Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp ne vjeruje da je Iran uspio da zaštiti ili premjesti ijedan dio svog obogaćenog uranijuma prije američkih napada na nuklearna postrojenja.
U intervjuu za Foks Njuz je odbacio takve medijske natpise.
- Nijesu ništa premjestili - naveo je Trump.
Istakao je da Sjedinjene Države nijesu najavile napade, tako da nije bilo vremena za pripremu.
- Nijesu znali da dolazimo - dodao je Trump.
Rekao je da je izuzetno teško, opasno i logistički kompleksno premjestiti obogaćeni uranijum zbog njegove težine.
Američki predsjednik tvrdi i da su postojale naznake aktivnosti kod postrojenja kratko prije napada, no nije rekao radi li se o Fordou, iako je napomenuo da se radi o "dubokom" postrojenju.
Vozila i građevinski radnici mogli su se vidjeti na mjestu događaja. "To su bili ljudi koji betoniraju. Pokušavali su da zapečate ulaz gdje je najizglednije da će bomba najvjerojatnije ući", ponovio je Tramp.
<h3>Teheran ponavlja da ne želi nuklearnu bombu</h3>
Prema izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Iran posjeduje više od 400 kilograma obogaćenog uranijuma od 60 posto čistoće, što je gotovo dovoljno dobro za izradu oružja. Diplomate kažu da bi se to moglo iskoristiti za proizvodnju nekoliko bombi ako bi se materijal dalje obogatio do 90 posto.
Čelnici u Teheranu navode da ne žele da proizvedu nuklearnu bombu i da im nuklearna energija treba za civilne potrebe.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Tramp: Iran nije premjestio ili zaštitio dio svog obogaćenog uranijuma, nijesu znali da dolazimo

Američke snage bombardovale su rano jutros tri iranska nuklearna postrojenja, a američki predsjednik Donald Tramp naglasio je da je operacija bila izuzetno uspješna te da su postrojenja “potpuno uništena”.
Time je riješena dilema da li će SAD direktno priskočiti u pomoć Izraelu u uništavanju iranskog nuklearnog programa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Famerika-napala-iranska-nuklearna-postrojenja-tramp-avioni-se-vracaju-u-sad-sada-je-vrijeme-za-mir&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Za Izraelce, koji su napadali nekoliko nuklearnih lokacija u Iranu, najveći izazov bilo je postrojenje Fordo zakopano duboko u planini, a za čije uništenje nemaju odgovarajuće oružje.
To je za njih učinio SAD, koji je napao Fordo i naveo da je postrojenje „uništeno“. Međutim, Iranci tvrde da je udar bio samo površinski.
Takođe, Iran je objavio da zadržava pravo na sve mogućnosti odbrane svog suvereniteta, interesa i naroda, u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija i odredbi koje dopuštaju legitiman odgovor u samoodbrani, kako je rekao iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kljucna-postrojenja-za-obogacivanje-uranijuma-potpuno-unistena-iranski-ministar-zadrzavamo-pravo-na-svaki-moguci-odgovor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Naglasio je da su američki napadi “nečuveni” i da će imati “trajne posljedice”.
Tramp je brzo odgovorio, upozoravajući Iran da se ne osvećuje SAD-u.
- Bilo kakvu osvetu Irana protiv Sjedinjenih Američkih Država dočekaćemo silom mnogo jačom od one kojoj smo svjedočili večeras - napisao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social, prenosi BBC.
<h2>"Niz opcija" Irana</h2>
Stiven Zuns, direktor Bliskoistočnih studija na Univerzitetu u San Francisku, rekao je da Iran ima niz mogućnosti kako da uzvrati SAD-u.
- Mogu direktno napasti američke snage. U dometu ne samo iranskih projektila, već i dronova i drugog oružja, nalazi se do 40.000 Amerikanaca - kazao je Zuns.
On je dodao i da postoji flota u Zalivu, odmah uz iransku obalu.&nbsp;
- I oni mogu biti ranjivi u slučaju napada… To bi moglo uticati na globalni pomorski saobraćaj, cijene nafte i zapravo na cijelu globalnu ekonomiju - dodao je on.
Zuns je spomenuo i druge opcije.
- Imate i posredničke milicije u Iraku koje bi mogle ciljati američke baze tamo. Dakle, postoji niz načina na koje bi američke snage mogle biti ranjive i bio bih iznenađen da Iranci ne gađaju barem neke od njih - poručio je Zuns.

