Iako nova parlamentarna većina, nakon ulaska Bošnjačka stranke Ervina Ibrahimovića ima dvotrećinsku prevlast u državnom parlamentu, odsustvo dogovora o formiranju vlasti u Budvi, Andrijevici i Beranama, kao i unutarstranačka previranja pred lokalne izbore, pokazuju da koalicija, osim raspodjele fotelja, praktično ne funkcioniše.
<h2>Nevolje u „Mandićevom raju“</h2>
Čak i u najjačoj stranci takozvanog srpskog bloka unutar koalicije: nakon obavljene rekonstrukcije 44 Vlade, lider Nove srpske demokratije i predsjednik Skupštien Andrija Mandić našao se na udaru kritika pojedinih, nezadovoljnih, funkcionera stranke. Premda nema javnih istupa, dobro obaviješteni izvori iz Mandićeve stranke ukazuju da najveće nezadovoljstvo pokazuje istaknuti partijski funkcioner Budimir Aleksić.&nbsp;
Iako je bilo načelnog dogovora prije rekonstrukcije da Aleksiću pripadne mjesto ministra prosvjete, Mandić nije insistirao na tom „kadrovskom detalju“, pa je funkcioner NSD u posljednji čas ispao iz kombinacija. Razočaran što nije došlo do realizacije njegovih aspiracija, Aleksić je zamjerio što Mandić – u cilju vlastite promocije I zauzimanja pozicije „umjerenog vođe parlamentarne većine“ - pravi kompromise na račun stranke i istaknutih članova vlastite stranke.
„Nije ugrožena Mandićeva pozicija lidera, daleko od toga, ali nezadovoljstvo pojedinih ljudi iz vrha stranke koji su uticajni među članstvom može se odraziti na slabije angažovanje u predstojećoj izbornoj kampanji“, kazao je za Portal ETV izvor iz NSD-a.
Prema istom izvoru, Mandić je postao potpuno zavisan od podrške Milutina Đukanovića, čelnika državne Elektroprivrede, koji je tokom upravljanja ovom državnom kompanijom „zbrinuo“ stotine članova Nove srpske demokratije. Zato Mandić, uz podršku „nikšićkog lobija“, može da nastavi da komanduje strankom.
<h2>Demokrate pred izazovima</h2>
Iako izgleda kao da je sve mirno, unutar Demokrata Alekse Bečića postoje trvenja, a ima i vrlo nezadovoljnih funkcionera stranke.
Vrh Demokratske Crne Gore Gore uspio je, raznim propagandnim aktivnostima i razgovorima unutar stranke, da minimizuje štetu koju je napuštanje jednog od osnivača stranke, Vladimira Martinovića, moglo da izazove. Funkcioner Demokrata i doskorašnji ministar u 44. Vladi,
Martinović, saopštio je 22. jula ove godine da napušta partiju „zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu“.
„Tako mi Bog pomogao, ova moja odluka nema nikakve veze sa foteljama i mojom smjenom sa pozicije ministra, jer je sve prolazno, već zbog načina kako sam smijenjen kao smetnja jednomlju I animozitetu jednog čovjeka prema meni, kojem sam smetao zbog stavova koji su nekad bili kontra tom istom jednoumlju", rekao je Martinović u izjavi za medije.
Većih javnih turbulencija unutar stranke nije bilo, ali to ne znači da nema još nezadovoljnih funkcionera.
Poput predsjednika opštine Kotor, Vladimira Jokića, koji je, bez mnogo konsultacija sa vrhom stranke, praktično preuzeo punu kontrolu nad opštinskim odborom. Tim potezom je, bez
prethodnih razgovora, doveo Aleksu Bečića i Borisa Bogranovića pred svršen čin da ga podrže za nosioca liste Demokrata na predstojećim lokalnim izborima.
Kako su u međuvremenu u toku vrlo intenzivni pregovori, na zahtjev PES-a, o koaliciji sa Demokratama u Podgorici, očekivalo se da će neki širi dogovor moći da se napravi, ali je Jokićev manevar to spriječio.
Odlukama koje donosi bez prethodnih konsultacija sa strankom sklon je i ministar Momo Koprivica koji nije dobio od dvojca Bečić-Bogdanović podršku za pojedina kadrovska rješenja koja je predlagao. Zato je Koprivica donekle „udaljio“ nikšićki odbor od vrha stranke, ali upućeni tvrde da neće ići dalje i izazvati prekid koordinacije na relaciji centrala-odbor stranke.
<h2>Opasne Spajićeve veze koje „drmaju“ PES</h2>
Najviše se potresa Pokret Evropa sad i najteže je lideru te partije, premijeru Milojku Spajiću. Sustiže ga afera za aferom: od otkrivanja ne mnogo prijatnih detalja ljetovanja u Sen Tropeu kada su se razotkrile brojne prizemne obmane PES-a, kompromitujućih veza sa međunarodnim prevarantima, sve do razobličavanja manjkavosti fiskalne strategije i programa „Evropa sad 2“...
Na kraju, u vrhu PES-a najviše strahuju od sve češćih prijetnji - od Andreja Milovića do opozicionih lidera iz DPS-a ili prvaka Ure Dritana Abazovića - da će se razobličiti nelegalno finansiranje izborne kampanje PES-a iz 2023. godine, ali i nezakoniti potezi Milojka Spajića. &nbsp;
