Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp ne vjeruje da je Iran uspio da zaštiti ili premjesti ijedan dio svog obogaćenog uranijuma prije američkih napada na nuklearna postrojenja.
U intervjuu za Foks Njuz je odbacio takve medijske natpise.
- Nijesu ništa premjestili - naveo je Trump.
Istakao je da Sjedinjene Države nijesu najavile napade, tako da nije bilo vremena za pripremu.
- Nijesu znali da dolazimo - dodao je Trump.
Rekao je da je izuzetno teško, opasno i logistički kompleksno premjestiti obogaćeni uranijum zbog njegove težine.
Američki predsjednik tvrdi i da su postojale naznake aktivnosti kod postrojenja kratko prije napada, no nije rekao radi li se o Fordou, iako je napomenuo da se radi o "dubokom" postrojenju.
Vozila i građevinski radnici mogli su se vidjeti na mjestu događaja. "To su bili ljudi koji betoniraju. Pokušavali su da zapečate ulaz gdje je najizglednije da će bomba najvjerojatnije ući", ponovio je Tramp.
<h3>Teheran ponavlja da ne želi nuklearnu bombu</h3>
Prema izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Iran posjeduje više od 400 kilograma obogaćenog uranijuma od 60 posto čistoće, što je gotovo dovoljno dobro za izradu oružja. Diplomate kažu da bi se to moglo iskoristiti za proizvodnju nekoliko bombi ako bi se materijal dalje obogatio do 90 posto.
Čelnici u Teheranu navode da ne žele da proizvedu nuklearnu bombu i da im nuklearna energija treba za civilne potrebe.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Tramp: Iran nije premjestio ili zaštitio dio svog obogaćenog uranijuma, nijesu znali da dolazimo

Američke snage bombardovale su rano jutros tri iranska nuklearna postrojenja, a američki predsjednik Donald Tramp naglasio je da je operacija bila izuzetno uspješna te da su postrojenja “potpuno uništena”.
Time je riješena dilema da li će SAD direktno priskočiti u pomoć Izraelu u uništavanju iranskog nuklearnog programa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Famerika-napala-iranska-nuklearna-postrojenja-tramp-avioni-se-vracaju-u-sad-sada-je-vrijeme-za-mir&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Za Izraelce, koji su napadali nekoliko nuklearnih lokacija u Iranu, najveći izazov bilo je postrojenje Fordo zakopano duboko u planini, a za čije uništenje nemaju odgovarajuće oružje.
To je za njih učinio SAD, koji je napao Fordo i naveo da je postrojenje „uništeno“. Međutim, Iranci tvrde da je udar bio samo površinski.
Takođe, Iran je objavio da zadržava pravo na sve mogućnosti odbrane svog suvereniteta, interesa i naroda, u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija i odredbi koje dopuštaju legitiman odgovor u samoodbrani, kako je rekao iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kljucna-postrojenja-za-obogacivanje-uranijuma-potpuno-unistena-iranski-ministar-zadrzavamo-pravo-na-svaki-moguci-odgovor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Naglasio je da su američki napadi “nečuveni” i da će imati “trajne posljedice”.
Tramp je brzo odgovorio, upozoravajući Iran da se ne osvećuje SAD-u.
- Bilo kakvu osvetu Irana protiv Sjedinjenih Američkih Država dočekaćemo silom mnogo jačom od one kojoj smo svjedočili večeras - napisao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social, prenosi BBC.
<h2>"Niz opcija" Irana</h2>
Stiven Zuns, direktor Bliskoistočnih studija na Univerzitetu u San Francisku, rekao je da Iran ima niz mogućnosti kako da uzvrati SAD-u.
- Mogu direktno napasti američke snage. U dometu ne samo iranskih projektila, već i dronova i drugog oružja, nalazi se do 40.000 Amerikanaca - kazao je Zuns.
On je dodao i da postoji flota u Zalivu, odmah uz iransku obalu.&nbsp;
- I oni mogu biti ranjivi u slučaju napada… To bi moglo uticati na globalni pomorski saobraćaj, cijene nafte i zapravo na cijelu globalnu ekonomiju - dodao je on.
Zuns je spomenuo i druge opcije.
- Imate i posredničke milicije u Iraku koje bi mogle ciljati američke baze tamo. Dakle, postoji niz načina na koje bi američke snage mogle biti ranjive i bio bih iznenađen da Iranci ne gađaju barem neke od njih - poručio je Zuns.

