Novinarstvo je javni poziv i javna služba, ali se kritički orijentisani mediji danas sve češće suočavaju sa pritiscima institucija i njihovih čelnika, kao i sa otvorenim targetiranjem od strane drugih medija, što ozbiljno otežava njihov rad i dodatno urušava položaj novinara i novinarki. To je ocijenjeno u PROUDCAST-u Centar za građansko obrazovanje (CGO).
O ulozi novinarstva, značaju pravovremenog i tačnog informisanja javnosti, ali i o pritiscima sa kojima se novinari suočavaju na terenu i u redakcijama, saradnica na programima CGO-a Željka Zvicer razgovarala je sa Mirjanom Miladinović, novinarkom iz Crne Gore, i Mladenom Savatovićem, novinarom TV N1 iz Srbije.
Sagovornici su saglasni da novinarstvo podrazumijeva stalno traganje za istinom i da je istovremeno javni poziv i javna služba.
– Mi smo u funkciji građana i javnosti. To često ili zaboravljamo ili nijesmo toga svjesni, ali to je suština novinarstva. Znamo koja su to pitanja na koja novinarstvo treba da pruži odgovore. Sve mimo toga je iskakanje iz profesije. Moramo biti svjesni svog poziva, i to više nego javnost ili političari – ocijenila je Miladinović.
Govoreći o aktuelnoj situaciji u Srbiji, Savatović je istakao da traganje za istinom nikada nije bilo teže.
– Suočavamo se sa pojavama sa kojima se možda nijesu suočavale starije generacije, poput targetiranja, pritisaka, pokušaja zastrašivanja, tužbi, fizičkih napada i verbalnih okršaja. Sve je teže doći do istine, ali novinari moraju ostati njeni tragači. Mi smo kontrolni mehanizam demokratije i njeni čuvari – rekao je Savatović.
On je ukazao i na činjenicu da se smanjuje broj medijskih profesionalaca koji novinarstvo shvataju kao javnu službu, navodeći da istinu danas ne prikrivaju samo političari, već i pojedini mediji koji im služe. Kao lično iskustvo naveo je targetiranje na konferenciji za medije od strane predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, uz podršku prorežimskih medija.
– Nakon tog targetiranja i dehumanizacije, stigle su mi prijetnje silovanjem, ubistvom i protjerivanjem. Jedna osoba je napisala da će doći ispred firme u kojoj radim i da će me pronaći. Kada znate da je generator svega toga najmoćniji čovjek u državi i da ljudi koji prijete njemu vjeruju, postoji realna bojazan da se fizički napad zaista može dogoditi – upozorio je Savatović.
Iako, kako je navela Miladinović, situacija u Crnoj Gori nije toliko ekstremna, novinari i mediji i ovdje postaju mete.
– Meta vam je nacrtana na čelu od najviših institucija. To praktično daje pravo bilo kome da vam uradi bilo šta. To je najopasnija poruka koja se može poslati jednom društvu. Podjele na ‘naše’ i ‘njihove’ postoje u politici, društvu i medijima. Kada ste predstavnik nekog medija, na jednom skupu ste nepoželjni, na drugom vas tretiraju kao da ste dio njihove kuće. Ni jedno ni drugo nije ispravno. Mi smo tu da izvijestimo o onome što se dešava – kazala je ona.
Savatović je istakao da je zbog takvog ambijenta prinuđen da izbjegava pojedine skupove visokog bezbjednosnog rizika.
– Po prvi put u životu strahujem da bi mogao poletjeti kamen, flaša ili da će me neko fizički napasti. Na vojnoj paradi, kojoj sam prisustvovao, doživio sam uvrede i ponižavanja koja je teško i opisati – rekao je Savatović.
Sagovornici smatraju da su političari itekako svjesni opasnosti u koju dovode novinare kada ih javno targetiraju.
– Riječi izgovorene sa skupštinske govornice imaju ogromnu snagu. Etiketiranja i prozivke ne ugrožavaju samo onoga ko je u tom trenutku meta, već i ljude na terenu – upozorila je Miladinović.
– Njihove riječi ponekad ostavljaju i fizičke posljedice. Svjesni su šta rade, jer targetiranjem skreću pažnju sa suštine – sa korupcije, veza sa kriminalnim strukturama i sličnih tema – dodao je Savatović.
Kao dodatni problem istaknut je i nedostatak solidarnosti unutar same profesije, naročito u situacijama javnih napada na novinare.
Govoreći o sudskoj zaštiti, Savatović je naveo da presude protiv prorežimskih medija postoje, ali da su kazne uglavnom simbolične, dok se napadi na novinare često ne procesuiraju.
Miladinović je istakla da se u Crnoj Gori broj okončanih postupaka može „prebrojati na prste jedne ruke“, te da institucije ne čine dovoljno kako bi obezbijedile sigurno okruženje za rad novinara.
U osvrtu na budućnost profesije, sagovornici nijesu izrazili veliki optimizam, ali vjeruju da će istina ostati ključna vrijednost novinarstva.
– Istraživačko novinarstvo ima budućnost, jer mašine ne mogu zamijeniti ulogu medija kao kontrolora demokratije – ocijenila je Miladinović.
Savatović je upozorio da ga posebno brine slabo interesovanje mladih za novinarstvo.
– Sve je manje onih koji se odlučuju za ovu profesiju, jer je postala opasna i neisplativa. Nekada je novinarstvo bilo cijenjeno, danas je taj status ozbiljno srozan. Postavlja se pitanje – ko će se u budućnosti baviti ovim poslom? – zaključio je Savatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CGO: Novinari između javne službe i javnih prijetnji

