Odbor za bezbjednost i odbranu većinom glasova usvojio je prijedlog da se Skupštini Crne Gore predloži da donese odluku o upućivanju pripadnika Vojske u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NATO Security Assistance and Training for Ukraine - NSATU).
Osam odbornika je bilo za, jedan (Demokratska narodna partija - DNP) protiv, i jedan uzdržan (Socijalistička narodna partija - SNP).
Ministar odbrane Dragan Krapović ocijenio je da je dovoljno da za ovu misiju angažuju dva vojnika. On je, tokom sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, rekao da bi se &nbsp;finalno usvajanje ovog prijedloga potvrdio status kredibilne i pouzdane članice NATO saveza. Naglasio je da je važno to što se crnogorski vojnici neće naći van teritorija NATO članica, te da će ovom prilikom biti u Njemačkoj.
- Kada se radi o političkom, i u smislu javnosti veoma osjetljivim stvarima, apelujem na medije da izvještavaju tačno i precizno o odlukama koje se donose... Da ne bude špekulacija o angažovanju Vojske: nema primisli da bi se njeni pripadnici mogli naći van teritorije NATO članica, a ovom konkretnom slučaju to je Njemačka - precizirao je Krapović.
On je odboru predložio da upute Skupštini prijedlog o upućivanju dva vojnika u ovu misiju.
- Na prošlogodišnjem samitu NATO u julu 2024. godine u Vašingtonu saveznici su potvrdili da podržavaju Ukrajinu u borbi protiv ruske agresije Dogovoreno je i uspostavljanje NATO aktivnosti u cilju pomoći Ukrajini. Angažovanje vojske u ovoj aktivnosti bi doprinijelo dodatnom jačanju kredibiliteta države - rekao je on.
Cijenili su, kaže, da je bezbjednosno okruženje povoljno za angažovanje naših vojnika - &nbsp;pošto se ova misija odvija isključivo na teritorijama članica Sjeveroaltanskog saveza.
<h2>DNP izričito protiv</h2>
Iako je precizirano da će vojnici biti u Njemačkoj, poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović je rekao da su oni izričito protiv i da neće podržati slanje vojnika u Ukrajinu u bilo kom formatu ili statusu.
- To je suprotno slobodarskoj tradiciji i istoriji Crne Gore. Uz to, ovo dodatno narušava naše odnose sa Rusijom, koja je bila istorijski saveznik Crne Gore u najtežim vremenima. Pitanje je da li bi Crna Gora opstala bez pomoći Rusije u vrijeme Otomanske imperije i okupacije. Ovo nije naš rat i još manje naša obaveza. Zbog toga smo izričito protiv jedne ovakve odluke. Do sada nijedan Crnogorac nije bio poslat da ratuje protiv Rusije, ukoliko se ovakva odluka donese, mislim da će to biti istorijska sramota za Crnu Goru - rekao je on.
Predsjednik odbora Miodrag Laković je još jednom ukazao da se vojnici ne šalju u Ukrajinu nego Njemačku.
Ministar Krapović je rekao da misli da je bio savršeno precizan o srži ove misije.
- Ne postoji nikakvog govora o slanju vojnika u Ukrajinu. Već sam javno rekao: tako nešto niti bih predložio niti bih podržao - rekao je Krapović.
Nema, podvlači on, govora da će Crna Gora ratovati protiv Rusije.
- Crna Gora je kroz svoju istoriju vodila odbrambene, a nikad ofanzivne ratove. I tako će biti u budućnosti, makar dok moja malenkost bude obnašala funkciju ministra odbrane i u skladu sa proklamovanim politikama 44. Vlade Crne Gore - rekao je on.
Ovo, kako je rekao, nijesu teme na kojima se mogu ubirati politički poeni.
- Bojim se da bi moglo doći do zbunjivanja javnosti i nanošenja štete Vojsci, Ministarstvu, državi... Tako da još jednom apel da se činjenice predstavljaju onako kako su iznešene - dodao je Krapović.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović je rekao da se s pravom postavlja pitanje: koliko je vladajuća većina pouzdan partner strateškim ciljevima Crne Gore.
- Gdje se na ovakvim tačkama pokušava pravdati svom biračkom tijelu... Nikad i nije rečeno da će naši vojnici da učestvuju u bilo kakvim ratnim dejstivma, zbog toga ne shvatam pravdanje ministra odbrane po tom pitanju - rekao je on.
