Neformalna građanska asocijacija slobodnih građana - STEGA, u cilju unapređenja svojih aktivnosti sjutra će održati godišnju Skupštinu, na kojoj će definisati dalje pravce svoga programskog djelovanja.
Na Skupštni će, kako je najavljeno, učesnici pružiti odgovore na pitanja kako okupiti i pokrenuti prosutu evropsku i građansku energiju, riješiti ekonomske i društvene probleme, kako se oduprijeti velikodržanim projektima i malignim uticajima, te osloboditi uticaja kriminalnih struktura na raddržavnih insitucija, kako osnažiti građanski i evropski supstrat crnogorskog društva i tako državu učiniti prosperitetnom.
Skupštinu će otvoriti privrednik Vladimir Nikaljević sa temom „STEGA - izvorna državotvorna i prozapadna energija“, nakon čega će Skupština nastaviti rad po programskim Redakcijama.
U ime redakcije za Pravni i politički sistem učesnicima Skupštine će se obratiti prof. dr Branislav Radulović koji će imati izlaganje temu: „STEGA od ideje do realizacije Agende 2028“, advokat Vlado Vuković – „Zakon o državoj svojini i Zakon o državljanstvu – opasnost ishitrenih promjena“, doc. dr Nikoleta Đukanović – „Crna Gora od stabilokratije do stabilnog rušenja demokratije“ i doc. dr Nikola Šaranović sa temom: „Crna Gora u EU – zov cilja i izazov puta“.
U ime redakcije za Ekonomiju i privredni razvoj svoje izlaganje će imati prof. dr Vesna Maraš sa temom „Izazovi i perspektive crnogorskog vinogradarstva“ i prof. dr Rade Ratković „Turizam od razvojne šanse do propuštene prilike.“
U ime redakcije za Nauku i obrazovanje govoriće prof. dr Adnan Prekić na temu: „Obrazovanje između racionalnog pristupa i humanističkih vrijednosti“ i prof. dr Miomir Jovanović „Crna Gora između liberalizacije obrazovanja i „lažnih“ diploma.“
Aktivnosti redakcije za Međunarodne odnose i bezbjednost predstaviće dr Boro Vučinić koji će prezentirati okvirni plana STEGA-e na polju međunarodnih odnosa i bezbjednosti.
U ime redakcije za Zdravstvo i socijalnu politiku govoriće prof. dr Boban Mugoša sa temom: „Izazovi primarne zdravstvene zaštite u crnogorskom zdravstvu“.
Buduće aktivnosti redakcije za Kulturu predstaviće prof. Andro Martinović sa temom „Kultura kao osnov kohezije društva“, a Slobodan Marunović govoriće na temu „Crnogorska kultura – izazovi i perspektive“. U ime redakcije za Zaštitu kulturne baštine i prostoragovoriće mr Dragan Marković na temu „Izazovi politike upravljanja prostorom“.
Nakon uvodnih izlaganja na Skupštini STEGE biće organizovana rasprava u cilju definisanja daljih aktivnosti redakcija na izradi Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru, a planirano je i usvajanje zaključnih poruka.
STEGA-u je 23. aprila 2024 godine, potpisivanjem Deklaracije o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, formiralo 65 akademika, profesora, advokata, privrednika i drugih uglednih građana, privrženih vrijednostima Ustava Crne Gore, slobodi, miru, toleranciji, poštovanju ljudskih prava i sloboda, multikulturalnosti, demokratiji i vladavini prava.
- Sa ciljem uspostavljanja nove državotvorne i društvene paradigme, djelovanje STEGA-e, na ovom polju, trajaće do 2026. godine, kada će biti usvojena dugoročna Strategija evropske i građanske Crne Gore, u svim oblastima, od prava i ekonomije, zdravstva i socijalne politike, do kulture i politike identiteta, s ciljem da se ostvari “Agenda 2028” – punopravno članstvo Crne Gore u EU - naveli su iz ovog udruženja.
Kako dodaju, Crna Gora, koja je danas iznutra atrofirana i agresivno napadnuta od hegemonista, nacionalista i populista, i u tim uslovima nema dovoljno izgrađenih instutucionalnih kapaciteta i nepodjeljene političke volje da se izgrađuje kao građansko, evropsko i prosperitetno drustvo, pa će stoga STEGA, kao koalicija slobodnih pojedinaca, učiniti napor da se demokratskim, akadamskim i građanskim metodama, izbori za prosperitetnu i sekularnu Crnu Goru, vraćanje institucija u njihov puni kapacitet, u cilju izgradnje bolje i pravednije Crne Gore.
U cilju ostvarenja svojih programskih ciljeva utvrđenih u Deklaraciji o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) je 23. decembra 2024. godine usvojene su Programske osnove za izradu Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, koje čine osnovu za put ka društvu evropskih vrijednosti, standarda, funkcionalnih institucija, održivog razvoja, ekonomije, antifašizma, pravde i solidarnosti i formirala redakcijske timove za sedam nosećih oblasti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Sjutra godišnja Skupština asocijacije STEGA

STEGA je, nakon izostanka odgovora premijera Milojka Spajića na njihovo otvoreno pismo, obavijestila ambasadore Kvinte da se amandmanima Nove srpske demokratija na Zakon o državnoj svojini - koje je Vlada Crne Gore prihvatila - otvara mogućnost prepisivanja grobalja u svojinu vjerskih zajednica i drugih privatno-pravnih lica.
Oni su 17. januara Spajiću poslali otvoreno pismo sa zahtjevom da se &nbsp;crnogorskoj javnosti pruže odgovori u vezi izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovinim u dijelu promjene statusa grobalja i njihovog svojinsko-pravni režima.
- Polazeći od činjenice da do danas nije bilo odgovora od strane premijera STEGA je sa predmetnom problematikom, svojim dopisom, upoznala ambasade država Kvinte u Podgorici (SAD, Velika Britanija, Francuska, Italija, Njemačka). STEGA je navedene ambasade upoznala sa planiranom izmjenom Zakona o državnoj imovini i da se hoće za groblja zaobići primjena čl. 58 stav 3 Ustava Crne Gore, koji se odnosi na svojinski režim “prirodnih bogastava i dobara u opštoj upotrebi” - istakli su oni.
Dodaju da će i ambasade drugih država članica EU, kao i druge relevante međunarodne organizacije upoznati sa pravnim i drugim posljedicama koje ovako, na brzinu i bez bilo kakve pravne analize, izmjene Zakona mogu proizvesti.&nbsp;
- STEGA podsjeća da prema čl. 16 stav 1 alineja 6 važećeg Zakonu o državnoj imovini ,,groblja su lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolažu opštine”. To znači da su sva groblja u Crnoj Gori isključivo u državnoj svojini, tako da prema Ustavu Crne Gore nije moguće, da budu objekt privatne svojine - naveli su oni.
To, kako su podvukli, podrazumjeva da ne mogu biti ni u svojini vjerskih zajednica ili drugih privatno-pravnih lica - osim ako su kriminalnim i nedozvoljenim radnjama izvršeni nedozvoljeni upisi.
- Prihvatanjem amandmana NSD Vlada je, krajnje netransparentno i bez bilo kakve javne rasprave o ovom vrlo osjetljivom i složenom pitanju predvidjela promjenu pravnog statusa grobalja na način da groblja, kao “lokalna dobra u opštoj upotrebi” koja su isključivo državna svojina, budu tretirana kao “druga lokalna dobra od opšteg interesa”, čime se stvara osnov za promjenu svojinsko pravnog režima groblja, utvrđnih čl. 58 stav 3 Ustava Crne Gore i čl. 16 stav 1 alineja 6 Zakona o državnoj imovini - ukazali su u STEGA.
Oni su još jednom pozvali premijera Spajića da povuče predložene izmjene iz procedure, da se organizuje javna rasprava u kojoj bi bila uključena akademska zajednica i NVO, te da na taj način pokaže da iza predloženih izmjena ne stoji “skrivena i loša namjera” i da razumije težinu posljedica koje bi promjene prava vlasništva nad grobljima prozvele.&nbsp;