Međunarodna federacija novinara (IFJ) je objavila da je 2025. godine u svijetu ubijeno 128 novinara i drugih medijskih radnika, uključujući 10 žena.
Federacija je izrazila žaljenje zbog "još jedne smrtonosne godine za novinare'' i osudila "uporni propust vlasti da zaštite medijske radnike" pozivajući na "momentano i odlučno djelovanje da se okonča ciklus nasilja" i naglašava da i dalje prevladava nekažnjivost za te zločine.
U ukupnom broju poginulih novinara bilo je i devet nesrećnih smrtnih slučajeva.
U 2024. godini IFJ je zabilježio 122 smrtnih slučajeva novinara, uključujući 14 žena, i da je 516 novinara bilo u zatvorima, a 2025. su ;u zatvorima bila 533, po čemu prednjači Kina.
Ažuriran spisak poginulih medijskih radnika 2025. dokumentuje 17 dodatnih smrtnih slučajeva od 10. decembra, poslije objavljivanja prethodnog izveštaja. Na listi objavljenoj 31. decembra to su slučajevi u Palestini, Tanzaniji, Peruu i Gvatemali, kao i nesreća u kojoj je poginulo sedam medijskih radnika u Nigeriji, jedan takav slučaj u Burundiju i jedan u Iranu.
Bliski istok i arapski svijet sa 74 ubijena novinara, uključujuči 56 u Palestini, predstavljaju 58 odsto svih slučajeva ubijenih medijskih profesionalaca u svijetu 2025. godine, navodi IFJ. To je treća uzastopna godina da je to najteže pogođen region.
Na drugom mjestu je Jemen sa 13 poginulih, a zatim Ukrajina sa osam.
U Sudanu je prijavljeno šest poginulih novinara, u Indiji i Peruu četiri, a nekoliko drugih zemalja uključujući Filipine, Meksiko, Peru i Pakistan izgubilo je po tri novinara.
Ove cifre ukazuju na koncentraciju opasnosti u konfliktnim zonama i naglašavaju potrebu jačanja zaštite medijskih profesionalaca i kažnjavanja onih koji ubijaju novinare, piše u saopštenju.
- Svijet ne može više da čeka, vrijeme je za konvenciju Ujedinjenih nacija koja garantuje bezbjednost i nezavisnost novinara svuda- rekao je u saopštenju generalni sekretar IFJ-a Entoni Belanger.

