Predsjednik Kluba poslanika i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović, baš kao i što je svojstveno toj partiji, nastavlja sa praksom zastrašivanja i napadanja novinara i svakoga ko misli drugačije. Tako je danas na Fejsbuku napao novinarku Javnog servisa, Draganu Lalević. Ipak, ubrzo je odlučio da obriše objavu. Novinarka Lalević reagovala je na hvaljenje i dičenje Demokrata zbog nedavnih privođenja, a među kojima je i mimer Aleksandar Klimović, poznat kao Radosav Vrbica, koji je u petak saslušan u Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO) u svojstvu građanina. - Ne bih se ja baš ovako radovala privođenju mimera. Sjutra ovo možeš biti i ti, kad ti padne partija. Nadam se da si svjestan. Ako nijesi, počni da razmišljaš o tome, Borise - komentarisala je Lalević na Fejbuku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005151056_7659415287b839a95478793503e8c5d5d33bb74aacd357f67d297cc206f89cf9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251005151056_7659415287b839a95478793503e8c5d5d33bb74aacd357f67d297cc206f89cf9" data-rendition-name="original" width="657" height="267" loading="lazy" alt="komentar"></figure>  Bogdanović joj je, u ,,demokratskom” stilu, odgovorio. - Kad novinarke Javnog servisa zaprijeti hapšenjem funkcionera partije, samo zato što njihova stranka ima ministara unutrašnjih poslova, onda smo kao društvo dotakli dno. Da li to znači da se deo novinarske profesije više ne bavi istinom, već prijetnjom? Da više ne brani javnost, već pohapšene. Novinar, niti je bilo ko drugi ne smije da prijeti bez sumnji, činjenica ili dokaza, već da traži istinu. A to ćemo, izgleda, još dugo morati da učimo - napisao je Bogdanović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005151056_3c1b9847f44bf7b4b5b0d13c7ced410560637ec510a1e06a665d36a44ccdf3f0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005151056_3c1b9847f44bf7b4b5b0d13c7ced410560637ec510a1e06a665d36a44ccdf3f0" data-rendition-name="original" width="660" height="423" loading="lazy" alt="komentar"></figure>  Predsjednik Kluba poslanika i generalni sekretar Demokrata ubrzo je obrisao ovu objavu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Demokrate ponovo prijete novinarima: Bogdanović napao novinarku Javnog servisa zbog kritike, pa izbrisao objavu