610x380

500x500

Kako bi Iran mogao odgovoriti SAD-u: U dometu mu je 40.000 Amerikanaca

Britanski premijer Kir Starmer pozvao je Iran da se vrati za pregovarački sto i rekao da stabilnost u regionu ostaje prioritet, prema saopštenju iz Dauning strita, nakon američkih udara na tri glavna iranska nuklearna postrojenja, dok je NATO objavio da "prati situaciju", a EU takođe pozvao na pregovore.
- Iranski nuklearni program ozbiljna je prijetnja međunarodnoj bezbjednosti. Iranu se nikada ne smije dopustiti da razvije nuklearno oružje, a SAD je preduzeo mjere kako bi ublažio tu prijetnju - rekao je Starmer u izjavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Famerika-napala-iranska-nuklearna-postrojenja-tramp-avioni-se-vracaju-u-sad-sada-je-vrijeme-za-mir&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Pozivamo Iran da se vrati za pregovarački sto i postigne diplomatsko rješenje kako bi se okončala ova kriza - rekao je on.
Britanski ministar ekonomije Džaonatan Rejnolds rekao je za Sky News da London nije bio uključen u američke napade na Iran i nije primio zahtjev da se koristi britanska baza Diego Garcia, ali je bio informiran o napadima.
<h2>NATO i EU pozivaju na pregovore</h2>
Zvaničnik NATO-a rekao je za Rojters da Savez pomno prati situaciju. Na pitanje o reakciji Saveza na napade i bilo kakvom mogućem uticaju na NATO-ovu neborbenu misiju koja sprovodi obuku i aktivnosti izgradnje kapaciteta u susjednom Iraku, zvaničnik je rekao: "Naravno da pomno pratimo situaciju."
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kalas zatražila je od svih strana da se vrate za pregovarački sto, ali i naglasila da se Teheranu ne smije dopustiti da razvije nuklearno oružje.
- Pozivam sve strane da se povuku, vrate za pregovarački sto i spriječe daljnju eskalaciju - rekla je, dodajući da će ministri vanjskih poslova EU-a danas raspravljati o situaciji.
- Iranu se ne smije dopustiti da razvije nuklearno oružje - rekla je Kalas u objavi na društvenoj platformi X.
<h2>Reagovali i Irak, Saudijska Arabija i Katar</h2>
Irak je oštro osudio američke napade na nuklearna postrojenja u susjednom Iranu i upozorio na posljedice na bezbjednost na Bliskom istoku.
- Ova vojna eskalacija predstavlja ozbiljnu prijetnju miru i sigurnosti na Bliskom istoku i ozbiljne rizike za regionalnu stabilnost - rekla je iračka vlada.
Bagdad je pozvao na hitnu deeskalaciju i koriđćenje diplomatije za smirivanje krize.
- To se mora učiniti na način koji štiti kolektivnu sigurnost i podržava načela međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija - dodao je portparol iračke vlade u online izjavi.
Irak, koji održava dobre odnose i sa Vašingtonom i sa Teheranom, pokušava se držati podalje od trenutnog rata između Irana i njegovog glavnog rivala Izraela.
Saudijska Arabija izrazila je "veliku zabrinutost" nakon američkih napada na iranske nuklearne lokacije, prema izjavi ministarstva vanjskih poslova na mreži X.
Kraljevstvo je pozvalo međunarodnu zajednicu da pojača napore u takvim "vrlo osjetljivim okolnostima" kako bi se postiglo političko rješenje za okončanje krize.
Katar je izjavio da će opasne napetosti nakon američkih napada na iranske nuklearne lokacije dovesti do "katastrofalnih posljedica" na regionalnom i međunarodnom nivou, saopštilo je ministarstvo vanjskih poslova u objavi na mreži X.
Ministarstvo je osudilo "pogoršanje" stanja nakon američkih napada, navodi se u izjavi.