1250x600

STEGA obavijestila ambasadore Kvinte o namjeri da groblja postanu crkvena i privatna imovina

Kompanija Plantaže ključni je faktor u razvoju vinogradarskog sektora Crne Gore, predstavlja važan dio nacionalnog identiteta, zbog čega je neophodno pronaći načine za njen dalji opstanak i razvoj, poručeno je na okruglom stolu Ekonomskog tima Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru NOVA STEGA, prenosi PR Centar. &nbsp; Član ekonomskog tim Vladimir Nikaljević ukazao je na informacije iz poslovnog svijeta koje govore da će se rasprodati akcije Plantaža koje su u državnom vlasništvu (preko 50 odsto), a da će doći novi vlasnici koji će brzo naći način da izvrše prenamjenu zemljišta. - Poljoprivredno zemljište pretvoriće se u građevinsko zemljište i, uz jednostavne konverzije, izgradiće stanove. Ti stanovi će se prodati, od prihoda će se isplatiti dugovi, a ostatak Plantaža će praktično ostati „džabe“. Takve informacije dolaze iz poslovnih krugova - naveo je Nikaljević na okruglom stolu „Budućnost vinogradarskog sektora u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na značaj „Plantaža“ kao nosioca razvoja““. Prema njegovim riječima, ovo nije prvi put da Plantaže prolaze kroz krizu izazvanu političkim okolnostima. - Sjetimo se sedamdesetih godina, kada je trebalo da se dobije druga tranša kredita. To je bio kredit Svjetske banke, podijeljen u dvije faze, u ukupnom iznosu od 44 miliona tadašnjih dolara. Koliko bi to danas vrijedilo, možda bi mogao znati glavni ekonomista Svjetske banke ili neko drugi. Siguran sam da bi se ta vrijednost značajno uvećala - podsjetio je Nikaljević. Smatra da su Plantaže bile uspješan projekat zahvaljujući stručnosti i samouvjerenosti rukovodstva. - Znam iz prve ruke da je u to vrijeme, iz Svjetske banke, došao ekspert Patrik Evelin Simon, koji je bio degustator i imao „laboratoriju u ustima“. On je ocijenio kvalitet vina tadašnjeg Agrokombinata, što je omogućilo dolazak druge tranše kredita. Plantaže su se razvijale do raspada velike države i tranzicionog perioda, kada su širom bivše Jugoslavije nestali veliki poljoprivredni i vinogradarski kompleksi - rekao je Nikaljević. Kazao je da su uprkos svemu Plantaže opstale zahvaljujući snazi ličnosti i stručnosti tima koji ih je vodio, te su se uzdigle do evropskog nivoa. - U nekoliko navrata su prolazile kroz krize, ali su uvijek uspijevale da se oporave. Posebno bih istakao da je jedan od najrentabilnijih proizvoda Plantaža bila rakija "13. jul". Nažalost, u jednom trenutku bilo je lobiranja za druge firme koje se nisu borile za Plantaže, kao što su to činile druge državne kompanije. Danas se suočavamo sa ekonomskim mjerama koje prijete urušavanju Plantaža - kazao je Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vladimir Nikaljević"> <figcaption>Vladimir Nikaljević(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Upitao je zašto baš Plantaže? - Prije svega, jer se nalaze na idealnom mjestu da budu vodeće preduzeće Crne Gore u izvozu poljoprivrednih proizvoda, sa prihodom većim od 14 miliona eura. Plantaže su uspješan primjer kako na kamenitoj crnogorskoj mediteranskoj zemlji, sa autohtonim sortama vinove loze i stručnim ljudima, može nastati evropska priča o uspjehu. Nažalost, ta uspješna priča se sada pokušava razoriti - upozorio je Nikaljević. Istakao je da vizionarski duh onih koji su stvorili Plantaže još uvijek živi, a da se danas &nbsp;bore na ekonomskom polju da nastavr tu priču, ne samo u Plantažama, već i u drugim sferama privrede. Članica ekonomskog tima prof. dr u oblasti vinogradarstva Vesna Maraš podsjetila je da Crna Gora ima dugu tradiciju vinogradarstva i vinarstva, koja datira još iz antičkog perioda. - Na prostorima današnje Crne Gore pronađeni su brojni artefakti, uključujući sjemenke vinove loze u Budvi i Duklji, koji potvrđuju da se vinogradarstvo razvijalo u drevnim vremenima. O tome svjedoče i srednjovjekovni statuti gradova Budve i Kotora, u kojima je vinogradarstvu posvećeno čak 29, odnosno 71 poglavlje - navela je Maraš. Ukazala je da posebno značajno mjesto u istoriji vinogradarstva ima sorta Kratošija, koja se pominje još u Budvanskom statutu iz srednjeg vijeka. - Važan iskorak za crnogorsko vinogradarstvo desio se u doba kralja Nikole, kada je svaki vojnik imao obavezu da posadi određeni broj čokota vinove loze. U tom periodu otvorene su prve poljoprivredne škole i rasadnici, čime su postavljeni temelji savremenom vinogradarstvu - rekla je Maraš. Podsjetila je da je projekat Ćemovsko polje, realizovan u 20. vijeku, navodeći da on predstavlja jedan od najvećih vinogradarskih poduhvata tog doba u Evropi. - Plantaže su zahvaljujući ovom projektu dobile 1.500 hektara vinograda i savremeni vinski podrum sa kapacitetom od 2.000 vagona. Ovaj poduhvat je omogućio da crnogorska vina, posebno sorta Vranac, postanu prepoznata na međunarodnom tržištu, osvojivši brojne nagrade - navela je Maraš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vesna Maraš"> <figcaption>Vesna Maraš(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ukazala je da su Plantaže danas najveći proizvođač grožđa i vina u Crnoj Gori, posjedujući najveći vinogradarski kompleks u Istočnoj Evropi, a da se njihova vina izvoze na 43 međunarodna tržišta. - Jedna od ključnih karakteristika crnogorskog vinogradarstva jeste prisutnost autohtonih sorti koje čine preko 85 odsto vinogradarske proizvodnje. Poseban značaj dat je proučavanju ovih sorti, uključujući Kratošiju, Vranac, Krstač i Žižak. Zahvaljujući novim genomskim tehnologijama, potvrđeno je da su crnogorske sorte vranac, krstac i zizak sa originalnim DNK dok je sorta kratosija &nbsp;identične sa sortom koja se u Italiji gaji pod nazivom primitivo i u Kaliforniji pod imenom &nbsp;Zinfandel - pojasnila je Maraš. Istakla je da su plantaže predvodile aktivnosti na klonskoj selekciji autohtonih sorti, čime su unaprijedili proizvodnju i stabilnost kvaliteta vina, kao i da je selekcionisano sedam klonova sorte Varanac &nbsp;koji su priznati i zaštićeni kao patenti. - U saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i naučnim institucijama, 2017. godine je završena rejonizacija vinogradarskih područja Crne Gore. Vinogradarska područja su podijeljena u četiri regiona i 15 subregiona, čime su definisani uslovi za gajenje vinove loze i označavanje geografskog porijekla vina. Ovaj korak je ključan za pozicioniranje crnogorskih vina na međunarodnom tržištu - istakla je Maraš. Ona je poručila da su Plantaže pionir u razvoju vinskog turizma u Crnoj Gori. - Kompleks Ćemovsko polje, sa preko 2.300 hektara vinograda, danas predstavlja atraktivnu turističku destinaciju. Na Cemovskom polju je &nbsp;90 odsto zasađenih vinograda Crne Gore“. Podgorica je tako postala jedan od vodećih vinskih gradova u svijetu - navela je Maraš. Nezavisni naučnik, profesor genomike iz Kanade prof. dr Miodrag