U ratnim zonama i pod političkim pritiskom novinari se suočavaju sa prijetnjama, cenzurom i nasiljem, ali uprkos opasnostima nastavljaju poštovati profesionalne standarde i etiku.
To je poručeno sa sesije „Mediji i samoregulacija u uslovima rata i političkog pritiska“, održane u okviru dvodnevne godišnje konferencije Alijanse nezavisnih savjeta za štampu Evrope (AIPCE) u Budvi, čiji je domaćin Medijski savjet za samoregulaciju.
Konferencija „Imaju li savjeti za štampu budućnost?” počela je u četvrtak, 25. septembra, a održana je i godišnja skupština Alijanse nezavisnih savjeta za štampu Evrope (AIPCE). Medijski savjet za samoregulaciju je ovogodišnji domaćin AIPCE konferencije, i ovo je prvi put za 30 godina, koliko Alijansa djeluje, da se konferencija održava u nekoj od zemalja Zapadnog Balkana. Ove godine učestvovalo je 30 država, sa preko 60 učesnika, sa tri kontinenta.
Dopisnica Al Jazeere iz Gaze, Youmna El Sayed , u onlajn obraćanju, kazala je da je u ratu prva žrtva istina.
- Ali u Gazi, za palestinske novinare, istina je postala i naša dužnost i naša kazna - poručila je El Sayed, opisujući realnost sa kojom se svakodnevno suočavaju njene kolege.
Tokom dvije godine, kako je navela, palestinski novinari nosili su teret koji nijedan drugi u svijetu nije bio primoran da ponese.
- Za razliku od stranih novinara koji nakratko dođu u ratnu zonu pa odu, mi nismo imali predaha niti osjećaj sigurnosti. Mi smo živjeli priču o kojoj izvještavamo i dalje jesmo ta priča - navela je El Sayed.
Kazala je da su izvještavali o razaranju sopstvenih domova, ubistvu svojih porodica i raseljavanju vlastitom i onom svojih komšija, prijatelja i kolega, navodeći da su uprkos tome ostali posvećeni profesionalnim standardima: tačnosti, pravičnosti, odgovornosti i humanosti.
El Sayed smatra da svijet palestinske novinare ne tretira jednako kao kolege u drugim državama.
- Palestinski novinari nijesu dobili istu pravdu, solidarnost, vjerodostojnost niti zaštitu. Svijet od nas traži da budemo neutralni dok izvještavamo o genocidu. Ali neutralnost, pred licem ugnjetavanja, nije novinarstvo, to je nepravda - rekla je El Sayed.
Kazala je da se od njih očekuje da potisnu emocije dok govore o ubijanju vlastite djece, sahranama kolega i razaranju čitavih kvartova.
- To očekivanje je i dehumanizujuće i nerealno. Da, mi smo novinari, ali smo i ljudska bića - istakla je El Sayed.
On je naglasila da su palestinski novinari suočeni sa kampanjama diskreditacije.
- Izrael je vodio sistematske kampanje da nas prikaže kao aktiviste, operativce, lažove. Te optužbe nikada nijesu bile odbijene, već su ih mainstream mediji ponavljali, čime su podrili našu vjerodostojnost i učestvovali u našem ućutkivanju - rekla je El Sayed.
Ukazala je da je tokom protekle dvije godine u Gazi ubijeno više novinara nego u bilo kojem drugom ratu u modernoj istoriji.
- To nije rečenica koju treba olako shvatiti. Ako se dešava nama danas, šta garantuje da se sjutra neće desiti drugim novinarima širom svijeta? - upozorila je El Sayed.
Smatra da su dvostruki standardi očigledni, navodeći kad su novinari sa Zapada napadnuti da svijet zahtijeva zaštitu.
- Kada smo mi ubijeni, to se brzo zaboravlja. I nastavlja da se dešava - upozorila je El Sayed.
Predstavnik Komisije za novinarsku etiku iz Ukrajine Oleksij Pogorelov kazao je da je od početka sukoba, tržište oglašavanja gotovo potpuno nestalo.
- Nakon početnog pada do nule, djelimično se oporavilo. Najveći TV kanali i medijske kuće povratile su do 40 odsto tržišta, dok lokalni mediji bilježe oporavak od samo deset odsto - naveo je Pogorelov.
Istakao je da je rat izazvao masovna preseljenja, navodeći da je oko 50 odsto Ukrajinaca napustilo svoja uobičajena mjesta stanovanja, što je direktno uticalo na pretplate, distribuciju i dostupnost medijskih sadržaja.
- Kad je riječ o konzumiranju vijesti, istraživanja pokazuju da 75 odsto Ukrajinaca vijesti prati preko društvenih mreža, pri čemu je Telegram najpopularniji kanal za komunikaciju i informisanje - rekao je Pogorelov.
Istakao je da to znači da ljudi konzumiraju vijesti kako oni to smatraju, što ne mora biti primarni izvor provjerenih informacija.
- Situacija među novinarima je dramatična. Neki su poginuli, nestali ili služe u vojsci, uključujući mnoge iskusne urednike. To znači da sada novinske redakcije često vode novajlije i mladi novinari, pa je nivo iskustva i stručnosti niži - pojasnio je Pogorelov.
Ekonomija lokalnih medija je dodatno pogođena, a kako je istakao 40 - 50 odsto lokalnih medija zatvoreno je zbog ekonomskih faktora, a ne političkog pritiska.
- Prije rata, Ukrajina je imala oko 700 lokalnih medija; danas ih je ostalo između 200 i 300 - dodao je Pogorelov.
Predstavnica Komore za novinarku etiku iz Gruzije Lija Čahunashvili, kazala je da se mediji u toj državi suočavaju se sa ozbiljnim pritiscima i napadima od kada je vlast preuzela partija „Georgian Dream“.
Prema njenim riječima, partija je tokom posljednje godine, nakon navodne krađe parlamentarnih izbora, preuzela kontrolu nad ključnim državnim institucijama, uključujući parlament, sudove i regulatorne organe.
U tom periodu doneseno je 25 zakona koji, kako smatra Čahunashvili, stvaraju represivno okruženje za medije.
- U posljednje dvije godine zabilježeni su nezakoniti pritvori i fizički napadi na novinare, uključujući prvi slučaj u 35 godina nezavisnosti Gruzije u kojem je ženska novinarka pritvorena kao zatvorenik. Novinari su pretrpjeli stotine fizičkih napada, uključujući ozbiljne povrede glave i facijalnih kostiju, a nijedan od tih slučajeva nije istražen - navela je Čahunashvili.
Ukazala je da su pored fizičkog nasilja, novinari izloženi i negativnim kampanjama, prijetećim pozivima, prijetnjama porodicama i vandalizmu.
- Mediji koji nisu bliski vladi suočeni su i sa ekonomskim pritiscima, dok su dugovi medija povezanih sa vladom često oprošteni - rekla je Čahunashvili, navodeći da nove zakonodavne promjene dodatno otežavaju rad medija.
Predstavnik Pres savjeta iz Turske, Murat Onok, naveo je da Turska, prema izvještaju Reportera bez granica, zauzima 159. mjesto od 180 država po slobodi medija.
Broj zatvorenih novinara, prema Turskom sindikatu novinara, u julu je iznosio 17, što je, kako je Onok rekao, „dobro po našim standardima“.
Međutim, kako je ukazao, mnogi novinari suočavaju se sa optužbama za terorizam zbog članaka koje su napisali ili riječi koje su izgovorili. Onok je objasnio da Turska nikada nije bila potpuni uspješna po pitanju slobode izražavanja i da trenutna vladajuća partija kontroliše sve državne institucije.
- Promijenjeno je vlasništvo nad medijima, a zakoni koji ograničavaju slobodu medija primjenjuju se selektivno i proizvoljno - naveo je Onok.
On je takođe istakao da Turska ima drugi najveći broj zahtjeva za uklanjanje sadržaja na internetu u svijetu, navodeći da je pristup blokiran za 1,3 miliona veb sajtova.
Tokom sesije „Najnovija dešavanja u medijskom sektoru“, predstavnik Evropske komisije Carlos Perez Maestro, u online obraćanju, istakao je važnost slobodnih i nezavisnih medija za demokratiju i vladavinu prava, naglašavajući dosadašnje i buduće inicijative EU u ovom sektoru.
Podsjetio je na ključne regulative u digitalnoj sferi, uključujući Zakon o vještačkoj inteligenciji, Zakon o digitalnim tržištima i Zakon o digitalnim uslugama, ali je posebno ukazao i na Zakon o slobodi medija (EMFA) kao prvi evropski zakon koji garantuje nezavisnost medija i zaštitu novinarskih izvora od političkog uticaja.
- Zakon se primjenjuje od 8. avgusta i Evropska komisija aktivno prati implementaciju u državama članicama - dodao je Maestro.
On je naglasio i značaj novih mehanizama samoregulacije i ko-regulacije u sektoru medija.
- Konkretno, član 18 EMFA predviđa da veoma velike online platforme moraju omogućiti funkcionalnosti koje štite uređivačku nezavisnost medijskih pružalaca, uključujući priznavanje članstva u savjetima za štampu ili drugim regulatornim tijelima. Slično, članovi 4, 7 i 17 Zakona osiguravaju zaštitu izvora, uključivanje samoregulativnih tijela u konsultacije i postavljanje profesionalnih standard - naveo je Perez.
Predstavnica Savjeta Evrope Lejla Dervišagić je podsjetila da Savjet Evrope, od 1970. godine, razvija pravne standarde i mehanizme podrške za sigurnost novinara, pluralizam medija i slobodu izražavanja.
Ona je istakla Izvještaj Generalnog sekretara Savjeta Evrope za 2025. godinu, u kojem se mediji i sloboda izražavanja predstavljaju kao centralni dio demokratskih vrijednosti.
- Izvještaj razmatra izazove digitalnog okruženja, uključujući uticaj vještačke inteligencije, dezinformacije i opadanje povjerenja u institucije i medije, te naglašava potrebu za transparentnim vlasništvom medija i zaštitom novinara od prijetnji - navela je Dervišagić.
Ukazala je da se samoregulacija u izvještaju prepoznaje kao važan alat, ali se upozorava na njena ograničenja ukoliko organi nisu kredibilni ili akteri medija ne djeluju transparentno.
Dervišagić je podsjetila i na ključne preporuke Savjeta Evrope: zaštitu novinara od tužbi, uticaj digitalnih tehnologija na slobodu izražavanja, promociju kvalitetnog novinarstva i borbu protiv govora mržnje.
- Sve ove inicijative potvrđuju ulogu samoregulacije u jačanju etičkih standarda, kredibiliteta medija i demokratskih vrijednosti - navela je Dervišagić.
Predstavnik Reportera bez granica Bertrand Mossiat istakao je značaj tehničkih standarda i ISO certifikata za medijske kuće, objašnjavajući kako oni doprinose transparentnosti i profesionalizaciji novinarstva.
Mossiat je naglasio da kriterijumi za dobijanje ovog ISO standarda uključuju osnovne zahtjeve transparentnosti, vlasničku strukturu, izvore prihoda i profesionalne procese, poput upravljanja ispravkama i komunikacije sa publikom.
- Transparentnost uključuje otkrivanje ko su vlasnici i vlasnici vlasnika, kao i izvore prihoda. Profesionalni procesi uključuju, između ostalog, kako se obrađuju zahtjevi za ispravke i kako se komunicira sa publikom. Sve je detaljnije od toga, i može biti bolno za neke, ali je pokazalo efikasnost u protekle četiri godine - pojasnio je Mossiat.
Naveo je da oko 2.000 medijskih kuća širom svijeta pokušava da se uskladi sa ovim zahtjevima, uključujući države u Africi, Latinskoj Americi i Aziji.
Posebno je naglasio tehnički aspekt standarda.
- Lobirali smo kod EU institucija da ovaj standard bude priznat kao tehnička referenca za regulative i medijske servise. Iako standard nije zakon, pruža legitiman okvir i parametre koje mediji i platforme mogu koristiti - naveo je Mossiat.
Pojasnio je da standard predstavlja univerzalni mehanizam za saradnju i poboljšanje profesionalnih praksi u medijima.
- Ovo možda nije najsjajniji ili najuzbudljiviji dio novinarstva, ali pruža priliku da svi zajedno podižemo profesionalni nivo medija i olakšamo međunarodno priznavanje - kazao je Mossiat.
Tokom dvodnevnog programa učesnici su kroz različite teme razgovarali o brojnim problemima koji opterećuju rad samoregulatornih tijela, uključujući političke i ekonomske pritiske, širenje dezinformacija, polarizaciju u društvu, kao i sve veću prisutnost neprofesionalnih medijskih aktera u javnom prostoru.

