslovima nema dovoljno izgrađenih instutucionalnih kapaciteta i nepodjeljene političke volje da se izgrađuje kao građansko, evropsko i prosperitetno drustvo, pa će stoga STEGA, kao koalicija slobodnih pojedinaca, učiniti napor da se demokratskim, akadamskim i građanskim metodama, izbori za prosperitetnu i sekularnu Crnu Goru, vraćanje institucija u njihov puni kapacitet, u cilju izgradnje bolje i pravednije Crne Gore.
U cilju ostvarenja svojih programskih ciljeva utvrđenih u Deklaraciji o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) je 23. decembra 2024. godine usvojene su Programske osnove za izradu Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, koje čine osnovu za put ka društvu evropskih vrijednosti, standarda, funkcionalnih institucija, održivog razvoja, ekonomije, antifašizma, pravde i solidarnosti i formirala redakcijske timove za sedam nosećih oblasti.

500x500

1084x550

Sjutra godišnja Skupština asocijacije STEGA

STEGA je, nakon izostanka odgovora premijera Milojka Spajića na njihovo otvoreno pismo, obavijestila ambasadore Kvinte da se amandmanima Nove srpske demokratija na Zakon o državnoj svojini - koje je Vlada Crne Gore prihvatila - otvara mogućnost prepisivanja grobalja u svojinu vjerskih zajednica i drugih privatno-pravnih lica.
Oni su 17. januara Spajiću poslali otvoreno pismo sa zahtjevom da se &nbsp;crnogorskoj javnosti pruže odgovori u vezi izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovinim u dijelu promjene statusa grobalja i njihovog svojinsko-pravni režima.
- Polazeći od činjenice da do danas nije bilo odgovora od strane premijera STEGA je sa predmetnom problematikom, svojim dopisom, upoznala ambasade država Kvinte u Podgorici (SAD, Velika Britanija, Francuska, Italija, Njemačka). STEGA je navedene ambasade upoznala sa planiranom izmjenom Zakona o državnoj imovini i da se hoće za groblja zaobići primjena čl. 58 stav 3 Ustava Crne Gore, koji se odnosi na svojinski režim “prirodnih bogastava i dobara u opštoj upotrebi” - istakli su oni.
Dodaju da će i ambasade drugih država članica EU, kao i druge relevante međunarodne organizacije upoznati sa pravnim i drugim posljedicama koje ovako, na brzinu i bez bilo kakve pravne analize, izmjene Zakona mogu proizvesti.&nbsp;
- STEGA podsjeća da prema čl. 16 stav 1 alineja 6 važećeg Zakonu o državnoj imovini ,,groblja su lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolažu opštine”. To znači da su sva groblja u Crnoj Gori isključivo u državnoj svojini, tako da prema Ustavu Crne Gore nije moguće, da budu objekt privatne svojine - naveli su oni.
To, kako su podvukli, podrazumjeva da ne mogu biti ni u svojini vjerskih zajednica ili drugih privatno-pravnih lica - osim ako su kriminalnim i nedozvoljenim radnjama izvršeni nedozvoljeni upisi.
- Prihvatanjem amandmana NSD Vlada je, krajnje netransparentno i bez bilo kakve javne rasprave o ovom vrlo osjetljivom i složenom pitanju predvidjela promjenu pravnog statusa grobalja na način da groblja, kao “lokalna dobra u opštoj upotrebi” koja su isključivo državna svojina, budu tretirana kao “druga lokalna dobra od opšteg interesa”, čime se stvara osnov za promjenu svojinsko pravnog režima groblja, utvrđnih čl. 58 stav 3 Ustava Crne Gore i čl. 16 stav 1 alineja 6 Zakona o državnoj imovini - ukazali su u STEGA.
Oni su još jednom pozvali premijera Spajića da povuče predložene izmjene iz procedure, da se organizuje javna rasprava u kojoj bi bila uključena akademska zajednica i NVO, te da na taj način pokaže da iza predloženih izmjena ne stoji “skrivena i loša namjera” i da razumije težinu posljedica koje bi promjene prava vlasništva nad grobljima prozvele.&nbsp;

1250x600

STEGA obavijestila ambasadore Kvinte o namjeri da groblja postanu crkvena i privatna imovina

