Evropska komisija izrekla je danas kaznu od 120 miliona eura kompaniji X zbog kršenja obaveza transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), saopštila je Komisija. Ovo je prva odluka Komisije o neusklađenosti sa ovim zakonom.
Prekršaji kompanije X uključuju obmanjujući dizajn njenog „plavog bedža“ (plave oznake za verifikaciju naloga), nedostatak transparentnosti u njenoj arhivi oglasa i neuspjeh da obezbijedi pristup javnim podacima za istraživače, navodi se u saopštenju.
<h2>Obmanjujući dizajn „plavog bedža“</h2>
- Upotreba "plavog bedža" za "verifikovane naloge" obmanjuje korisnike. Ovo krši obavezu iz DSA prema kojoj platforme moraju da zabrane obmanjujuće dizajnerske prakse u svojim uslugama - navodi Evropska komisija.
Kako se pojašnjava, na platformi X svako može da plati da dobije "verifikovani" status bez da kompanija suštinski proveri ko stoji iza naloga, što korisnicima otežava procjenu autentičnosti naloga i sadržaja sa kojima stupaju u interakciju.
- Ova obmana izlaže korisnike prevarama, uključujući krađu identiteta, kao i drugim oblicima manipulacije od strane zlonamjernih aktera. Iako DSA ne zahteva verifikaciju korisnika, on izričito zabranjuje platformama da lažno tvrde da su korisnici verifikovani kada takva provjera nije izvršena - upozorila je Komisija.
<h2>Nedostatak transparentnosti u arhivi oglasa na X</h2>
Arhiva oglasa kompanije X ne ispunjava zahteve DSA u pogledu transparentnosti i pristupačnosti, navodi Evropska komisija.
- Pristupačne i pretražive arhive oglasa od ključnog su značaja za istraživače i civilno društvo u otkrivanju prevara, hibridnih prijetnji, koordinisanih operacija informisanja i lažnih reklama - navodi se u saopštenju.
X uvodi dizajnerske elemente i barijere za pristup, kao što su prekomjerna kašnjenja u obradi, što, kako se ocjenjuje - podriva svrhu arhiva oglasa.
Arhiva takođe ne sadrži ključne informacije, poput sadržaja i teme oglasa, kao ni pravnog subjekta koji ga je platio. Ovo, prema navodima iz saopštenja - otežava istraživačima i javnosti da nezavisno ispitaju potencijalne rizike u onlajn oglašavanju.
<h2>Neuspjeh u obezbejđivanju pristupa javnim podacima za istraživače</h2>
X ne ispunjava svoje obaveze prema DSA u vezi s pružanjem pristupa javnim podacima platforme istraživačima, utvrdila je Komisija.
Na primjer, uslovi korišćenja kompanije X zabranjuju kvalifikovanim istraživačima da samostalno pristupaju javnim podacima, uključujući scraping (scraping je tehnika automatskog prikupljanja podataka sa veb stranica pomoću specijalnih programa).
Pored toga, kako se navodi, procesi za pristup javnim podacima nameću nepotrebne prepreke, čime se efektivno podriva istraživanje sistemskih rizika u Evropskoj uniji.
- Kazna izrečena danas izračunata je uzimajući u obzir prirodu ovih prekršaja, njihovu težinu u pogledu broja pogođenih korisnika u EU, kao i njihovo trajanje. Ovo je prva odluka o neusklađenosti prema DSA - zaključuje se u saopštenju.
<h2>Šta su sljedeći koraci</h2>
X sada ima 60 radnih dana da obavijesti Komisiju o konkretnim mjerama koje namjerava da preduzme kako bi okončala kršenje člana 25(1) DSA, koje se odnosi na obmanjujuću upotrebu plavih bedževa.
Dalje, X ima 90 radnih dana da Komisiji dostavi akcioni plan u kojem će navesti neophodne mjere za rješavanje kršenja članova 39 i 40(12) DSA, koji se odnose na arhivu oglasa i pristup javnim podacima za istraživače. Odbor za digitalne usluge imaće mjesec od prijema akcionog plana kompanije X da iznese svoje mišljenje.
Komisija će zatim imati još mjesec da donese konačnu odluku i odredi razuman rok za sprovođenje.
Neispunjavanje obaveza iz odluke o neusklađenosti može dovesti do periodičnih kazni, ukazuje se u saopštenju i dodaje da Komisija nastavlja da sarađuje sa X "kako bi obezbijedila poštovanje ove odluke i DSA uopšte".
Podsjetimo, 18. decembra 2023. Evropska komisija pokrenula je formalni postupak radi procjene da li je X možda prekršio DSA u oblastima povezanim sa širenjem nezakonitog sadržaja i delotvornošću mjera za borbu protiv manipulacije informacijama, za koje se istraga nastavlja.
Ovi postupci takođe su obuhvatali upotrebu obmanjujućeg dizajna, nedostatak transparentnosti oglašavanja i nedovoljnu dostupnost podataka za istraživače, za šta je Komisija 12. jula 2024. usvojila preliminarne nalaze i danas donijela odluku o neusklađenosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Evropska komisija kaznila X sa 120 miliona eura

