Evropska komisija izrekla je danas kaznu od 120 miliona eura kompaniji X zbog kršenja obaveza transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), saopštila je Komisija. Ovo je prva odluka Komisije o neusklađenosti sa ovim zakonom.
Prekršaji kompanije X uključuju obmanjujući dizajn njenog „plavog bedža“ (plave oznake za verifikaciju naloga), nedostatak transparentnosti u njenoj arhivi oglasa i neuspjeh da obezbijedi pristup javnim podacima za istraživače, navodi se u saopštenju.
<h2>Obmanjujući dizajn „plavog bedža“</h2>
- Upotreba "plavog bedža" za "verifikovane naloge" obmanjuje korisnike. Ovo krši obavezu iz DSA prema kojoj platforme moraju da zabrane obmanjujuće dizajnerske prakse u svojim uslugama - navodi Evropska komisija.
Kako se pojašnjava, na platformi X svako može da plati da dobije "verifikovani" status bez da kompanija suštinski proveri ko stoji iza naloga, što korisnicima otežava procjenu autentičnosti naloga i sadržaja sa kojima stupaju u interakciju.
- Ova obmana izlaže korisnike prevarama, uključujući krađu identiteta, kao i drugim oblicima manipulacije od strane zlonamjernih aktera. Iako DSA ne zahteva verifikaciju korisnika, on izričito zabranjuje platformama da lažno tvrde da su korisnici verifikovani kada takva provjera nije izvršena - upozorila je Komisija.
<h2>Nedostatak transparentnosti u arhivi oglasa na X</h2>
Arhiva oglasa kompanije X ne ispunjava zahteve DSA u pogledu transparentnosti i pristupačnosti, navodi Evropska komisija.
- Pristupačne i pretražive arhive oglasa od ključnog su značaja za istraživače i civilno društvo u otkrivanju prevara, hibridnih prijetnji, koordinisanih operacija informisanja i lažnih reklama - navodi se u saopštenju.
X uvodi dizajnerske elemente i barijere za pristup, kao što su prekomjerna kašnjenja u obradi, što, kako se ocjenjuje - podriva svrhu arhiva oglasa.
Arhiva takođe ne sadrži ključne informacije, poput sadržaja i teme oglasa, kao ni pravnog subjekta koji ga je platio. Ovo, prema navodima iz saopštenja - otežava istraživačima i javnosti da nezavisno ispitaju potencijalne rizike u onlajn oglašavanju.
<h2>Neuspjeh u obezbejđivanju pristupa javnim podacima za istraživače</h2>
X ne ispunjava svoje obaveze prema DSA u vezi s pružanjem pristupa javnim podacima platforme istraživačima, utvrdila je Komisija.
Na primjer, uslovi korišćenja kompanije X zabranjuju kvalifikovanim istraživačima da samostalno pristupaju javnim podacima, uključujući scraping (scraping je tehnika automatskog prikupljanja podataka sa veb stranica pomoću specijalnih programa).
Pored toga, kako se navodi, procesi za pristup javnim podacima nameću nepotrebne prepreke, čime se efektivno podriva istraživanje sistemskih rizika u Evropskoj uniji.
- Kazna izrečena danas izračunata je uzimajući u obzir prirodu ovih prekršaja, njihovu težinu u pogledu broja pogođenih korisnika u EU, kao i njihovo trajanje. Ovo je prva odluka o neusklađenosti prema DSA - zaključuje se u saopštenju.
<h2>Šta su sljedeći koraci</h2>
X sada ima 60 radnih dana da obavijesti Komisiju o konkretnim mjerama koje namjerava da preduzme kako bi okončala kršenje člana 25(1) DSA, koje se odnosi na obmanjujuću upotrebu plavih bedževa.
Dalje, X ima 90 radnih dana da Komisiji dostavi akcioni plan u kojem će navesti neophodne mjere za rješavanje kršenja članova 39 i 40(12) DSA, koji se odnose na arhivu oglasa i pristup javnim podacima za istraživače. Odbor za digitalne usluge imaće mjesec od prijema akcionog plana kompanije X da iznese svoje mišljenje.
Komisija će zatim imati još mjesec da donese konačnu odluku i odredi razuman rok za sprovođenje.
Neispunjavanje obaveza iz odluke o neusklađenosti može dovesti do periodičnih kazni, ukazuje se u saopštenju i dodaje da Komisija nastavlja da sarađuje sa X "kako bi obezbijedila poštovanje ove odluke i DSA uopšte".
Podsjetimo, 18. decembra 2023. Evropska komisija pokrenula je formalni postupak radi procjene da li je X možda prekršio DSA u oblastima povezanim sa širenjem nezakonitog sadržaja i delotvornošću mjera za borbu protiv manipulacije informacijama, za koje se istraga nastavlja.
Ovi postupci takođe su obuhvatali upotrebu obmanjujućeg dizajna, nedostatak transparentnosti oglašavanja i nedovoljnu dostupnost podataka za istraživače, za šta je Komisija 12. jula 2024. usvojila preliminarne nalaze i danas donijela odluku o neusklađenosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Evropska komisija kaznila X sa 120 miliona eura