Kompanija Plantaže ključni je faktor u razvoju vinogradarskog sektora Crne Gore, predstavlja važan dio nacionalnog identiteta, zbog čega je neophodno pronaći načine za njen dalji opstanak i razvoj, poručeno je na okruglom stolu Ekonomskog tima Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru NOVA STEGA, prenosi PR Centar. &nbsp; Član ekonomskog tim Vladimir Nikaljević ukazao je na informacije iz poslovnog svijeta koje govore da će se rasprodati akcije Plantaža koje su u državnom vlasništvu (preko 50 odsto), a da će doći novi vlasnici koji će brzo naći način da izvrše prenamjenu zemljišta. - Poljoprivredno zemljište pretvoriće se u građevinsko zemljište i, uz jednostavne konverzije, izgradiće stanove. Ti stanovi će se prodati, od prihoda će se isplatiti dugovi, a ostatak Plantaža će praktično ostati „džabe“. Takve informacije dolaze iz poslovnih krugova - naveo je Nikaljević na okruglom stolu „Budućnost vinogradarskog sektora u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na značaj „Plantaža“ kao nosioca razvoja““. Prema njegovim riječima, ovo nije prvi put da Plantaže prolaze kroz krizu izazvanu političkim okolnostima. - Sjetimo se sedamdesetih godina, kada je trebalo da se dobije druga tranša kredita. To je bio kredit Svjetske banke, podijeljen u dvije faze, u ukupnom iznosu od 44 miliona tadašnjih dolara. Koliko bi to danas vrijedilo, možda bi mogao znati glavni ekonomista Svjetske banke ili neko drugi. Siguran sam da bi se ta vrijednost značajno uvećala - podsjetio je Nikaljević. Smatra da su Plantaže bile uspješan projekat zahvaljujući stručnosti i samouvjerenosti rukovodstva. - Znam iz prve ruke da je u to vrijeme, iz Svjetske banke, došao ekspert Patrik Evelin Simon, koji je bio degustator i imao „laboratoriju u ustima“. On je ocijenio kvalitet vina tadašnjeg Agrokombinata, što je omogućilo dolazak druge tranše kredita. Plantaže su se razvijale do raspada velike države i tranzicionog perioda, kada su širom bivše Jugoslavije nestali veliki poljoprivredni i vinogradarski kompleksi - rekao je Nikaljević. Kazao je da su uprkos svemu Plantaže opstale zahvaljujući snazi ličnosti i stručnosti tima koji ih je vodio, te su se uzdigle do evropskog nivoa. - U nekoliko navrata su prolazile kroz krize, ali su uvijek uspijevale da se oporave. Posebno bih istakao da je jedan od najrentabilnijih proizvoda Plantaža bila rakija "13. jul". Nažalost, u jednom trenutku bilo je lobiranja za druge firme koje se nisu borile za Plantaže, kao što su to činile druge državne kompanije. Danas se suočavamo sa ekonomskim mjerama koje prijete urušavanju Plantaža - kazao je Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vladimir Nikaljević"> <figcaption>Vladimir Nikaljević(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Upitao je zašto baš Plantaže? - Prije svega, jer se nalaze na idealnom mjestu da budu vodeće preduzeće Crne Gore u izvozu poljoprivrednih proizvoda, sa prihodom većim od 14 miliona eura. Plantaže su uspješan primjer kako na kamenitoj crnogorskoj mediteranskoj zemlji, sa autohtonim sortama vinove loze i stručnim ljudima, može nastati evropska priča o uspjehu. Nažalost, ta uspješna priča se sada pokušava razoriti - upozorio je Nikaljević. Istakao je da vizionarski duh onih koji su stvorili Plantaže još uvijek živi, a da se danas &nbsp;bore na ekonomskom polju da nastavr tu priču, ne samo u Plantažama, već i u drugim sferama privrede. Članica ekonomskog tima prof. dr u oblasti vinogradarstva Vesna Maraš podsjetila je da Crna Gora ima dugu tradiciju vinogradarstva i vinarstva, koja datira još iz antičkog perioda. - Na prostorima današnje Crne Gore pronađeni su brojni artefakti, uključujući sjemenke vinove loze u Budvi i Duklji, koji potvrđuju da se vinogradarstvo razvijalo u drevnim vremenima. O tome svjedoče i srednjovjekovni statuti gradova Budve i Kotora, u kojima je vinogradarstvu posvećeno čak 29, odnosno 71 poglavlje - navela je Maraš. Ukazala je da posebno značajno mjesto u istoriji vinogradarstva ima sorta Kratošija, koja se pominje još u Budvanskom statutu iz srednjeg vijeka. - Važan iskorak za crnogorsko vinogradarstvo desio se u doba kralja Nikole, kada je svaki vojnik imao obavezu da posadi određeni broj čokota vinove loze. U tom periodu otvorene su prve poljoprivredne škole i rasadnici, čime su postavljeni temelji savremenom vinogradarstvu - rekla je Maraš. Podsjetila je da je projekat Ćemovsko polje, realizovan u 20. vijeku, navodeći da on predstavlja jedan od najvećih vinogradarskih poduhvata tog doba u Evropi. - Plantaže su zahvaljujući ovom projektu dobile 1.500 hektara vinograda i savremeni vinski podrum sa kapacitetom od 2.000 vagona. Ovaj poduhvat je omogućio da crnogorska vina, posebno sorta Vranac, postanu prepoznata na međunarodnom tržištu, osvojivši brojne nagrade - navela je Maraš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vesna Maraš"> <figcaption>Vesna Maraš(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ukazala je da su Plantaže danas najveći proizvođač grožđa i vina u Crnoj Gori, posjedujući najveći vinogradarski kompleks u Istočnoj Evropi, a da se njihova vina izvoze na 43 međunarodna tržišta. - Jedna od ključnih karakteristika crnogorskog vinogradarstva jeste prisutnost autohtonih sorti koje čine preko 85 odsto vinogradarske proizvodnje. Poseban značaj dat je proučavanju ovih sorti, uključujući Kratošiju, Vranac, Krstač i Žižak. Zahvaljujući novim genomskim tehnologijama, potvrđeno je da su crnogorske sorte vranac, krstac i zizak sa originalnim DNK dok je sorta kratosija &nbsp;identične sa sortom koja se u Italiji gaji pod nazivom primitivo i u Kaliforniji pod imenom &nbsp;Zinfandel - pojasnila je Maraš. Istakla je da su plantaže predvodile aktivnosti na klonskoj selekciji autohtonih sorti, čime su unaprijedili proizvodnju i stabilnost kvaliteta vina, kao i da je selekcionisano sedam klonova sorte Varanac &nbsp;koji su priznati i zaštićeni kao patenti. - U saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i naučnim institucijama, 2017. godine je završena rejonizacija vinogradarskih područja Crne Gore. Vinogradarska područja su podijeljena u četiri regiona i 15 subregiona, čime su definisani uslovi za gajenje vinove loze i označavanje geografskog porijekla vina. Ovaj korak je ključan za pozicioniranje crnogorskih vina na međunarodnom tržištu - istakla je Maraš. Ona je poručila da su Plantaže pionir u razvoju vinskog turizma u Crnoj Gori. - Kompleks Ćemovsko polje, sa preko 2.300 hektara vinograda, danas predstavlja atraktivnu turističku destinaciju. Na Cemovskom polju je &nbsp;90 odsto zasađenih vinograda Crne Gore“. Podgorica je tako postala jedan od vodećih vinskih gradova u svijetu - navela je Maraš. Nezavisni naučnik, profesor genomike iz Kanade prof. dr Miodrag Grbić ukazao je na značaj projekta koji je realizovan