Hrvatska Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) izrekla je upravnu novčanu kaznu jednom teleoperatoru, kao vođi obrade, od 4,5 miliona eura zbog povreda Opšte uredbe o zaštiti podataka zbog čega su, tvrde, bili ugroženi lični podaci 900 hiljada korisnika.
Nakon postupka koji je sproveden po službenoj dužnosti, objavio je u petak AZOP na svojim mrežnim stranicama, kazna je teleoperateru izrečena zbog transfera ličnih podataka u treće zemlje bez valjanog instrumenta i bez transparentnog informisanja ispitanika, te obrade kopija ličnih karata i uvjerenja o nevođenju kaznenog postupka zaposlenih bez pravne osnove, kao i nepreduzimanja odgovarajuće prethodne kontrole izvršioca obrade, prenosi Index.hr.
Teleoperater je, objašnjava AZOP ne navodeći o kojem se teleoperateru radi, prenosio lične podatke svojih korisnika uvozniku podataka u Srbiji odnosno društvu unutar grupacije koje je održavalo softver.
Teleoperater, a radi se o Telemachu oštro odbacuje navode objavljene na internet stranici AZOP-a te najavljuje da će preduzeti sva raspoloživa pravna sredstva u svrhu zaštite prava, integriteta i reputacije kompanije. 
- U slučaju koji navodi AZOP nije došlo do povrede podataka. Podaci nijesu prosljeđivani van Hrvatske niti EU te su sačuvani isključivo na području Hrvatske, sigurni su i nije bilo nikakvog curenja - tvrde u Telemachu.
Prenos podataka, navodi AZOP, temeljio se na standardnim ugovornim klauzulama od sredine aprila 2020. do najkasnije 27. decembra 2022. godine, no nakon tog datuma teleoperater je propustio sklopiti standardne ugovorne klauzule s izvršiocem obrade u Srbiji.
To znači, objašnjavaju iz AZOP-a, da se nakon tog datuma prenos ličnih podataka ispitanika odvijao "bez odgovarajućih zaštitnih mjera".
AZOP je objasnio da je operater, budući da Evropska komisija za Srbiju nije donijela odluku o primjerenosti u smislu odredbi Opšte uredbe o zaštiti podataka, morao redovne prenose ličnih podataka ispitanika zasnovati na nekom od instrumenata za prenos.
- Izvršilac obrade iz Srbije mogao je pristupati cijeloj SAP CRM bazi i to s administratorskim ovlašćenjima, a što je značilo da je imao neograničene ovlasti pristupu ličnim podacima, njih ukupno 847,86 hiljada ispitanika/korisnika usluga voditelja obrade - navodi se iz AZOP-a.
Odnosno, nastavlja AZOP, da je mogao pristupati imenu i prezimenu, OIB-u, adresi s lične karte, adresi priključka, adresi za slanje računa, kontakt broju, adresi elektronske pošte, IBAN-u, MSISDN-u, ICCID-u te podacima o ugovorenim uslugama korisnika.
Osim toga, naveli su iz AZOP-a, teleoperater nije sproveo Procjenu rizika za prenos ličnih podataka u Srbiju, što je bio dužan učiniti prije početka prenosa ličnih podataka u treću zemlju, a sva su ta postupanja protivna odredbama Opšte uredbe o zaštiti podataka.
Takođe, dodaje AZOP, teleoperater o navedenom prenosu u Srbiju, zemlju van Evropskog ekonomskog prostora (EPG), "nije niti informisao ispitanike, što mu je obaveza na osnovu Opšte uredbe o zaštiti podataka.
- Pregledom politika privatnosti utvrđeno je kako vođa obrade nije koristio jasne jezične formulacije da se lični podaci ispitanika prenose van EGP, već je koristio formulacije poput "možda" će se lični podaci dijeliti u treće zemlje ili da se lični podaci u pravilu obrađuju na području Evropske unije, a samo izuzetno van Evropske unije - dodali su iz AZOP-a.
Teleoperater je, kako su rekli, "prekomjerno" obrađivao lične podatke svojih zaposlenih odnosno da je prikupljao "kopije njihovih ličnih karata", što je takođe protivno odredbama Opšte uredbe o zaštiti podataka.
- Dodatna otežavajuća okolnost - navedi su iz AZOP-a je i to što je operater "zanemario mišljenje svoje službenice za zaštitu podataka, koja je izdala mišljenje kako se prikupljanje kopija ličnih karata s obzirom na sadržaj podataka može smatrati prekomjernom obradom ličnih podataka".
Isto tako, operater je prikupljao i potvrde o nevođenju kaznenog postupka svojih zaposlenih", što je takođe protivno Opštoj uredbi o zaštiti podataka.