IFJ: 128 novinara ubijeno u svijetu u toku 2025. godine

Broj ubijenih novinara u svijetu tokom protekle godine ponovo je porastao zbog kriminalnih praksi vojnih grupa – regularnih i paravojnih – i organizovanog kriminala, saopštili su Reporteri bez granica.
U godišnjem izvještaju "2025, smrtonosna godina za novinare: tu vode mržnja i nekažnjivost" ta međunarodna organizacija navodi da je od prošlogodišnjeg izvještaja 67 novinara ubijeno zbog svog posla, od čega su oružane snage ili paravojne grupe ubile 37, a kriminalne mreže 16 njih.
- Evo kuda vodi mržnja prema novinarima! Dovela je do smrti 67 novinara ove godine – ne slučajno i nijesu bili kolateralne žrtve. Ubijeni su, bili su mete zbog svog rada- naveo je povodom izvještaja generalni direktor Reportera bez granica Tibo Brutin.
Skoro polovina (43 odsto) novinara ubijenih u posljednjih 12 mjeseci ubile su u Pojasu Gaze izraelske oružane snage. Reporteri bez granica navode da je ukupno, od oktobra 2023, kada je napadom Hamasa – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom – na Izrael, počeo rat u Gazi, izraelska vojska ubila skoro 220 novinara, od kojih je najmanje 65 ubijeno ili zbog svog posla ili dok su radili.
U Ukrajini, gdje ruska vojska nastavlja da cilja strane i ukrajinske reportere, trojica novinara su u jednom mjesecu ubijena u ruskim napadima dronovima, navodi se u izvještaju.
Sudan se, prema Reporterima bez granica, takođe pojavio kao izuzetno smrtonosna ratna zona za medijske profesionalce, pošto se novinari u toj zemlji suočavaju s ozbiljnim zlostavljanjem dok nastavlja da bjesni sukob između paravojnih Snage za brzu podršku i sudanske vojske – četvoro novinara je ubijeno ove godine, od čega su najmanje dva umrla pošto su ih otele Snage za brzu podršku.
U Meksiku su organizovane kriminalne grupe odgovorne za alarmantan porast ubistava novinara zabilježen 2025. godine koja je za medijske profesionalce bila najsmrtonosnija od posljednje tri, uprkos, kako navode Reporteri bez granica, obavezama koje je predsjednica Klaudija Šejnbaum dala toj organizaciji. Meksiko je druga najopasnija zemlja na svijetu za novinare, s devet ubijenih ove godine.
Taj trend se proširio kako je Latinska Amerika postala sve "meksikanizovanija", pošto je kako navode Reporteri bez granica, 24 odsto ubijenih novinara u svijetu nastradalo u tom regionu.
<h2>Zatvor za novinare</h2>
Širom svijeta su trenutno pritvorena 503 novinara, od čega najviše u Kini – 121.
Na drugom mjestu, prema Reporterima bez granica, nalazi se u Rusija sa 48 pritvorenih novinara, od čega je 26 Ukrajinca, tako da je u toj zemlji najviše zatvorenih stranih novinara.
Poslije Rusije, Izrael je druga zemlja koja je pritvorila najveći broj stranih novinara. Od 1. decembra 2025. godine, 20 palestinskih novinara je iza rešetaka u Izraelu, od kojih je 16 uhapšeno u posljednje dvije godine u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali.
Mjanmar je s 47 novinara u zatvorima na trećem mjestu po ukupnom broju uhapšenih novinara.
Situacija u zemljama poput Rusije, Gruzije, Azerbejdžana i Belorusije ilustruje ozbiljne prijetnje s kojima se suočava sloboda medija širom bivšeg sovjetskog bloka. U Gruziji je, kako navode Reoporteri bez granica, neumoljiva autoritarna taktika vlade dovela do hapšenja gruzijske novinarke Mzije Amaglobeli. U Azerbejdžanu je 25 novinara trenutno iza rešetaka.
Trenutno se 135 novinara vodi kao nestalo u 37 zemalja. Neki se vode kao nestali više od 30 godina. Iako novinari nestaju širom svijeta, taj trend naglo raste u Meksiku (28) i Siriji (37).
U Siriji, gdje je prije godinu dana srušen režim Bašara el Asada, mnogi novinari uhapšeni ili zarobljeni pod njegovom vladavinom još uvijek nijesu pronađeni, čime je to zemlja sa najvećim brojem nestalih novinara – više od četvrtine ukupnog broja nestalih u svijetu.
Dvadeset novinara trenutno se drže kao taoci širom sveta. Huti pobunjenici su 2025. godine uzeli sedam novinara za taoce, što Jemen čini zemljom s najvećim brojem novinara koji su žrtve ove vrste otmice u posljednjih dvanaest mjeseci.
Tokom protekle godine došlo je više oslobađanja novinara iz zatvora, navode Reporteri bez granica.
Značajna oslobađanja pritvorenih novinara uključuju oslobađanje devet bjeloruskih novinara koji su konačno uspjeli da se ponovo sretnu sa svojim voljenima, blogera Alaa Abdel Fataha u Egiptu i ukrajinskog novinara Dmitra Hiljuka, koji je oslobođen u avgustu pošto je bio u nekoliko ruskih zatvora. Sedam novinara iz Burkine Faso koji su bili prisilno regrutovani u vojsku takođe su pušteni između jula i septembra.
Među novinarima oslobođenim iz bjeloruskih zatvora je i novinar Bjeloruskog servisa RSE Ihar Losik. Devet bjeloruskih novinara je pušteno pošto što su mjesecima ili, u nekim slučajevima, godinama bili iza rešetaka samo zato što su obavljali svoj posao.
Ti novinari su oslobođeni, a zatim deportovani u okviru pregovora s vladom SAD, što je dovelo do oslobađanja 52 politička zatvorenika 11. septembra.
Međutim, ukazuju Reporteri bez granica, 33 novinara su i dalje u pritvoru u Bjelorusiji gdje su, od spornih predsjedničkih izbora 2020. i naknadnog gušenja mirnih protesta, skoro svi nezavisni mediji ućutkani, a njihovi novinari pritvoreni ili primorani na egzil.
<h3>Srbija – godina nasilja nad novinarima</h3>
Od Nepala do Srbije, Indonezije do Francuske, pa i Madagaskara, novinari koji izvještavaju s protesta bili su posebno ometani u obavljanju svog posla tokom 2025, što su uglavnom činili organi reda, navode Reporteri bez granica.
Od početka antikorupcijskih protesta u Srbiji izazvanih smrtonosnim padom nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, medijski profesionalci koji su izvještavali s demonstracija bili su izloženi najmanje 98 fizičkih napada, pokazuju podaci Reportera bez granica. Od toga se 91 dogodio od 1. januara 2025.
Oko polovine ovih napada izvršila je policija s potpunom nekažnjivošću, u klimi koju su oblikovali verbalni napadi predsjednika Aleksandra Vučića na medije, navode Reporteri bez granica ukazujući da se Vučić nalazi na njihovoj listi "predatora slobode medija" za 2025.

U protekloj godini ponovo povećan broj ubijenih novinara, navode Reporteri bez granica

Neophodno je jačati institucionalne mehanizme zaštite, unaprijediti ekonomski položaj novinara, uvesti psihološku podršku u redakcije, te kreirati sistemsku saradnju između univerziteta, medija i institucija, poručeno je na okruglom stolu pod nazivom “Mladi novinari pod pritiskom: kako ih štitimo?“ koji je organizovala Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) u Omladinskom klubu „Zona mladih“. 
 
Kako je saopšteno iz MOACG, cilj ovog događaja je bio da stvaranje prostora za dijalog o bezbjednosti mladih novinara, pritiscima sa kojima se suočavaju i načinima kako ih možemo bolje zaštititi, te jačanje glasa studenata novinarstva, i sagledavanje novinarskog poziva iz vizure mladih, sa kojim očekivanjima i strahovima ulaze u profesiju i koji su presudni faktori za stvaranje bezbjednog i dostojanstvenog radnog okruženja. 
 
Isidora Kovačević, studentkinja novinarstva Fakulteta političkih nauka, govorila je o ulozi fakulteta i podršci koju mladi novinari dobijaju u okviru studija.
- Niko nam ne stavlja ružičaste naočare, veoma smo svjesni težine profesije i opasnosti sa kojima se novinari suočavaju. Mladi danas jesu spremni da prijave napade i budu aktivni - kazala je Kovačević.
Naglasila je i potrebu za više praktične nastave, mentorstva i direktnog rada na terenu. 
 