610x380

500x500

Kako bi Iran mogao odgovoriti SAD-u: U dometu mu je 40.000 Amerikanaca

Britanski premijer Kir Starmer pozvao je Iran da se vrati za pregovarački sto i rekao da stabilnost u regionu ostaje prioritet, prema saopštenju iz Dauning strita, nakon američkih udara na tri glavna iranska nuklearna postrojenja, dok je NATO objavio da "prati situaciju", a EU takođe pozvao na pregovore.
- Iranski nuklearni program ozbiljna je prijetnja međunarodnoj bezbjednosti. Iranu se nikada ne smije dopustiti da razvije nuklearno oružje, a SAD je preduzeo mjere kako bi ublažio tu prijetnju - rekao je Starmer u izjavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Famerika-napala-iranska-nuklearna-postrojenja-tramp-avioni-se-vracaju-u-sad-sada-je-vrijeme-za-mir&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Pozivamo Iran da se vrati za pregovarački sto i postigne diplomatsko rješenje kako bi se okončala ova kriza - rekao je on.
Britanski ministar ekonomije Džaonatan Rejnolds rekao je za Sky News da London nije bio uključen u američke napade na Iran i nije primio zahtjev da se koristi britanska baza Diego Garcia, ali je bio informiran o napadima.
<h2>NATO i EU pozivaju na pregovore</h2>
Zvaničnik NATO-a rekao je za Rojters da Savez pomno prati situaciju. Na pitanje o reakciji Saveza na napade i bilo kakvom mogućem uticaju na NATO-ovu neborbenu misiju koja sprovodi obuku i aktivnosti izgradnje kapaciteta u susjednom Iraku, zvaničnik je rekao: "Naravno da pomno pratimo situaciju."
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kalas zatražila je od svih strana da se vrate za pregovarački sto, ali i naglasila da se Teheranu ne smije dopustiti da razvije nuklearno oružje.
- Pozivam sve strane da se povuku, vrate za pregovarački sto i spriječe daljnju eskalaciju - rekla je, dodajući da će ministri vanjskih poslova EU-a danas raspravljati o situaciji.
- Iranu se ne smije dopustiti da razvije nuklearno oružje - rekla je Kalas u objavi na društvenoj platformi X.
<h2>Reagovali i Irak, Saudijska Arabija i Katar</h2>
Irak je oštro osudio američke napade na nuklearna postrojenja u susjednom Iranu i upozorio na posljedice na bezbjednost na Bliskom istoku.
- Ova vojna eskalacija predstavlja ozbiljnu prijetnju miru i sigurnosti na Bliskom istoku i ozbiljne rizike za regionalnu stabilnost - rekla je iračka vlada.
Bagdad je pozvao na hitnu deeskalaciju i koriđćenje diplomatije za smirivanje krize.
- To se mora učiniti na način koji štiti kolektivnu sigurnost i podržava načela međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija - dodao je portparol iračke vlade u online izjavi.
Irak, koji održava dobre odnose i sa Vašingtonom i sa Teheranom, pokušava se držati podalje od trenutnog rata između Irana i njegovog glavnog rivala Izraela.
Saudijska Arabija izrazila je "veliku zabrinutost" nakon američkih napada na iranske nuklearne lokacije, prema izjavi ministarstva vanjskih poslova na mreži X.
Kraljevstvo je pozvalo međunarodnu zajednicu da pojača napore u takvim "vrlo osjetljivim okolnostima" kako bi se postiglo političko rješenje za okončanje krize.
Katar je izjavio da će opasne napetosti nakon američkih napada na iranske nuklearne lokacije dovesti do "katastrofalnih posljedica" na regionalnom i međunarodnom nivou, saopštilo je ministarstvo vanjskih poslova u objavi na mreži X.
Ministarstvo je osudilo "pogoršanje" stanja nakon američkih napada, navodi se u izjavi.