u saradnji sa Plantažama i Institutom za vino i vinovu lozu iz La Rioja, a koji je rezultirao otkrićem 51 do sada nepoznate sorte vinove loze u Crnoj Gori. - Ove sorte predstavljaju nevjerovatan resurs za razvoj crnogorskog vinogradarstva za sljedećih 150 godina -- &nbsp;istakao je Grbić. Ukazao je na značaj očuvanja starih vinograda, koji, kako je rekao, predstavljaju neprocjenjivo blago. - Naši stari vinogradi, koji sadrže genetski diverzitet jedne sorte, mogu se suočiti sa klimatskim promjenama i pružiti materijal za proizvodnju novih tipičnih vina. Nažalost, postoji opasnost da se ovi vinogradi uklone, a to bi značilo gubitak potencijala za razvoj vrhunskih vina - naveo je Grbić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Miodrag Grbić"> <figcaption>Miodrag Grbić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Prema njegovim rijelima, pomenuta istraživanja su otkrila da je Kratošija, koja se prvi put pominje 1426. godine u budvanskom statutu, ključna sorta u regionu. Grbić je saopštio da su na osnovu genetskih analiza i istorijskih podataka uspjeli da promjene ime sorte u svjetskoj bazi podataka, potvrđujući njeno poreklo iz Crne Gore. - Naša istraživanja su pokazala da su stari vinogradi ključni za očuvanje genetskog diverziteta. Bez naučnih podataka, teško je zamisliti razvoj kvalitetnih vina koji bi mogli osnažiti crnogorski vinski marketing i turizam - zaključio je Grbić, naglašavajući hitnost akcije kako bi se očuvali resursi koji su ključni za budućnost vinogradarstva. Član ekonomskog tima Branko Diki Kažanegra kazao je da postoje tri osnovna faktora bez kojih je nemoguće zamisliti napredak u ovoj oblasti: dostupnost, atraktivnost i odnos kvaliteta i cijene. Govoreći o dostupnosti, Kažanegra je ukazao da putovanje od aerodroma do turističke destinacije u Crnoj Gori često duže traje nego samo putovanje do aerodroma. - Atraktivnost se najviše ogleda u prirodnim resursima Crne Gore. Šta radimo sa prirodnim resursima? Uništavamo ih - naveo je Kažanergra. Ukazao je da Crna Gora godinama nije poboljšala svoj kvalitet turističkih usluga. - Imali smo jedan od najvećih brendova, Sveti Stefan, ali danas je to više nalik 'mrtvom gradu - rekao je Kažanegra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Branko Diki Kažanegra"> <figcaption>Branko Diki Kažanegra(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ocijenio je da jedan od najvećih izazova predstavlja i situacija sa domaćim proizvodima. - U restoranima i hotelima se često prvo nude strana vina, dok se domaći proizvodi zanemaruju - naveo je Kažanegra, ističući važnost promocije lokalnih proizvoda, poput njeguškog pršuta i sira, koji, uprkos kvalitetu, često nisu dostupni potrošačima. Kako bi se prevazišli ovi izazovi, Kažanegra predlaže čvrstu saradnju između sektora turizma i poljoprivrede. - Nemoguće je zamisliti crnogorski turistički proizvod bez autentičnog crnogorskog proizvoda - poručio je Kažanegra. Predavač na Unioverzitetu Donja Gorica Boro Vučinić ukazao je na značaj kompanije Plantaže za privredni razvoj. - Svi smo svjesni da je ugled naše zemlje u svijetu osnažen kvalitetom naših vina. Proizvodnja vina i otvaranje malih vinarija doprinose ekonomiji i pružaju egzistencijalne mogućnosti malim proizvođačima koji su se odlučili za ovaj izazovan put. Oni nisu ekonomski stabilni, već se bore za svoju egzistenciju, jer, kao što se često kaže, od vina se ne može obogatiti, ali se može pristojno živjeti - rekao je Vučinić. Vučinić se osvrnuo na međusobnu povezanost privredne stabilnosti i nacionalne bezbjednosti, naglašavajući da „privredna stabilnost i njen razvoj značajno utiču na smanjenje rizika po nacionalnu bezbjednost“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Boro Vučinić"> <figcaption>Boro Vučinić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  - Kada govorimo o vinogradima, moramo se pobrinuti da se ne pretvaraju u građevinske projekte, jer bi to ugrozilo našu poljoprivrednu budućnost i društvenu stabilnost. Plantaže, kao stub crnogorskog privrednog razvoja, suočavaju se s izazovima koji mogu dovesti do socijalne nestabilnosti i potresa u zemlji - rekao je Vučinić. On je upozorio na moguće posljedice prodaje zemljišta za investicije, ističući da bi to moglo rezultirati promjenama koje su protivne nacionalnim interesima. - Država mora zadržati kontrolu nad ovim strateškim resursima kako bi osigurala svoju budućnost - zaključio je Vučinić. Tokom diskusije, poljoprivredni proizvođač Budimir Mugoša, osvrnuo se na izazove vinogradarstva širom svijeta, naglašavajući da je potrošnja vina u Francuskoj opala tri puta u poslednjih 60 godina, navodeći da se ovaj trend osjeća i u Crnoj Gori, što stvara pritisak na proizvođače. - Plantaže su poljoprivredno preduzeće, i ne možemo ih posmatrati kao silikonsku dolinu. U Kaliforniji, na primjer, poljoprivreda donosi više prihoda nego sve ostale industrije. Ipak, Plantaže se suočavaju s ozbiljnim problemima, uključujući loš kvalitet grožđa, što direktno utiče na cijenu vina - naveo je Mugoša. Ukazao je na stanje zemljišta koje je u vlasništvu kompanije Plantaže. - Imaju 4000 hektara zemljišta, ali to zemljište nije zakonito upisano. To stvara pravne i ekonomske probleme. Takođe, postavlja se pitanje kako je moguće da se 4000 hektara koristi bez zakonske osnove - rekao je Mugoša Smatra da će Plantaže morati da se reorganizuju kako bi opstale na tržištu, navodeći da je potrebna privatizacija i bolja uprava da bi se osigurala budućnost ovog sektora. Poslanica u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović naglasila je značaj diverzifikacije poljoprivredne proizvodnje, ističući da je to prioritet kako za Evropu, tako i za Crnu Goru. - Ne postoji cijena zemlje ili vinograda koju ova država ne treba da nađe da se ovo spasi - navela je Despotović, naglašavajući da se radi o očuvanju nacionalnog brenda. Despotović je upozorila na problem akciza na vino, ističući da je Crna Gora jedina turistička destinacija u regionu koja će imati ovu vrstu nameta. - Moramo se izdići iznad trenutnih problema u vinarstvu. Ovo je ključno za identitet Crne Gore, jer je vranac sinonim za našu tradiciju -istakla je Despotović. Savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju Mladen Grgić &nbsp;istakao je potrebu za očuvanjem nacionalnih brendova i održivom poljoprivrednom proizvodnjom. Kazao je da gašenje brendova u Crnoj Gori nije nova pojava, ukazujući na primjere kao što su „Marko Radović“ i „Radoje Dakić“. - Plantaže su poslednja linija odbrane, bez njih nema daljeg razvoja - upozorio je Grgić, dodajući da je devastacija turizma rezultat lošeg prostornog planiranja. On je predložio da Plantaže treba da istraže dodatne aktivnosti, poput razvoja ekskluzivnog smještaja, kako bi povećale svoju konkurentnost i doprinijele održivom razvoju.