Hrvatska Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) izrekla je upravnu novčanu kaznu jednom teleoperatoru, kao vođi obrade, od 4,5 miliona eura zbog povreda Opšte uredbe o zaštiti podataka zbog čega su, tvrde, bili ugroženi lični podaci 900 hiljada korisnika.
Nakon postupka koji je sproveden po službenoj dužnosti, objavio je u petak AZOP na svojim mrežnim stranicama, kazna je teleoperateru izrečena zbog transfera ličnih podataka u treće zemlje bez valjanog instrumenta i bez transparentnog informisanja ispitanika, te obrade kopija ličnih karata i uvjerenja o nevođenju kaznenog postupka zaposlenih bez pravne osnove, kao i nepreduzimanja odgovarajuće prethodne kontrole izvršioca obrade, prenosi Index.hr.
Teleoperater je, objašnjava AZOP ne navodeći o kojem se teleoperateru radi, prenosio lične podatke svojih korisnika uvozniku podataka u Srbiji odnosno društvu unutar grupacije koje je održavalo softver.
Teleoperater, a radi se o Telemachu oštro odbacuje navode objavljene na internet stranici AZOP-a te najavljuje da će preduzeti sva raspoloživa pravna sredstva u svrhu zaštite prava, integriteta i reputacije kompanije. 
- U slučaju koji navodi AZOP nije došlo do povrede podataka. Podaci nijesu prosljeđivani van Hrvatske niti EU te su sačuvani isključivo na području Hrvatske, sigurni su i nije bilo nikakvog curenja - tvrde u Telemachu.
Prenos podataka, navodi AZOP, temeljio se na standardnim ugovornim klauzulama od sredine aprila 2020. do najkasnije 27. decembra 2022. godine, no nakon tog datuma teleoperater je propustio sklopiti standardne ugovorne klauzule s izvršiocem obrade u Srbiji.
To znači, objašnjavaju iz AZOP-a, da se nakon tog datuma prenos ličnih podataka ispitanika odvijao "bez odgovarajućih zaštitnih mjera".
AZOP je objasnio da je operater, budući da Evropska komisija za Srbiju nije donijela odluku o primjerenosti u smislu odredbi Opšte uredbe o zaštiti podataka, morao redovne prenose ličnih podataka ispitanika zasnovati na nekom od instrumenata za prenos.
- Izvršilac obrade iz Srbije mogao je pristupati cijeloj SAP CRM bazi i to s administratorskim ovlašćenjima, a što je značilo da je imao neograničene ovlasti pristupu ličnim podacima, njih ukupno 847,86 hiljada ispitanika/korisnika usluga voditelja obrade - navodi se iz AZOP-a.
Odnosno, nastavlja AZOP, da je mogao pristupati imenu i prezimenu, OIB-u, adresi s lične karte, adresi priključka, adresi za slanje računa, kontakt broju, adresi elektronske pošte, IBAN-u, MSISDN-u, ICCID-u te podacima o ugovorenim uslugama korisnika.
Osim toga, naveli su iz AZOP-a, teleoperater nije sproveo Procjenu rizika za prenos ličnih podataka u Srbiju, što je bio dužan učiniti prije početka prenosa ličnih podataka u treću zemlju, a sva su ta postupanja protivna odredbama Opšte uredbe o zaštiti podataka.
Takođe, dodaje AZOP, teleoperater o navedenom prenosu u Srbiju, zemlju van Evropskog ekonomskog prostora (EPG), "nije niti informisao ispitanike, što mu je obaveza na osnovu Opšte uredbe o zaštiti podataka.
- Pregledom politika privatnosti utvrđeno je kako vođa obrade nije koristio jasne jezične formulacije da se lični podaci ispitanika prenose van EGP, već je koristio formulacije poput "možda" će se lični podaci dijeliti u treće zemlje ili da se lični podaci u pravilu obrađuju na području Evropske unije, a samo izuzetno van Evropske unije - dodali su iz AZOP-a.
Teleoperater je, kako su rekli, "prekomjerno" obrađivao lične podatke svojih zaposlenih odnosno da je prikupljao "kopije njihovih ličnih karata", što je takođe protivno odredbama Opšte uredbe o zaštiti podataka.
- Dodatna otežavajuća okolnost - navedi su iz AZOP-a je i to što je operater "zanemario mišljenje svoje službenice za zaštitu podataka, koja je izdala mišljenje kako se prikupljanje kopija ličnih karata s obzirom na sadržaj podataka može smatrati prekomjernom obradom ličnih podataka".
Isto tako, operater je prikupljao i potvrde o nevođenju kaznenog postupka svojih zaposlenih", što je takođe protivno Opštoj uredbi o zaštiti podataka.