Hrvatski teleoperator kažnjen 4,5 miliona eura: Bili ugroženi lični podaci 900.000 korisnika

Državljaninu Holandije P.D. (19) i Ulcinjanima P.A. (46), Z.N. (39), K.I. (47) i K.S. (19) oglašeni su krivima zbog narušavanja javnog reda i mira i osuđeni na ukupno 3.000 eura novčanih kazni. 
Njima je suđeno u hitnom postupku po optužbi Uprave policije - Odjeljena bezbjednosti Ulcinj da su prethodne večeri, oko 20 sati, u Ulici Đerđa Skenderbega Katriota učestvovali u masovnoj tuči. 
Sutkinja Suda za prekršaje Anka Rašović je odlučila da okrivljeni P.A. kao strani državljanin kaznu od 500 eura plati prije pravosnažnosti rješenja.

Učesnicima masovne tuče u Ulcinju kazna 3.000 eura

Sud za prekršaje kaznio je sa 1.800 eura B.T. (32) zbog vrijeđanja gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića.
Kako je "Vijestima" kazala sudija u Sudu za prekršaje i portparol Ana Bokan, B.T. je kažnjen na jedinstvenu novčanu kaznu zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru.
Bokan je rekla da je B.T. 25. septembra, dok se nalazio na javnom mjestu, grubo vrijeđao Mujovića na način što mu je putem društvene mreže "Instagram" uputio uvredljivo glasovnu poruku.
"Te istovremeno izazvao kod oštećenog osjećaj ugroženosti za život budući da mu je istom prilikom uputio riječi: 'Doćićeš ti u Zetu', kazala je "Vijestima" Bokan.

1250x600

1084x550

Zbog vrijeđanja Mujovića kažnjen sa 1.800 eura

Srpski državljanin A.D. (48) prvo je uhapšen na graničnom prelazu Ranče pošto je vozio pod dejstvom narkotika i jer je kod njega pronađena marihuana, a onda i protjeran iz Crne Gore na godinu. Ista situacija je i sa njemačkim državljaninom A.D. (26) koji je procesuiran na Sukobinu zbog hašiša. Srpski državljanin je, kako su kazali u Upravi policije, je vozio BMW, a kod njega su pronađena dva manja pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je marihuana. - Takođe, A.D. je podvrgnut testiranju na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu kada je utvrđeno da je pozitivan - dodali su u policiji. On je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga i zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, te ga je sudija za prekršaje kaznila sa 1.200 eura. - Od strane inspektora za strance donijeto je rješenje o protjerivanju ovog lica iz Crne Gore, sa mjerom zabrane ulaska u našu državu na godinu dana - dodali su u policiji. Kod njemačkog državljanina je, kako su kazali, pronađena manja količina hašiša. - A.D. je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - dodali su u policiji. I njemu je sudija za prekršaje izrekao novčanu kaznu od 350 eura, a inspektor za strance donio rješenje o protjerivanju i zabrani ulska u Crnu Goru na godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817110852_0f9c3c5d8539e3c5155a6796fc08d794a5f97de4488c533f113181be99123cdd.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817110852_0f9c3c5d8539e3c5155a6796fc08d794a5f97de4488c533f113181be99123cdd" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="hašiš"> </figure>

Srpskom i njemačkom državljaninu zabrana ulaska u Crnu Goru na godinu zbog marihuane i hašiša

Policijski službenici u Danilovgradu uhapsili su M.L, I.B, N.B. i R.R. iz Podgorice zbog odbijanja testiranja na psiho-aktivne supstance.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, moraće da plate novčanu kaznu od 1.500 eura.
Uhapšen je i M.J. iz Danilovgrada zbog vožnje pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1,98 g/kg.
- Kažnjen je novčanom kaznom od 1.000 eura - kazali su iz policije.