Grbić ukazao je na značaj projekta koji je realizovan u saradnji sa Plantažama i Institutom za vino i vinovu lozu iz La Rioja, a koji je rezultirao otkrićem 51 do sada nepoznate sorte vinove loze u Crnoj Gori. - Ove sorte predstavljaju nevjerovatan resurs za razvoj crnogorskog vinogradarstva za sljedećih 150 godina -- &nbsp;istakao je Grbić. Ukazao je na značaj očuvanja starih vinograda, koji, kako je rekao, predstavljaju neprocjenjivo blago. - Naši stari vinogradi, koji sadrže genetski diverzitet jedne sorte, mogu se suočiti sa klimatskim promjenama i pružiti materijal za proizvodnju novih tipičnih vina. Nažalost, postoji opasnost da se ovi vinogradi uklone, a to bi značilo gubitak potencijala za razvoj vrhunskih vina - naveo je Grbić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Miodrag Grbić"> <figcaption>Miodrag Grbić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Prema njegovim rijelima, pomenuta istraživanja su otkrila da je Kratošija, koja se prvi put pominje 1426. godine u budvanskom statutu, ključna sorta u regionu. Grbić je saopštio da su na osnovu genetskih analiza i istorijskih podataka uspjeli da promjene ime sorte u svjetskoj bazi podataka, potvrđujući njeno poreklo iz Crne Gore. - Naša istraživanja su pokazala da su stari vinogradi ključni za očuvanje genetskog diverziteta. Bez naučnih podataka, teško je zamisliti razvoj kvalitetnih vina koji bi mogli osnažiti crnogorski vinski marketing i turizam - zaključio je Grbić, naglašavajući hitnost akcije kako bi se očuvali resursi koji su ključni za budućnost vinogradarstva. Član ekonomskog tima Branko Diki Kažanegra kazao je da postoje tri osnovna faktora bez kojih je nemoguće zamisliti napredak u ovoj oblasti: dostupnost, atraktivnost i odnos kvaliteta i cijene. Govoreći o dostupnosti, Kažanegra je ukazao da putovanje od aerodroma do turističke destinacije u Crnoj Gori često duže traje nego samo putovanje do aerodroma. - Atraktivnost se najviše ogleda u prirodnim resursima Crne Gore. Šta radimo sa prirodnim resursima? Uništavamo ih - naveo je Kažanergra. Ukazao je da Crna Gora godinama nije poboljšala svoj kvalitet turističkih usluga. - Imali smo jedan od najvećih brendova, Sveti Stefan, ali danas je to više nalik 'mrtvom gradu - rekao je Kažanegra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Branko Diki Kažanegra"> <figcaption>Branko Diki Kažanegra(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ocijenio je da jedan od najvećih izazova predstavlja i situacija sa domaćim proizvodima. - U restoranima i hotelima se često prvo nude strana vina, dok se domaći proizvodi zanemaruju - naveo je Kažanegra, ističući važnost promocije lokalnih proizvoda, poput njeguškog pršuta i sira, koji, uprkos kvalitetu, često nisu dostupni potrošačima. Kako bi se prevazišli ovi izazovi, Kažanegra predlaže čvrstu saradnju između sektora turizma i poljoprivrede. - Nemoguće je zamisliti crnogorski turistički proizvod bez autentičnog crnogorskog proizvoda - poručio je Kažanegra. Predavač na Unioverzitetu Donja Gorica Boro Vučinić ukazao je na značaj kompanije Plantaže za privredni razvoj. - Svi smo svjesni da je ugled naše zemlje u svijetu osnažen kvalitetom naših vina. Proizvodnja vina i otvaranje malih vinarija doprinose ekonomiji i pružaju egzistencijalne mogućnosti malim proizvođačima koji su se odlučili za ovaj izazovan put. Oni nisu ekonomski stabilni, već se bore za svoju egzistenciju, jer, kao što se često kaže, od vina se ne može obogatiti, ali se može pristojno živjeti - rekao je Vučinić. Vučinić se osvrnuo na međusobnu povezanost privredne stabilnosti i nacionalne bezbjednosti, naglašavajući da „privredna stabilnost i njen razvoj značajno utiču na smanjenje rizika po nacionalnu bezbjednost“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Boro Vučinić"> <figcaption>Boro Vučinić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  - Kada govorimo o vinogradima, moramo se pobrinuti da se ne pretvaraju u građevinske projekte, jer bi to ugrozilo našu poljoprivrednu budućnost i društvenu stabilnost. Plantaže, kao stub crnogorskog privrednog razvoja, suočavaju se s izazovima koji mogu dovesti do socijalne nestabilnosti i potresa u zemlji - rekao je Vučinić. On je upozorio na moguće posljedice prodaje zemljišta za investicije, ističući da bi to moglo rezultirati promjenama koje su protivne nacionalnim interesima. - Država mora zadržati kontrolu nad ovim strateškim resursima kako bi osigurala svoju budućnost - zaključio je Vučinić. Tokom diskusije, poljoprivredni proizvođač Budimir Mugoša, osvrnuo se na izazove vinogradarstva širom svijeta, naglašavajući da je potrošnja vina u Francuskoj opala tri puta u poslednjih 60 godina, navodeći da se ovaj trend osjeća i u Crnoj Gori, što stvara pritisak na proizvođače. - Plantaže su poljoprivredno preduzeće, i ne možemo ih posmatrati kao silikonsku dolinu. U Kaliforniji, na primjer, poljoprivreda donosi više prihoda nego sve ostale industrije. Ipak, Plantaže se suočavaju s ozbiljnim problemima, uključujući loš kvalitet grožđa, što direktno utiče na cijenu vina - naveo je Mugoša. Ukazao je na stanje zemljišta koje je u vlasništvu kompanije Plantaže. - Imaju 4000 hektara zemljišta, ali to zemljište nije zakonito upisano. To stvara pravne i ekonomske probleme. Takođe, postavlja se pitanje kako je moguće da se 4000 hektara koristi bez zakonske osnove - rekao je Mugoša Smatra da će Plantaže morati da se reorganizuju kako bi opstale na tržištu, navodeći da je potrebna privatizacija i bolja uprava da bi se osigurala budućnost ovog sektora. Poslanica u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović naglasila je značaj diverzifikacije poljoprivredne proizvodnje, ističući da je to prioritet kako za Evropu, tako i za Crnu Goru. - Ne postoji cijena zemlje ili vinograda koju ova država ne treba da nađe da se ovo spasi - navela je Despotović, naglašavajući da se radi o očuvanju nacionalnog brenda. Despotović je upozorila na problem akciza na vino, ističući da je Crna Gora jedina turistička destinacija u regionu koja će imati ovu vrstu nameta. - Moramo se izdići iznad trenutnih problema u vinarstvu. Ovo je ključno za identitet Crne Gore, jer je vranac sinonim za našu tradiciju -istakla je Despotović. Savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju Mladen Grgić &nbsp;istakao je potrebu za očuvanjem nacionalnih brendova i održivom poljoprivrednom proizvodnjom. Kazao je da gašenje brendova u Crnoj Gori nije nova pojava, ukazujući na primjere kao što su „Marko Radović“ i „Radoje Dakić“. - Plantaže su poslednja linija odbrane, bez njih nema daljeg razvoja - upozorio je Grgić, dodajući da je devastacija turizma rezultat lošeg prostornog planiranja. On je predložio da Plantaže treba da istraže dodatne aktivnosti, poput razvoja ekskluzivnog smještaja, kako bi povećale svoju konkurentnost i doprinijele održivom razvoju.