Olivera Nikolić, direktorica Instituta za medije Crne Gore (IMCG) ukazala je na višestruke izazove novinara, od fizičkih i digitalnih napada, do ekonomskih i institucionalnih pritisaka.
- Ne govorimo samo o fizičkim napadima, već i o ekonomskom i pravnom aspektu. Socijalni položaj novinara je izuzetno loš i zbog toga profesija nije atraktivna mladima. Mediji u Crnoj Gori danas nijesu priča napretka, već opstanka - rekla je Nikolić. 
 
Nikolić je predložila formiranje univerzitetskih redakcija, u kojima bi iskusni praktičari radili sa studentima i pripremali ih za radne uslove u redakcijama. 
 
Andrea Perišić iz Sekcije mladih i frilensera Sindikata medija Crne Gore ukazala je na zanemarivanje potrebe za psihološkom podrškom.
- Novinari se sve češće suočavaju sa potrebom za psihološkom podrškom. Redakcije moraju imati mehanizme koji im omogućavaju da se nose sa stresom, prijetnjama i pritiscima. Psihološka podrška treba da postane standard, a ne izuzetak - istakla je Perišić. 
 
Perišić je naglasila da napadi i incidenti imaju snažan efekat na mlade i njihov ulazak u profesiju. 
 
Iz MOACG su poručili da će nastaviti rad na inicijativama koje doprinose stvaranju bezbjednog okruženja za mlade novinare i biti konstruktivan partner u očuvanju slobodnog, odgovornog i nezavisnog novinarstva u Crnoj Gori. 
 
Ovaj događaj realizovan je u okviru projekta „Bez straha, STOP cenzuri: Sigurnost novinara na prvom mjestu“, koji MOACG sprovodi uz podršku Evropske unije i Sindikata medija Crne Gore kroz program SafeJournalists Network.

Mladi novinari zaslužuju podršku, zaštitu i rad u sigurnom okruženju

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je, od 2021. do ove godine, registrovao 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke, dok je samo u 2024. zabilježeno 11 napada na medijske radnice.
Na konferenciji za novinare povodom predstavljanja istraživanje SMCG o bezbjednosti novinarki, saopšteno je da je u istom četvorogodišnjem periodu napadnuto 36 novinara - dok je još 28 napada bilo usmjereno na grupe medija, pa je ukupan broj napada iznosio 96.&nbsp;
Samo u 2024. žrtve napada u pet slučajeva bili su muškarci, u 11 žene a u osam grupe medija.
Autorka istraživanja i potpredsjednica SMCG Marijana Camović-Veličković rekla je da je riječ o prvom istraživanju ove vrste, dodajući da se analiza oslanja na statističke podatke iz baze napada SMCG - Safe Journalists.
Ona je kazala da su od 2021. do ove godine, novinarke u Crnoj Gori doživjele razne oblike napada.&nbsp;
- Bilo je slučajeva ozbiljnih fizičkih napada, kao i prijetnji po život, ali ubjedljivo najučestaliji obilk napada na novinarke u protekle četiri godine su uznemiravanje i ostali oblici prijetnji - rekla je Camović-Veličković.
Prema njenim riječima, napadnute su novinarke većih medija čije je sjedište u Glavnom gradu, ali i u manjim sredinama i iz manjih medija.&nbsp;
- Tokom istraživanog perioda zabilježena su 32 incidenta u kojima su žene bile žrtve i to je cifra koja je registrovana u Safejournalists.net bazi napada. Iz sumiranih podataka za ove četiri godine može se vidjeti da je u posljednje dvije godine, odnosno 2023. i 2024, nasilje prema novinarkama povećano u odnosu na novinare - rekla je Camović-Veličković.
Ona je navela da su tokom prošle godine u SafeJournalist bazi zabilježena ukupno 24 incidenta, od kojih su u pet slučajeva žrtve bili muškarci, a u 11 žene, dok su u preostalih osam slučajeva napadnute novinarske ekipe ili mediji.
- Opšte je mišljenje među intervjuisanim i novinarkama koje su učestvovale u fokus grupama da su najranjivija kategorija novinarke koje žive i rade u manjim sredinama i one koje se bave temama iz crne hronike - rekla je Camović-Veličković.&nbsp;
Kako je kazala, nakon njih isticane su mlađe novinarke, samohrane majke, a i generalno žene jer su „lakša meta“ u odnosu na muškarce i lakše ih je diskreditovati kroz mizogine i seksističke napade i omalovažavanje pomoću rodnih stereotipa.
Ona je kazala da su trenutno tri novinarke pod stalnom policijskom zaštitom, te da više od 60 odsto zaposlenih u medijima čine žene.