Podgoričani odbili test na psiho-aktivne supstance, moraće da plate 1.500 eura

Državljanin Srbije N.Đ. (34) uhapšen je na graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša na izlazu iz Crne Gore, nakon što je policija kod njega pronašla marihuanu. 
Kako je saopšteno iz policije, on je procesuiran zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga i Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima nakon čega ga je sudija za prekršaje kaznio novčanom kaznom od 950 eura.
Inspektor za strance je donio rješenje od otkazu njegovog boravka do 90 dana, ali i o zabrani ulaska u Crnu Goru na period od jedne godine.

Državljanin Srbije uhapšen zbog marihuane i prekršaja u saobraćaju, zabranjen mu ulazak u Crnu Goru na godinu

Goranu Tirnaniću, rođenom u Austriji, a nastanjenom u Velikoj Plani u Srbiji, izrečena je novčana kazna od 1.200 eura jer je 17. maja provocirao okupljene građane tokom blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pokazujući tri prsta i fotografišući se.
Odluku je donijela sutkinja Suda za prekršaje u Podgorici Slavica Jovović.
Podsjećamo, predstavnici NVO CGP i građani koji su bili okupljeni na Kruševom ždrijelu predvođeni porodicama žrtava masakara na Cetinju, podnijeli su krivičnu prijavu protiv dvojice muškaraca cetinjskoj policiji 17. maja, nakon spornog događaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdvojica-provokatora-sa-krusevog-zdrijela-privedeni-kod-sudije-za-prekrsaje-u-podgorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sud je odluku donio na osnovu provedenih dokaza, izjave saslušanih svjedoka i fotografija sa događaja, odnosno utvrdio da je Tirnanić počio prekšraj iz člana 19 Zakona o javnom redu i miru po kome će se onaj ko na javnom mjestu govorom, natpisom, znakom ili na drugi način vrijeđa drugog po osnovu nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti, etničkog porijekla ili drugog ličnog svojstva, kazniti u iznosu od 250 eura do 1.500 eura ili kaznom zatvora do 60 dana.
- Svoju odluku ovaj sud je temeljio na izvedenim dokazma, iz kojih se jasno i nedvosmisleno utvrđuje da je okrivljeni 17. maja u 19:20 sati bio na magistralnom putu Podgorica-Cetinje, u mjestu Belveder. Utvrđeno je da se fotografisao putem mobilnog telefona na navedenom mjestu sa podignuta tri prsta u prisustvu građana koji su na tom mjestu protestovali i koji su zbog radnji okrivljenog izrazili negodovanje tako što su prišli njemu i osobi koja ga je fotografisaloa i zatražiIi oduzimanje telefona, brisanje fotografija i podnošenje prijave kod Uprave polcije - navedeno je u obrazloženju odluke suda.
Sud je mišljenja da je okrivljeni sa pokazivanjem tri prsta uvrijedio ljude koji protestuju zbog tragičnih događaja koji su se desili na Cetinju, a koji su prenijeli doživljaj da zbog sporne situacije cio događaj i njihov protest može biti shvaćen na drugačiji način.
Okrivljeni je u odbrani, na pretresu, izrazio žaljenje zbog događaja, ali nije prihvatio odgovornost za prekršaj koji mu je zahtjevom stavljen na teret. Pred sutkinjom je rekao da je došao u goste u Crnu Goru. Sa porodicom je bio u posjeti manastiru Ostrog, a u povratku su svratili na roštilj i krenuli da se vraćaju u Budvu preko Cetinja. Naišli su na blokadu - protest i njegov prijatelj Đorđije Cicmil koji je upravljao automobilom krenuo je da ide alternativnim putem, međutim navigacija ih je dovela do mjesto samog protesta i blokade.
Tirnanić je kazao da nije učestvovao ni u kakvim protestima do sada i da je htio da vidi kako izgleda ovaj na Kruševom ždrijelu iako, tvrdi, nije znao razlog okupljanja.
- Izvršene predmetne radnje - pokazivanje tri prsta okrivljenog - jesu vrijeđanje prisutnih građana u smislu člana 19 Zakona o javnom redu i miru i u navedenim radnjama po ocjeni ovog suda stekli su se svi bitni elementi prekšaja koji su okrivljenom stavljeni na teret za koji prekršaj je okrivljeni oglašen krivim - navedeno je u odluci suda.
Tirnanić će novčanu kaznu od 1.200 eura morati da plati odmah, prije pravosnažnosti rješenja suda.
Okrivljeni je dužan i da na ime troškova prekršajnog postupka plati 30 eura u istom roku kao i kaznu.&nbsp;
T.K.