Ovo, prema njegovom mišljenju, pokazuje da je najveći problem to što je većina koja sada čini vlast bila protiv toga da Crna Gora uđe u NATO, pa se sada moraju pravdati.
- Što se nas tiče ovo je žalosna situacija, ali i potvrda koliko je vladajuća većina iskrena u svojim namjerama i kada kažemo da ova vlast ne može da dovede Crnu Goru do EU i da će, što se budemo približavali, prepreke između vas da budu još veće - rekao je on.
<h2>Kašnjenje donošenja odluke</h2>
Njegov partijski kolega Oskar Huter ukazao je da je važno podsjetiti da je DPS 2017. uvela Crnu Goru u NATO.
- Drago nam je što su oni koji su bili protiv, 90 odsto sadašnje parlamentarne većine, danas na nekim drugim pozicijama. Da li je fotelja promijenila gledište, vjerovatno jeste. Dobro je da je tako, makar i fotelje mijenjale sud o onome što je dobro za Crnu Goru - rekao je on.
On je pitao ministra zašto je ova odluka bila na čekanju, a ušla je u skupštinsku proceduru prije devet mjeseci.&nbsp;
- Je li to odraz neslaganja u parlamentarnoj većini kojem i danas svjedočimo? Čuli smo od predstavnika jednog dijela Demokratskog fronta, onog dijela čiji je prvak Milan Knežević, da se suprotstavljaju ovoj odluci - istakao je on.
Bojoviću je poručio da je u pravu da je ovo akcija gdje je Crna Gora aktivni učesnik jer će naši vojnici obučavati Ukrajince da se što bolje odbrane.
- To što je akcija u Njemačkoj ne znači da će Crnogorci u Njemačkoj učiti Ukrajince kako da spavaju - nego kako da se bore i da na najbolji način odbrane integritet svoje države. Crnogorci su tokom svoje istorije imali grešaka, doduše gotovo uvijek smo bili odbrambeno nastrojeni i ova akcija je do ništa drugo nego pomaganje onima koji bi trebalo da odbrane sebe od agresora. Tako da je ta akcija časna koliko god neko želio da pobjegne sa tezom da ta misija ne znači ništa. Crnogorci će, kao članica NATO saveza, dati sve od sebe da bude ona odbranjena u onom ratu đe agresor želi da pokori drugog - rekao je Huter.
Krapović tvrdi da se odluka nije čekala devet mjeseci.
- Pogriješili ste i to ću Vam vrlo jasno demonstrirati. Nije odluka čekala devet mjeseci, nego je donešena od strane Savjeta za odbranu i bezbjednost u februaru, a ako se ne varam, u martu je dostavljena u Skupštinu Crne Gore. Dakle, nije čekala devet mjeseci nego mnogo kraće - rekao je on.
On je rekao da sa pozicije izvršne vlasti ne može da procjenjuje kako Skupština radi svoj posao.
- Ne pada mi na pamet da ja dociram ovom Odboru, plenumu ili bilo kome kada i u kojim rokovima će obavljati svoje nadležnosti. Ja sam, ono što je bio moj posao, odradio promptno u jednom realnom vremenskom okviru u kojem se to moglo uraditi - istakao je Krapović.
Jedan broj članica, kaže, ne učestvuje u ovakvim misijama.
<h2>Sistemi</h2>
To je, kaže, današnja realnost.
- Postoji demokratijama u državama i ne moraju svi isto da misle. Isto tako: nema potrebe za bilo kakvom egzaltacijom, ja neću reći nikome iz DPS-a „svaka čast“. Jer su se ljudi u sistemu prepoznavali po terenu, jer su išli na školovanja po partijskoj, političkoj i drugim pripadnostima, jer su se ljudi prebrojavali po vjerskoj pripadnosti, zato što je na školskom brodu Jadran pronađeno nekoliko desetina kila kokaina. To ne može da se desi u nijednom normalnom sistemu. Taj sistem je potpuno izvitoperen za vrijeme DPS-a - rekao je Krapović.
Huter mu je na to odgovorio da će, kad god napravi nešto dobro za Crnu Goru da mu kaže „svaka čast“.
- Ja ne pripadam nijednoj sekti pa da u odnosu na to ko pripada kojoj partiji nemam kapacitet da skinem kapu za dobar uspjeh. Vi ne morate da govorite DPS-u „svaka čast“ i za ono što je bilo dobro. Neko je vidio viziju da je Crnoj Gori bolje da odlučuje sama o sebi i da bude nezavisna. Neko je to vidio 1878. a neko 2006. Neko je tada imao 40 odsto, pa je narod shvatio koliko je to bitno, a neko je onda došao na gotovu trpezu.. Kao da se ovdje posloži trpeza, a onda dođete i kažete: „od kad smo mi ovdje najbolje se jede“ - a neko je to sve morao izrezati, postaviti, pripremiti... - istakao je Huter.