Pronaći načine za dalji opstanak i razvoj kompanije Plantaže

Ekonomski tim Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru NOVA STEGA apelovao je na poslanike Skupštine Crne Gore da odbace prijedlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama, upozoravajući da bi njegovo usvajanje ugrozilo konkurentnost domaćih proizvođača vina, koji se već suočavaju sa izazovima poput prekomjernog uvoza i sive ekonomije.
Oni su to saopštili na pres konferenciji „Izmjene Zakona o akcizama i njegov (negativan) uticaj na budućnost vinogradarstva u Crnoj Gori“, koju su održali uoči zasjedanja Skupštine Crne Gore, na kojem će se 26. septembra razmatrati izmjene i dopune Zakona, koji je vraćen od predsjednika države na ponovno razmatranje.
Član ekonomskog tima dip ecc Vladimir Nikaljević istakao je da bi usvajanje ovog prijedloga Zakona o akcizama moglo imati negativne posljedice po domaću privredu, posebno sektor vinogradarstva.
- Uvođenje akciza na mirna vina je mala korist, a velika šteta za crnogorsku ekonomiju - ocijenio je Nikaljević, pojašnjavajući da se ovaj zakon odnosi isključivo na domaće proizvođače, dok uvozna vina ostaju izuzeta.
Ovakav pristup, smatra on, dodatno ugrožava konkurentnost domaćih proizvođača, koji se već suočavaju sa problemima poput prevelikog uvoza i sive ekonomije.
Govoreći o značaju vinogradarstva u Crnoj Gori, Nikaljević je podsjetio na dugu tradiciju ovog sektora, navodeći primjer Kratošije, autohtone sorte vinove loze koja je poznata i pod nazivom Zinfandel.
- Oni koji baštine milenijumsku tradiciju gajenja vinove loze zaslužuju poseban obzir - rekao je Nikaljević, pozivajući na poštovanje prema kulturnom nasljeđu Crne Gore.
Najavio je da će NOVA STEGA organizovati okrugli sto na temu „Budućnost crnogorskog vinogradarstva“, sa posebnim osvrtom na Plantaže na koji će biti pozvani stručna, naučna i zainteresovana javnost, predstavnici vlasti i poslanici.
- Okrugli sto ćemo organizovati s ciljem da obezbijedimo da 27 poslanika, shodno članu 108 Ustava Crne Gore, pokrenu interpelaciju o radu Vlade u oblasti poljoprivrede na temu značaj Plantaža, kao nosioca razvoja vinogradarstva i vinskih brendova Crne Gore i najvećeg izvoznika poljoprivrednih proizvoda - rekao je Nikaljević.
Članica ekonomskog tima prof. dr u oblasti vinogradarstva Vesna Maraš, kazala je da je poznavanje prošlosti ključno za pravilno usmjeravanje ka budućnosti.
Prisjećajući se početaka vinogradarstva u Crnoj Gori, Maraš je podsjetila na 1963. godinu, kada je samo nekolicina vjerovala u uspjeh Ćemovskog polja, vingrada i sorte Vranac.
- Tada je malo ko vjerovao u potencijal našeg vinogradarstva, ali su nas eksperti uvjerili u kvalitet Vranca - rekla je Maraš, dodajući da je Međunarodna banka 1977. godine potvrdila da Vranac može stati rame uz rame sa najboljim francuskim vinima.
Ona je istakla da je crnogorsko vino od tada osvajalo svijet, sa preko 1000 nagrada na prestižnim takmičenjima, uključujući šampionske titule iz 1982. godine na Ljubljanskom sajmu.
- Vranac se kroz svoj kvalitet probio na međunarodnu scenu, baš kao što je Crna Gora često uspijevala u svojoj istoriji - dodala je Maraš.
Podsjetila je i na teške trenutke kroz koje su Plantaže prolazile, uključujući krizu krajem 1980-ih, kada su kompaniju pogodili politička previranja i naplata kredita za projekat Ćemovsko polje.
- Krajem 1993. godine Plantaže su ostale bez 930 hektara zemljišta, što je dodatno otežalo njihov opstanak - kazala je Maraš, napominjući da su Plantaže, uprkos svim izazovima, uspjele da obnove preko 750 hektara vinograda i unaprijede svoju proizvodnju.
Prema njenim riječima, Plantaže su prošle kroz transformaciju, ali su uspjele da ostanu ekonomski održive i razvojno orijentisane, navodeći da su posljednjih godina uspješno obnovili svoje vinograde, unaprijedili asortiman vina i nastavili osvajati prestižne nagrade.
Maraš je ukazala na važnost saradnje sa relevantnim institucijama u Crnoj Gori, ali i u regionu.
- Plantaže su vodile ključne naučne i stručne aktivnosti, uključujući genetska istraživanja koja su rezultirala otkrivanjem preko 50 potencijalno autohtonih sorti vinove loze - kazala je Maraš, podsjećajući da su organizovali i prvu međunarodnu konferenciju o Vrancu i drugim autohtonim crnogorskim sortama.
Istakla je da je danas crnogorsko vino jedan od najvažnijih poljoprivrednih proizvoda, sa izvozom od 12 miliona eura u 2021. godini, naglašavajući potrebu za daljom podrškom vlade i institucija.
- Vlade u regionu aktivno podržavaju svoje vinare, dok Crna Gora mora preduzeti slične korake kako bi poboljšala promociju i prodaju domaćih vina - rekla Maraš.
Smatra da Crna Gora mora preispitati svoj pristup i osigurati da vinarski sektor dobije zasluženu pažnju.
- Trasirajmo put u nove vinske i poslovne pobjede, jer u tom procesu nema mjesta za akcize na mirna vina - poručila je Maraš.
Nezavisni naučnik, profesor genomike iz Kanade prof. dr Miodrag Grbić koji je učestvovao u istraživanju genetskog diverziteta vinove loze u Crnoj Gori istakao je da vinogradarstvo predstavlja jednu od strateških prednosti Crne Gore u oblasti poljoprivrede.
Ukazao je na istraživanje, koje je trajalo više od pet godina i koje su finansirali Plantaže, Ministarstvo nauke i Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore, a koje je pokazalo značajne rezultate.
- Ovo istraživanje, urađeno u saradnji sa Institutom za vino i vinovu lozu iz La Rioje u Španiji, mojim matičnim univerzitetom Western Ontario u Kanadi i pod pokroviteljstvom Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog Ministarstva Poljoprivrede i Nauke i Plantaza u nedavno us podrsku Univerziteta Crne Gore donijelo je otkrića koja su od velike važnosti za budućnost našeg vinogradarstva -rekao je Grbić.
Kazao je da je Crna Gora jedan od centara genetskog diverziteta vinove loze na Balkanu, što je pokazano kroz genotipizaciju 512 uzoraka vinove loze iz starih vinograda.
- Ovo istraživanje pokazuje da je sorta Kratošija centralna u pedigreu vinskih sorti u Crnoj Gori. Kratošija je zapravo roditelj većine vinskih sorti na našem području, slično kao što su Pinot Noir i Cabernet Franc dominantne sorte u Burgundiji i Bordou - objasnio je Grbić.
Jedan od ključnih rezultata ovog istraživanja je otkriće da je Kratošija zapravo identična sa sortama Primitivo i Zinfandel, koje su iz Crne Gore prenesene u Italiju i Kaliforniju.
- Kratošija je sada priznata u svjetskoj bazi podataka kao izvorna crnogorska sorta, što je značajno za naš vinski identitet - rekao je Grbić, dodajući da su istraživači otkrili i 51 novu sortu vinove loze, što predstavlja resurs za razvoj vinogradarstva u narednih 150 godina.
Istakao je da su genetski diverzitet i autentičnost crnogorskih sorti ključ za borbu protiv klimatskih promjena.
- Klimatske promjene već pogađaju vinogradarstvo. Zbog globalnog otopljavanja smanjuje se kiselost vina, a povećava se nivo šećera, što utiče na kvalitet. Ovi genetski resursi omogućavaju nam da razvijemo sorte koje su otpornije na sušu i bolesti, kao i one koje sazrijevaju kasnije, što može biti prednost u promjenjivim klimatskim uslovima - pojasnio je Grbić.
Podsjetio je da je rad na ovim istraživanjima objavljen 2020. godine u prestižnom časopisu Nature Scientific Reports, a da je nazalost Odjeljenje za istraživanje i razvoj u Plantažama bilo ukinuto tako da dalja karakterizacija ovih sorata nije nastavljena.
- Cilj je bio da se uradi mikrovinifikacija, analiza otpornosti na sušu i bolesti, kao i proučavanje starijih vinograda koji su stariji od 60 godina - dodao je Grbić.
Ukazao je na važnost podrške razvoju vinogradarstva baziranog na autohtonim sortama i postavio ključno pitanje „Šta ćemo sada?“.
- Vrijeme je da donesemo odluke koje će osigurati budućnost crnogorskog vinogradarstva - poručio je Grbić.
Član ekonomskog tima mr Branko Diki Kažanegra ukazao je na problem nedostatka crnogorskih proizvoda u turističkoj ponudi.
- Putujući po svijetu, jedini proizvod iz Crne Gore koji sam redovno sretao bio je vranac, nekada pod brendom 13. jul, a danas Plantaže. Naša zemlja je nekada bila poznata po ovom vinu, ali mi smo svoje brendove zapostavili i dozvolili da polako nestanu - upozorio je Kažanegra.
On je uporedio situaciju u Crnoj Gori sa onom u drugim državama, gdje su lokalni proizvodi neizostavni dio turističke ponude.
- Turisti koji posjećuju Francusku ili Njemačku odmah pomisle na francuski konjak, sir ili šampanjac, odnosno na njemačko pivo i Oktoberfest. To su proizvodi koji oblikuju turistički identitet tih zemalja. A mi? Mi smo došli do tačke gdje crnogorski turistički proizvod zapravo promoviše tuđe proizvode - smatra Kažanegra.
On je postavio pitanje “Kako možemo imati uspješan crnogorski turistički proizvod bez crnogorskih proizvoda?”.
- To je apsurdno. Naša sezona najviše koristi ministrima trgovine susjednih država, jer mi prodajemo njihove proizvode. Pitanje je – da li to radimo iz neznanja ili namjerno - rekao je Kažanegra.