EU poziva na povratak za pregovarački sto, NATO pomno prati situaciju

Izrael je rano jutros sa 50 aviona napao iranska nuklearna postrojenja u Teheranu i pogone za proizvodnju raketa.
- Više od 50 borbenih aviona Ratnog vazduhoplovstva, pod preciznim obavještajnim vođenjem Obavještajne grane, završilo je seriju napada na vojne ciljeve u oblasti Teherana u poslednjih nekoliko sati - saopštila je izraelska vojska.
Vojska je navela da se među tim ciljevima nalazila mesta koja se koriste za proizvodnju raketa zemlja-zemlja i zemlja-vazduh.
Izrael je takođe rekao da je napao nuklearno postrojenje za obogaćivanje uranijuma u Teheranu kako bi otežao "program razvoja nuklearnog oružja" Irana, prenosi N1.
Iranski vrhovni verski vođa ajatolah Ali Hamnei izdao je jutros na društvenim medijima upozorenje Izraelu: "Bitka počinje".
Nekoliko sati ranije, američki predsjednik Donald Tramp nazvao je Hamneija "lakom metom", rekavši da se američko "strpljenje istanjuje" i tražio "bezuslovnu predaju Irana".
Izraelski ministar odbrane Izarel Kac rekao je da njegova zemlja planira da napadne „veoma značajne ciljeve u Teheranu“.
Iran upozorava ljude u Tel Avivu i Haifi da se evakuišu, a za to vrijeme, mnogi Iranci pokušavaju da pobjegnu iz Teherana.

1084x550

Izrael sa 50 aviona napao iranska nuklearna postrojenja

Američki predsjednik Džo Bajden izjavio je danas da ne podržava napade na iranska nuklearna postrojenja kao odgovor na njegov raketni napad na Izrael.
- Razgovaraćemo s Izraelcima o tome šta će učiniti, ali svih nas sedam (zemalja G7) slažemo se da imaju pravo na odgovor, ali na odgovor koji treba biti proporcionalan - rekao je Bajden novinarima prije nego što se ukrcao na predsjednički avion Air Force One.
Podsjetimo, Iran je u utorak ispalio više od 180 balističkih projektila na Izrael, što je potez koji je Bajden ranije opisao kao “neefikasan”.&nbsp;
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je da će Iran platiti za napad.
Neki analitičari kažu da će odgovor Izraela ovog puta vjerovatno biti oštriji, sugerišući da bi mogao ciljati iranska nuklearna ili naftna postrojenja.
Bajden je rekao novinarima da će Iranu biti uvedene nove sankcije i rekao da će uskoro razgovarati s Netanjahuom.
- Očigledno je da je Iran daleko skrenuo s kursa - rekao je predsjednik SAD-a.

1250x600

Bajden: Ne podržavam udar na iranska nuklearna postrojenja

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor uhapsili su E.A. (41) iz Bara, osumnjičenog da je iz crkvene prodavnice u jednom hramu u Risnu otuđio kutiju sa novcem. Osumnjičeni je lociran i priveden neposredno nakon izvršenja djela, saopšteno je iz Uprave policije.
Prema sumnjama policije, E.A. je 16. februara oko 17 časova ušao u hram u Risnu i iz crkvene prodavnice, koja se nalazi u okviru objekta, otuđio kutiju sa novcem, nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu.
Postupajući po prijavi i prikupljenim operativnim saznanjima, policija je u kratkom roku identifikovala i locirala osumnjičenog u Lastvi Grbaljskoj, na putnom pravcu Kotor–Budva, dok je pokušavao da napusti teritoriju opštine Kotor.
Utvrđeno je da je riječ o licu koje je povratnik u izvršenju krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta.
Prilikom pregleda kod E.A. su pronađeni startni pištolj, otuđeni novac, kao i veća količina tableta Ksalol, koje se nalaze na listi opojnih droga.