Izgleda, kako je rekao, da su svi koji su preskočili iz DPS-a u PES radili časno, a svi koji nijesu - nijesu radili časno.
- Sve što vidite da je bilo trulo u državi Crnoj Gori nemojte nam obećavati nego završite posao: ako je neko krijumčario kokain - procesuirajte ga. Ako je neko krao Crnu Goru, krao je i mene i Vas. Ja ću to pozdraviti, a ne da nam obećavate „mi ćemo ovo ili ono“. Tu ste pet-šest godina, imate prostora da sve loše stvari iz prošlosti procesuirate ukoliko imate saznanja, ako imate saznanja ili mislite da je Oskar Huter nešto učinio: nemojte o svemu pričati preko stola - nego izvolite sa dokazima đe treba. Izabrali ste i Tužilaštvo i sudstvo, svoje ljude montirali. Neka oni rade po zakonu - rekao je Huter.
Ukazao je da je Milan Knežević rekao da je u bifeu birao tužioca.
- Jasno je to rekao u plenumu - dodao je on.
<h2>Izlet, salutiranje ili administrativna i logistička podrška</h2>
On je i pitao što će konkretno naši Vojnici konkretno raditi u misiji.
- Dobio sam objašnjenje štabni elementi, komanda, 700 ljudi, i naši će podržati i neće učestvovati ni u obuci. Što će ti naši ljudi tamo da čine? Idu li tamo da salutiraju? Razumijem da će, kao i ostali koji su u toj misiji, imati svoje zadatke i dati doprinos, da ne šaljemo te ljude ukoliko tamo neće ništa da čine. Ukoliko će da pomognu da se spriječi agresija Rusije prema Ukrajini, pozdravljam. Ako tamo idu na izlet - to nije pošteno zbog tih ljudi. Stidimo li se mi što oni idu tamo? Ja se ne stidim. Želim da Crna Gora pruži pomoć Ukrajini koja ovoliko trpi agresiju - rekao je Huter.
Cijeni, kako je rekao, to da jedna mala zemlja uspije da je ne satru i da ne bude spržena.
- Jer računam da takva sudbina može i nas da zadesi. Nije nas malo puta zadesila. Značilo nam je da imamo podrške i pomoći sila. Tako i sad vjerujem da mi možemo dati podršku onome ko je ugnjetavan i napadnut - podvukao je Huter.
Krapović je odgovorio da za funkcionisanje ove misije mora da postoji neko štabno osoblje koje će davati administrativnu, logističku ili drugu podršku.
- Imamo nekoliko misija Sjevernoatlanskog saveza. Naprimjer: pojačano prisustvo kada se radi o Letoniji ili Bugarskoj. To je misija koja uključuje i patroliranje i razne druge vrste stvari, specijalnosti itd. Od toga ne bježimo niti to ko skriva. Ovaj Odbor u kojem vi bitišete i radite mora raditi, imati neku vrstu podrške administrativne i logičke da bi vi mogli da obavljate svoju funkciju... Isto tako da bi ta misija funkcionisala mora da postoji neko štabno osoblje koje će davati tu vrstu administrativne, logističke ili druge podrške. To su pozicije za koje mi apliciramo i koje su ostale nepokrivene. To je činjenica, ja to ne mogu izvrnuti u borbenu misiju i reći „jeste oni idu da ratuju“ to jednostavno nije tako - rekao je Krapović.
<h2>Podrška Bošnjačke stranke</h2>
Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović je rekao da će oni podržati slanje vojnika u Njemačku za obuku ukrajinskih vojnika.
- Drago mi je što možemo da nastavimo sa jačanjem kredibiliteta naše države u NATO savezu. Ovo je važan doprinost međunarodnoj solidarnosti i jačanja uloge Crne Gore kao pouzdane članice NATO saveza. To pokazuje našu spremnost da doprinesemo globalnoj bezbjednosti i Ukrajini koja se bori za očuvanje svog suvereniteta - rekao je on.
Ova odluka, decidan je on, ima veliku važnost za Crnu Goru kao članicu NATO.
- Vjerujem da će naši vojnici steći nova znanja i da će unaprijediti saradnju sa saveznicima kada je u pitanju jačanje kapaciteta - rekao je Smailović.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Krapović: Dva vojnika da se angažuju za pomoć i obuku Ukrajinaca u Njemačkoj, biće štabno osoblje koje će davati vrstu administrativne, logističke ili druge podrške