EU poziva na povratak za pregovarački sto, NATO pomno prati situaciju

Izrael je rano jutros sa 50 aviona napao iranska nuklearna postrojenja u Teheranu i pogone za proizvodnju raketa.
- Više od 50 borbenih aviona Ratnog vazduhoplovstva, pod preciznim obavještajnim vođenjem Obavještajne grane, završilo je seriju napada na vojne ciljeve u oblasti Teherana u poslednjih nekoliko sati - saopštila je izraelska vojska.
Vojska je navela da se među tim ciljevima nalazila mesta koja se koriste za proizvodnju raketa zemlja-zemlja i zemlja-vazduh.
Izrael je takođe rekao da je napao nuklearno postrojenje za obogaćivanje uranijuma u Teheranu kako bi otežao "program razvoja nuklearnog oružja" Irana, prenosi N1.
Iranski vrhovni verski vođa ajatolah Ali Hamnei izdao je jutros na društvenim medijima upozorenje Izraelu: "Bitka počinje".
Nekoliko sati ranije, američki predsjednik Donald Tramp nazvao je Hamneija "lakom metom", rekavši da se američko "strpljenje istanjuje" i tražio "bezuslovnu predaju Irana".
Izraelski ministar odbrane Izarel Kac rekao je da njegova zemlja planira da napadne „veoma značajne ciljeve u Teheranu“.
Iran upozorava ljude u Tel Avivu i Haifi da se evakuišu, a za to vrijeme, mnogi Iranci pokušavaju da pobjegnu iz Teherana.

1084x550

Izrael sa 50 aviona napao iranska nuklearna postrojenja

Američki predsjednik Džo Bajden izjavio je danas da ne podržava napade na iranska nuklearna postrojenja kao odgovor na njegov raketni napad na Izrael.
- Razgovaraćemo s Izraelcima o tome šta će učiniti, ali svih nas sedam (zemalja G7) slažemo se da imaju pravo na odgovor, ali na odgovor koji treba biti proporcionalan - rekao je Bajden novinarima prije nego što se ukrcao na predsjednički avion Air Force One.
Podsjetimo, Iran je u utorak ispalio više od 180 balističkih projektila na Izrael, što je potez koji je Bajden ranije opisao kao “neefikasan”.&nbsp;
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je da će Iran platiti za napad.
Neki analitičari kažu da će odgovor Izraela ovog puta vjerovatno biti oštriji, sugerišući da bi mogao ciljati iranska nuklearna ili naftna postrojenja.
Bajden je rekao novinarima da će Iranu biti uvedene nove sankcije i rekao da će uskoro razgovarati s Netanjahuom.
- Očigledno je da je Iran daleko skrenuo s kursa - rekao je predsjednik SAD-a.

1250x600

Bajden: Ne podržavam udar na iranska nuklearna postrojenja

Potpisan je jedan od najvažnijih dokumenata za zdravstveni sistem - GKU, saopštio je ministar zdravlja Crne Gore, Vojislav Šimun. Naime, ministar, predstavnica Samostalnog sindikata zdravstva, Mira Šolović i predsjednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu Crne Gore, Nebojša Radonjić potpisali su danas u Podgorici Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnot, koji će početi da se primjenjuje od 1. januara 2026. godine.
- Danas je potpisan jedan od najvažnijih dokumenata za cjelokupni zdravstveni sistem, čija je suština poboljšanje finansijskog statusa zdravstvenih radnika. Granskim kolektivnim ugovorom smo povećali koeficijent zarada srednjeg medicinskog kadra 15 odsto, za medicinske sestre/tehničare sa visokim i višim obrazovanjem 10 odsto, uz dodatak za rukovodni kadar od 5 odsto -saopštio je Šimun.
Ministar je dodao da je ovim GKU obuhvaćeno skoro 6 hiljada zdravstvenih radnika zaposlenih u javnom zdravstvu.
- Potpisivanje ugovora predstavlja kontinuitet u radu Vlade i Ministarsva zdravlja u cilju poboljšanja finansijskog statusa zdravstvenih radnika - rekao je Šimun i dodao da je prije toga adekvatno sproveden program Evropa sad 2, kao i sporazum o stimulacijama za medicinski kadar.
Ministar Šimun je apostrofirao pivotalnu ulogu premijera Milojka Spajića u ovom procesu i podsjetio da je i ranije kao ministar finansija kroz program Evropa sad 1 uticao na značajno uvećanje zarada svih građana Crne Gore, pa tako i zdravstvenih radnika.
Šimun se zahvalio na izvanrednoj saradnji ministru finansija, Novici Vukoviću i ministarki rada, Naidi Nišić, za doprinos koji su dalu u ovom procesu.
Ministar je istakao i konstruktivnost socijalnih partnera tokom kvalitetnog pregovaračkog postupka donšenja GKU.
Radonjić je izjavio da se radi o do sada najvećem procentualnom povećanju zarada za medicinske sestre i tehničare.
Predstavnici oba reprezentativna sindikata zahvalili su se ministru Šimunu na dosadašnjoj podršci za zdravstvene radnike.