Za četiri godine 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke

Novinari i novinarke svakodnevno rade pod pritiskom prijetnji, ucjena, zastrašivanja, kazali su iz nevladine organizacije (NVO) 35mm navodeći da napad na medijske radnike mora postati crvena linija koju niko ne smije preći.
Urednica medijskih programa u NVO 35mm Milica Đokđurić rekla je da svaka godišnjica Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima odzvanja kao podsjetnik na tišinu sistema.
- U zemlji u kojoj i dalje ne znamo ko je ubio Duška Jovanovića, gdje se napadi na Oliveru Lakić, Tufika Softića i Mladena Stojovića prepričavaju kao opomena, a ne kao riješeni slučajevi – svaka godišnjica Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima odzvanja kao podsjetnik na tišinu sistema- kazala je Đokđurić.
Ona je rekla da u Crnoj Gori i dalje nije rizično lagati, već da je rizično govoriti istinu.
- Novinari i novinarke svakodnevno rade pod pritiskom prijetnji, ucjena, zastrašivanja, razbijenih prozora i uništene imovine. Oni koji bi trebalo da ih štite, često okreću glavu. Oni koji ih napadaju, najčešće prolaze nekažnjeno. A javnost, umorna od čekanja pravde, sve češće ćuti- navela je Đokđurić.
Ona je dodala da NVO 35mm pozdravlja potpisivanje Protokola o zaštiti novinara u oktobru ove godine, kojim je formiran Mehanizam za bezbjednost novinara, navodeći da je to prvi pokušaj da se riječi pretvore u djela.
- Ipak, nijedan protokol, nijedan potpis i nijedna konferencija neće značiti, ako institucije ne počnu da reaguju brzo, odlučno i nepristrasno. Jer svaki napad koji prođe nekažnjeno postaje poziv na novi zločin- smatra Đokđurić.
Ona je rekla da od vlasti očekuju da jasno i javno poruče da napad na novinara mora postati crvena linija koju niko ne smije preći.
Vrijeme je da prestanu prijetnje, javna poniženja i targetiranje „nepodobnih“ novinara. Vrijeme je da se prekine nit ćutanja i straha, kazala je Đokđurić i &nbsp;poručila da politizacija medija, nacionalistička retorika i svakodnevni napadi na društvenim mrežama ne smiju postati nova normalnost.
- Novinari nijesu neprijatelji – oni su čuvari istine, svjedoci stvarnosti i temelj svake slobodne države. A kada novinari ne smiju bezbjedno da pitaju i govore istinu, društvo ne može biti slobodno- zaključila je Đokđurić.

Đokđurić: Napadi na novinare da postanu crvena linija koju niko ne smije preći

Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom Međunarodnog dana okončanja nekažnjivosti zločina nad novinarima, ukazuje da Crna Gora i dalje ne uspijeva da obezbijedi adekvatan institucionalni odgovor na napade, prijetnje i pritiske kojima su izloženi novinari i novinarke, kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima. - Uprkos višegodišnjim upozorenjima i obavezama iz procesa pristupanja EU, slučajevi nasilja nad predstavnicima medija i dalje se sporo i neefikasno procesuiraju, dok nekažnjivost ostaje podsjetnik nedostatka odgovornosti i političke volje - kazao je Obradović. Navodi da je ova godina donijela i nove primjere brutalnog odnosa prema medijskim radnicima. - Posljednji se dogodio 8. avgusta 2025. godine na nezakonitom neočetničkom skupu u Beranama, kada su fizički napadnuti fotoreporteri Vijesti i Pobjede, Boris Pejović i Stevo Vasiljević. Takvi incidenti potvrđuju rastuću netoleranciju i stvaraju ambijent u kojem je nasilje prihvatljiva reakcija na javnu riječ. Zakašnjele i neadekvatne reakcije institucija dodatno produbljuju osjećaj nesigurnosti među novinarima i šalju poruku nekažnjivosti počinilaca, a svaka nekažnjivost je poraz pravde i ohrabrenje za nove napade - kaže Obradović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103141112_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241103141112_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Obradović"><figcaption>Nikola Obradović(Photo: CGO)</figcaption></figure>  CGO podsjeća da se i dalje odugovlače procesi u slučajevima najtežih napada na novinare. Slučaj ranjavanja Olivere Lakić stagnira već godinama, uz česta odlaganja ročišta i bez napretka, dok se u predmetu napada na novinarku Pobjede Anu Raičković još čeka sudski epilog. Takva praksa urušava povjerenje javnosti u institucije koje bi morale biti garant pravde i sigurnosti. - Crna Gora mora pokazati dosljednu političku i institucionalnu volju da prekine praksu selektivne pravde i da svaki napad na novinare bude procesuiran bez izuzetka i odlaganja. To mora biti dokazano kroz sinhronizovano djelovanje tužilaštva, sudova i policije, kao i kroz odgovornost političkih struktura da stvore okruženje u kojem se sloboda izražavanja poštuje kao temelj demokratije. Zaštita novinara nije privilegija, već osnovni uslov za društvo zasnovano na istini i slobodi - kaže Obradović. Ističe da je rješavanje slučajeva nasilja nad novinarima i obaveza države u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24, koja mjere napredak u vladavini prava i zaštiti ljudskih prava. - Sve dok napadi na novinare budu tretirani ravnodušno i neprofesionalno, Crna Gora neće moći zatvoriti ova poglavlja niti potvrditi posvećenost evropskim vrijednostima. Zato je neophodno da svaka institucija preuzme svoj dio odgovornosti – od efikasnih istraga, preko brzog procesuiranja, do javnog informisanja o rezultatima, jer novinari imaju pravo na sigurnost, a javnost na istinu - kazao je Obradović.