Novinari poštuju etiku i standarde uprkos političkim pritiscima i ratnim okolnostima

Crna Gora je treću godinu zaredom zabilježila pad u indeksu bezbjednosti novinara, dok broj incidenata nad novinarima ostaje zabrinjavajuće visok.
To su pokazala istraživanja Sindikata medija Crne Gore (SMCG) - Indikatori nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara za 2024. godinu koja su danas predstavljena na pres konferenciji za medije.
Predsjednik SMCG Radomir Kračković podsjetio je da se prvo istraživanje sprovodi već devet godina, dok se Indeks bezbjednosti novinara danas predstavlja po peti put. Broj slučajeva napada tokom prošle godine u odnosu na 2023. je povećan.&nbsp;
- Nefizičke prijetnje i uznemiravanje registrovane su u 11 slučajeva, pet više nego godinu ranije, dok je u četiri slučaja podnijeta krivična prijava zbog ugrožavanja bezbjednosti - naveo je on.
Registrovana su, kako je kazao, četiri slučaja u kojima su nosioci vlasti bili inicijatori.
- Prijetnje po život i fizičku bezbjednost brojane su s četiri slučaja. Tokom prošle godine zabilježena su i četiri fizička napada - u kontrastu s 2023. kada takvih napada nije bilo. Najozbiljniji napad bio je u novembru, kada je Ana Raičković napadnuta od Zorana Bećirovića i njegovog obezbjeđenja; reakcija nadležnih bila je efikasna i dovela do prvostepenog okončanja postupka - rekao je Kračković.
SMCG je ukupno registrovao 24 slučaja, dok je policija evidentirala 16. Za 2025. godinu, kako je navedeno, do sada je zabilježeno 19 napada različitih vrsta.
Potpredsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković je posebno istakla i slučajeve pokušaja pritisaka putem tužbi (SLAPP): prijava Jelene Perović protiv Jelene Jovanović, prijava supruge gradonačelnika Saše Mujovića protiv Vesne Radjković Nenadić, prijava protiv Brana Mandića koja je odbačena poslije pritiska javnosti i NVO, kao i tužba Andreja Vučića protiv Vijesti.
- Smatramo da i ove vrste pritisaka moraju biti evidentirane, jer doprinose ukupnoj slici nesigurnosti i otežavaju rad novinara - poručila je Camović Veličković.
Kračković je upozorio da pad u indeksu bezbjednosti novinara i rast broja incidenata pokazuju da donositelji odluka moraju preispitati kuda ide sloboda medija u Crnoj Gori.
- Rast broja ovakvih incidenata, pad Crne Gore u indeksu bezbjednosti novinara ZB, govori o tome da donosici odluka moraju dobro da se zamisle kuda ide sloboda medija u Crnoj Gori i ovo je očigledno jedno nazadovanje, što znači da crnogorski novinari i mediji posljednjih godina rade u nesigurnijim uslovima u odnosu na ranije godine - rekao je Kračković.
<h2>NAJGORA OCJENA ZA BEZBJEDNOST</h2>
Naglasio je da su za istraživanje indikatora ocjene davali deset medijskih eksperata. Anketirani su medijski profesionalci - novinari, urednici, dopisnici i druga novinarska zanimanja; ukupno je učestvovalo 81 ispitanik, od kojih je 60 odsto žena, a 40 odsto muškaraca.
- 29,6 odsto ispitanika je u starosnoj grupi od 30 do 39 godina, skoro svaki peti je između 18 i 29 godina, 17,2 odsto je starosti od 50 do 59 godina, a svega 6,2 odsto ima preko 60 godina. Više od 63 odsto radi u medijima duže od deset godina, skoro 20 odsto između pet i deset godina - rekao je Kračković.
Prosječna ocjena Crne Gore na skali od jedan do sedam iznosi 3,15 za 2024. godinu, što je niže nego 2023. (3,33) i 2022. (3,35).
- To je treća godina zaredom da bilježimo pad. U regionu je Sjeverna Makedonija prva sa 3,85, Hrvatska 3,19, Crna Gora 3,15, Albanija 2,95, Srbija 2,70 i BiH 2,61 - naveo je Kračković.
Najgore je, kaže, ocijenjena stvarna bezbjednost novinara - 2,79.
- Dok su pravno i organizaciono okruženje ocijenjeni sa 3,73, prevencija sa 3,76, a proces sa 3,24 - istakao je Kračković.
Zaključna ocjena za segment prevencije je 3,63.
<h2>PLATE I DALJE ISPOD PROSJEKA</h2>
Tokom 2024. godine uslovi rada nijesu se bitnije mijenjali ali je došlo do povećanja zarada u dijelu medija. No, plate su i dalje ispod državnog prosjeka.
- 66,6 odsto zaposlenih primilo je zaradu ispod prosjeka. Na pitanje o promjeni socio-ekonomskog položaja u posljednje tri godine, 42 odsto ispitanika navelo je poboljšanje, dok je svaki četvrti osjetio promjenu na gore - rekla je potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković.
Camović Veličković je objasnila da su povećanja plata pripisana programima Evropa sad 1 i 2, te da su pojedinim ljudima zarade porasle i za 200 eura.
- I dalje su plate nezadovoljavajuće, iako je došlo do realnog povećanja, ali se ono nije osjetilo. Za 84 odsto ispitanika plata je fiksna, skoro 10 odsto prima kombinaciju fiksnog i varijabilnog dijela, dok 3,7 odsto prima platu zavisnu od učinka. Za svakog petog ispitanika redovna plata nije sigurna - precizirala je Camović Veličković.
<h2>PREKOVREMENI, ALI NEISPLAĆENI RAD</h2>
Prekovremeni rad je, kaže, rasprostranjen.
- 92 odsto ispitanika radi ponekad ili često prekovremeno, a u 60 odsto slučajeva taj rad nije plaćen - naglasila je Camović Veličković.
Rad nedjeljom u 42 odsto slučajeva nije, ističe ona, dodatno plaćen.&nbsp;
- Zbog organizacionih potreba, 44,4 odsto radi za dvije i više redakcije unutar jednog medija, a 11 odsto za više medijskih kuća. 6,2 odsto ispitanika navodi da nema regulisan status u redakciji jer je angažovano honorarno - navela je Camović Veličković.
<h2>CENZURA I PRITISCI</h2>
Postoji, ustvrdila je ona, značajan problem cenzure i pritisaka.
- 30,9 odsto anketiranih navodi da je bilo slučajeva cenzurisanja, a 37 odsto osjetilo je neku vrstu miješanja ili pritiska tokom rada. Glavni izvori uticaja su urednici, vlasnici medija, političari, cenzura i biznis sektor, a najmanji uticaj imaju vladini zvaničnici. Antisindikalna diskriminacija ostaje prisutna. Oglašavanje državnih institucija i preduzeća u medijima i dalje je netransparentno - dodala je Camović Veličković.
Kračković je istakao da su u julu prošle godine izmijenjena tri medijska zakona, uključujući Zakon o audiovizuelnim uslugama, što je poboljšalo situaciju u lokalnim emiterima. Prema njegovim riječima, gotovo svi lokalni mediji izmirili su dugovanja prema zaposlenima, a zbog novog zakona o medijima porastao je broj ombudsmana i nivo samoregulacije - ombudsman postoji u 18 medija.

SMCG: Crna Gora treću godinu zaredom bilježi pad u bezbjednosti novinara

Prijetnje novinarima u Crnoj Gori postaju sve češća i ozbiljnija pojava, dok izostaju odlučne reakcije izvršne vlasti i adekvatan institucionalni odgovor. 
 