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, sa najvišom dnevnom temperaturom do 19 stepeni.
&nbsp;Na sjeveru je ujutru po kotlinama mjestimično moguća magla ili niska oblačnost.&nbsp;
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren, na udare ponegdje pojačan, sjeverni i sjeveroistočni, a tokom dana će oslabiti osim na krajnjem jugoistoku.&nbsp;
&nbsp;Jutarnja temperatura od minus četiri do osam, najviša dnevna od sedam do 19 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 19 stepeni

On joj je svojevremeno zahvalio na predanom radu i na tome što je, kako je kazao, dobar čovjek, a ona mu je sada poručila oštrim riječima “da će se zastidjeti ako ima prst obraza”. Ukratko, u par godina tako se odmotavalo klupko između nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića &nbsp;i bivše ministarke četiri resora u njegovoj Vladi, Vesne Bratić. 
 
Krivokapić se povremeno oglasi na račun današnjeg funkcionisanja sistema, dok je Bratić postala glavna vijest nakon hapšenja, pa puštanja iz pritvora. 
 
 
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) sumnjiči Bratić za selektivnu primjenu zakonskih ovlašćenja, odnosno da je od ukupno 140 smijenjenih direktora nezakonito razriješila njih osam, kao i da nije smijenila četrdeset direktora koji, prema dokumentaciji tužilaštva, nijesu ispunjavali zakonske uslove za ostanak na funkciji. 
 
 
Pohvale iz vremena vlasti 
 
Malo sada da pogledamo u retrovizor. 
 
- Kada u timu imate dobre ljude, sve je mnogo lakše. Hvala Vesni Bratić na predanom radu- napisao je premijer Zdravko Krivokapić na Twitteru, objavivši fotografiju sa ministarkom prosvjete, kulture, nauke i sporta 2022. godine. No, današnji trenutak daleko je od tog. 
 
 
Optužbe i otvorena pitanja 
 
 
Bivša ministarka juče se oglasila i žestoko prozvala bivšeg premijera. 
 
Ona je kazala da ju je bivši premijer Zdravko Krivokapić, u čijoj je Vladi bila ministarka, optuživao da radi za srpsku obavještajnu službu (BIU) 
 
 
Od Agencije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije, najavila je, zatražiće odgovore da li je praćena i posmatrana pod sumnjom da je dio neke organizovane kriminalne grupe u zemlji ili inostranstvu. 
 
- Da li sam prisluškivana i praćena od formiranja NVO ‘Ne damo Crnu Goru’ do danas, bilo od strane države ili neke privatne grupe, te da li imaju saznanja da radim za domaću ili stranu obavještajnu službu ili agenciju. Posebno mi je važno ovo posljednje jer sam jednom usmeno optužena od šefa moje Vlade (Zdravko Krivokapić) da radim za srpsku obavještajnu službu. Ako dobijem, a dobiću, papir da nije tako, neka se zastidi ako mu je ostao prst obraza- navela je Bratić. 
 