Šimun: Potpisan jedan od najvažnijih dokumenata za zdravstveni sistem - GKU

Građani Zete odblokirali su kružni tok prema Aerodromu Podgorica.
To je učinjeno nakon razgovora sa liderom Demokratske narodne partije (DNP) Milanom Kneževićem na barikadi na kružnom toku. Dogovor je da će ta saobraćajnica ponovo biti blokirana sjutra.
Mještani Zete blokirali su tokom dana više ključnih saobraćajnica u znak protesta zbog jutrošnje policijske akcije u Botunu.
Prva blokada počela je na kružnom toku kod Aerodroma Podgorica, gdje su građani napustili svoja vozila i izašli na kolovoz, zbog čega je potpuno obustavljen saobraćaj na relaciji Podgorica – Zeta.
Kako je dan odmicao, blokade su se proširile i na druge pravce. Saobraćaj je zaustavljen na više tačaka, uključujući Bistrice, Mataguže i Vukovački most. To praktično znači da se Zeta trenutno ne može proći ni iz pravca Podgorice, ni iz Virpazara, Tuzi ili Grbavaca.
Zbog ovakve situacije, u značajnom dijelu Podgorice došlo je do velikih gužvi i zastoja, dok su u Tuzima i okolini kolone vozila gotovo u potpunosti zaustavljene. Zabilježene su i scene putnika koji pješače prema aerodromu kako bi uspjeli stići na planirane letove.

Građani Zete odblokirali kružni tok prema aerodromu

Poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je premijera Milojka Spajića je li Termoelektrana Pljevlja puštena u rad u skladu sa zakonom i važećim propisima, te saopštio da se u njegovom pisanom odgovoru navodi da „rješenje o davanju ili odbijanju saglasnosti za probni rad TE još nije donijeto“.
- Zamolio sam premijera da ovdje, pred licem crnogorske javnosti, pokaže dokumenta ako je sve urađeno u skladu sa zakonom. Nijesam vidio da je pošao zvanično da podrži ljude u Pljevljima - odakle je on. Sa istim žarom nijesam protiv TE, bilo čega što bi nanijelo neku štetu Crnoj Gori. Jesam za to da se poštuju propisi. Neko će, za to što se tamo desilo, morati da odgovara - ocijenio je Abazović.
Spajić mu je odgovorio da su nadležni organi tu za sve nepravilnosti za koje tvrdi da postoje.
- Pođite u tužilaštvo tvrdnje i dokaze. Mislim da su naši organi otvoreni za vaše tvrdnje. Tužilaštvo radi sjajan posao. Potpuno su nezavisni. Pozivam ih da rade i na ovom slučaju. Nedoumice treba da se razriješe na pravnom a ne političkom terenu - naveo je Spajić.
Ocijenio je da je Abazovićev žar nedostajao kad je on bio premijer.
- Znate da je najveći zagađivač u Pljevljima lokalne kotlarnice koje su godinama i decenijama bile problem. Kada sam išao u Osnovnu i srednju školu u Pljevljima niko se nije okretao na zagađenje koje je bilo veće nego danas. Upravo smo na pragu da riješimo to zagađenje. Imamo plan da do maja imamo rješenje za završetak ekološke rekonstrukcije elektrane i da imamo napredak u poslu vrijednog 8.8 miliona eura i za toplifikaciju Pljevalja - naveo je Spajić.
Nakon njegovog izlaganja Abazović pročitao je pisani odgovor premijera Spajića u kojem se navodi da „rješenje o davanju ili odbijanju saglasnosti za probni rad TE još nije donijeto“.
Abazović je ocijenio i da Spajić možda živi u paralelnom univerzumu - pa da ga zato ne interesuje što se dešava ovih dana u Crnoj Gori.
- Crna Gora je osvanula sa intervencijom policije gdje su uhapšene 54 osobe. Osvanula je sa time oće li se ugasiti kotlarnica u Pljevljima po nalogu inspekcije ili ne. Trenutno je blokada puta prema Aerodromu, željeznici, a mi čekamo prve turiste koji trebaju da dođu na primorje na proslavu praznika. Juče su se stotine kamiona vozile Podgoricom iz protesta, protest u Pljevljima zbog zagađenja, tražili smo neke papire i dokumenta, a vi se pravite da je sve med i mlijeko i falite jedni druge rezultatima - dok se ovdje dešava nešto što ne bi trebalo, a naročito ne uoči praznika - rekao je Abazović.
U četiri ujutru se, kaže on, hapse organizovane kriminalne grupe ili ljudi koji imaju mogućnost da pruže organizovani otpor.
- Policija je mogla i u devet, 10 i u 11 jujutru. Tamo su građani bili evo dva mjeseca. Ne znam što će biti odluke nekadašnjeg DF-a, ja mislim da su oni u vječitoj trgovini. Zna da se da je izbor direktora Uprave policije (Lazara Šćepanovića) u punom mandatu bio jer to nije htio da uradi u v.d. mandatu... - naveo je on.