Putem mejla, društvenih mreža – s ličnih, ali i lažnih profila – sve učestalije se upućuju poruke prijetećeg sadržaja novinarima, koje nikako ne bi smjele biti zanemarene. 
 
 „Znaj da te jurim dok te ne smaknem sa liste“, „Blizu sam da ti odsviram kraj“ – samo su neke od poruka koje su tokom jučerašnjeg dana objavljene, a upućene su glavnoj i odgovornoj urednici M portala, Danici Nikolić, koja je mjesecima meta sistematskog zastrašivanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnove-prijetnje-danici-nikolic-znaj-da-te-jurim-dok-te-ne-smaknem-sa-liste&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Mediji su juče takođe prenijeli vijest o prijetnjama koje novinar Televizije E, Žarko Krivokapić, dobija već više od godinu dana putem društvenih mreža.
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.3148%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnovinar-tv-e-duze-od-godinu-dobija-prijetnje-na-drustvenim-mrezama-treba-mu-kicmu-slomiti-valjalo-bi-znati-ko-je-ovaj-pametnjakovic-a-i-podatke-o-njemu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Međutim, sve to, čini se, ne izaziva posebnu zabrinutost ni kod premijera, ni kod ministarke kulture – koja bi prva trebala da reaguje kada su u pitanju sloboda izražavanja i sigurnost medijskih radnika. 
 
 Posebno zabrinjava zapanjujuća tišina ministra unutrašnjih poslova, Danila Šaranovića, koji ne samo da ne osuđuje napade i prijetnje novinarima pojedinih medija, već uopšte ne reaguje. Selektivna pravda koju demonstrira ministar iz redova Demokrata pokazuje jasnu poruku – da svi nisu jednako vrijedni zaštite. 
 
 S druge strane, danas smo imali priliku da čujemo premijera Milojka Spajića kako izražava žaljenje zbog ubistva američkog konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka na kampusu u Juti, navodeći: 
 
 „Niko ne bi trebalo da strada dok govori ono u šta vjeruje – bili saglasni ili ne sa njegovim mislima.“ 
 
 Dodao je i: 
 
 „Ideologije dolaze i odlaze, ali ljudski životi su dragocjeni i ne mogu se vratiti“ – poručio je Spajić na mreži X. 
 
 Ni poslanik PES-a Gordan Stojović nije ostao nijem kada je riječ o Kirku, ali zato i dalje ćuti na brutalne prijetnje koje se upućuju crnogorskim novinarima – posebno onima sa Televizije E i M portala. 
 
 „Odajem počast Charlie Kirku, čovjeku koji je svoj život posvetio borbi za slobodu govora i za pravo da se istina, ma koliko neugodna bila, izgovori bez straha. Njegova energija, istrajnost i odlučnost ostavili su dubok trag na generacije koje dolaze.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffilatelijan%2Fstatus%2F1966045357420233141&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp; 
 Lično mislim da, bez obzira na to da li se neko slaže sa svim njegovim stavovima ili ne, Charlie Kirk je primjer koliko je važno stati iza svojih uvjerenja i beskompromisno braniti temeljne slobode. Takvi ljudi i njihova djela trajno podsjećaju društvo da sloboda nikada nije data jednom zauvijek, već se za nju uvijek mora boriti“ – napisao je Stojović na mreži X. 
 
 Tragična vijest o smrti Kirka, koja je potresla svijet, trebala bi da posluži kao alarm i opomena svima – posebno nosiocima vlasti. I upravo zbog takvih riječi premijera, ostaje neshvatljiv njegov muk kada je riječ o bezbjednosti i zaštiti crnogorskih novinara. 
 
 Nijedna prijetnja ne smije biti ignorisana. Mora biti sankcionisana – jasno, konkretno i bez izuzetaka. Svako ćutanje samo produbljuje problem i šalje pogrešnu poruku: da su oni koji prijete nedodirljivi, a novinari nezaštićeni.

Ana Šofranac

Miraš Dušević

Dok izražava žaljenje zbog ubistva Kirka, Spajić zaboravlja na prijetnje crnogorskim novinarima

Država se sve više pokazuje nemoćnom - ili nezainteresovanom da zaštiti novinare i medijske radnike, a dokaz za to su sve češći i brutalniji napadi, verbalni i fizički, koji prolaze nekažnjeno, ocjenjuje Medijski savjet za samoregulaciju.&nbsp;
U saopštenju, koje potpisuje izvršni sekretar Savjeta, Ranko Vujović, podsjećaju da je urednica M portala Danica Nikolić ponovo dobila prijetnje smrću, sa iste adrese i od istog počinioca od koga prijetnje stižu već tri godine.&nbsp;
- Iako je policija odavno identifikovala korisnika mejla slatkislatka@hotmalil.com, koji se potpisuje kao Bane LA, i iako je tužilaštvo još prije tri godine formiralo predmet - slučaj stoji u mjestu. Takva neefikasnost pravosuđa i policije dovela je do toga da Nikolić nakon posljednje prijetnje u julu saopšti da više nijednu neće prijavljivati, jer to nema nikakvog smisla – podsjeća Vujović.
U takvoj atmosferi, kako kaže, novinari i svi zaposleni u medijima ne mogu se osjećati bezbjedno - ni kada im prijete da će ih objesiti, silovati ili likvidirati snajperom, niti kada izvještavaju sa terena.&nbsp;
- Podsjećamo da su kolege Boris Pejović i Stevo Vasiljević u Gornjem Zaostru fizički maltretirani od više od 20 osoba samo zato što su pokušali da fotografišu uklanjanje spomenika ratnom zločincu, četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću. Trenutna atmosfera na medijskoj sceni otvoreno podstiče širenje straha i autocenzure među novinarima, čime se direktno ugrožava slobodno i profesionalno novinarstvo u Crnoj Gori. Ovakva klima nije slučajna - ona odgovara onima koji žele da uguše kritičke glasove i zaštite vlastite interese – navodi Vujović.
Medijski savjet za samoregulaciju poziva nadležne institucije da hitno prekinu praksu pasivnosti i zaštite novinare od prijetnji i nasilja.&nbsp;
- Svaka naredna prijetnja koja ostane nekažnjena biće dokaz da država nije samo nemoćna, već i saučesnik u gušenju slobode medija. Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije osuđuje nove prijetnje Danici Nikolić, ali i nečinjenje institucija koje svojim ćutanjem i pasivnošću daju vjetar u leđa nasilnicima. &nbsp;Upravo zato je ovakvo stanje idealno za one koji žele da kritički glasovi u Crnoj Gori utihnu – zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnove-prijetnje-danici-nikolic-znaj-da-te-jurim-dok-te-ne-smaknem-sa-liste&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Država i institucije svjesno ostavljaju novinare na meti nasilnika

U Srbiji je u protekla dva mjeseca zabilježeno više od 30 fizičkih napada političkih aktivista i organa za sprovođenje zakona na novinare i zaposlene u medijima, tokom izvještavanja o protestima, saopštila je međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF).
Oni su pozvali države članice Evropske unije (EU), čijem članstvu Srbija teži, da reaguju.
- Reporteri bez granica pozivaju države članice EU i Evropski parlament da pošalju jasnu poruku srpskim vlastima da je njihov pasivni stav i potencijalno saučesništvo u ovim zloupotrebama nespojivo sa njihovim ciljem pridruživanja EU - navodi se saopštenju RSF.
Oni su istakli da je broj napada na novinare i medijske radnike od 1. jula do 25. avgusta dostigao "tužni novi rekord", prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Ova brojka (34 zabilježena fizička napada) premašuje sve godišnje ukupne brojeve fizičkih napada zabilježenih u Srbiji od najmanje 2020. godine - navodi se u saopštenju.
Reporteri bez granica su ukazali da su se napadi na novinare i medijske radnike dogodili dok su izvještavali o protestima protiv korupcije, nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Šef deska za Evropu i Balkan u organizaciji Reporteri bez granica, Pavol Salaj, kazao je da je u prosjeku jedan srpski medijski stručnjak fizički napadnut svaki drugi dan.
- 34 napada za manje od dva mjeseca. To je nedopustivo. Da li moramo da čekamo da novinar bude još teže povrijeđen ili ubijen - rekao je Salaj, prenio je RSF.
Nakon posljednjih protesta koje su obilježili sukobi antivladinih demonstranata i policije u gradovima širom Srbije od sredine avgusta, učesnici protesta optužili su policiju za prekomjernu upotrebu sile i brutalnost, što policija i vlast negiraju.
Domaća novinarska udruženja takođe su ukazivala na napade na novinare i medijske radnike tokom protesta.
Uprkos prijavama nadležnima, tužilaštvu i policiji, za sada nije poznato da je procesuiran ijedan od slučajeva upotrebe policijske sile nad novinarima.