Razotkrivanje konekcija sa kontroverznim britanskim kriptovalutnim biznismenom Džordžom Kotrelom, osuđivanim u SAD, pokazalo da je Spajić, dok se pripremao za formiranje stranke, uzimao usluge od kontroverznog Britanca. Ali i značajan novac za finansiranje, najvećim dijelom PES-a, ali dijelom i vlastitih prohtjeva, kako tvrde čak i ljudi iz Spajićevg okruženja.
Prije dva dana je i predsjednik Jakov Milatović potvrdio da su se, na poziv Spajića, sastali sa Kotrelom u resoranu „Bucca“ u Podgorici.
Milojko Spajić se našao na udaru i kada su se razotkrile njegove veze sa Južnokorejcem, „kraljem kripto valuta“ Do Kvonom. Sada je ponovo ta veza u fokusu interesovanja.
Bivši ministar pravde Milović je na konferenciji za medije sredinom protekle sedmice decidno ustvrdio da je srpska BIA snimala dolaske Milojka Spajića u vilu u Beogradu koju je bio iznajmio Do Kvon sa svojim prijateljem Han Čang Jonom.
Kakve su sve transakcije odrađene dok su poslovali u Beogradu, i u čiju korist; da li je potom Spajić pozvao Do Kvona u Crnu Goru da bi ga odatle „prošvercovao“ dalje u svijet – to za sada nije jasno, kao što je nepoznanica da li je Specijalno državno tužilaštvo formiralo predmet tim povodom. Milojko Spajić, po običaju, sve negira.
Ali, samo dok se ne dokaže da je obmanjivao javnost, kao u slučaju ljetovanja u Sen Tropeu ili kada je tvrdio da nema veze sa Kotrelom...
<h2>Muke vrha PES-a</h2>
Nije tu kraj mukama koje očekuju lidera PES-a i predsjednika Vlade.
Prema informacijama Portala ETV, Milojko Spajić i njegov najbliži saradnik, šef kabineta Branko Krvavac, dobili su upozorenja iz stranačkog okruženja da će uskoro morati da „polože račune“ o navodnim poslovima sa vlasnikom kompanije „Novi Volvoks“ Milanom Mikijem Ivanovićem.
Kompanija „Novi volvoks“ poznata je kao dio konzorcijuma koji je sagradio žičaru Lovćen – Kotor, koja je za kratko vrijeme se pokazala kao turistički adut Crne Gore.
Iako je konzorcijum Novi Volvoks – Lajtner pobijedio na tenderu koji je raspisala još vlast DPS-a i koalicionih partnera, prvi konkretni potezi su uslijedili nakon avgusta 2020. godine, kada je došlo do promjene vlasti.
Tako su polovinom decembra 2021. godine, tadašnji ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović I predstavnik Konzorcijuma Leitner – Novi Volvoks Martin Lajtner potpisali Ugovor o izgradnji žičare Kotor - Lovćen.
Potom je Milojko Spajić nastavio blisku saradnju sa vlasnikom Novog Volvoksa. Kada je pala Vlada Zdravka Krivokapića, a DPS podržao manjinski kabinet Dritana Abazovića, mladi ministri Spajić i Milatović su se okrenuli osnivanju stranke i ubrzo je formiran Pokret Evropa sad&nbsp;
<h2>Prikupljanje donacija, ali i keša...</h2>
Poslove prikupljanja novca da bi se finansirala stranka vodila je uglavnom Spajićeva ekipa, među njima i Branko Krvavac, Andrej Milović, Janko Odović, donekle i Jakov Milatović, koji su pravili kopče sa crnogorskim biznismenima.
Sam Spajić se potrudio da vlasnik Novog Volvoksa donira značajne iznose za PES.
Više izvora Portala ETV iz Pokreta Evropa sad tvrdi da – nakon posljednjeg istupa Andreja Milovića i otkrivanja veza i sumnjivog biznisa sa Kotrelom i Do Kvonom - premijer Spajić strahuje da će se otkriti sve navodne veze sa Milanom Ivanovićem iz Novog Volvoksa, kao i precizne sume novca kojima je biznismen, prema tvrdnjama izvora, pomagao stranku.
Sama donacija stranci je sasvim legalna i to je stvar slobodne volje biznismena Ivanovića.
Ono što bi moglo da predstavlja opasnost za samog Spajića ukoliko dio novca, kako se tvrdi, nije prijavljen kao donacija, već se ispostavi da je išao i na lični račun tadašnjeg lidera PES-a.
Kako tvrde izvori iz PES-a, koji za sada ostaju anonimni, ali su ogorčeni zbog tajnih poteza lidera stranke, dio novca koje je Spajić prikupljao - a riječ je, tvrdi se, o više stotina hiljada eura - bio je čuvan kao gotovina, keš. Čak se dio, naglašavaju, nije čuvao na računu PES-a, već u stanu jedne osobe koja je bila u bliskim odnosima sa Milojkom Spajićem.
Da li će ove optužbe uskoro učiniti javnim neko iz PES-a ili neko ko je svojevremeno bio u vrhu stranke a onda zbog Spajića istupio iz partije, kao Milatović, ili bio istjeran kao Milović - za sada se još ne zna.
Jedno je, međutim, izvjesno: sve ove afere, kao i razotkrivanje premijerovih manipulacija, utiču na drastičan pad rejtinga i premijera Milojka Spajića, ali i Pokreta Evropa sad.
Zato sada ogorčeno pokušavaju u Podgorici i Kotoru napraviti koaliciju sa Demokratama, da sakriju ono što postaje očigledno: zahvaljujući „egzbicijama“ svog lidera, PES odavno nije više najjača stranka na crnogorskoj političkoj mapi.