CGO: Nekažnjivost napada na novinare ostaje ozbiljan test za institucije

Nacionalna turistička organizacija (NTO) organizovala je studijsku posjetu predstavnika medija iz Francuske, koja je održana od utorka do danas, s ciljem promocije Crne Gore kao atraktivne i raznovrsne turističke destinacije na ovom tržištu.&nbsp;
- Francusko tržište predstavlja jedno od prioritetnih emitivnih tržišta za Crnu Goru, pa se ova aktivnost realizuje u okviru kontinuiranih promotivnih aktivnosti NTO usmjerenih na njegovo jačanje i unapređenje vidljivosti zemlje - navodi se u saopštenju.&nbsp;
U posjeti su boravili predstavnici značajnih francuskih medija: Ma famille zen, L'Indigo mag, Infotravel, Plume travels i Tourmag.com, koji su imali priliku da istraže sjeverni i južni dio zemlje, te da kroz bogat program upoznaju prirodne ljepote, gastronomiju i kulturnu baštinu Crne Gore. Posjetili su Podgoricu, Kolašin, Bjelasicu, manastir Morača, Cetinje, Njeguše, Kotor, Perast, Tivat, Lušticu, Budvu i Petrovac, gdje su kroz raznovrsne aktivnosti i susrete s lokalnim domaćinima stekli sveobuhvatan utisak o ponudi destinacije.
Predstavnica Tourmag.com magazine, Raphaelle Savary, kazala je da su aktivnosti bile raznovrsne, autentične i originalne i za onoga ko je već posjetio Crnu Goru.
- Imala sam priliku da sada Crnu Goru doživim iz potpuno nove perspektive. Organizacija putovanja bila je besprijekorna, što mi je dodatno olakšalo iskustvo. Posebno su me impresionirali kontrasti između obale i unutrašnjosti zemlje, gdje netaknuta priroda i autentičnost ostavljaju snažan utisak. Takođe, gastronomija je bila izvrsna i omogućila mi je da osjetim duh lokalne tradicije - poručila je Savary&nbsp;
Predstavnica L’Indigo magazina, Catherine Gary, navela je da je program putovanja bio veoma dobro osmišljen, nudeći odličnu kombinaciju kulturnih tradicija, crnogorskih planina, unutrašnjosti i obale, kao i uvida u kulturno istorijsko nasljeđe.&nbsp;
- Posebno sam uživala u autentičnim iskustvima, poput pripreme tradicionalnih jela u domaćinstvima što je pružilo duboku i iskrenu povezanost sa crnogorskom kulturom. Posjeta vinskom podrumu Plantaže 13 jul bila je nezaboravna, dok je obilazak Kolašina omogućio interesantne susrete sa lokalnim stanovništvom. Obavezne destinacije poput Cetinja, manastira Morača u Kolašinu i Kotora ostavile su snažan utisak, a vožnja žičarom u Kotoru bila je veoma prijatno iskustvo uprkos vremenskim uslovima - kazala je Gary.
Podršku u organizaciji ove posjete dali su nacionalna aviokompanija Air Montenegro, Hotel Wulfeina, Hotel Swissotel, Hotelska grupa Budvanska Rivijera, lokalne turističke organizacije Podgorice, Kolašina, Cetinja, Tivta, Kotora, Herceg Novog i Budve.

Francuski novinari oduševljeni Crnom Gorom: "Autentično iskustvo i impresivni kontrasti netaknute prirode"

Televizija E otvara vrata novim talentima! Ako voliš dinamičan radni dan, želiš biti u središtu događaja i dijeliti priče koje inspirišu - prijavi se na oglas!
Zapošljavamo novinare, montažere i reportere.
Pošalji svoju prijavu na redakcija@etv.me ili nas kontaktiraj na 067 990 134.
Ako imaš strast prema medijima, želju za učenjem i timski duh, TVE je mjesto za tebe! Budi dio tima koji svakodnevno stvara kvalitetan i zanimljiv sadržaj.

TVE zapošljava: Pridruži se kreativnom novinarskom timu!

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore je u periodu od 14. do 18. oktobra ugostila predstavnike medija iz Španije koji su imali priliku da se upoznaju sa turističkom ponudom Crne Gore. Riječ je o jednim od značajnijih španskih medija, među kojima su Viajar Magazine sa oko 580 hiljada čitalaca mjesečno i 3,1 milion online korisnika, MIA Magazine sa 190.000 čitalaca, Ruta en Familia koji broji oko 1 milion online korisnika, 20 Minutos &nbsp;sa 18,7 miliona digitalnih korisnika i 281 hiljada čitalaca štampanog izdanja, te La Vanguardia čiji portal mjesečno posjeti oko 14 miliona korisnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020091044_a28221d94dc5a3dbb64ae3b8fa4b3b4a28f53df655a7d2ee45c97299a6febf8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251020091044_a28221d94dc5a3dbb64ae3b8fa4b3b4a28f53df655a7d2ee45c97299a6febf8b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="posjeta novinara Španije"> </figure>  Tokom petodnevnog boravka novinari su obišli najatraktivnije destinacije Crne Gore, od luksuznih kompleksa u Tivtu pa sve do obilaska Herceg Novog, Kotora, Perasta, Budve, Cetinja i Kolašina.&nbsp; Novinari iz Španije ističu da im je boravak u Crnoj Gori pružio priliku da upoznaju njenu raznovrsnu ponudu i da se povećanjem broja direktnih letova otvara nova mogućnost da španski turisti uživaju u još jednoj autentičnoj evropskoj zemlji. - Utisak koji nosim odavde je da Crna Gora obiluje skrivenim uvalama i zaštićenim morskim područjima, što je čini izuzetno privlačnom za plovidbu i različite morske sportove poput kajaka ili jedrenja na dasci. Pomalo me podsjeća na obalu sjeveroistočne Španije, na Kosta Bravu koja dijeli sličan pejzaž: šume koje se spuštaju sve do mora, male uvale i skrovite plaže koje izranjaju iz prirode, stvarajući prizor pravog, skrivenog raja. Poseban utisak ostavlja Cetinje, grad koji odiše istorijom i kulturom, pravi muzej na otvorenom, gdje se na svakom koraku osjeća duh stare Crne Gore - istakao je Jose Maria Palau iz magazina Viajar. Beatriz Pérez Rodríguez iz magazina 20 minutos podijelila je svoje utiske o Crnoj Gori, ističući da je zemlja nadmašila sva njena očekivanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020091044_a0aa3e575fc0fc0b8af5d62db81505b1f508cd813cfd146a0a1069eac25f16e4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251020091044_a0aa3e575fc0fc0b8af5d62db81505b1f508cd813cfd146a0a1069eac25f16e4" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="posjeta novinara Španije"> </figure>  - Prije dolaska sam malo istraživala o Crnoj Gori, gledala sam reportaže, slike i čitala utiske, pa sam imala velika očekivanja. Kada sam stigla, mogu reći da su ta očekivanja ne samo ispunjena, već i nadmašena. Crna Gora je još ljepša nego što sam zamišljala. Sada, kada je Crna Gora dobro povezana sa Španijom, sigurno ću svima preporučiti da je posjete - poručila je Beatriz Pérez Rodríguez. Podršku u organizaciji ove studijske posjete dale su turistička organizacija Kolašina, Herceg Novog, Kotora, Tivta, Budve i Cetinja, kao i aviokompanija Vueling.