Srbija: Za dva mjeseca tokom protesta napadnuto više od 30 novinara

Televizija E širi svoj kreativni tim i traži pojačanja u redovima novinara, reportera, snimatelja i grafičara.
Svi zainteresovani za ove pozicije mogu poslati svoju biografiju najkasnije do petka, 5. septembra, na e-mail redakcija@etv.me, ili se prijaviti pozivom na broj 067/990-134.
Razgovori sa kandidatima biće održani istog dana u prostorijama Televizije E, Bandići BB, Danilovgrad.
Pridružite se profesionalnom i pozitivnom timu koji svakodnevno stvara bogat i raznovrstan program!
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNdCcL5IM7X%2F%3Figsh%3DeDNzZGdhaHI4Ym1t&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dan otvorenih vrata u Televiziji E: Tvoj talenat na pravom ekranu

Najviša zgrada na svijetu Burdž Kalifa u Dubaiju večeras je u bojama crnogorske zastave u čast crnogorskih novinara koji borave u posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima na poziv jednog od najuticajnijih svjetskih investitora Mohameda Alabara.
Tokom petodnevne posjete UAE i Egiptu, naši medijski predstavnici biće upoznati sa najvažnijim projektima osnivača Emaar Properties i predsjednika kompanije „Eagle Hills“.&nbsp;
Ovo je jedinstvena prilika da crnogorski novinari iz prve ruke dožive prestižne hotele i inovativne poslovne modele koji redefinišu globalne standarde savremenog luksuza.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FI_6MqOjbjDk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Gest poštovanja i zahvalnosti novinarima: Burdž Kalifa u bojama crnogorske zastave

U sistemu u kojem se novinarima prijeti smrću, sije strah i gazi sloboda,&nbsp;
u kojem se guše inicijative kako bi se spasio bezbjednosni sektor koji ne zaustavlja masakre,&nbsp;
u kojem je ćutanje jedini zavjet opstanka,
u kojem nema ljekova, ni pravde, ni istih aršina,
u kojem se hrana kupuje na grame, a preživljava na stid,
u kojem ste meta – jer im se može,
u kojem se zakoni ne poštuju, a Ustav gazi,
u kojem se iza ruke na srcu krije zastava druge države,
a crnogorsku prekriva šaka na reveru,
u kojem se pjevaju tuđe himne, govori tuđim jezikom,
u kojem nestaju i voda, i turisti, i nada,
u kojem su “evropske vrijednosti” svedene na putne naloge,
u kojem je znanje mana, a bahatost direktorska preporuka,
u kojem je samo život jeftin – i za dž…
U tom i takvom sistemu,
Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba Demokrata,
otvara novi front.
Prijeti. Crta mete. Poziva na linč.
Novinari TVE, M Portala i Portala Analitika su, prema njegovim riječima, plaćenici klanova.
Ne bilo kojih – već baš onih koje godinama koristi kao sinonime za zlo: škaljarci i kavački.
Ne pominje ih prvi put.
Ali sada – ide korak dalje.
“Znam tarife”, kaže.
Zna iznose. Zna sve.
A ipak – ono što ne zna, ili se pravi da ne zna – jeste odgovornost teških riječi koje izgovara s pozicije moći.
Jer ako novinari, kako tvrdi, primaju 8.000 eura za tekstove – zar to ne znači da on ima direktne izvore iz kriminalnog miljea?
Ili sve izmišlja, da bi nacrtao još koju metu?
Kao što je već radio – političarima, sudijama, bivšim partnerima.
A sada – novinarima.
Ni tajming nije slučajan.
Javnost postavlja pitanja.
Zid ćutanja koji je godinama štitio pojedine njrgove kadrove počinje da puca.
I taman kad pada maska “nezavisnih profesionalaca” – Bogdanović stupa na scenu.
Ofanziva.&nbsp;
Iz pozicije privilegije – prijeti. Optužuje. Targetira.
I to je obrazac.
Kad god se istina približi, Bogdanović pronalazi nove neprijatelje.
I uvijek su to oni koji postavljaju pitanja.
Koji otkrivaju. Koji raskrinkavaju.
Ako zaista zna ko su plaćenici klanova – zašto ih ne prijavi?
Jer istina je jednostavna: ne štiti on javnost. Štiti sebe i svoje.
Branio je svoje kadrove dok su masovno zapošljavali nestručne ljude.
Ćutao kada je bezbjednosni sektor zatajio, druge progonio.&nbsp;
Branio neodbranjivo dok su njegovi partijski saborci tonuli u afere.
A sada pokušava da sve prekrije dimom – bacajući sumnju na novinare koji ne pristaju da ćute.
Ironično je da je isti on – koji sada vidi kriminalce u novinarima – nekada govorio da su “svetionici evropske ideje i čuvari demokratije”.
Pa šta je onda istina?
Jesmo li pali u nemilost samo zato što bacamo svjetlo – baš tamo gdje su njihove sjenke?
Demokrate, kaže, ostaju dosljedne svom kursu.
I tu se slažemo. Jer kurs je jasan:
Optuži. Zastraši. Skreni pažnju.
Ali ne može se unedogled crtati meta novinarima, analitičarima i aktivistima – i očekivati da niko ne odgovori.
Evropski put ne vodi preko prijetnji.
Ne vodi preko sijanja straha.
Ne vodi preko gaženja slobodne riječi.
I neka znaju svi.&nbsp;
Kada se jednom skinu poslanički imuniteti i podvuku crte,
pravda neće pitati funkciju. Pitaće – istinu.
A tada će istina imati pravne posljedice.
Za sve.