Provokatoru kazna od 1.200 eura zbog dizanja tri prsta na Kruševom ždrijelu

Francuski antimonopolski regulator objavio je da je kaznio Apple sa 150 miliona eura zbog narušavanja konkurencije i zloupotrebe dominantnog položaja u oglašavanju mobilnih aplikacija na svojim uređajima preko alata za kontrolu privatnosti. 
 
Alat ATT omogućava korisnicima ajfona i ajpeda da odluče koje aplikacije mogu da prate njihovu aktivnost, a kompanije za digitalno oglašavanje i mobilne igre žalile su se da je to poskupjelo cijene oglašavanja i otežalo brendovima da se oglašavaju na Apple-ovim platformama, prenose Nezavisne novine. 
 
Metode implementacije tog sistema, predstavljenog kao dodatna zaštita privatnih podataka korisnika, "sama po sebi nijesu podložne kritici, ali načini njegove implementacije nijesu ni neophodni ni proporcionalni", smatra francuski regulator. 
 
Manji izdavači aplikacija su time "posebno kažnjeni", jer se ovi operateri u velikoj mjeri oslanjaju na prikupljanje podataka trećih strana da bi finansirali svoje operacije. 
 
Apple je naveo da je razočaran odlukom, ali je istovremeno naveo da francuska uprava za zaštitu konkurencije nije zahtijevala nikakve posebne promjene u transparentnosti praćenja aplikacija.

Apple kažnjen sa 150 miliona eura

Ulcinjaninu M.N. (23) izrečena je novčana kazna od 2.000 eura zbog velikog prekoračenja brzine. 
Njemu je dežurna sutkinja Suda za prekršaje u Budvi Anka Kekić izrekla kaznu jer je u hitnom postupku utvrđeno da je juče, u 11:15 sati, na putu Ada Bojana-Ulcinj, u mjestu Štoj upravljao vozilom 151 km/h, iako je na tom dijelu puta brzina ograničena na 60 km/h. 
Uz kaznu mu je izrečena i zaštitna mjera zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i tri kaznena boda, koje će po pravosnažnosti rješenja izvršiti Uprava policije.

Ulcinjanin vozio 151 km/h, moraće da plati kaznu od 2.000 eura

Pratite informativnu emisiju ''24 sata'' na Televiziji E od 19 sati.
Gošća večerašnje emisije je Eleonora Nicla Moiraghi, advokatica.
Tema emisije: Kako i zašto SDT štiti šefa SPO?
Bavićemo se i sljedećim temama:
Poštuje li se prezumpcija nevinosti u Crnoj Gori? 
Koje su poruke sa protesta penzionera? 
Budimpešta će blokirati nove sankcije EU protiv Rusije 
Amerikance pogodila najjača sniježna oluja u posljednjih 159 godina