Hrvatski teleoperator kažnjen 4,5 miliona eura: Bili ugroženi lični podaci 900.000 korisnika

Državljaninu Holandije P.D. (19) i Ulcinjanima P.A. (46), Z.N. (39), K.I. (47) i K.S. (19) oglašeni su krivima zbog narušavanja javnog reda i mira i osuđeni na ukupno 3.000 eura novčanih kazni. 
Njima je suđeno u hitnom postupku po optužbi Uprave policije - Odjeljena bezbjednosti Ulcinj da su prethodne večeri, oko 20 sati, u Ulici Đerđa Skenderbega Katriota učestvovali u masovnoj tuči. 
Sutkinja Suda za prekršaje Anka Rašović je odlučila da okrivljeni P.A. kao strani državljanin kaznu od 500 eura plati prije pravosnažnosti rješenja.

Učesnicima masovne tuče u Ulcinju kazna 3.000 eura

Sud za prekršaje kaznio je sa 1.800 eura B.T. (32) zbog vrijeđanja gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića.
Kako je "Vijestima" kazala sudija u Sudu za prekršaje i portparol Ana Bokan, B.T. je kažnjen na jedinstvenu novčanu kaznu zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru.
Bokan je rekla da je B.T. 25. septembra, dok se nalazio na javnom mjestu, grubo vrijeđao Mujovića na način što mu je putem društvene mreže "Instagram" uputio uvredljivo glasovnu poruku.
"Te istovremeno izazvao kod oštećenog osjećaj ugroženosti za život budući da mu je istom prilikom uputio riječi: 'Doćićeš ti u Zetu', kazala je "Vijestima" Bokan.