Apelovali na poslanike da odbace izmjene Zakona o akcizama: Njima se ugrožava konkurentnost domaćih proizvođača vina

Ekonomski tim Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru NOVA STEGA apelovao je na poslanike Skupštine Crne Gore da odbace prijedlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama, upozoravajući da bi njegovo usvajanje ugrozilo konkurentnost domaćih proizvođača vina, koji se već suočavaju sa izazovima poput prekomjernog uvoza i sive ekonomije.
Oni su to saopštili na pres konferenciji „Izmjene Zakona o akcizama i njegov (negativan) uticaj na budućnost vinogradarstva u Crnoj Gori“, koju su održali uoči zasjedanja Skupštine Crne Gore, na kojem će se 26. septembra razmatrati izmjene i dopune Zakona, koji je vraćen od predsjednika države na ponovno razmatranje.
Član ekonomskog tima dip ecc Vladimir Nikaljević istakao je da bi usvajanje ovog prijedloga Zakona o akcizama moglo imati negativne posljedice po domaću privredu, posebno sektor vinogradarstva.
- Uvođenje akciza na mirna vina je mala korist, a velika šteta za crnogorsku ekonomiju - ocijenio je Nikaljević, pojašnjavajući da se ovaj zakon odnosi isključivo na domaće proizvođače, dok uvozna vina ostaju izuzeta.
Ovakav pristup, smatra on, dodatno ugrožava konkurentnost domaćih proizvođača, koji se već suočavaju sa problemima poput prevelikog uvoza i sive ekonomije.
Govoreći o značaju vinogradarstva u Crnoj Gori, Nikaljević je podsjetio na dugu tradiciju ovog sektora, navodeći primjer Kratošije, autohtone sorte vinove loze koja je poznata i pod nazivom Zinfandel.
„Oni koji baštine milenijumsku tradiciju gajenja vinove loze zaslužuju poseban obzir“, rekao je Nikaljević, pozivajući na poštovanje prema kulturnom nasljeđu Crne Gore.
Najavio je da će NOVA STEGA organizovati okrugli sto na temu „Budućnost crnogorskog vinogradarstva“, sa posebnim osvrtom na Plantaže na koji će biti pozvani stručna, naučna i zainteresovana javnost, predstavnici vlasti i poslanici.
- Okrugli sto ćemo organizovati s ciljem da obezbijedimo da 27 poslanika, shodno članu 108 Ustava Crne Gore, pokrenu interpelaciju o radu Vlade u oblasti poljoprivrede na temu značaj Plantaža, kao nosioca razvoja vinogradarstva i vinskih brendova Crne Gore i najvećeg izvoznika poljoprivrednih proizvoda - rekao je Nikaljević.
Članica ekonomskog tima prof. dr u oblasti vinogradarstva Vesna Maraš, kazala je da je poznavanje prošlosti ključno za pravilno usmjeravanje ka budućnosti.
Prisjećajući se početaka vinogradarstva u Crnoj Gori, Maraš je podsjetila na 1963. godinu, kada je samo nekolicina vjerovala u uspjeh Ćemovskog polja, vingrada i sorte Vranac.
- Tada je malo ko vjerovao u potencijal našeg vinogradarstva, ali su nas eksperti uvjerili u kvalitet Vranca - rekla je Maraš, dodajući da je Međunarodna banka 1977. godine potvrdila da Vranac može stati rame uz rame sa najboljim francuskim vinima.
Ona je istakla da je crnogorsko vino od tada osvajalo svijet, sa preko 1000 nagrada na prestižnim takmičenjima, uključujući šampionske titule iz 1982. godine na Ljubljanskom sajmu.
- Vranac se kroz svoj kvalitet probio na međunarodnu scenu, baš kao što je Crna Gora često uspijevala u svojoj istoriji - dodala je Maraš.
Podsjetila je i na teške trenutke kroz koje su Plantaže prolazile, uključujući krizu krajem 1980-ih, kada su kompaniju pogodili politička previranja i naplata kredita za projekat Ćemovsko polje.
- Krajem 1993. godine Plantaže su ostale bez 930 hektara zemljišta, što je dodatno otežalo njihov opstanak - kazala je Maraš, napominjući da su Plantaže, uprkos svim izazovima, uspjele da obnove preko 750 hektara vinograda i unaprijede svoju proizvodnju.
Prema njenim riječima, Plantaže su prošle kroz transformaciju, ali su uspjele da ostanu ekonomski održive i razvojno orijentisane, navodeći da su posljednjih godina uspješno obnovili svoje vinograde, unaprijedili asortiman vina i nastavili osvajati prestižne nagrade.
Maraš je ukazala na važnost saradnje sa relevantnim institucijama u Crnoj Gori, ali i u regionu.
- Plantaže su vodile ključne naučne i stručne aktivnosti, uključujući genetska istraživanja koja su rezultirala otkrivanjem preko 50 potencijalno autohtonih sorti vinove loze - kazala je Maraš, podsjećajući da su organizovali i prvu međunarodnu konferenciju o Vrancu i drugim autohtonim crnogorskim sortama.
Istakla je da je danas crnogorsko vino jedan od najvažnijih poljoprivrednih proizvoda, sa izvozom od 12 miliona eura u 2021. godini, naglašavajući potrebu za daljom podrškom vlade i institucija.
- Vlade u regionu aktivno podržavaju svoje vinare, dok Crna Gora mora preduzeti slične korake kako bi poboljšala promociju i prodaju domaćih vina - rekla Maraš.
Smatra da Crna Gora mora preispitati svoj pristup i osigurati da vinarski sektor dobije zasluženu pažnju.
- Trasirajmo put u nove vinske i poslovne pobjede, jer u tom procesu nema mjesta za akcize na mirna vina - poručila je Maraš.
Nezavisni naučnik, profesor genomike iz Kanade prof. dr Miodrag Grbić koji je učestvovao u istraživanju genetskog diverziteta vinove loze u Crnoj Gori istakao je da vinogradarstvo predstavlja jednu od strateških prednosti Crne Gore u oblasti poljoprivrede.