''24 sata'' na TV E: Gošća advokatica Eleonora Nicla Moiraghi

Poljski Centralni istražni biro je na međunarodnom aerodromu u Varšavi uhapsio 32-godišnjeg državljanina Crne Gore na osnovu evropskog naloga Litvanije za hapšenje pod optužbom da je u toj zemlji špijunirao za Kinu, javlja danas poljski javni tv servis TVP.info.
Po saznanjima vlasti u Viljnusu, taj muškarac je od februara 2023. godine nelegalno prikupljao za Kinu informacije na teritoriji Litvanije.
Tužilaštvo je tražilo da mu se odredi pritvor od sedam dana.
Poljsko Tužilaštvo je danas saopštilo da je 9. februara uhapšen i jedan državljanin Bjelorusije koji je špijunirao za bjeloruske obavještajne službe.
Njega terete da je od juna 2024. do februara ove godine prikupljao informacije o kritičnoj infrastrukturi u Poljskoj, Litvaniji i Njemačkoj, a uhapšen je zahvaljujući saradnji njihovih policija.
Njemu je određen pritvor od tri mjeseca i po poljskim zakonima mu prijeti pet godina zatvora.
Poljski analitičari podsećaju da je tokom rata Rusije protiv Ukrajine 2022. godine iz zemalja Evropske unije protjerano 700 ruskih diplomata za koje su službe bezbjednosti ocijenile da su najvjerovatnije agenti pod pokrićem diplomatskog statusa.
Potom su prikupljanje informacija za Rusiju o kritičnoj civilnoj i vojnoj infrastrukturi i sabotaže preuzeli civili iz raznih zemalja, čak i Južne Amerike, vrbovani i plaćani za "jednokratnu upotrebu".

Crnogorski državljanin uhapšen u Poljskoj, Litvanija ga traži zbog sumnje da je kineski špijun

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovao je na Segmentu na visokom nivou 61. sesije Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija u, kako se iz tog ministarstva ističe, veoma važnom trenutku za multilateralizam i u godini kada Savjet obilježava dvije decenije postojanja, a Crna Gora 20 godina obnove nezavisnosti.
Ministar Ibrahimović je istakao da principi Povelje UN – suverenitet, teritorijalni integritet, ljudska prava i mirno rješavanje sporova – ne mogu biti primjenjivani selektivno, već da su temelj mira, stabilnosti i međunarodne bezbjednosti.&nbsp;
- Potvrdio sam nedvosmislenu podršku Crne Gore multilateralizmu, univerzalnosti ljudskih prava i međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima, odgovornosti i zajedničkim vrijednostima- poručio je Ibrahimović iz Ženeve.
Sastao se sa predsjednikom Savjeta za ljudska prava Suriodipurom, predsjednicom Generalne skupštine UN Berbok, visokim komesarom UN za ljudska prava Turkom i visokim komesarom UN za izbjeglice Salihom, sa kojima je razgovarao o neophodnosti multilateralne saradnje, jačanju djelotvornosti i efikasnosti UN sistema i njegovoj reformi u složenim međunarodnim okolnostima i uslovima kontinuiranog podrivanja međunarodnopravnog poretka.
- Osim izuzetne saradnje sa Kancelarijom visokog komesara Turka, posebno sam istakao značaj saradnje u humanitarnim pitanjima i rješavanju stanja raseljeništva, te sam pozdravio višedecenijsku podršku UNHCR-a Crnoj Gori. Crna Gora je posvećena pružanju konstruktivne podrške i partnerstvu u očuvanju ljudskih prava i stabilnosti u našem regionu, i pouzdan međunarodni partner- poručio je Ibrahimović.

Ibrahimović učestvovao Segmentu na visokom nivou 61. sesije Savjeta za ljudska prava UN-a u Ženevi