Knežević: Ako je kriva ona, Krivokapić je šef OKG 
 

- Zdravko Krivokapić najbolje zna šta je tražio od Vesne Bratić. Ako Vesna Bratić odgovara, Zdravko Krivokapić treba da bude označen za šefa organizovane kriminalne grupe. Nikako drugačije- rekao je za TV Adria predsjednik DNP-a Milan Knežević. 
 
On je komentarisao izostanak podrške Bratićevoj od Zdravka Krivokapića, u čijoj je Vladi ona, sada osumnjičena za zloupotrebu službenog položaja, bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta. Bratić je, podsjetio je on, uhapšena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. 
 
- Što znači da je ovdje riječ o organizovanoj kriminalnoj grupi. Vesna Bratić više nije javni funkcioner, što znači da ovdje ima još ljudi uključenih. Ja očekujem da tu bude i Zdravko Krivokapić. Jer nije pošteno da ženu sa lisicama ovako privode, a da Zdravko Krivokapić tihuje i čita žitije svetaca i izigrava sveca. Ne može. On je bio premijer, odnosno šef OKG ako je kriva Vesna Bratić- kazao je nedavno Knežević. 
 
 
Nekada je to bilo ovako… 
 
Da podsjetimo kako je Krivokapić govorio o bivšoj ministarki 2021. godine, nakon burnih reakcija javnosti na njene odluke: 
 
- Bratić je jedna uzorna profesorka, vrstan pedagog i poznavalac mnogih oblasti i ne znam zašto bi bila smijenjena sa funkcije ministra- kazao je tada Krivokapić. 
 
 
Od javnih riječi zahvalnosti i međusobnog uvažavanja do teških optužbi i političkog distanciranja – odnos između Zdravka Krivokapića i Vesne Bratić postao je slika šireg političkog ambijenta u kojem savezništva traju koliko i funkcije.