Ukazao je na istraživanje, koje je trajalo više od pet godina i koje su finansirali Plantaže, Ministarstvo nauke i Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore, a koje je pokazalo značajne rezultate.
- Ovo istraživanje, uradjeno u saradnji sa Institutom za vino i vinovu lozu &nbsp;iz La Rioje u Španiji, mojim matičnim univerzitetom Western Ontario u Kanadi i pod pokroviteljstvom Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog Ministarstva Poljoprivrede i Nauke i Plantaza u nedavno us podrsku Univerziteta Crne Gore donijelo je otkrića koja su od velike važnosti za budućnost našeg vinogradarstva - rekao je Grbić.
Kazao je da je Crna Gora jedan od centara genetskog diverziteta vinove loze na Balkanu, što je pokazano kroz genotipizaciju 512 uzoraka vinove loze iz starih vinograda.
- Ovo istraživanje pokazuje da je sorta Kratošija centralna u pedigreu vinskih sorti u Crnoj Gori. Kratošija je zapravo roditelj većine vinskih sorti na našem području, slično kao što su Pinot Noir i Cabernet Franc dominantne sorte u Burgundiji i Bordou - objasnio je Grbić.
Jedan od ključnih rezultata ovog istraživanja je otkriće da je Kratošija zapravo identična sa sortama Primitivo i Zinfandel, koje su iz Crne Gore prenesene u Italiju i Kaliforniju.
- Kratošija je sada priznata u svjetskoj bazi podataka kao izvorna crnogorska sorta, što je značajno za naš vinski identitet - rekao je Grbić, dodajući da su istraživači otkrili i 51 novu sortu vinove loze, što predstavlja resurs za razvoj vinogradarstva u narednih 150 godina.
Istakao je da su genetski diverzitet i autentičnost crnogorskih sorti ključ za borbu protiv klimatskih promjena.
- Klimatske promjene već pogađaju vinogradarstvo. Zbog globalnog otopljavanja smanjuje se kiselost vina, a povećava se nivo šećera, što utiče na kvalitet. Ovi genetski resursi omogućavaju nam da razvijemo sorte koje su otpornije na sušu i bolesti, kao i one koje sazrijevaju kasnije, što može biti prednost u promjenjivim klimatskim uslovima - pojasnio je Grbić.
Podsjetio je da je rad na ovim istraživanjima objavljen 2020. godine u prestižnom časopisu Nature Scientific Reports, a da je nazalost &nbsp;Odjeljenje za istraživanje i razvoj u Plantažama bilo ukinuto tako da dalja karakterizacija ovih sorata nije nastavljena.
- Cilj je bio da se uradi mikrovinifikacija, analiza otpornosti na sušu i bolesti, kao i proučavanje starijih vinograda koji su stariji od 60 godina - dodao je Grbić.
Ukazao je na važnost podrške razvoju vinogradarstva baziranog na autohtonim sortama i postavio ključno pitanje „Šta ćemo sada?“.
- Vrijeme je da donesemo odluke koje će osigurati budućnost crnogorskog vinogradarstva - poručio je Grbić.
Član ekonomskog tima mr Branko Diki Kažanegra ukazao je na problem nedostatka crnogorskih proizvoda u turističkoj ponudi.
- Putujući po svijetu, jedini proizvod iz Crne Gore koji sam redovno sretao bio je vranac, nekada pod brendom 13. jul, a danas Plantaže. Naša zemlja je nekada bila poznata po ovom vinu, ali mi smo svoje brendove zapostavili i dozvolili da polako nestanu - upozorio je Kažanegra.
On je uporedio situaciju u Crnoj Gori sa onom u drugim državama, gdje su lokalni proizvodi neizostavni dio turističke ponude.
- Turisti koji posjećuju Francusku ili Njemačku odmah pomisle na francuski konjak, sir ili šampanjac, odnosno na njemačko pivo i Oktoberfest. To su proizvodi koji oblikuju turistički identitet tih zemalja. A mi? Mi smo došli do tačke gdje crnogorski turistički proizvod zapravo promoviše tuđe proizvode - smatra Kažanegra.
On je postavio pitanje “Kako možemo imati uspješan crnogorski turistički proizvod bez crnogorskih proizvoda?”.
- To je apsurdno. Naša sezona najviše koristi ministrima trgovine susjednih država, jer mi prodajemo njihove proizvode. Pitanje je – da li to radimo iz neznanja ili namjerno? - rekao je Kažanegra.

Usvajanje prijedloga izmjena Zakona o akcizama bi ugrozilo konkurentnost domaćih proizvođača vina

Ministar javne uprave Maraš Dukaj saopštio je da pozdravljaju odluku Glavnog grada Podgorice i Opštine Tuzi da pitanja razgraničenja i podjele imovine povjere arbitraži.&nbsp;
- Otvoren je put za konačno rješavanje ovog važnog pitanja, čime je učinjen važan korak ka obezbjeđivanju pravne sigurnosti i osiguravanju razvojnih pretpostavki za obje jedinice lokalne samouprave - kazao je Dukaj na mreži Iks.&nbsp;
Kako dodaje, važećim zakonom propisano je da se postupak arbitraže može pokrenuti isključivo uz saglasnost obje strane, što ovu odluku čini pozitivnim primjerom.&nbsp;
- Opština Tuzi je i u prethodnom periodu u više navrata predlagala da se otvorena pitanja riješe putem arbitraže. Ovaj dogovor je važan institucionalni iskorak ka konačnom i zakonitom rješenju razgraničenja - navodi.
Dukaj pojašnjava da je predviđeno da arbitražu čine predstavnici strana u sporu, predstavnici Vlade i jedan član iz reda stručnjaka za oblast imovinskog prava, koji ujedno predsjedava arbitražom - pri čemu se odlučuje isključivo o pitanjima koja su strane u sporu povjerile arbitraži.
On je naglasio da je Ministarstvo javne uprave stava da je nezavisna arbitraža najsigurniji put u obostrano cjelishodna rješenja.&nbsp;
- Kompromis umjesto sporenja, razvoj umjesto zaostajanja - zaključio je Dukaj.