Slučaj BB: U sistemu gdje život ne vrijedi - novinar je meta

Šef Poslaničkog kluba Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović, nakon što je optužio TV E, M portal i Portal Analitika da ih plaćaju organizovane kriminalne grupe, nastavlja sa targetiranjem i brutalnim optužbama.
Umjesto dokazima za izrečeno, Bogdanović na brojne kritike nevladinog sektora, političara, medijskih tijela odgovara uvredama i etiketiranjem. Ovog puta obrušio se na poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Oskara Hutera, ali se nije libio da poimenice prozove urednike M portala i Televizije E, predstavnike NVO sektora nazivajući ih dijelo "iste medijsko-političke klijentelističke mreže".
Podsjećamo, Huter je rekao da je u Skupštini pozvao ministra pravde, da, između ostalog, ispita sramnu tvrdnju Bogdanovića koju je opisao kao još jedan atak ideološki otrovanih na slobodnu misao.
- Novinare, njihovu bezbjednost i dostojanstvo moramo štititi kako dolikuje, a ovakve optužbe bez dokaza moramo početi i zakonski da sankcionišemo. Demokrate, izađite iz ormara konačno i neka bude s dokazima, makar jednom - poručio je Huter.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 74.3155%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhuter-o-bogdanovicevom-targetiranju-novinara-optuzbe-bez-dokaza-moramo-poceti-zakonski-da-sankcionisemo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nije jasno što je uvredljivo Bogdanović vidio u Huterovoj objavi na društvenim mrežama, ali je bilo dovoljno da nastavi u maniru koji je demonstrirao danas u parlamentu.
- Gospodin Huter je, nažalost, odlučio da nastavi praksu od koje se Crna Gora pokušava osloboditi, praksu DPS-a da ministri pravde pokreću političke istrage, da određuju pritvore, pišu optužnice, presude i prate mete. Nije mu prvi put da zaboravi na podjelu vlasti, ali neka zna, ta vremena su prošla. I neće se vratiti. Kao što mu nije ni prvi put da zaboravi da baš njegova partija ne teba da brani takozvane medije, jer su za njihovo vrijeme novinari, urednici i drugi medijski poslenici pravih medija ubijani i prebijani, a imovina paljena. I da se ne lažemo, svi znamo ko se prepoznao. Oni koji nijesu dio toga, nemaju razloga da se ljute. Oni koji jesu, neka objasne. Imaće priliku za to - naveo je Bogdanović u reagovanju. 
 
Drago mu je, kako kaže, što su se danas konačno ogolili svi "politički urednici tzv. medija".
- A svi oni, bez izuzetka, imaju partijsku knjižicu ili nalog iz Centrale DPS-a. Od bivših savjetnika Mila Đukanovića do direktnih privezaka Aca Mijajlovića. Od Danice Nikolić, Sonje Drobac, Ranka Vujovića, Darka Ivanovića i Draška Đuranovića do tzv. Medijskog savjeta za samoregulaciju, sve je to jedna ista medijsko-politička klijentelistička mreža čiji je jedini zadatak da brani šefa. A šef je uvijek isti. Bivši. I nervozan. Zato ne zamjeram ni gospodinu Huteru što je stavio potpis na zahtjev za puštanje Zorana Lazovića, morao je. Ne zamjeram ni što danas mora braniti vlasnike medija koji su objavljivali ogavne neistine, baš kao što su ranije branili optužene za šverc cigareta, drogu, utaju poreza i ubistva, morao je. Samo ga molim da nam odgovori na jedno jednostavno pitanje: kome ste iz svoje političke strukture, visokom partijskom funkcioneru, iz kase MUP-a, uplatili 459.000 eura? Jer to nije spin. To je novac građana. I ekskluziva koju ni 8.000 eura koje šef uzima po tekstu neće uspjeti da zakopa - dodao je Bogdanović. 
 
Bogdanović je Huteru poručio da „svako treba da radi svoj posao“ i kazao kako neće uzvraćati uvredama iako je njegovo reagovanje svojevrsna tirada puna ličnih diskvalifikacija.
- Neće me ućutkati ni prijetnje, ni spinovi, ni lažne etikete. Jer ono što sam rekao, nije bio ni napad, ni targetiranje, bilo kog novinara ili urednika, nego šefa i njegovog kurira, koji mora da objasni odakle 8.000 eura. I još jedna eksluziva, to je bio samo početak jednog velikog razotkrivanja. I na kraju, kada su u pitanju uvrede koje izgovarate, neću vam odgovoriti istom mjerom, nije to u mom maniru, a i bilo bi mnogo, jer ste takvim ponašanjem najviše uvrijedili samog sebe - zaključio je Bogdanović.
Podsjećamo, ovo nije prvi put da politički funkcioneri targetiraju medije i novinare, što je u više navrata osudila domaća i međunarodna javnost, upozoravajući da su takve izjave opasne i podstiču atmosferu linča prema medijima i novinara.
Bogdanović je na isti način targetirao i neformalnu grupu studenata „Kamo śutra“ koju je optužio da je instruisana od kriminalnih klanova zbog organizovanja protesta početkom godine sa kojih su tražene ostavke i smjene njegovih partijskih drugova, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranoivića i potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost Alekse Bečića, a zbog katastrofalnih propusta policije tokom tragedije na Cetinju 1. januara ove godine.

Bez dokaza, ali uz salve uvreda: Bogdanović ponovo targetira, "udario" na Hutera, urednike, NVO...

Na Međunarodni dan dostojanstvenog rada govorimo o pravima radnika i dostojanstvenom životu zaposlenih.&nbsp;
 
Da li će održavanje ulaza poskupiti i kako građani komentarišu najavu poskupljenja?&nbsp;
 
Zašto ne bi trebalo praviti kompromise sa samim sobom?
 
Govorimo o snusu i električnim cigaretama koji su sve popularniji među mladima.&nbsp;
 
Sa članovima KVP Kapetan razgovaramo o posljednjoj realizovanoj ekspediciji, usponu na Veliki Atlas.&nbsp;
 
U Ulcinju predstavljen „Dolcinium“, prvi ekološki parfemski brend u istoriji cg „Južni sjever“.
 
Emitujemo dio intervjua sa Suadom Šehovićem koji možete gledati večeras u E glamu. 
 
E uživo na kanalu E televizije možete pratiti radnim danima u terminu od 16h do 18h.

U ''E uživo'' o pravima radnika, poskupljenjima, alpinizmu i prvom crnogorskom ekološkom parfemskom brendu

Ljekarska komora Crne Gore izražava najoštriji protest zbog napada na ljekare Opšte bolnice Kotor i apeluje na nadležne da hitno preduzmu sve neophodne mjere kako bi se medicinskom osoblju obezbijedio elementarni uslov svakog rada - bezbjednost.
To je saopštila predsjednica dr Žanka Cerović.
- Događaj u kotorskoj bolnici, u kojem je jedan ljekar-hirurg fizički povrijeđen, a drugi ljekar zadržan poput taoca, predstavlja tužnu sliku crnogorske stvarnosti i posljednji alarm za sistem da se odlučno i bez kompromisa obračuna sa nasiljem prema zdravstvenim radnicima - jasna je Cerović.
Ona je ukazala da se napadom na ljekara ne ugrožava samo njegov život i dostojanstvo, već se direktno dovodi u pitanje bezbjednost i zdravlje svih pacijenata koje je taj ljekarski tim trebalo da zbrine.
- Ljekar koji je bio žrtva nasilja mora, nakon takvog traumatičnog događaja, pronaći snagu i povratiti pribranost kako bi mogao nastaviti da pomaže ljudima i obavlja svoj humani poziv - poručila je Cerović.
U Ljekarskoj komori Crne Gore ponavljaju, kako je naglasila, da nijedno opravdanje ne može postojati za napad na one koji svoj rad posvećuju spašavanju života i brizi o zdravlju građana, te zahtijevaju od svih nadležnih institucija da nasilje nad zdravstvenim radnicima tretiraju s punom ozbiljnošću i odlučnošću koju ovakvi slučajevi zahtijevaju.
- U isto vrijeme, pacijenti koji smatraju da su njihova prava narušena postupanjem medicinskog osoblja imaju mogućnost da se obrate zaštitniku prava pacijenata ili drugim relevantnim institucijama, kako bi se njihovi zahtjevi i nesporazumi razjasnili na miran i konstruktivan način, tako da nema opravdanja za agresivno postupanje - zaključila je Cerović.