Krivokapić i Bratić - od “hvala na predanom radu“ do “prsta obraza“

Za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/antiestablisment-pokret-nova-pravila-igre">Portal Analitiku </a>piše: Danilo Marunović
Kada se god otvori tema nužnosti promjena političkog promišljanja i stila političke borbe, odmah kreće poznata priča. Čim se pojavi kritika sistema, stiže refren iz istih krugova: „Dajte novu partiju!“ Kao da je to jedini način da građanin uopšte postoji u javnom i političkom prostoru.
A upravo je tu problem.
Partitokratski koncept, ovakav kakav mi živimo od početka višestranačja, a koji se do danas razvio do stadijuma metastaziranja, nije samo politički model - on je postao navika političke kulture. Navika da se država doživljava kao plijen. Navika da se javni interes pretvara u stranački interes. Navika da se svaka ideja svodi na pitanje: „Čiji si?“, umjesto: „Šta predlažeš?“
I onda se čudimo što su ljudi ogorčeni. Što bježe od politike. Što se javni prostor pretvorio u zarobljeni prostor. Što je broj apstinenata sve veći.
Politika nije stranačka knjižica! U Crnoj Gori politika je svedena na stranačku politiku. Kao da je javno djelovanje dozvoljeno samo onima koji imaju logo, pečat i partijsku hijerarhiju. Kao da je građanin bez stranačke knjižice - građanin drugog reda.
A istovremeno, dok se partije kupaju u javnom novcu, dok imaju kancelarije, infrastrukturu, logistiku i dotacije milionskih vrijednosti, građanske organizacije, stručna udruženja, nezavisne inicijative, kulturne i profesionalne asocijacije uglavnom se snalaze same i bez državnih dotacija. U ovoj godini, za politički sistem i upravljanje izdvaja se čak 3,1% BDP-a, a za kulturu, na primjer, samo 0,9%.
Udruženja koja nose društvo - od nezavisnih književnika i pravnika, do strukovnih grupa i lokalnih inicijativa - često su prepuštena samofinansiranju, bez sistemske podrške. To je suština partitokratije: država finansira partije da bi dominirale društvom, a onda se društvo pita zašto ćuti.
Posebno zvuči na ivici licemjerja kada etablirane političke strukture, sa ogromnim budžetima, na svaku javnu kritiku ne odgovore argumentom, nego porukom: „Ako ti smeta, napravi partiju.“
Drugim riječima: uđi u arenu koju mi kontrolišemo, u kojoj mi raspolažemo novcem, medijima i kadrovima po dubini i širini, pa se onda „fer“ takmiči. „Uđite u naš ring“ - i još vam vežu ruke.
To nije dijalog. To je svođenje društva na partijski ring u kojem su pravila napisana tako da građanin uvijek gubi. Tako se devastira javni prostor. Zato nestaju intelektualci, slobodni profesionalci, nezavisne grupe i hrabri pojedinci. Ne zato što ih nema, nego zato što im je poručeno: „Ne postojiš dok ne postaneš partija.“
Istina je: Crna Gora nema pretjerano bogato iskustvo snažnih građanskih pokreta. Nismo imali istorijski kontinuitet vizionara tog profila kao što su imale Češka sa Vaclavom Havelom, Amerika sa Martinom Luterom Kingom ili Južna Afrika sa Nelsonom Mandelom.&nbsp;
Kod nas je, nažalost, politički život od prvih dana često funkcionisao kao monopol uskog kruga, a kasnije kao fragmentacija vođena borbom za prevlast unutar istog modela: ko će biti jači u partiji, ko će uzeti više, ko će preživjeti sljedeći ciklus.
Ali imali smo izuzetak koji vrijedi pomenuti: Građanski forum 1995. godine, vođen vizionarstvom Ćana Koprivice. Okupio je crnogorsku antiratnu i suverenističku elitu, artikulisao ideju i dao doprinos tome da Crna Gora izađe iz kandži miloševićevske politike i dođe do nezavisnosti.
Na sličnom putu danas korača STEGA - kao integrativna građanska platforma i kao antiestablišmentski odgovor na partitokratiju.
Šta to znači na jeziku običnog čovjeka?
Znači: umjesto da se u prvi plan guraju lideri, fotelje i funkcije - u prvi plan se guraju vrijednosti i jasno definisane javne politike. Znači: prvo dogovorimo šta je dobro za društvo, pa tek onda pričajmo o formi organizovanja.
STEGA ne nastaje kao „one man show“, što je danas, nažalost, model većine partija: jedan vođa, par lojalnih, mnogo galame i malo odgovornosti. STEGA pokušava suprotno: da izvuče na scenu širi društveni potencijal koji je sada ili apatičan ili se povukao u duboku apstinenciju, jer nema šanse da se izbori u sistemu koji gazi sve što nije partija.
Crna Gora je mala. Kadrovski limitirana. I nema luksuz da u „posljednjoj četvrtini“ borbe za punopravno članstvo u EU gleda kako joj javnom scenom dominiraju samo reciklirani sukobi i lideri koje kontrolisani mediji prodaju kao „alternativu“. Jer alternativa, ni u najluđim snovima, ne mogu biti ni Knežević, ni Abazović, ni Medojević - do neukusa ogrezli u populističkom narativu.
Upravo je banalnost partitokratskog promišljanja učinila mogućim da miljenik srbijanskih medija - crnogorski Srbin Milan Knežević - danas bude serviran kao alternativa ovoj pogubljenoj i raštimovanoj Vladi. Oksimoron!
Imamo već viđenu ponudu: jedni isti glasovi, jedne iste svađe, jedne iste medijske šeme. Politička klasa od politike pravi rijaliti, a ne sistem reformi. U takvoj utakmici građanski reformistički pokreti teško igraju na „snagu mišića“ protiv dominantnih populista.
Zato treba igrati na ono što je naša apsolutna prednost: znanje, iskustvo, profesionalizam i odsustvo gladi za vlašću kao jedinim ciljem. Građanima je dosta tog kruga: partija – kampanja – podjele – fotelje – zaborav.
STEGA, ako hoće da bude odgovor na partitokratiju, prvo mora da uradi ono što partije uporno izbjegavaju: da otvori javni prostor, da vrati dijalog, da vrati sadržaj, da ponudi politike, da okupi ljude koji inače ne ulaze u stranačke rovove.
A onda - kad društvo osjeti da postoji nešto što nije još jedna mašina za mandate - tu se stvara povjerenje, katarza; tu se „luftira“ partitokratski geto i stvara klima za harizmatičnu borbu za promjene. Jer ponekad, da biste promijenili sistem, morate ući u institucije. Ali ako u institucije uđete kao kopija onoga protiv čega ste ustali - onda ste samo još jedna partija.
STEGA je važna upravo zato što pokušava da bude nova vrijednost u populizmom zaraženom javnom prostoru: antiestablišment koji ne nudi samo “bijes”, nego i smjer. Platforma koja ne traži od građana da se svrstaju „za“ ili „protiv“ vođe, nego da se okupe oko javnog interesa.
Crnoj Gori ne treba još jedna stranačka zastava. Treba joj oslobođen javni prostor. Treba joj politika koja se ne iscrpljuje u stranačkim svađama, nego u rješavanju stvarnih problema. Treba joj integrativna snaga koja spaja, a ne dijeli.
Zato dilema „partija ili platforma“ možda i nije prava dilema. Prava dilema je: hoćemo li nastaviti da živimo u partitokratskom kavezu, ili ćemo konačno otvoriti vrata da građanin postane politički subjekt - i bez stranačke knjižice?
Ako je odgovor „otvorićemo vrata“, onda STEGA već ima smisla. I prije izbora. I mimo izbora. I iznad izbora.