Dukaj: Arbitraža za razgraničenje Podgorice i Tuzi najsigurniji put

Britanska vlada razmatra uvođenje zakona kojim bi se bivši princ Endrju Mauntbeten-Vindsor uklonio iz linije kraljevskog naslijeđivanja. Ministar odbrane Luk Polard rekao je za BBC da je taj potez, koji bi spriječio Endrjua da ikada postane kralj, bio ispravan, bez obzira na ishod policijske istrage.
Trenutno je Endrju osmi u redu za prijestolje uprkos tome što su mu prošlog oktobra oduzete titule, uključujući i titulu princa, nakon pritiska zbog njegovih veza sa seksualnim prestupnikom Džefri Epstinom.
U četvrtak veče, Endru je pušten iz pritvora nakon istrage, tačno 11 sati nakon hapšenja zbog sumnje na zloupotrebu javne funkcije. On je negirao bilo kakvu nezakonitu radnju.
Govoreći u programu BBC-a, Polard je potvrdio da je vlada apsolutno sarađivala sa Bakinghamskom palatom na planovima da se spriječi da bivši princ "potencijalno bude na korak od prijestolja".
Vladin prijedlog dolazi nakon što su neki zastupnici, uključujući Liberalne demokrate i SNP, signalizirali svoju podršku takvom zakonu. Neki laburistički parlamentarci koji su kritikovali monarhiju rekli su za BBC da su manje uvjereni da je taj potez bio potreban – dijelom i zato što je vrlo malo vjerovatno da će bivši vojvoda od Jorka ikada doći do trona.
Bakinghamska palata nije javno komentarisala planove vlade da ukloni Endrua iz linije nasljeđivanja. Posljednji put je linija nasljeđivanja promijenjena aktom Parlamenta 2013. godine, kada je Zakon o nasljeđivanju krune vratio pravo na prestolonasljedstvo osobama koje su prethodno bile isključene jer su se vjenčale s katolikom.

Britanska vlada razmatra uklanjanje bivšeg princa Endrjua iz kraljevske linije nasljedstva

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković ocijenio je zakonitim postupanje glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića po čijem nalogu su od njihove sada odbjegle koleginice Lidije Mitrović, 24. novembra 2022. godine, oduzeti kompletni spisi predmeta protiv bivše ministarke odbrane i aktuelne ambasadorke Crne Gore u Belgiji Olivere Injac.&nbsp; To proizlazi iz odgovora koje je Vrhovno državno tužilaštvo juče poslalo <a href="https://www.adria.tv/udarna-vijest/vdt-za-adriu-markovic-sproveo-vanredni-nadzor-pa-utvrdio-da-je-novovic-postupio-po-zakonu/">portalu Adria</a>. Portal Adria je tužilaštvo kojim rukovodi Marković pitao da li će se baviti službenom zabilješkom u kojoj je odbjegla tužiteljka Mitrović navela da joj je tužilac Jovan Vukotić, po Novovićevom nalogu, tokom njenog odsustva i bez njenog znanja, iz kancelarije oduzeo spise predmeta protiv Olivere Injac. Od VDT-a je zatražen odgovor i da li će preispitati postupanje tužilaca Vukotića i Novovića u kompletnom slučaju, a povodom optužbe Mitrović da je glavni specijalni tužilac štitio bivšu ministarku Injac od krivičnog gonjenja. - Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je, povodom navoda koje je iznijela bivša specijalna tužiteljka Lidija Mitrović, sproveo vanredni nadzor i zatražio izjašnjenje glavnog specijalnog tužioca. Nakon izvršenog uvida u dostavljeno izjašnjenje i obavezna uputstva, vrhovni državni tužilac je našao da je postupanje glavnog specijalnog tužioca bilo pravilno i zakonito - piše u odgovoru VDT-a. Tužilac Marković je, kazali su juče portalu Adria, o svemu tome, dan ranije, upoznao članove Tužilačkog savjeta. Portal Adria objavio je 17. aprila službenu zabilješku koju je tužiteljka Mitrović sačinila nakon što su joj iz kancelarije, kako tvrdi, oduzeti spisi predmeta protiv Injac. To je, navela je Mitrović u zabilješci, urađeno istog dana kada je protiv bivše ministarke predala optužnicu pisarnici Specijalnog državnog tužilaštva kako bi bila proslijeđena Višem sudu u Podgorici. <h2>Za šta je Mitrović teretila Injac?</h2> U toj optužnici, u koju je portal Adria imao uvid, tužiteljka Mitrović je Injac na teret stavila produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Optužnica protiv Injac Foto: Screenshot/Adria U tom optužnom aktu piše da je Injac, od decembra 2020. do februara 2021. godine, kao ministarka odbrane, protivpravno iskoristila službeni položaj kako bi pribavila korist penzionisanom zastavniku Vojske Crne Gore Miodragu Jokanoviću. Ona je, navodno, sa Jokanovićem zaključila ugovor o djelu za poslove koji, prema propisima i Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva odbrane, spadaju u osnovnu djelatnost tog resora i popunjavaju se putem javnog oglasa, a ne ugovorom o djelu. Ugovor je, navela je Mitrović u optužnici, važio od 21. decembra 2020. do 21. marta 2021. godine, uz mjesečnu naknadu od 300 eura. Međutim, piše u optužnom aktu, ugovor je sporazumno raskinut 31. januara 2021. godine, ali to, navodno, nije evidentirano u protokolima ministarstva. Injac je, tvrdi Mitrović, uprkos tome, 30. januara i 26. februara 2021. godine, potpisala zahtjeve Državnom trezoru za isplatu naknada Jokanoviću, čime mu je “pribavljena protivpravna imovinska korist od 480 eura mjesečno”. Tužiteljka Mitrović optužila je Injac i da je, suprotno Zakonu o državnim službenicima kojim je zabranjeno zapošljavanje penzionera, te zakona o vojsci i vojno-obavještajnim poslovima, donijela rješenja kojima je Jokanovića, &nbsp;korisnika starosne penzije i bivšeg pripadnika Vojske Crne Gore, zaposlila na neodređeno vrijeme u Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu Ministarstva odbrane. Iako, tvrdi Mitrović, nije ispunjavao zakonske uslove za upućivanje u misiju, niti je bio pripremljen i obučen u skladu sa standardima međunarodne organizacije pod čijim se mandatom misija sprovodi, Jokanović je upućen u međunarodnu misiju KFOR na Kosovu u trajanju od godinu, uz pravo na dnevnicu od 70 eura i druga primanja. Time je, piše u optužnici protiv Injac, Jokanoviću pribavljena protivpravna imovinska korist od 29.304 eura, a na štetu &nbsp;Ministarstva odbrane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022110020_01e091b93fbd981c4de55af9b82af97b7fd4523b8ea928e31747327d36447c03.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026022110020_01e091b93fbd981c4de55af9b82af97b7fd4523b8ea928e31747327d36447c03" data-rendition-name="original" width="698" height="704" loading="lazy" alt="injac"> <figcaption>Foto: Portal Adria</figcaption> </figure>  Injac je, tokom istrage, sve optužbe negirala. <h2>Od Injac, preko Vardara, Klapa i Bore, do bjekstva</h2> Nekoliko mjeseci nakon što joj je, kako tvrdi u službenoj zabilješci, oduzet predmet Olivere Injac, protiv Mitrović je pokrenuta istraga zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj u drugom predmetu – “Vardar-Klap-Bora“. Istraga je završena podizanjem optužnice protiv Mitrović, koju je potpisao njen kolega Miloš Šoškić, a sudski postupak, koji je uslijedio, okončan je osuđujućom presudom – Mitrović je 2. novembra 2023. godine kažnjena sedmomjesečnim zatvorom zbog zloupotrebe službenog položaja. Odlazak u Spuž, u januaru ove godine, izbjegla je – bjekstvom, nakon čega je za njom raspisana međunarodna potjernica Interpola. Iz bjekstva se javnosti, 8. februara, obratila pismom u kojem je glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića označila odgovornim za, kako je navela, njen progon i stradanje, optuživši ga da je štitio bivšu ministarku Oliveru Injac od krivičnog gonjenja. Novović je sve to negirao, uzvrativši optužbama da je Mitrović prilikom postupanja u predmetu protiv Injac “učinila brojne povrede Zakona o državnom tužilaštvu, Zakonika o krivičnom postupku, Pravilnika o unutrašnjem poslovanju državnog tužilaštva i Godišnjeg rasporeda poslova“. Zbog toga joj je, tvrdi, izdao pisana dva uputstva za postupanje. - Mitrović nije završila rad na krivičnom predmetu do trenutka udaljenja od dužnosti zbog pokretanja krivičnog postupka protiv nje odlukom Tužilačkog savjeta - poručili su, početkom mjeseca, iz SDT-a. Tužilački savjet je Mitrovićevu suspendovao 23. juna 2023. godine. Dvije godine kasnije, 5. juna 2025, razriješena je dužnosti. Šta se, u međuvremenu, dogodilo sa predmetom protiv Injac, nije saopšteno.