Pronaći načine za dalji opstanak i razvoj kompanije Plantaže

Ekonomski tim Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru NOVA STEGA apelovao je na poslanike Skupštine Crne Gore da odbace prijedlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama, upozoravajući da bi njegovo usvajanje ugrozilo konkurentnost domaćih proizvođača vina, koji se već suočavaju sa izazovima poput prekomjernog uvoza i sive ekonomije.
Oni su to saopštili na pres konferenciji „Izmjene Zakona o akcizama i njegov (negativan) uticaj na budućnost vinogradarstva u Crnoj Gori“, koju su održali uoči zasjedanja Skupštine Crne Gore, na kojem će se 26. septembra razmatrati izmjene i dopune Zakona, koji je vraćen od predsjednika države na ponovno razmatranje.
Član ekonomskog tima dip ecc Vladimir Nikaljević istakao je da bi usvajanje ovog prijedloga Zakona o akcizama moglo imati negativne posljedice po domaću privredu, posebno sektor vinogradarstva.
- Uvođenje akciza na mirna vina je mala korist, a velika šteta za crnogorsku ekonomiju - ocijenio je Nikaljević, pojašnjavajući da se ovaj zakon odnosi isključivo na domaće proizvođače, dok uvozna vina ostaju izuzeta.
Ovakav pristup, smatra on, dodatno ugrožava konkurentnost domaćih proizvođača, koji se već suočavaju sa problemima poput prevelikog uvoza i sive ekonomije.
Govoreći o značaju vinogradarstva u Crnoj Gori, Nikaljević je podsjetio na dugu tradiciju ovog sektora, navodeći primjer Kratošije, autohtone sorte vinove loze koja je poznata i pod nazivom Zinfandel.
- Oni koji baštine milenijumsku tradiciju gajenja vinove loze zaslužuju poseban obzir - rekao je Nikaljević, pozivajući na poštovanje prema kulturnom nasljeđu Crne Gore.
Najavio je da će NOVA STEGA organizovati okrugli sto na temu „Budućnost crnogorskog vinogradarstva“, sa posebnim osvrtom na Plantaže na koji će biti pozvani stručna, naučna i zainteresovana javnost, predstavnici vlasti i poslanici.
- Okrugli sto ćemo organizovati s ciljem da obezbijedimo da 27 poslanika, shodno članu 108 Ustava Crne Gore, pokrenu interpelaciju o radu Vlade u oblasti poljoprivrede na temu značaj Plantaža, kao nosioca razvoja vinogradarstva i vinskih brendova Crne Gore i najvećeg izvoznika poljoprivrednih proizvoda - rekao je Nikaljević.
Članica ekonomskog tima prof. dr u oblasti vinogradarstva Vesna Maraš, kazala je da je poznavanje prošlosti ključno za pravilno usmjeravanje ka budućnosti.
Prisjećajući se početaka vinogradarstva u Crnoj Gori, Maraš je podsjetila na 1963. godinu, kada je samo nekolicina vjerovala u uspjeh Ćemovskog polja, vingrada i sorte Vranac.
- Tada je malo ko vjerovao u potencijal našeg vinogradarstva, ali su nas eksperti uvjerili u kvalitet Vranca - rekla je Maraš, dodajući da je Međunarodna banka 1977. godine potvrdila da Vranac može stati rame uz rame sa najboljim francuskim vinima.
Ona je istakla da je crnogorsko vino od tada osvajalo svijet, sa preko 1000 nagrada na prestižnim takmičenjima, uključujući šampionske titule iz 1982. godine na Ljubljanskom sajmu.
- Vranac se kroz svoj kvalitet probio na međunarodnu scenu, baš kao što je Crna Gora često uspijevala u svojoj istoriji - dodala je Maraš.
Podsjetila je i na teške trenutke kroz koje su Plantaže prolazile, uključujući krizu krajem 1980-ih, kada su kompaniju pogodili politička previranja i naplata kredita za projekat Ćemovsko polje.
- Krajem 1993. godine Plantaže su ostale bez 930 hektara zemljišta, što je dodatno otežalo njihov opstanak - kazala je Maraš, napominjući da su Plantaže, uprkos svim izazovima, uspjele da obnove preko 750 hektara vinograda i unaprijede svoju proizvodnju.
Prema njenim riječima, Plantaže su prošle kroz transformaciju, ali su uspjele da ostanu ekonomski održive i razvojno orijentisane, navodeći da su posljednjih godina uspješno obnovili svoje vinograde, unaprijedili asortiman vina i nastavili osvajati prestižne nagrade.
Maraš je ukazala na važnost saradnje sa relevantnim institucijama u Crnoj Gori, ali i u regionu.
- Plantaže su vodile ključne naučne i stručne aktivnosti, uključujući genetska istraživanja koja su rezultirala otkrivanjem preko 50 potencijalno autohtonih sorti vinove loze - kazala je Maraš, podsjećajući da su organizovali i prvu međunarodnu konferenciju o Vrancu i drugim autohtonim crnogorskim sortama.
Istakla je da je danas crnogorsko vino jedan od najvažnijih poljoprivrednih proizvoda, sa izvozom od 12 miliona eura u 2021. godini, naglašavajući potrebu za daljom podrškom vlade i institucija.
- Vlade u regionu aktivno podržavaju svoje vinare, dok Crna Gora mora preduzeti slične korake kako bi poboljšala promociju i prodaju domaćih vina - rekla Maraš.
Smatra da Crna Gora mora preispitati svoj pristup i osigurati da vinarski sektor dobije zasluženu pažnju.
- Trasirajmo put u nove vinske i poslovne pobjede, jer u tom procesu nema mjesta za akcize na mirna vina - poručila je Maraš.
Nezavisni naučnik, profesor genomike iz Kanade prof. dr Miodrag Grbić koji je učestvovao u istraživanju genetskog diverziteta vinove loze u Crnoj Gori istakao je da vinogradarstvo predstavlja jednu od strateških prednosti Crne Gore u oblasti poljoprivrede.
Ukazao je na istraživanje, koje je trajalo više od pet godina i koje su finansirali Plantaže, Ministarstvo nauke i Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore, a koje je pokazalo značajne rezultate.
- Ovo istraživanje, urađeno u saradnji sa Institutom za vino i vinovu lozu iz La Rioje u Španiji, mojim matičnim univerzitetom Western Ontario u Kanadi i pod pokroviteljstvom Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog Ministarstva Poljoprivrede i Nauke i Plantaza u nedavno us podrsku Univerziteta Crne Gore donijelo je otkrića koja su od velike važnosti za budućnost našeg vinogradarstva -rekao je Grbić.
Kazao je da je Crna Gora jedan od centara genetskog diverziteta vinove loze na Balkanu, što je pokazano kroz genotipizaciju 512 uzoraka vinove loze iz starih vinograda.
- Ovo istraživanje pokazuje da je sorta Kratošija centralna u pedigreu vinskih sorti u Crnoj Gori. Kratošija je zapravo roditelj većine vinskih sorti na našem području, slično kao što su Pinot Noir i Cabernet Franc dominantne sorte u Burgundiji i Bordou - objasnio je Grbić.
Jedan od ključnih rezultata ovog istraživanja je otkriće da je Kratošija zapravo identična sa sortama Primitivo i Zinfandel, koje su iz Crne Gore prenesene u Italiju i Kaliforniju.
- Kratošija je sada priznata u svjetskoj bazi podataka kao izvorna crnogorska sorta, što je značajno za naš vinski identitet - rekao je Grbić, dodajući da su istraživači otkrili i 51 novu sortu vinove loze, što predstavlja resurs za razvoj vinogradarstva u narednih 150 godina.
Istakao je da su genetski diverzitet i autentičnost crnogorskih sorti ključ za borbu protiv klimatskih promjena.
- Klimatske promjene već pogađaju vinogradarstvo. Zbog globalnog otopljavanja smanjuje se kiselost vina, a povećava se nivo šećera, što utiče na kvalitet. Ovi genetski resursi omogućavaju nam da razvijemo sorte koje su otpornije na sušu i bolesti, kao i one koje sazrijevaju kasnije, što može biti prednost u promjenjivim klimatskim uslovima - pojasnio je Grbić.
Podsjetio je da je rad na ovim istraživanjima objavljen 2020. godine u prestižnom časopisu Nature Scientific Reports, a da je nazalost Odjeljenje za istraživanje i razvoj u Plantažama bilo ukinuto tako da dalja karakterizacija ovih sorata nije nastavljena.
- Cilj je bio da se uradi mikrovinifikacija, analiza otpornosti na sušu i bolesti, kao i proučavanje starijih vinograda koji su stariji od 60 godina - dodao je Grbić.
Ukazao je na važnost podrške razvoju vinogradarstva baziranog na autohtonim sortama i postavio ključno pitanje „Šta ćemo sada?“.
- Vrijeme je da donesemo odluke koje će osigurati budućnost crnogorskog vinogradarstva - poručio je Grbić.
Član ekonomskog tima mr Branko Diki Kažanegra ukazao je na problem nedostatka crnogorskih proizvoda u turističkoj ponudi.
- Putujući po svijetu, jedini proizvod iz Crne Gore koji sam redovno sretao bio je vranac, nekada pod brendom 13. jul, a danas Plantaže. Naša zemlja je nekada bila poznata po ovom vinu, ali mi smo svoje brendove zapostavili i dozvolili da polako nestanu - upozorio je Kažanegra.
On je uporedio situaciju u Crnoj Gori sa onom u drugim državama, gdje su lokalni proizvodi neizostavni dio turističke ponude.
- Turisti koji posjećuju Francusku ili Njemačku odmah pomisle na francuski konjak, sir ili šampanjac, odnosno na njemačko pivo i Oktoberfest. To su proizvodi koji oblikuju turistički identitet tih zemalja. A mi? Mi smo došli do tačke gdje crnogorski turistički proizvod zapravo promoviše tuđe proizvode - smatra Kažanegra.
On je postavio pitanje “Kako možemo imati uspješan crnogorski turistički proizvod bez crnogorskih proizvoda?”.
- To je apsurdno. Naša sezona najviše koristi ministrima trgovine susjednih država, jer mi prodajemo njihove proizvode. Pitanje je – da li to radimo iz neznanja ili namjerno - rekao je Kažanegra.