1250x600

1084x550

Zbog vrijeđanja Mujovića kažnjen sa 1.800 eura

Srpski državljanin A.D. (48) prvo je uhapšen na graničnom prelazu Ranče pošto je vozio pod dejstvom narkotika i jer je kod njega pronađena marihuana, a onda i protjeran iz Crne Gore na godinu. Ista situacija je i sa njemačkim državljaninom A.D. (26) koji je procesuiran na Sukobinu zbog hašiša. Srpski državljanin je, kako su kazali u Upravi policije, je vozio BMW, a kod njega su pronađena dva manja pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je marihuana. - Takođe, A.D. je podvrgnut testiranju na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu kada je utvrđeno da je pozitivan - dodali su u policiji. On je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga i zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, te ga je sudija za prekršaje kaznila sa 1.200 eura. - Od strane inspektora za strance donijeto je rješenje o protjerivanju ovog lica iz Crne Gore, sa mjerom zabrane ulaska u našu državu na godinu dana - dodali su u policiji. Kod njemačkog državljanina je, kako su kazali, pronađena manja količina hašiša. - A.D. je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - dodali su u policiji. I njemu je sudija za prekršaje izrekao novčanu kaznu od 350 eura, a inspektor za strance donio rješenje o protjerivanju i zabrani ulska u Crnu Goru na godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817110852_0f9c3c5d8539e3c5155a6796fc08d794a5f97de4488c533f113181be99123cdd.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817110852_0f9c3c5d8539e3c5155a6796fc08d794a5f97de4488c533f113181be99123cdd" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="hašiš"> </figure>

Srpskom i njemačkom državljaninu zabrana ulaska u Crnu Goru na godinu zbog marihuane i hašiša

Policijski službenici u Danilovgradu uhapsili su M.L, I.B, N.B. i R.R. iz Podgorice zbog odbijanja testiranja na psiho-aktivne supstance.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, moraće da plate novčanu kaznu od 1.500 eura.
Uhapšen je i M.J. iz Danilovgrada zbog vožnje pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1,98 g/kg.
- Kažnjen je novčanom kaznom od 1.000 eura - kazali su iz policije.

Podgoričani odbili test na psiho-aktivne supstance, moraće da plate 1.500 eura

Državljanin Srbije N.Đ. (34) uhapšen je na graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša na izlazu iz Crne Gore, nakon što je policija kod njega pronašla marihuanu. 
Kako je saopšteno iz policije, on je procesuiran zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga i Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima nakon čega ga je sudija za prekršaje kaznio novčanom kaznom od 950 eura.
Inspektor za strance je donio rješenje od otkazu njegovog boravka do 90 dana, ali i o zabrani ulaska u Crnu Goru na period od jedne godine.

Državljanin Srbije uhapšen zbog marihuane i prekršaja u saobraćaju, zabranjen mu ulazak u Crnu Goru na godinu

Goranu Tirnaniću, rođenom u Austriji, a nastanjenom u Velikoj Plani u Srbiji, izrečena je novčana kazna od 1.200 eura jer je 17. maja provocirao okupljene građane tokom blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pokazujući tri prsta i fotografišući se.
Odluku je donijela sutkinja Suda za prekršaje u Podgorici Slavica Jovović.
Podsjećamo, predstavnici NVO CGP i građani koji su bili okupljeni na Kruševom ždrijelu predvođeni porodicama žrtava masakara na Cetinju, podnijeli su krivičnu prijavu protiv dvojice muškaraca cetinjskoj policiji 17. maja, nakon spornog događaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdvojica-provokatora-sa-krusevog-zdrijela-privedeni-kod-sudije-za-prekrsaje-u-podgorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sud je odluku donio na osnovu provedenih dokaza, izjave saslušanih svjedoka i fotografija sa događaja, odnosno utvrdio da je Tirnanić počio prekšraj iz člana 19 Zakona o javnom redu i miru po kome će se onaj ko na javnom mjestu govorom, natpisom, znakom ili na drugi način vrijeđa drugog po osnovu nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti, etničkog porijekla ili drugog ličnog svojstva, kazniti u iznosu od 250 eura do 1.500 eura ili kaznom zatvora do 60 dana.
- Svoju odluku ovaj sud je temeljio na izvedenim dokazma, iz kojih se jasno i nedvosmisleno utvrđuje da je okrivljeni 17. maja u 19:20 sati bio na magistralnom putu Podgorica-Cetinje, u mjestu Belveder. Utvrđeno je da se fotografisao putem mobilnog telefona na navedenom mjestu sa podignuta tri prsta u prisustvu građana koji su na tom mjestu protestovali i koji su zbog radnji okrivljenog izrazili negodovanje tako što su prišli njemu i osobi koja ga je fotografisaloa i zatražiIi oduzimanje telefona, brisanje fotografija i podnošenje prijave kod Uprave polcije - navedeno je u obrazloženju odluke suda.
Sud je mišljenja da je okrivljeni sa pokazivanjem tri prsta uvrijedio ljude koji protestuju zbog tragičnih događaja koji su se desili na Cetinju, a koji su prenijeli doživljaj da zbog sporne situacije cio događaj i njihov protest može biti shvaćen na drugačiji način.
Okrivljeni je u odbrani, na pretresu, izrazio žaljenje zbog događaja, ali nije prihvatio odgovornost za prekršaj koji mu je zahtjevom stavljen na teret. Pred sutkinjom je rekao da je došao u goste u Crnu Goru. Sa porodicom je bio u posjeti manastiru Ostrog, a u povratku su svratili na roštilj i krenuli da se vraćaju u Budvu preko Cetinja. Naišli su na blokadu - protest i njegov prijatelj Đorđije Cicmil koji je upravljao automobilom krenuo je da ide alternativnim putem, međutim navigacija ih je dovela do mjesto samog protesta i blokade.
Tirnanić je kazao da nije učestvovao ni u kakvim protestima do sada i da je htio da vidi kako izgleda ovaj na Kruševom ždrijelu iako, tvrdi, nije znao razlog okupljanja.
- Izvršene predmetne radnje - pokazivanje tri prsta okrivljenog - jesu vrijeđanje prisutnih građana u smislu člana 19 Zakona o javnom redu i miru i u navedenim radnjama po ocjeni ovog suda stekli su se svi bitni elementi prekšaja koji su okrivljenom stavljeni na teret za koji prekršaj je okrivljeni oglašen krivim - navedeno je u odluci suda.
Tirnanić će novčanu kaznu od 1.200 eura morati da plati odmah, prije pravosnažnosti rješenja suda.
Okrivljeni je dužan i da na ime troškova prekršajnog postupka plati 30 eura u istom roku kao i kaznu.&nbsp;
T.K.