Novinari iz Španije: Crna Gora je još ljepša nego što smo zamišljali

Vrlo je nizak nivo spremnosti za dobrovoljno plaćanje RTCG pretplate. Samo 3,7 odsto građana i građanki navodi da bi rado plaćalo pretplatu, dok bi 16,9 odsto to činilo isključivo ako bi bila zakonska obaveza - pokazuju podaci Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Kažu da nasuprot tome, većina ispitanika (57,6 odsto) kaže da ne bi plaćala pretplatu.
- Ipak, postoji uslovni potencijal - 21,8 odsto kaže da njihova odluka zavisi od kvaliteta programa, što ukazuje da bi vidljivo unapređenje sadržaja moglo povećati prihvatanje pretplate. Trenutno, međutim, baza za dobrovoljno finansiranje ostaje veoma uska - navode u CGO.
Razlike po polu su, cijene oni, minimalne, dok je po starosti i obrazovanju odbijanje pretplate dominantno u gotovo svim grupama.
- Nešto veća spremnost bilježi se u starosnoj grupi 65+, ali i dalje u manjini. Bez značajnog rasta kvaliteta i jasne vrijednosti za publiku, očekivanja od dobrovoljne RTCG pretplate ostaju nerealna - kazali su u CGO.
Istraživanje je sprovedeno u okviru CGO projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije. Stručni dio istraživanja sproveo je Institut Damar, od 9. do 16. decembra 2025. godine, primjenom CAPI metode, na uzorku od 1.010 punoljetnih građana i građanki Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F2008961953318809660&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Nizak nivo spremnosti za dobrovoljno plaćanje RTCG pretplate

Komandir Službe zaštite i spašavanja Podgorice Nikola Bojanović kazao je za Antenu M da je stanje na terenu nepromijenjeno u odnosu na juče i jutros. 
- Možda je u pojedinim najkritičnijim djelovima vodostaj nešto malo manji. Sve ekipe su na terenu, pratimo situaciju i aktivno učestvujemo u otklanjanju prepreka na pojedinim vodotocima, koji su začepljeni biljnim i drugim otpadom - kazao je Bojanović.
Iz Službe zaštite i spašavanja Podgorice građanima poručiju da mogu slobodno tražiti vodu jer u Službi imaju dovoljne količine vode i raspoloženi su da je doniraju građanima.

Podgorica: Ekipe SZS na terenu, otklanjaju prepreke na začepljenim vodotocima

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski traži novi sastanak sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom, dok su zvaničnici njihovih zemalja ponovo razmatrali dva najproblematičnija pitanja u mirovnim pregovorima čiji je cilj okončanje ruskog rata u Ukrajini.
Kijev je pod pritiskom Sjedinjenih Država da brzo obezbijedi mir, ali traži bezbjednosne garancije od saveznika i protivi se ruskim zahtjevima da se odrekne istočne oblasti Donjeck i prepusti kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporožje.
Obraćajući se danas novinarima putem WhatsAppa, Zelenski je rekao da želi da se uskoro ponovo sastane sa Trampom kako bi provjerio njegovu spremnost da razmotri ukrajinski prijedlog da Vašington obezbijedi bezbjednosne garancije u trajanju dužem od petnaest godina u slučaju primirja.
On je takođe pozvao Trampa da pojača pritisak na Rusiju, koja se hladno odnosi prema mirovnoj inicijativi koju podržavaju Sjedinjene Države i nastavlja masovne vazdušne napade na ukrajinske gradove i energetsku mrežu zemlje.
- Amerikanci su, po mom mišljenju, trenutno veoma konstruktivni; imamo dobre rezultate… Oni treba da izvrše pritisak na Rusiju. Imaju alate i znaju kako da ih koriste - rekao je Zelenski.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar povodom prijedloga novog sastanka između Zelenskog i Trampa.
Pozivajući se na američku operaciju usmjerenu protiv venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, Zelenski je sugerisao da bi Vašington na sličan način mogao djelovati protiv čečenskog lidera Ramzana Kadirova, saveznika Vladimira Putina, čije su se snage u Ukrajini proslavile brutalnošću.
- Možda bi tada Putin to vidio i dvaput razmislio - rekao je on.
Razgovori održani ove sedmice u Parizu rezultirali su obavezama saveznika Kijeva da primirje podrže garancijama, poput prisustva multinacionalnih trupa.
Međutim, Zelenski je rekao da se iskazana „politička volja“ još nije pretočila u pravno obavezujuće sporazume koje bi potvrdili nacionalni parlamenti.