Apelovali na poslanike da odbace izmjene Zakona o akcizama: Njima se ugrožava konkurentnost domaćih proizvođača vina

Ekonomski tim Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru NOVA STEGA apelovao je na poslanike Skupštine Crne Gore da odbace prijedlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama, upozoravajući da bi njegovo usvajanje ugrozilo konkurentnost domaćih proizvođača vina, koji se već suočavaju sa izazovima poput prekomjernog uvoza i sive ekonomije.
Oni su to saopštili na pres konferenciji „Izmjene Zakona o akcizama i njegov (negativan) uticaj na budućnost vinogradarstva u Crnoj Gori“, koju su održali uoči zasjedanja Skupštine Crne Gore, na kojem će se 26. septembra razmatrati izmjene i dopune Zakona, koji je vraćen od predsjednika države na ponovno razmatranje.
Član ekonomskog tima dip ecc Vladimir Nikaljević istakao je da bi usvajanje ovog prijedloga Zakona o akcizama moglo imati negativne posljedice po domaću privredu, posebno sektor vinogradarstva.
- Uvođenje akciza na mirna vina je mala korist, a velika šteta za crnogorsku ekonomiju - ocijenio je Nikaljević, pojašnjavajući da se ovaj zakon odnosi isključivo na domaće proizvođače, dok uvozna vina ostaju izuzeta.
Ovakav pristup, smatra on, dodatno ugrožava konkurentnost domaćih proizvođača, koji se već suočavaju sa problemima poput prevelikog uvoza i sive ekonomije.
Govoreći o značaju vinogradarstva u Crnoj Gori, Nikaljević je podsjetio na dugu tradiciju ovog sektora, navodeći primjer Kratošije, autohtone sorte vinove loze koja je poznata i pod nazivom Zinfandel.
„Oni koji baštine milenijumsku tradiciju gajenja vinove loze zaslužuju poseban obzir“, rekao je Nikaljević, pozivajući na poštovanje prema kulturnom nasljeđu Crne Gore.
Najavio je da će NOVA STEGA organizovati okrugli sto na temu „Budućnost crnogorskog vinogradarstva“, sa posebnim osvrtom na Plantaže na koji će biti pozvani stručna, naučna i zainteresovana javnost, predstavnici vlasti i poslanici.
- Okrugli sto ćemo organizovati s ciljem da obezbijedimo da 27 poslanika, shodno članu 108 Ustava Crne Gore, pokrenu interpelaciju o radu Vlade u oblasti poljoprivrede na temu značaj Plantaža, kao nosioca razvoja vinogradarstva i vinskih brendova Crne Gore i najvećeg izvoznika poljoprivrednih proizvoda - rekao je Nikaljević.
Članica ekonomskog tima prof. dr u oblasti vinogradarstva Vesna Maraš, kazala je da je poznavanje prošlosti ključno za pravilno usmjeravanje ka budućnosti.
Prisjećajući se početaka vinogradarstva u Crnoj Gori, Maraš je podsjetila na 1963. godinu, kada je samo nekolicina vjerovala u uspjeh Ćemovskog polja, vingrada i sorte Vranac.
- Tada je malo ko vjerovao u potencijal našeg vinogradarstva, ali su nas eksperti uvjerili u kvalitet Vranca - rekla je Maraš, dodajući da je Međunarodna banka 1977. godine potvrdila da Vranac može stati rame uz rame sa najboljim francuskim vinima.
Ona je istakla da je crnogorsko vino od tada osvajalo svijet, sa preko 1000 nagrada na prestižnim takmičenjima, uključujući šampionske titule iz 1982. godine na Ljubljanskom sajmu.
- Vranac se kroz svoj kvalitet probio na međunarodnu scenu, baš kao što je Crna Gora često uspijevala u svojoj istoriji - dodala je Maraš.
Podsjetila je i na teške trenutke kroz koje su Plantaže prolazile, uključujući krizu krajem 1980-ih, kada su kompaniju pogodili politička previranja i naplata kredita za projekat Ćemovsko polje.
- Krajem 1993. godine Plantaže su ostale bez 930 hektara zemljišta, što je dodatno otežalo njihov opstanak - kazala je Maraš, napominjući da su Plantaže, uprkos svim izazovima, uspjele da obnove preko 750 hektara vinograda i unaprijede svoju proizvodnju.
Prema njenim riječima, Plantaže su prošle kroz transformaciju, ali su uspjele da ostanu ekonomski održive i razvojno orijentisane, navodeći da su posljednjih godina uspješno obnovili svoje vinograde, unaprijedili asortiman vina i nastavili osvajati prestižne nagrade.
Maraš je ukazala na važnost saradnje sa relevantnim institucijama u Crnoj Gori, ali i u regionu.
- Plantaže su vodile ključne naučne i stručne aktivnosti, uključujući genetska istraživanja koja su rezultirala otkrivanjem preko 50 potencijalno autohtonih sorti vinove loze - kazala je Maraš, podsjećajući da su organizovali i prvu međunarodnu konferenciju o Vrancu i drugim autohtonim crnogorskim sortama.
Istakla je da je danas crnogorsko vino jedan od najvažnijih poljoprivrednih proizvoda, sa izvozom od 12 miliona eura u 2021. godini, naglašavajući potrebu za daljom podrškom vlade i institucija.