Abazović: Neko će morati da odgovara za TE Pljevlja, rješenje za probni rad ne postoji, Spajić: Za sve tvrdnje imate nadležne organe

Najmanje četiri osobe su povrijeđene, a helikopteri su danas pomogli da oko 100 drugih bude bezbjedno prevezeno nakon nesreće žičare na planini na sjeverozapadu Italije, saopštile su lokalne vlasti.
Nesreća se desila kada su se dvije kabine sudarile sa gornjom i donjom stanicom postrojenja koje se nalazi blizu sela Makunjaga u regionu Pijemont, saopštio je italijanski vatrogasni servis.
Tri putnika u gornjoj kabini su povrijeđena, zajedno sa operaterom žičare na zemlji, dodali su. Drugi italijanski mediji su naveli da je šest osoba zahtijevalo medicinsku pomoć.
Obližnje skijaške staze su zatvorene nakon incidenta.
Filipo Bezozi, generalni direktor operatera žičare Makunjaga Transporti e Servizi, rekao je za novinsku agenciju ANSA da jedna od kabina očigledno nije usporila kako se očekivalo i udarila u barijeru stanice.
- Srećom, nema ozbiljnih povreda, život nikoga nije u opasnosti- dodao je on.
Usluga žičare je obustavljena nakon nesreće, ostavljajući grupu od oko 100 osoba, uključujući djecu i strane turiste, zaglavljenu na gornjoj stanici na planini Monte Moro, na nadmorskoj visini od oko 2.800 metara, prenijeli su italijanski mediji.
Italijanska televizija RAI je saopštila da je postrojenje izgrađeno 1962. godine i da je obnovljeno prije dvije godine po cijeni od dva miliona eura.
Italija ima nedavnu istoriju ozbiljnih nesreća žičara, najnovije u aprilu kada su četiri osobe poginule blizu Kastelamare di Stabija, 30 kilometara jugoistočno od Napulja.
Godine 2021. četrnaest osoba je poginulo kada je žičara koja povezuje sjeverni dio jezera Magđore sa obližnjom planinom pala na tlo.

Italija: U nesreći na žičari povrijeđene četiri osobe, 100 prevezeno sa planine

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Hamasovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din el-Kasam, danas je imenovalo novog portparola, pri čemu je potvrđena pogibija bivšeg portparola Abu Ubejda u izraelskom napadu na grad Gazu u avgustu.
U snimljenom govoru emitovanom u arapskim medijima, novi portparol je oplakivao pogibiju svog prethodnika Abu Ubejda, opisujući ga kao vođu koji je rukovodio medijskim biroom brigada el-Kasam.
- Danas žalimo za Abu Ubejdom, čije je pravo ime bilo veliki vođa Huthejfa Samir el-Kahlut, koji je preminuo nakon dvije decenije frustriranja neprijatelja - rekao je novi portparol Hamasa.
Novi portparol je takođe potvrdio da su izraelske snage u maju ubile Muhameda el-Sinvara, bivšeg komandanta brigada Izz ad-Din el-Kasam. Potvrđena je i smrt drugih visokih vojnih lidera, uključujući Raeda Saada, koji je ubijen ranije ovog mjeseca.
Abu Ubejda je, osim po svom ratnom nadimku, bio poznat i po svojim televizijskim obraćanjima, u kojima je saopštavao novosti o stanju na bojnom polju, hvalio vojne uspjehe Hamasa i ismijavao Izrael.
Tokom svojih pojavljivanja uvijek je imao lice prekriveno crvenom kefijom, pa se o njegovom privatnom životu malo znalo, zbog čega je u arapskom svijetu dobio nadimak „Maskirani“.
U intervjuu iz 2005. godine otkrio je da je njegovu porodicu cionistička milicija prisilno raselila tokom Nakbe 1948. godine i preselila u neimenovano selo u Pojasu Gaze. U vrijeme intervjua sugerisao je da ima oko 20 godina, što implicira da je rođen sredinom 1980-ih.
Izvori unutar Hamasa naveli su da je samo nekolicina ljudi znala njegov pravi identitet prije njegove smrti. Njegovo prvo veće pojavljivanje desilo se 2006. godine, kada je objavio zarobljavanje izraelskog vojnika Gilada Šalita.