Zelenski traži novi sastanak s Trampom dok mirovni pregovarači razmatraju pitanje teritorije

Neprohodnost kanala Mareza tokom posljednjih obilnih padavina izazvala je izlivanje rijeke Trešanice, ugrozila poljoprivredno zemljište, saobraćajnice, infrastrukturu i, što je najvažnije, vodoizvorište Glavnog grada. Zamjenik gradonačelnika Boris Spalević ističe da je čišćenje i redovno održavanje kanala zakonska obaveza i ključna mjera zaštite javnog zdravlja, te da će kompletno čišćenje i sanacija kanala biti završeni tokom 2026. godine.
Zbog začepljenja kanala Mareza na više lokacija, usljed bujne vegetacije, šuta, otpada i drugih neovlašćenih prepreka, tokom posljednjih obilnih padavina došlo je do izlivanja vode na velikim površinama, čime su ugroženi poljoprivredno zemljište, saobraćajnice, infrastruktura, imovina građana i što je najvažnije, bezbjednost vodoizvorišta Mareza, od kojeg zavisi većinsko vodosnabdijevanje Podgorice.
Na ovu problematiku zamjenik gradonačelnika Glavnog grada, Boris Spalević, ukazuje već duže vrijeme, jasno i argumentovano upozoravajući da se ne radi o tehničkom, već o sistemskom, bezbjednosnom i zakonskom pitanju.
Više puta je javno isticao da je čišćenje i redovno održavanje kanala Mareza zakonska obaveza, ali i ključna mjera zaštite javnog zdravlja i samog vodoizvorišta.
Tek nakon brojnih upozorenja, detaljnih analiza stanja na terenu i izvještaja stručnih komisija, prošle godine je započeto čišćenje kanala, kada je očišćeno oko 300 metara.
Aktivnosti su nastavljene i ove godine, sa jasnim planom da Glavni grad očisti u 2026. godini kompletnu dionicu kanala u dužini od približno 8.500 metara.
Istovremeno, biće pojačana kontrola dobijanja obaveznih vodnih dozvola, kako bi se spriječilo nelegalno narušavanje kanala i zaštitilo vodoizvorište od daljih štetnih intervencija.
Iako se danas mogu čuti komentari da se sa rješavanjem ovog problema „predugo čekalo“, važno je podsjetiti javnost da kanal Mareza nije sistemski čišćen decenijama.
Stanje koje danas imamo nije nastalo u posljednjih nekoliko godina, već je direktna posljedica decenijske nebrige i ignorisanja problema od strane bivših gradskih vlasti, koje su danas, paradoksalno, najglasnije u kritikama.
Zamjenik gradonačelnika naglašava da je ova gradska uprava kadra da završi započeto, za razliku od prethodnih koje su problem ostavljale po strani.
- Mi ne bježimo od odgovornosti, niti tražimo izgovore. Zatekli smo kanal koji nije održavan decenijama, ali smo prvi koji su započeli njegovo sistemsko čišćenje. Ovaj posao će biti završen. Kanal Mareza nema alternativu i mora biti u potpunosti očišćen i funkcionalan cijelom svojom dužinom. Sve započete aktivnosti biće nastavljene, ubrzane i završene tokom 2026. godine - kazao je Spalević.
Spalević dodatno upozorava da bi svako dalje odlaganje ili povratak na praksu nečinjenja, kakva je postojala ranije, direktno ugrozilo izvorište iz kojeg građani Podgorice piju vodu, što ova gradska uprava neće dozvoliti.
Posebno zabrinjava činjenica da su neodgovorni pojedinci, vođeni ličnim interesima, vršili neovlašćene zahvate, pravili divlje deponije, postavljali prepreke, sužavali korito i mijenjali prirodni tok vode, čime su nanijeli ozbiljnu štetu javnom dobru i direktno doveli u opasnost građane i infrastrukturne objekte.
- Vodoizvorište i kanal Mareza nijesu ničija privatna imovina niti prostor za samovolju. Svi koji su svojim postupcima ugrozili kanal, vodoizvorište i bezbjednost građana moraće da odgovaraju. Ovdje neće biti zaštićenih - rekao je zamjenik gradonačelnika.
U narednom periodu Glavni grad će, u saradnji sa nadležnim službama, društvima Glavnog grada i inspekcijskim organima, intenzivirati čišćenje kompletnog toka kanala, ukloniti sve nelegalne prepreke i dodatno pojačati nadzor nad vodoizvorišnom zonom.
Javnost će biti redovno i transparentno informisana o svim fazama realizacije.
Molimo građane da tokom čišćenja kanala Mareza poštuju uputstva Kriznog štaba i pokažu razumijevanje i strpljenje, kako bi radovi mogli teći sigurno i efikasno.
Poruka je jasna: vrijeme neodgovornosti je isteklo. Kanal i vodoizvorište Mareza moraju biti trajno zaštićeni, a stanje koje je nastalo kao posljedica decenijske nebrige biće sanirano do kraja, u interesu građana i dugoročne sigurnosti vodosnabdijevanja Glavnog grada.

Tag: novinari