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Što sve Spajić duguje Ivanoviću iz „Novog Volvoksa“?

Desetine traktora blokiralo je puteve u centru Turske pridruživši se novim antivladinim demonstracijama u organizaciji glavne opozicone socijaldemokratske partije CHP.
Okupljanje u gradu Jozgatu održano je mjesec nakon hapšenja popularnog opozicionog gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, najvećeg političkog rivala predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Imamogluovo hapšenje pokrenulo je najveće demonstracije koje je Turska imala u posljednjih deset godina, što je izazvalo represiju vlasti koje su uhapsile gotovo 2.000 ljudi.
Iako su se velike demonstracije smirile, u zemlji se i dalje održavaju demonstracije studenata i srednjoškolaca, dok je šef CHP-a Ozgur Ozel pozvao na nedjeljne proteste širom zemlje.
Ozel je danas vozio traktor do Jozgata, na čelu konvoja. Hiljade demonstranata mahalo je zastavama na okupljanju u ovom duboko konzervativnom poljoprivrednom centru, gdje je narod dugo podržavao islamističku konzervativnu partiju AKP predsjednika Erdogana i njegove nacionalističke saveznike.
„Vlada – ostavka“, uzvikivali su demonstranti, prenose opozicioni mediji.
- Upozoravam vlasti koje smatraju stanovnike Jozgata mravima i pokušavaju da ih zgaze, nećemo vam dozvolliti da zgazite ove poljoprivrednike koji tako teško rade - rekao je Ozel okupljenoj masi.
Supruga gradonačelnika Istanbula Dilek Imamoglu reagujući na današnje demonstracije rekla je da ljudi žele promjene u Turskoj.
- Radnici, poljoprivrednici, studenti, žene i muškarci koji grade našu budućnosti rekli su "dosta, dosta je" danas u Jozgatu. Milioni ljudi žele ujedinjenu zemlju u kojoj vlada pravda i pravo - napisala je ona na mreži Iks.
U martu je desetak lokalnih poljoprivrednika kažnjeno zato što su organizovali demonstracije na traktorima, poslije hapšenja Imamoglua.
Na skupu su organizatori pročitali pismo Imamoglua u kome on zahtijeva vanredne izbore.