Od uloge gospodara, čovjek je postao ipak rob tehnologije koja radikalno ukida njegovo misaono, ontološko, kritičko i sociološko iskustvo života sa drugim čovjekom, ocijenio je u intervju za<a href="https://www.dan.co.me/vijesti/drustvo/rutovic-covjek-je-postao-rob-tehnologije-5338796"> ''Dan'' </a>Željko Rutović, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), koji je autor knjige "Ukidanje čovjeka".
U svojoj najnovijoj knjizi "Ukidanje čovjeka", kako ste i sami rekli, dramatičnog naslova, razmatrate gubitak mnogih čovjekovih svojstava pod uticajem sve savršenijih digitalnih tehnologija. Je li, zaista, čovjek ugrožen kao vrsta i pretvara li se u roba umjesto da bude gospodar onoga što je ipak stvorio njegov um?
– Dramatizaciji fenomena, prakse i iskustva, pa time i samog naslova knjige doprinio je sam čovjek. Konačno, riječ je o procesu u kojem čovjek sve češće svjesno sudjeluje. Od uloge gospodara, čovjek je postao ipak rob tehnologije koja radikalno ukida njegovo misaono, ontološko, kritičko i sociološko iskustvo života sa drugim čovjekom. U tom duhu današnjeg dominantno supermašinskog poretka, živimo stvarnost koja urušava čovjekovu autonomnost, slobodu, privatnost, misao i dostojanstvo. Sumarno, u svijetu tehnosfere čovjek nestaje kao subjekt, on nestaje u svojoj osnovnoj temeljnoj strukturi postojanja – u kritičkoj percepciji, sjećanju, jeziku, tjelesnosti i duhovnosti. U vremenu vještačke inteligencije, velikih baza podataka, postbiologije, digitalnog nadzora, automatizacije, algoritama, primjera čovjekove erozije i njegovog samoukidanja je mnogo, što upućuje da svjedočimo kraju epohe čovjeka kao misaonog, slobodnog bića, tj. prelaska u novu paradigmu postčovječanstva, koja kroz razne oblike socio-tehno inženjeringa podriva samu suštinu čovjekovog bića. Konačno, stiče se utisak da u dobrovoljnosti samoukidanja današnji čovjek u svemu tome gotovo neprirodno uživa.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1147px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 167.364%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fstatic.dan.co.me%2Fimages%2Fslike%2Fnew%2F2026%2F02%2F23%2F2057287.jpg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ni istina nije što je nekada bila. Ona se relativizuje, a često i falsifikuje. Njom se i manupiliše, za šta su posebno pogodne nove tehnologije. Da li su novinari, i kad su najbolji i najprofesionalniji, dovoljni da stanu u njenu zaštitu. Šta je, recimo, sa intelektualcima?
– Svjedoci smo temeljne krize istine i njene ubrzane relativizacije. Radikalizacije relativizacije, i to na svim nivoima, tako da je u ontološkom značenju malo kome potrebna, pa time ni onom što se naziva savremena demokratija. I eto postistine koja će kreirati ne samo javno mnjenje, no i nadzirati sjećanje, pamćenje, istoriju. Konačno, vidljivo je da istina postaje relativna, potrošena, anahrona i prilagodljiva. Obmana, zamjena stvarnosti i kreiranje parastvarnosti u današnjem svemedijskom tehnološkom dobu dezavuisali su koncept, filozofski sistem, paradigmu, vrijednost i semantički sadržaj istine. Kada istina nije jedna, onda sve postaje tzv. istina ili postistina, koja očito oslobađa etičke odgovornosti. Otuda i pitanje kome je u haosu virtuelne realnosti, sveopšte propagande i manipulacije (ne)potrebna istina. 
&nbsp;
Hronika istraživačkog novinarstva je svijetli istorijski civilizacijski biljeg koji razotkriva mnoge teme koje bi ostale duboko zapretane da nema te kontrolne uloge plemenite novinarske misije.
No, novinari nijesu i jedini i dovoljan štit u zaštiti istine. Da bi bila djelatna, ona mora biti način življenja, kulture, misli, etike, vrijednosti i duha svih slojeva društva, svakog čovjeka ponaosob. U ovom duhu, nažalost, svjedočimo krizi intelektualne odgovornosti. Generalno govoreći, današnji intelektualci sve su manje kreatori javnog mnjenja, što od antičkog doba bijaše princip i misija intelektualnog sloja. Tek, intelektualci, uživajući u komforu ćutnje i tišine, danas se sve više prilagođavaju datoj stvarnosti, gubeći na taj način uzvišene principe kritičkog mišljenja istine i slobode, konačno izgubivši time i onu Jaspersovu metafizičku odgovornost.
Kad pominjemo novinarstvo, moramo reći i da su mu digitalne tehnologije neslućeno pomogle i približile ga auditorijumu, ali su mu istovremeno i odmogle, a tek ćemo saznati koliko. Kako ubijediti današnjeg čovjeka da pravila novinarstva moraju ostati ista i da se tehnolije moraju prilagoditi njima, a ne obrnuto, što je danas nerijetko slučaj?