Marković sproveo vanredni nadzor, pa utvrdio da je Novović postupio po zakonu

Krivičnu prijavu protiv ovlašćenog procjenitelja, N.N. službenih lica u Sekretarijatu za imovinu, Radoša Zečevića, direktora Puteva, i drugih N.N. lica, Specijalnom državnom tužilaštvu podnio je Dražen Milačić, advokat, koji zastupa više stotina mještana Kuča koji se protiv gradnji kamenoloma.
Krivična prijava je, kako piše <a href="https://www.dan.co.me/podgoricom/zbog-gradnje-kamenoloma-u-kucima-zecevic-prijavljen-sdt-u-on-najavljuje-tuzbu-5338454">Dan</a>, podnijeta zbog postojanja osnova sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj, zbog nesavjesnog rada u službi, falsifikovanja službene isprave, ali i prevare u službi i stvaranje kriminalne organizacije, ukoliko se utvrdi organizovanost.
Sa druge strane strane Radoš Zečević poručuje da će protiv advokata Dražena Milačića podnijeti tužbu za lažno prijavljivanje.
–Nije bitno šta piše u krivičnoj prijavi, nego ko piše. Molim javnost neka na internetu ukuca ime advokata pa onda neka sudi meni i njemu. Odbacujem sve navode koje se spominju u krivičnoj prijavi i protiv advokata ću podnijeti tužbu za lažno prijavljivanje pa neka dokaže tvrdnje – poručio je Zečević.
U prijavi je naznačeno da je Skupština Glavnog grada donijela odluku o davanju saglasnosti za sporazumno rješavanje imovinsko -pravnih odnosa sa fizičkim licem radi gradnje kamenoloma u Kučima.
– Iz sadržine odluke proizilazi da je procjenu vrijednosti nepokretnosti izvršio ovlašćeni procjenitelj, da je razmjena obrazložena svrhom izgradnje kamenoloma i da je Skupština na odlučivala na osnovu podataka iz predloga Sekretarijata za imovinu – piše u prijavi advokata Milačića.
Milačić je objasnio odgovornost svih lica koja su obuhvaćena krivičnom prijavom. Tako je za procjenitelja naznačeno da postoji osnov sumnje da je, u dogovoru sa direktorom Puteva Radošem Zečevićem ili drugim licama, sačinio procjenu vrijednosti nepokretnosti koja nije zasnovana na tržišnoj vrijednosti, nije uzela u obzir plansku namjenu zemljišta, nije izvršena u skladu sa pravilima struke, ali i da predstavlja osnov za nanošenje imovinske štete Glavnom gradu.
U prijavi sumnja da je Skupština Glavnog grada dovedena u zabludu
U krivičnoj prijavi advokat se osvrnuo na N.N. službena lica u Sekretarijatu za imovinu koja su, kako je naveo, u predlogu odluke navela da je svrha razmjene zemljišta - izgradnja kamenoloma.
– Važećim Prostorno-urbanističkim planom Podgorice za predmetnu lokaciju predviđa obradivo zemljište i šume, na toj lokaciji nije planirana eksploatacija mineralnih sirovina te je takva namjena u suprotnosti sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata. Eskploatacija mineralnih sirovina podliježe posebnim procedurama i koncesionom režimu. Time su Skupštinu Glavnog grada doveli u zabludu, omogućili donošenje odluke zasnovane na netačnim i pravni neodrživim pretpostavkama i potencijalno pribavili korist privatnim licima, a nanijeli štetu javnoj imovini – navodi Milačić.
Objasnio je i odgovornost direktora Puteva Radoša Zečevića.
– Postoje osnovi sumnje da Radoš Zečević učestvuje u koordinaciji i organizaciji spornih radnji, prikriva dokaze krivičnih djela, u javnosti iznosi netačne podatke o razmjeni zemljišta i pokušava da relativizuje protivpravnost postupanja – piše u prijavi.
Milačić traži hitno postupanje SDT-a.
– Zahtijevamo hitno postupanje SDT-a, imajući u vidu da se radi o raspolaganju javnom imovinom velike vrijednosti i potencijalnoj sistemskoj zloupotrebi – piše u krivičnoj prijavi.
Prema odluci o davanju saglasnosti za rješavanje imovinsko pravnih odnosa za potrebe kamenoloma zemljište u Kučima je procijenjeni na 449.600 eura. Vlasnik je dobio parcelu vrijednu 585.168 hiljada u Podgorici, DUP 1.maj, sa obavezom da razliku uplati u budžet grada.

Tag: nova-stega