Desetine traktora blokiralo puteve na demonstracijama opozicije u Turskoj

Košarkašice Budućnost Bemaxa savladale su danas u ,,Bemax areni“ ekipu Trebjese 93:63 u prvom meču finala plej-ofa I A EKO ŽCKL.
Podgoričanke će već u srijedu, 23.aprila, imati priliku da proslave titulu prvaka Crne Gore, kada se u Nikšiću igra drugi meč finalne serije. ,,Plave“ su rutinski odradile posao i bez problema stigle do vođstva od 1:0 u pobjedama, tako da ih još jedan trijumf dijeli od pehara.
Trebjesa je bila ravnopravan rival u prvoj dionici – 26:20, ali već u drugoj četvrtini Budućnost je napravila razliku i najavila da je čeka još jedan rutinski posao. Serijom 12:2 ,,vučice“ su stigle do prednosti 38:22, dok je na poluvremenu bilo +21 (56:35). Samim tim drugo poluvrijeme nije donijelo neizvjesnost, već lagano odrađivanje posla domaćina, koji je na kraju stigao do pobjede 93:63.
Maja Bigović imala je dabl – dabl učinak (22 poena, 11 skokova), Zorana Radonjić dodala je 20, uz sedam asistencija, šest skokova, dok je 14 dodala Nikolina Ilić. Kod Nikšićanki istakle su se dvije igračice – Anđela Rondović ubacila je 18, a Teodora Sarić postigla je 17.
Drugi meč finalne serije igra se u srijedu u SC ,,Nikšić“, sa početkom u 16 časova.&nbsp;

Košarkašice Budućnost Bemaksa ubjedljive protiv Trebjese

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je danas svog ruskog kolegu Vladimira Putina za "pokušaj igranja sa ljudskim životima", poslije Putinove objave o uskršnjem primirju.
- Još jedan Putinov pokušaj igranja sa ljudskim životima - napisao je Zelenski na Telegramu i dodao da su primijećeni ruski borbeni dronovi na ukrajinskom nebu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.7021%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fputin-proglasio-uskrsnje-primirje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On ipak nije jasno iznio stav Kijeva oko najavljenog primirja.
Ruske snage ranije danas su saopštile da su zauzele pretposljednji lokalitet pod ukrajinskom vojnom kontrolom, u ruskom regionu Kursk.
- Tokom ofanzivnih operacija, jedinice Sjeverne grupe snaga oslobodile su selo Olešnja u Kurskoj oblasti - saopštilo je na Telegramu Ministarstvo odbrane Rusije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fmoskva-se-priblizava-potiskivanju-ukrajinskih-trupa-iz-ruske-teritorije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nakon zauzimanja tog pograničnog sela, ostalo je još jedno, Gornal, koje je i dalje pod kontrolom Ukrajine u regionu Kurska, na teritoriji Rusije.
Ukrajinske snage su pokrenule ofanzivu u tom pograničnom regionu u avgustu 2024, iznenadivši ruske trupe i zauzevši više od 1.000 kvadratnih kilometara.

Zelenski o Putinovoj objavi uskršnjeg primirja: Pokušaj igranja ljudskim životima

Premijer Milojko Spajić i njegova supruga Milena čestitali su svim hrišćanima u Crnoj Gori vjerski praznik Vaskrs, kada su ljubav, povjerenje i praštanje pobijedili svo zlo, čak i ovozemaljski nestanak.
- Gajimo te vrijednosti u sebi, pa će se i u nama samima probudit živi bog, naš Isus Hrist - rekao je Spajić u zajedničkoj video poruci.
Milena Spajić kazala je da njihova porodica danas slavi prvi zajednički Vaskrs.
- Naše misli su i uz porodice koje usljed nemilih događaja ovaj praznik u našoj, i u zemljama okruženja proslavljaju bez svojih najmilijih. Molimo se za njih i za mir u njihovim srcima, kao i za sve bolesne i nemoćne ljude. Neka nas svakog dana i u svim izazovima vode čista ljubav, vjera u dobre ljude i bolje sjutra za naše potomstvo - kazala je ona.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1913638345097306508%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1913638345097306508%7Ctwgr%5E5b82fac24a700f3bad4ef643baa94d6ee4119c08%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić i njegova supruga čestitali svim hrišćanima Vaskrs: "Kada su ljubav, povjerenje i praštanje pobijedili svo zlo"

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: novi-volvoks

Što sve Spajić duguje Ivanoviću iz „Novog Volvoksa“?

Desetine traktora blokiralo puteve na demonstracijama opozicije u Turskoj

Košarkašice Budućnost Bemaksa ubjedljive protiv Trebjese

Zelenski o Putinovoj objavi uskršnjeg primirja: Pokušaj igranja ljudskim životima

Spajić i njegova supruga čestitali svim hrišćanima Vaskrs: "Kada su ljubav, povjerenje i praštanje pobijedili svo zlo"

PRATITE TVe UŽIVO