Provokatoru kazna od 1.200 eura zbog dizanja tri prsta na Kruševom ždrijelu

Francuski antimonopolski regulator objavio je da je kaznio Apple sa 150 miliona eura zbog narušavanja konkurencije i zloupotrebe dominantnog položaja u oglašavanju mobilnih aplikacija na svojim uređajima preko alata za kontrolu privatnosti. 
 
Alat ATT omogućava korisnicima ajfona i ajpeda da odluče koje aplikacije mogu da prate njihovu aktivnost, a kompanije za digitalno oglašavanje i mobilne igre žalile su se da je to poskupjelo cijene oglašavanja i otežalo brendovima da se oglašavaju na Apple-ovim platformama, prenose Nezavisne novine. 
 
Metode implementacije tog sistema, predstavljenog kao dodatna zaštita privatnih podataka korisnika, "sama po sebi nijesu podložne kritici, ali načini njegove implementacije nijesu ni neophodni ni proporcionalni", smatra francuski regulator. 
 
Manji izdavači aplikacija su time "posebno kažnjeni", jer se ovi operateri u velikoj mjeri oslanjaju na prikupljanje podataka trećih strana da bi finansirali svoje operacije. 
 
Apple je naveo da je razočaran odlukom, ali je istovremeno naveo da francuska uprava za zaštitu konkurencije nije zahtijevala nikakve posebne promjene u transparentnosti praćenja aplikacija.

Apple kažnjen sa 150 miliona eura

Ulcinjaninu M.N. (23) izrečena je novčana kazna od 2.000 eura zbog velikog prekoračenja brzine. 
Njemu je dežurna sutkinja Suda za prekršaje u Budvi Anka Kekić izrekla kaznu jer je u hitnom postupku utvrđeno da je juče, u 11:15 sati, na putu Ada Bojana-Ulcinj, u mjestu Štoj upravljao vozilom 151 km/h, iako je na tom dijelu puta brzina ograničena na 60 km/h. 
Uz kaznu mu je izrečena i zaštitna mjera zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i tri kaznena boda, koje će po pravosnažnosti rješenja izvršiti Uprava policije.

Ulcinjanin vozio 151 km/h, moraće da plati kaznu od 2.000 eura

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: novcana-kazna