Hamas imenovao novog glasnogovornika pokreta, zvanično potvrđena pogibija Abu Obeide

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp planira da u Mar-a-Lagu održi sastanak s premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom, a CNN u svojoj analizi navodi da će iz Tel Aviva stići identična poruka kao i na prethodnih nekoliko samita.
Američki medij navodi da Netanjahu javno hvali Trampa kao „najvećeg prijatelja Izraela“, ali da je privatno ton drugačiji i da traži aktivnije učešće SAD-a u ostvarivanju interesa zemlje koju vodi.
- Međutim, doček bi ovaj put mogao biti drugačiji. Tramp, koji je obećao da će djelovati kao predsjednik mira, poslednjih mjeseci je bio oprezan prema nekim izraelskim potezima, uključujući udare u Siriji. Svjestan je raspoloženja američke javnosti, koja ne podržava uvlačenje u još jedan rat na Bliskom istoku. Krhko primirje u Gazi, koje je Tramp s ponosom lično pomogao da se finalizuje tokom posjete regionu u oktobru, sada je na ispitu zbog nastavka smrtonosnih izraelskih operacija u palestinskoj enklavi i sporog procesa prelaska u drugu fazu sporazuma - navodi CNN.
U analizi se dalje navodi da je odnos između dvojice lidera u određenim trenucima bio zategnut zbog razlika u pogledima na spoljnu politiku u regionu, iako su javno predstavljali svoj odnos kao „odličan“.
Posebno je u fokusu druga faza mirovnog sporazuma u Gazi, odnosno odnos Izraela prema sprovođenju onoga što je dogovoreno.
- Sjedinjene Američke Države nastoje brzo da pređu u narednu fazu i žele da objave više detalja o upravljanju Gazom i novim međunarodnim stabilizacionim snagama, ali Izrael oklijeva s daljim povlačenjem iz Gaze bez razoružavanja Hamasa. To je izazvalo napetosti s nekim savjetnicima u Bijeloj kući, koji smatraju da Netanjahu namjerno usporava prelazak u drugu fazu - piše ovaj američki medij.
Međutim, ovo nije jedino pitanje oko kojeg se Tramp i Netanjahu razilaze, odnosno oko kojeg su već imali sukobe u prošlosti.
- Kada je Izrael u septembru izveo napade na lidere Hamasa unutar Katara, ključnog američkog saveznika, Tramp je bio bijesan jer je to prijetilo da ugrozi njegove mirovne napore u vezi s Gazom. Katar je imao važnu ulogu posrednika između Hamasa, SAD-a i Izraela u mirovnim pregovorima. Kasnije je, tokom sastanka u Ovalnom kabinetu, Tramp insistirao da se Netanjahu izvini katarskim liderima, čak držeći telefon u krilu dok je premijer Izraela obavljao poziv - piše CNN.
Pitanja su povezana i s aktuelnim dešavanjima, odnosno američkom podrškom predsjedniku Sirije Ahmedu el-Šari, kao i odnosom prema Iranu.
- Čak i nakon ‘12-dnevnog rata’ tokom kojeg je Tramp naredio bacanje bombi za probijanje bunkera na iranska nuklearna postrojenja, lideri SAD-a i Izraela ne mogu da se usaglase o odnosu prema Iranu. Izrael pažljivo prati iransko obogaćivanje uranijuma i sve je zabrinutiji zbog aktivnosti vezanih za balističke rakete - piše CNN.
Na kraju analize se navodi da Tramp i Netanjahu sukobe i dalje zadržavaju za privatne razgovore, dok javno pokušavaju da pošalju sliku „idealne saradnje i prijateljstva“.

Analiza CNN-a: Netanjahu ponovo od Trampa traži snažniju podršku, ali mu se odgovor možda neće svidjeti

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Tag: nuklearna-postrojenja