- Vlade u regionu aktivno podržavaju svoje vinare, dok Crna Gora mora preduzeti slične korake kako bi poboljšala promociju i prodaju domaćih vina - rekla Maraš.
Smatra da Crna Gora mora preispitati svoj pristup i osigurati da vinarski sektor dobije zasluženu pažnju.
- Trasirajmo put u nove vinske i poslovne pobjede, jer u tom procesu nema mjesta za akcize na mirna vina - poručila je Maraš.
Nezavisni naučnik, profesor genomike iz Kanade prof. dr Miodrag Grbić koji je učestvovao u istraživanju genetskog diverziteta vinove loze u Crnoj Gori istakao je da vinogradarstvo predstavlja jednu od strateških prednosti Crne Gore u oblasti poljoprivrede.
Ukazao je na istraživanje, koje je trajalo više od pet godina i koje su finansirali Plantaže, Ministarstvo nauke i Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore, a koje je pokazalo značajne rezultate.
- Ovo istraživanje, uradjeno u saradnji sa Institutom za vino i vinovu lozu &nbsp;iz La Rioje u Španiji, mojim matičnim univerzitetom Western Ontario u Kanadi i pod pokroviteljstvom Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog Ministarstva Poljoprivrede i Nauke i Plantaza u nedavno us podrsku Univerziteta Crne Gore donijelo je otkrića koja su od velike važnosti za budućnost našeg vinogradarstva - rekao je Grbić.
Kazao je da je Crna Gora jedan od centara genetskog diverziteta vinove loze na Balkanu, što je pokazano kroz genotipizaciju 512 uzoraka vinove loze iz starih vinograda.
- Ovo istraživanje pokazuje da je sorta Kratošija centralna u pedigreu vinskih sorti u Crnoj Gori. Kratošija je zapravo roditelj većine vinskih sorti na našem području, slično kao što su Pinot Noir i Cabernet Franc dominantne sorte u Burgundiji i Bordou - objasnio je Grbić.
Jedan od ključnih rezultata ovog istraživanja je otkriće da je Kratošija zapravo identična sa sortama Primitivo i Zinfandel, koje su iz Crne Gore prenesene u Italiju i Kaliforniju.
- Kratošija je sada priznata u svjetskoj bazi podataka kao izvorna crnogorska sorta, što je značajno za naš vinski identitet - rekao je Grbić, dodajući da su istraživači otkrili i 51 novu sortu vinove loze, što predstavlja resurs za razvoj vinogradarstva u narednih 150 godina.
Istakao je da su genetski diverzitet i autentičnost crnogorskih sorti ključ za borbu protiv klimatskih promjena.
- Klimatske promjene već pogađaju vinogradarstvo. Zbog globalnog otopljavanja smanjuje se kiselost vina, a povećava se nivo šećera, što utiče na kvalitet. Ovi genetski resursi omogućavaju nam da razvijemo sorte koje su otpornije na sušu i bolesti, kao i one koje sazrijevaju kasnije, što može biti prednost u promjenjivim klimatskim uslovima - pojasnio je Grbić.
Podsjetio je da je rad na ovim istraživanjima objavljen 2020. godine u prestižnom časopisu Nature Scientific Reports, a da je nazalost &nbsp;Odjeljenje za istraživanje i razvoj u Plantažama bilo ukinuto tako da dalja karakterizacija ovih sorata nije nastavljena.
- Cilj je bio da se uradi mikrovinifikacija, analiza otpornosti na sušu i bolesti, kao i proučavanje starijih vinograda koji su stariji od 60 godina - dodao je Grbić.
Ukazao je na važnost podrške razvoju vinogradarstva baziranog na autohtonim sortama i postavio ključno pitanje „Šta ćemo sada?“.
- Vrijeme je da donesemo odluke koje će osigurati budućnost crnogorskog vinogradarstva - poručio je Grbić.
Član ekonomskog tima mr Branko Diki Kažanegra ukazao je na problem nedostatka crnogorskih proizvoda u turističkoj ponudi.
- Putujući po svijetu, jedini proizvod iz Crne Gore koji sam redovno sretao bio je vranac, nekada pod brendom 13. jul, a danas Plantaže. Naša zemlja je nekada bila poznata po ovom vinu, ali mi smo svoje brendove zapostavili i dozvolili da polako nestanu - upozorio je Kažanegra.
On je uporedio situaciju u Crnoj Gori sa onom u drugim državama, gdje su lokalni proizvodi neizostavni dio turističke ponude.
- Turisti koji posjećuju Francusku ili Njemačku odmah pomisle na francuski konjak, sir ili šampanjac, odnosno na njemačko pivo i Oktoberfest. To su proizvodi koji oblikuju turistički identitet tih zemalja. A mi? Mi smo došli do tačke gdje crnogorski turistički proizvod zapravo promoviše tuđe proizvode - smatra Kažanegra.
On je postavio pitanje “Kako možemo imati uspješan crnogorski turistički proizvod bez crnogorskih proizvoda?”.
- To je apsurdno. Naša sezona najviše koristi ministrima trgovine susjednih država, jer mi prodajemo njihove proizvode. Pitanje je – da li to radimo iz neznanja ili namjerno? - rekao je Kažanegra.