Cerović: Nadležni da hitno preduzmu neophodne mjere kako bi se medicinskom osoblju obezbijedila bezbjednost

Povodom napada na ljekare Opšte bolnice Kotor, Ljekarska komora Crne Gore izrazila je najoštriji protest i apelovala na nadležne organe a da hitno preduzmu sve neophodne mjere kako bi se medicinskom osoblju obezbijedio elementarni uslov svakog rada – bezbjednost.
- Događaj u kotorskoj bolnici, u kojem je jedan ljekar – hirurg – fizički povrijeđen, a drugi ljekar zadržan poput taoca, predstavlja tužnu sliku crnogorske stvarnosti i posljednji alarm za sistem da se odlučno i bez kompromisa obračuna sa nasiljem prema zdravstvenim radnicima- poručila je predsjednica Ljekarske komore, dr Žanka Cerović.
Cerović je naglasila da se napadom na ljekara ne ugrožava samo njegov život i dostojanstvo, već se direktno dovodi u pitanje bezbjednost i zdravlje svih pacijenata koje je taj ljekarski tim trebalo da zbrine.&nbsp;
- Ljekar koji je bio žrtva nasilja mora, nakon takvog traumatičnog događaja, pronaći snagu i povratiti pribranost kako bi mogao nastaviti da pomaže ljudima i obavlja svoj humani poziv- istakla je.
Ljekarska komora Crne Gore ponavlja da nijedno opravdanje ne može postojati za napad na one koji svoj rad posvećuju spašavanju života i brizi o zdravlju građana, te zahtijeva od svih nadležnih institucija da nasilje nad zdravstvenim radnicima tretiraju s punom ozbiljnošću i odlučnošću koju ovakvi slučajevi zahtijevaju.&nbsp;
- U isto vrijeme, pacijenti koji smatraju da su njihova prava narušena postupanjem medicinskog osoblja imaju mogućnost da se obrate zaštitniku prava pacijenata ili drugim relevantnim institucijama, kako bi se njihovi zahtjevi i nesporazumi razjasnili na miran i konstruktivan način, tako da nema opravdanja za agresivno postupanje- poručili su iz Ljekarske komore.

Cerović: Događaj u kotorskoj bolnici tužna slika crnogorske stvarnosti i posljednji alarm za sistem

Čovjek koji je to stavio na papir, laže. I ako on i ako tužilaštvo ne izvede nas pred sud, da dokaže to što je rekao, AntenaM će tužiti tužilaštvo, odnosno sasvim konkretnu osobu, jer to nije kolektivni rad. Ko god bude, znaće se ko je to napisao, tog čovjeka ćemo da tužimo, pa da vidimo na šta će da izađe, poručio je u emisiji "Na kraju dana", Darko Šuković glavni i odgovorni urednik AnteneM.
On je to rekao komentarišući navode koji su se pojavili u medijima da je Aleksandar Mijajlović, koji je sa još četiri osobe uhapšen u petak u akciji SDT-a i SPO-a, navodno uređivao medije.
"Svim svojim bićem garantujem da Mijajlović nikada ni pokušao nije da uređuje AntenuM"
Komentarišući akciju hapšenja i osobe koje su uhapšeme, Šuković kaže da od pet osoba, četiri zna sa televizije, dok Aca Mijajlovića zna i uživo.&nbsp;
"Ako je uspio da uređuje i državu i medije, svaka mu čast. Ono što znam, AntenuM uređivao nije. I da ne ispadne to sad neko hvalisanje.... Čovjek nikada nije ni pokušao. To je ono za šta ja mogu da svim svojim moralnim i materijalnim bićem garantujem", naglašava on.
Prema njegovim riječima, posao medija nije da se obračunavaju po direktivi, zahtjevu ili na neki drugi način isprovociranom neke treće strane.
"Posao medija jeste da prate šta radi vlast i da je &nbsp;kritikuju. I mi to radimo. Problematično je , krši kodeks, krši profesionalne standarde, ako radiš to zato što ti to neko kaže. Ali onaj ko je napisao da je AntenaM te stvari radila zato što je neko to naredio, tražio, kupio - laže. Dakle laže, a tu riječ upotrebljavam zato što je ovo meni mnogo važno. Ovo je pitanje obraza. 31 godinu AntenaM ljubomorno čuva svoju nezavisnost. 31 godinu Radio AntenaM nije imao nijedan demant. I sad se nađe neko iz Tužilaštva da na osnovu ne znam čega, pljune na to što mi radimo 31 godinu i proglasi nas dijelom nečega što je nezakonito i nemoralno", poručio je Šuković.
Zapravo, dodaje Šuković, ni ne zna da li je nezakonito. Najavljuje i da će tužiti osobu iz tužilaštva koja je "ovo stavila na papir".
"Sve da smo to radili, ja ne znam koje je to krivično djelo. Ja ne znam koji bismo zakon prekršili. Ali nije ni bitno, jer to nije istina. Čovjek koji je to stavio na papir, laže. Tačka. I ako on, i ako tužilaštvo ne izvede nas pred sud, da dokaže to što je rekao, već sam se sa advokatima dogovorio, AntenaM će tužiti tužilaštvo, odnosno sasvim konkretnu osobu, jer to nije kolektivni rad. Ko god bude, znaće se ko je to napisao, tog čovjeka ćemo da tužimo, pa da vidimo na šta će da izađe. Kraj priče", izričit je Šuković.&nbsp;
"Da bi se skrenulo sa slučaja "Tunel", javnosti bačena druga koska"
Šuković je problematizovao i trenutak u kojem je pokrenuta akcija SPO-a i SDT-a, baš u danu kada je izrečena oslobađajuća presuda u slučaju "Tunel". Glavni i odgovorni urednik AnteneM smatra da se to uradilo da se ne bi pisalo o krahu slučaja "Tunel".
"Ono što je nemoguće ne primijetiti je da se ova najveća u istoriji akcija tužilaštva desila na dan kada su donesene prvostepene oslobađajuće presude za sučaj "Tunel". I to je takođe obrazac koji se ponavlja. Svaki put kad nešto propadne, ajde da ga zamijenoimo nečim starijm, ljepšim, u ovom slučaju, većim. I da se ne bi pisalo o krahu slučaja "Tunel" i o svim implikacijama tog slučaja, koje su ekstremno važne, i jesu indikator za mnogo toga jako ozbiljnog i optužujućeg po tadašnji vrh države i raznih službi. Istog momenta je crnogorskoj javnosti, izvinjavam se na ružnoj metafori ali moram upotrijebiti, bačena neka druga koska", ocijenio je Šuković.

Šuković: Ovo je pitanje obraza - ako nas tužilaštvo ne izvede pred sud, tužićemo ih

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Bošković priveden na saslušanje u SDT-u