Antiestablišment pokret, nova pravila igre

Služba predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića raspisala je tender vrijedan 25.000 eura za agencijske usluge rezervacije hotelskog smještaja u zemlji i inostranstvu.
Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, zbog specifičnosti nabavke nije moguće unaprijed odrediti tačnu količinu usluga, pa će se ponude ocjenjivati prema pojedinačnim cijenama usluga, dok će ugovor biti zaključen na ukupnu procijenjenu vrijednost od 25.000 eura.
Izabrana agencija biće u obavezi da obezbijedi rezervacije hotelskog smještaja 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, uz rok od najviše 60 minuta za dostavljanje ponuda od trenutka upućivanja zahtjeva. Agencija mora dostaviti najmanje tri opcije po svakom zahtjevu, kako bi Služba predsjednika imala mogućnost izbora najpovoljnije ponude.
Uslovi tendera predviđaju i da ponuđač garantuje najpovoljnije cijene i lokacije hotela u odnosu na mjesto događaja, kao i da na fakturama posebno iskaže cijenu usluge rezervacije, a posebno cijenu samog smještaja.&nbsp;
Služba predsjednika zadržava pravo provjere cijena kod drugih agencija i onlajn platformi, te može zahtijevati povoljniju ponudu ili samostalno izvršiti rezervaciju. U slučaju odbijanja, predviđena je mogućnost jednostranog raskida ugovora.
Agencija je dužna da otkloni eventualne nedostatke u roku od tri dana od pisanog upozorenja, kao i da bez naknade ispravi uočene greške tokom realizacije ugovora. Predviđena je i obaveza čuvanja povjerljivih informacija tokom trajanja ugovora i tri godine nakon njegovog isteka.
Ugovor može biti raskinut jednostrano u slučaju nepoštovanja obaveza, a eventualni sporovi rješavaće se sporazumno, arbitražom ili pred Privrednim sudom u Podgorici. Kako je precizirano, ugovori zaključeni suprotno antikorupcijskim pravilima, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, biće ništavi.

Tag: nsatu

Krapović: Dva vojnika da se angažuju za pomoć i obuku Ukrajinaca u Njemačkoj, biće štabno osoblje koje će davati vrstu administrativne, logističke ili druge podrške

Danas pretežno sunčano, do 19 stepeni

Krivokapić i Bratić - od “hvala na predanom radu“ do “prsta obraza“

Antiestablišment pokret, nova pravila igre

Milatović za rezervacije hotelskog smještaja izdvaja 25.000 eura

PRATITE TVe UŽIVO