Usvajanje prijedloga izmjena Zakona o akcizama bi ugrozilo konkurentnost domaćih proizvođača vina

Dolar je oslabio prema najvažnijim svjetskim valutama drugu sedmicu zaredom, jer je najnoviji izvještaj o inflaciji u SAD-u podržao očekivanja da će Federalne rezerve (Fed) u septembru sniziti kamate prvi put u ovoj godini.
To znači manji prinos na američku u odnosu na ostale globalne valute.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,44 odsto na 97,84 bodova, čime je skliznuo drugu sedmicu zaredom, prenosi Hrportfolio.
Pritom je kurs eura ojačao 0,5 odsto prema dolaru, na 1,1697 USD.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 0,37 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 147,18 jena (JYP).
Ključni izvještaj o inflaciji u SAD-u mjerenoj potrošačkim cijenama, pokazao je da je inflacija stabilna - iznosila je u julu na godišnjem niovu 2,7 odsto, 0,1 procentni poen niže nego su ekonomisti prognozirali.
U takvim uslovima, kao i zbog slabosti na američkom tržištu rada, porasla su očekivanja da će Fed sniziti kamatne stope za četvrtinu procentnog poena i moguće u još dva navrata do kraja godine.
Prema CME FedWatchu, tržišta novca odražavaju čak 93-procentnu vjerovatnoću za smanjenje kamatnih stopa za četvrtinu procentnog poena u septembru.
Smanjenje kamatne stope Fed-a u septembru, prvo ove godine, a možda i još jedno prije kraja godine, ostaje osnovna prognoza za većinu ekonomista koje je anketirao Reuters usred rastuće zabrinutosti oko zdravlja najveće svjetske ekonomije.
"Rizici od recesije ostaju niski, ali mislim da je mudro da Fed zauzme neutralniji stav i smanji kamatne stope na narednim sastancima", naveo je u svojoj bilješci glavni ekonomista LPL Financiala, Jeffrey Roach.
Međutim, prema nekim analitičarima, nije riječ samo kamatnim stopama.
U Morgan Stanley-u naime procjenjuju da je premija rizika dolara trenutno šest odsto u poređenju s rasponom od pet do devet odsto još od aprila.
Ta investiciona banka sada vidi dovoljno prostora za povratak premije rizika na te vrhunce, ili čak i njihovo premašivanje, što potencijalno slabi američku valutu. Investitori već pojačano štite svoja ulaganja u američku imovinu od kursnih rizika.
S druge strane, većina analitičara očekuje da će euro imati koristi od bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre u Ukrajini.