,,Ne mogu ovdje, dobićete reakciju ubrzo”. Tako se 30. septembra odbrecnuo čelnik Uprava policije Lazar Šćepanović na pitanje novinarke Televizije E o stanju u bezbjednosnom sektoru, nakon dvostrukog ubistva u selu Ugnji blizu Cetinja. &nbsp;&nbsp; Niko nije očekivao da će tri dana kasnije, 3. septembra, reakcija biti ovako brutalna i morbidna. Ne reakcija policije na još jedan mafijaški obračun, već specijalna akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su u petak odradili petostruko hapšenje – kao da rade po ličnim nalozima Demokrata, Bečića ili Bogdanovića, svejedno. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića "> <figcaption>AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  HAPŠENJA, HAPŠENJA... Jer, samo neko ko želi da ugodi mračnim željama političara, ili neko ko želi po svaku cijenu da zapuši usta oponentima, mogao je da sprovede tako bezobzirnu akciju, kao što je to uradilo u petak Specijalno policijsko odjeljenje. &nbsp; Prvo su, kao da hvataju naoružanog teroristu ili masovnog ubicu, maskirani pripadnici SPO upali u Više tužilaštvo da bi onda sproveli tužiteljku u lisicama, držeći je imeđu dva čuvara. &nbsp; A onda je sve poprimilo obrise tužilačko-policijskog procesa, koji treba da utjera strah svima koji ne misle kao vlast. Skoro 60 sati od hapšenja pet osoba - među kojima je viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, dva policijska službenika, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, pripadnik ANB-a Drago Spičanović, kao i jedan biznismen, Aleksandar Mijajlović – nije bilo ikakvog zvaničnog saopštenja. &nbsp; Sve, navodno, u cilju čuvanja bezbjednosti. Ćutalo je i Specijalno policijsko odjeljenje koje je sprovodilo akciju, ćutalo je i Specijalno državno tužilaštvo koje je dalo nalog za lišenje slobode. Istovremeno se – preko uslužnih Vijesti - vodila medijska hajka protiv petoro privedenih. &nbsp;&nbsp; ,,NAJVEĆA AKCIJA IKAD” I kovala laži-bajka o, pazite sad, najvećoj akciji koju je ikad Specijalno policijsko odjeljenje pokrenulo. Opet se u priču krenulo od Vijesti, onda opet Dritan uklizava sa najavom ,,superfinala”, opet Demokrate, pa opet Boris Bogdanović, na kraju, kao neka vrsta začina izvršne vlasti, i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. &nbsp; Najveća akcija ikad? Zaista, veća nego kada je hapšen Svetozar Marović, predsjednik Skupštine, grandioznija od hapšenja Kašćelana i desetina ljudi iz kavačkog ili škaljarskog klana, veća od hapšenja Dikića, Sinđelića i ostalih u pokušaju terorizma 2016, veća čak i od lišavanja slobode Milivoja Katnića ili Zorana Lazovića? &nbsp; Ne, naravno, izjave političara služile su samo za podršku nastavka represivne akcije Specijalnog tužilaštva i specijalne policije. Koja je imala dvostruki cilj: da se sakrije krah bezbjednosnog sektora u slučaju ,,Tunel“, ali i da se bahato demonstrira moć ljudi koji rukovode bezbjednosnim sektorom. Koji su toliko moćni da za njih ne važe ni zemaljski zakoni ili moralni kodeks. &nbsp; Nikada prije, makar ne u posljednjih trideset godina, država nije ličila na one zemlje istočnih despotija u kojima se ne zna ništa o uhapšenima - osim da su živi. I nikada kao u posljednja tri dana nijesu kružile zlokobne najave o novim i novim hapšenjima, saslušavanjima, glasine o tobože ugroženoj državnoj bezbjednosti. &nbsp; Kao da smo u Sjevernoj Koreji, Rusiji ili Bjelorusiji. &nbsp;&nbsp; OD KAD JE MIMER – KRIMINALAC? Ugrožena bezbjednost, a ispituje se poznati mimer, oduzima mu se telefon i konfiskuje kompjuter? Kako može ugroziti crnogorski bezbjednosni sektor građanski aktivista kojeg zaustavljaju u Budvi i oduzimaju telefon, bez odluke suda, upotrebom gole policijske i tužilačke sile. &nbsp;&nbsp; Iako to kriju pod plaštom brige za nacionalnu bezbjednost, jasno je da je specijalnu akciju specijalne policije i specijalnog tužilaštva inicirala ekipa iz vrha Demokrata, a da su to prihvatili i šef SPO i šef SDT-a. Koji su bili njihovi motivi – saznaće se. Za sada je jasno što je cilj: zastrašivanje novinara i gašenje medija koji mjesecima i mjesecima unazad razobličavaju nezakonite radnje i postupanja u bezbjednosm sektoru. &nbsp; Zato su na meti i specaijalaca iz SDT i SPO-a, ali i njihovog uslužnog servisa koncerna Vijesti - i M portal i Portal ETV i Televizija E, ali i Standard, Antena M, CDM... Baš oni novinari koji uporno i dosljedno raskrinkavaju nepodopštine vlasti. &nbsp; I da, moglo bi se reći da je akcija pritvaranja petoro osoba bila najveća akcija. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200" data-rendition-name="original" width="1000" height="768" loading="lazy" alt="DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović"> <figcaption>DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  LJUDI ZA ODSTRIJEL &nbsp; Ali, akcija planskog zastrašivanja i akcija zataškavanja, skrivanja mučne istine o nekim uticajnim državnim funkcionerima. &nbsp; Zato su pažljivo birani ljudi za odstrijel. Aleksandar Aco Mijajlović je stara meta - trebalo je da bude živi dokaz kriminalizacije medija i navodne zavjere protiv vlasti. Milovan Pavićević je odabran kao žrtva političkog progona koji raskrinkava nezakonitosti političkog progona nepodobnih u policiji pa ga zato &nbsp;treba ućutkati, a Drago Spičanović kao nezgodan svjedok, čovjek koji puno zna o nepodopštinama čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Najčudnije je bilo hapšenje više tužiteljke Andrijane Nastić. Neki će reći, samo zato što je krvna rođaka sa Mijajlovićem. Ne, nije to bio jedini motiv: hapšenje je trebalo da bi viša tužiteljka bila ukaljana u javnosti. &nbsp; I da bi joj se tako oduzela dva velika predmeta, istraga masakra na Cetinju, u Medovini, 12. avgsuta 2022. godine i masovnog zločina 1. januara ove godine?! &nbsp; Tužiteljka koja je na kraju trebala da donese sud o tome da li će goniti policijske funkcionere, koji nijesu profesionalno obavljali poslove ni tokom prvog, ni tokom drugog masakra. &nbsp; NEZGODNA PITANJA Zašto nikada nije rađena stvarna istraga o postupanju policije, o vezama masovnih ubica sa nekim velikodostojnicima iz Manastira na Cetinju, zbog čega nije poznat rezultat vejštačenja telefona ubice Aca Martinovića koji se skrivao usred Cetinja stotini policajaca punih šest sati? &nbsp; Mnoga pitanja vise iznad glava čelnika bezbjednosnog sektora, mnogo je odgovora koje neko želi da sakrije od porodica ubijenih, ali i od Crne Gore. &nbsp; Je li najveći grijeh Andrijane Nastić što je pokušala da to rasvijetli, pa je sada pod represijom tužilačko-policijskog režima? &nbsp; I da, valja se pitati: kako je to akcija tempirana, baš kada je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, advokat Anto Nobilo objelodanio manipulacije, falsifikate u Skaj objavama specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; Zaista, da li je atak na petoro uhapšenih, odnosno napad na slobodne medije motivisan željom da se silom mraka zaustavi istina koja je počela da se probija na svjetlo dana? &nbsp;&nbsp; Monstruozna je logika ove akcije: to je prvenstveno borba protiv političkih protivnika, opozicije, ali i sračunati, podli pokušaj da se uguši slobodna riječ neovlašćenom upotrebom aparata sile. &nbsp; I stvarno sada se otvara još jedno pitanje. &nbsp;Ko je ovdje organizovana grupa: novinari koji svakodnevno izvještavaju ne krijući svoj identitet, ili specijalni policajci ili specijalci tužitelji koji sa fantomkama, po političkom nalogu proganjaju ljude koji se drznu da drugačije misle i govore. &nbsp; Nije to više nalik ponavljaju vremena iz 1948. Još je morbidnije: djeluje kao uvod u doba rumunskog diktatatora Nikolaja Čaušeskua ili čileanskog diktatora Augusta Pinočea. &nbsp;&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D49fVsM7Cfcc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: novinari