– Tehnološka digitalna revolucija i njeni "pametni" alati, velike baze podataka, algoritmi i vještačka inteligencija donijeli su novu etapu u razvoju novinarstva. Kako kažete, te tehnologije jesu pomogle, ali i, rekao bih, mnogo više otvorile problemsku ravan fenomena manipulacije, propagande, lažnih vijesti, brisanja granica između čovjeka i mašine, istine i iluzije, slobode i kontrole. Tehnologija nije neutralna, ona ostavlja posledični rukopis u okviru kojeg našim kognitivnim moćima, kritičkim spoznajama i socijalnim iskustvom novinarstvo moramo doživjeti u svjetlu njegove civilizacijske misije, a nikako kao produžetak digitalnih proteza – proizvoda, kao alata totalizacije simulacije i u njoj projektovanog modelovanja čovjekovog ponašanja, a time i unificiranog, nadziranog mišljenja. Odbrana temelja novinarstva u krajnjem je odbrana čovjeka, njegovog dostojanstva, misli i slobode.
Nova epoha života
Da li će čovjekov humanizam preživjeti, ili će i njega, kao i mnoge odlike čovjekove ličnosti, progutati sve agresivniji konzumerizam, odnosno logika da je u novcu sve i da nema toga što se njime ne može kupiti?
Nema dileme da je danas na sceni nova paradigma, nova epoha života, čovjeka i društva, gdje je u okviru "korporativnog neofeudalizma" čovjek broj i gotovo ništa više. On više kritički ne promišlja o sebi i svijetu oko sebe; on je modeliran i programiran potpunom digitalnom kontrolom, u okviru koje um ne djeluje na logosnim principima sumnje, provjere i činjenične datosti.
Iz tog lavirinta novotehnološko-konzumerističke stvarnosti, gdje je on samo broj u okviru svijeta velikih baza podataka, te gdje je kapital neupitni arbitar moći, teško se može govoriti o humanističkom ozdravljenju.
Konačno, na širem planu čovjek današnjice je kontrolisani objekt kome se fazno i ciljano oduzimaju arhetipi njegovog tradicionalnog bića koji su ga činili bićem misaonosti, kritike, ljudskosti i empatije. Jeste, čovjek se dobrovoljno pasivizirao pod sjajem njegove nove "titule" homo konzumensa.
Kako reče Kant, "sloboda boli, u ime dužnosti", pa u tim riječima treba tražiti današnje svjesno odricanje od slobode, kao stava, kritike i otpora onome što je za otpor. Tek operacija je uspjela: čovjek je sve manje kritičko, humanističko i empatično biće, a sve više konzumerističko biće uljuljkano u spektaklu društvenih mreža, što, između ostalog, i jeste korak do njegovog samoukidanja, u čijim procesima tehne nosi ubjedljivu prevagu nad logosom.
Kao što se sve više govori o postistini, na isti način se govori i o postdemokratiji, što će reći da je danas stvarne demokratije sve manje. Otuda i pitanje, koje ste i sami na jednom mjestu postavili: da li demokratski mandat podrazumijeva i neetičnost politike?
– Globalni procesi relativizacije i dekonstrukcije temeljnih pojmova slobode, istine, etike, čovjeka, radikalno, pod uticajem raznih oblika moći, transformišu tradicionalne koncepte, ideje i prakse politike i demokratije. Doživljena sve više kao borba za nekontrolisanu moć, današnja politika ubrzano gubi načela javnog interesa, te kao takva postaje izraz partikularnih interesa u čijoj biti više nijesu važni ideološko-programski koncepti. Oni postaju fluidni, promjenjivi i nebitni za današnje dominantne postpolitičke prakse, u čijoj je osnovi medijska spin propaganda, manipulativni informaciono-korporativni inženjering i mitološko-populističke mantre.
Izraz takve stvarnosti u kojoj prevagu nosi politička tehnologija, a ne ideologija, zakonito rezultira snažnom krizom osnovnih demokratskih principa, na čijoj tradiciji i temeljima je izrasla civilizacija ljudskih prava, sloboda i progresa čovječanstva. Konačno, danas na širim prostorima svjedočimo krizi kako osnovnih etičkih političkih postulata, tako i krizi osnovnih demokratskih instituta, odnosno same demokratije kao razborito racionalnog oblika političke vladavine. Očito je da elite društva – političke, akademske, naučne, medijske – ne uspijevaju pronaći adekvatan odgovor na izazove, probleme i prakse koje se umnožavaju u postdemokratiji u okviru koje se "rastapa" kako suština izvornog demokratskog, tako i samih osnova stabilnosti i nužne društvene kohezije, u odnosu na brojne izazove ovog vijeka koji traže kako elementarni konsenzus svih subjekata društva, tako i etičke osnove i principe odgovorne demokratske vlasti.

Tag: novcana-kazna