Dolar oslabio drugu sedmicu zaredom

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da njegov ruski kolega Vladimir Putin "ne želi mir" već "kapitulaciju" Ukrajine, u izjavi posle video poziva sa predstavnicima takozvane "koalicije voljnih" saveznika Kijeva.
- Da li mislim da predsjednik Putin želi mir? Ako hoćete moje intimno ubeđenje, ne. On hoće kapitulaciju Ukrajine, to je predložio - rekao je francuski šef države i dodao da on hoće "snažan, trajan mir, odnosno mir koji poštuje međunarodno pravo, suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja".
Makron je ocijenio nasuprot tome da američki predsjednik Donald Tramp traži mir između Rusije i Ukrajine.
Uoči sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sjutra u Vašingtonu, kome će prisustvovati i Makron i nekoliko evropskih zvaničnika, Makron je rekao da je njihova želja da predstave ujedinjeni front Evropljana i Ukrajinaca, i da zatraže od Amerikanaca da kažu "do koje tačke" su spremni da doprinesu garancijama bezbjednosti koje će biti ponuđene Ukrajini u mirovnom sporazumu.
- Ne može biti teritorijalnih pregovora o Ukrajini bez Ukrajinaca - i, kako je dodao, isto tako &nbsp;-ne može biti razgovora o bezbjednosti Evropljana bez njih.
On je zatražio da Evropljani budu pozvani na buduće samite o Ukrajini.
Pitanje bezbjednosnih garancija za Ukrajinu je u centru izrade mogućeg mirovnog sporazuma, a cilj je da se time odvrati Rusija od novog napada na Ukrajinu.
Makron je obazrivo reagovao na mogućnost koju je predložio Donald Tramp da Ukrajina dobije zaštitu sličnu zemalja NATO, ali da ne postane članica Atlantskog saveza.
- Mislim da jedan teoretski paragraf nije dovoljan. Pitanje je suština - rekao je Makron.
- Kako kolektivno da osiguramo da se poštuje međunarodni poredak i da je bezbjednost svih nas zaštićena, zato što se radi o bezbjednosti Evropljana i Francuske - rekao je Maron iz svoje ljetnje rezidencije u tvrđavi Breganson, na jugoistoku Francuske, posle dvosatnog sastanka sa predstavnicima "koalicije voljnih".
Makron je rekao da Evropljani sjutra idu u Vašington ne samo da bi pratili ukrajinskog predsjednika, već da brane interese Evropljana.

Makron kaže da Putin ne želi mir za Ukrajinu već kapitulaciju

Politički projekat pod krstom, obavještajna mreža pod mantijama tiha okupacija koja traje, Crna Gora ćuti.
Udar u srce države
Srpska crkva u Crnoj Gori odavno nije samo vjerska institucija. Ona je dobro uvezana politička i obavještajna struktura, čvrsto integrisana u strategiju “srpskog sveta”, ideološkog projekta koji pod mantijom i liturgijom nosi plan demontaže crnogorske državnosti.
Njen uticaj je sistematski građen decenijama: od preuzimanja crnogorskih manastira i crkava, do infiltracije u obrazovanje, medije i politiku. I sve to uz prećutnu, a ponekad i otvorenu podršku domaćih političkih struktura koje, iz interesa ili straha, pokorno ćute.
Jonikije i Metodije – mitropoliti sa političkom agendom
Mitropolit crnogorsko-primorski Jonikije nije samo poglavar Srpske crkve u Crnoj Gori, on je politički akter sa jasnim zadatkom: cementirati srpski identitet i crkvenu vlast nad Crnom Gorom. Njegovi javni nastupi često su maskirani “brigom za narod”, dok u praksi proizvode duboke društvene podjele, demonizuju crnogorski jezik i istoriju, te otvoreno štite interese Beograda.
Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, nasljednik Amfilohijevog radikalnog modela, nastavlja istu strategiju: umrežavanje parohija sa tzv. pravoslavnim bratstvima koja se pretvaraju u poluvojne formacije, lojalne Srpskoj crkvi. Pod njegovim blagoslovom održavaju se okupljanja na kojima se otvoreno pjevaju četničke pjesme, promoviše velikosrpska ikonografija, negira crnogorski identitet, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;otkriva spomenik ratnom zločincu.
Struktura koja prelazi granice vjere.
Srpska crkva u Crnoj Gori ima sve elemente jedne paralelne vlasti:
- Poitički vrh &nbsp;i mitropoliti koji koordiniraju poruke sa Beogradom;
- Medijski aparat, portali, televizije i štampani mediji pod kontrolom Srpske crkve, koji šire propagandu;
- Logistika – mreža “vjernika” spremnih za ulične akcije, pritiske i provokacije;
-Fiansijski resursi – donacije iz Srbije i Rusije, mimo državne kontrole;
- Obavještajna veza – koordinacija sa srpskim i ruskim službama, uz aktivno prikupljanje podataka o političkim protivnicima.
Posljedice kapitulacije
Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio je prva ozbiljna prijetnja monopolističkom položaju Srpske crkve u Crnoj Gori. Ali, umjesto dosljedne primjene, država je pod pritiskom litija i političkih ucjena, kapitulirala. Povlačenje zakona otvorilo je vrata još agresivnijem djelovanju Srpske crkve a institucije su pokazale svoju nemoć i potpunu podložnost crkveno- poitičkom pritisku.
Ovo više nije crkveno pitanje
Ovo nije spor oko ikona, liturgija ili vjeronauke. Ovo je pitanje političkog opstanka države. Dok god Srpska crkva ima militarističko &nbsp;prapolitičku komponentu, Crna Gora će biti taoc jedne ideologije. To je ideologija koja ne priznaje postojanje crnogorskog naroda, jezika ni kulture, i koja je spremna da to “riješi” svim sredstvima.
Dosta je bilo pokoravanja. Dosta je bilo straha pred mantijom koja komanduje kao general, a glumi pastira. Crna Gora nije ničija eparhija, niti oltar na kojem će se žrtvovati njen narod, jezik i sloboda.
Ko danas zatvara oči pred političkom i obavještajnom mašinerijom Srpske crkve, śutra će gledati kako nestaje država u kojoj živi. A kada posljednji put zazvone zvona sa otetih crnogoroskih manastira i crkava neće zvoniti na &nbsp;molitvu, već na uzbunu , da je Crna Gora pala.
Zato, ili ćemo sada prekinuti ovu okupaciju u mantiji, ili ćemo vječno živjeti kao narod bez imena, pod tuđim barjakom i tuđim jezikom.&nbsp;
Nema trećeg puta.
Da je vječna Crna Gora!!!

Mantija kao bajonet: Kako Srpska crkva i njeni mitropoliti razaraju Crnu Goru

Još jedan gaf na terenima Prve crnogorske lige - utakmica u Tivtu između Arsenala i Budućnosti prekinuta je zbog kvara na reflektorskom osvetljenju. Dešava se to i na mnogo većoj sceni, i na boljim stadionima, ali je problem što je ovo bila tek druga utakmica pod reflektorima u Tivtu u istoriji.
Naime, stadion u Tivtu dobio je reflektore, njih 160 komada, 4. avgusta.
Kompletnu investiciju od 800 hiljada eura finansirao je Fudbalski savez Crne Gore.
Prva utakmica pod reflektorima odigrana je upravo te večeri, a sastali su se Arsenal-Jedinstvo na startu domaćeg šampionata.
I već na drugoj utakmici došlo je do kvara.
Meč između Arsenala i Budućnosti nastaviće se sjutra od 18.30 od momenta prekida

Investicija od 800 hiljada eura: Reflektori u Tivtu "izdali" već na drugom meču

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: nova-stega