Kotor: Uhapšen osumnjičeni za krađu novca iz hrama u Risnu

Slučaj hapšenja bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić izaziva sve više nedouomica. Prema sardžaju Rješenja o zadržavanju, u koje je Televizija E imala uvid, Specijalno državno tužilaštvo ne tereti bivšu ministarku četiri resora zbog nezakonitih smjena više od 200 direktora škole, već zbog toga što nije procesuirao još četrdeset direktora?!
U Rješenju o zadržavanju, bivšoj ministarki lisice na ruke stavljene su – ne zbog nezakonitih razrješenja više od 200 direktora o čemu već postoje pravosnažne sudske presude – već zbog toga što Bratić nije razriješila još četrdeset direktora.
- Osumnjičena Vesna Bratić je osnovano sumnjiva da je učinila krivično djelo stavljeno joj na teret, a što proizilazi iz pribavljene dokumentacije koju je na zahtjev ovog tužilaštva dostavilo Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, te dokumentaciju koja je pribavljena od pojedinih obrazovnih ustanova, odnosno da je 12. jula 2021. godine, protivpravnog iskorištavanja nadležnog organa i ovlaštenja drugog ovlaštenja za nadležnost nadležnog organa, da je nevršenjem svoje službene dužnosti, pribavila drugu korist - navodi se u rješenju o zadržavanju Bratić.
Istovremeno, bivšoj ministarki se na teret stavlja da je nezakonito smijenila osam direktora koji su u proceduri formiranja školskih odbora - poštovali. U Rješenju o zadržavanju Vesne Bratić, SDT navodi da su razriješeni i oni direktori koji su sproveli propisane zakonske procedure, dok ih pojedini direktori, njih četrdesetak, nijesu ispunili.&nbsp;
- Nakon analize cjelokupne dokumentacije Specijalno državno tužilaštvo našlo je do stepena osnovane sumnje da je službeni položaj zloupotrijebljen u smislu nerazrešenja četrdeset direktora obrazovnih ustanova iako ta lica nijesu u potpunosti ispunila obaveze, shodno prednje citiranoj odredbi Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, od juna 2021. godine... - navodi se u rješenju o zadržavanju Bratić.
Prema informacijama Televizije E, SDT se u istraživanjima nije bavio duplim negativnim mišljenjem Državne revizorske institucije o radu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta za 2021. godinu. Prema izvještaju, DRI je evidentiralo da čak sedam miliona i 600 hiljada eura izdata u 2021. godini Ministartsvo Vesne Bratić - nije evidentirano na zakonit način.
- Finansijskom revizijom Godišnjeg finansijskog izvještaja Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta za 2021. godinu, nadležni Kolegijum DRIstekao je razumno uvjerenje da isti ne daje istinit i objektivan prikaz iskazanih primitaka i izdataka u skladu sa prihvaćenim okvirom finansijskog izvještavanja za javni sektor. Revizijom su utvrđene greške u finansijskom izvještaju koje imaju materijal i prožimajući efekat na finansijski izvještaj - navodi se u izvještaju DRI.
Iako je Vesna Bratić bila ministarka, što znači javni funkcioner, Specijalno državno tužilaštvo uopšte se nije bavilo dvostrukim negativnim mišljenjem Državne revizorske institucije, iako je to zakonska obaveza. Izostala je reakcija tužilaštava, od Osnovnog do Specijalnog, na brojne krivične prijave koje su još u novembru 2022. podnio advokat Mihailo Volkov, zastupnik većine smijenjenih direktora, a koje obuhvata više od 200 razrješenja. Tužilaštvo se nije osvrnulo ni na prijavu Centra za građansko obrazovanje podnijetu krajem iste godine.
Zato su bile prilično čudne scene hapšenja i privođenja Bratić sa lisicama na rukama, kao i akcija SDT-a nakon pune tri godine mirovanja. Moguće da je takva akcija imala za cilj da se javnosti pošalje poruka da ipak niko nije iznad zakona i da će pravda stići sve koji zloupotrebljavaju državne položaje.
Međutim, postupak pokrenut zato što nijesu razriješeni baš svi direktori, navodi na zaključak da je smjena politički nepodobnih bila, po mišljenju Specijalnog državnog tužilaštva – ispravan postupak. I zato sadržaj Rješenja o zadržavanju otvara pitanje: da li će iko snositi odgovornost za nezakonite smjene direktora, zbog čega je država morala da plati do sada oko 400 hiljada eura odštetnih zahtjeva, a krajnja šteta će vjerovatno biti veća od pola miliona eura.

SDT tereti Bratić zato što nije razriješila još 40 direktora, a ne zbog smjena više od 200 njih?!

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog dramatičnog pada transparentnosti rada Tužilačkog savjeta (TS), koji je kulminirao, kako su rekli u toj organizaciji, potpunom besmislenom anonimizacijom zapisnika sa sjednica ovog tijela.
U CDT-u podsjećaju da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da je rad Tužilačkog savjeta javan, a poslovnikom da su njegove sjednice otvorene za javnost, osim u slučajevima propisanim zakonom i poslovnikom.
Međutim, izmjenama Poslovnika iz novembra prošle godine uvedena je nova odredba koja predviđa da se zapisnik objavljuje na internet stranici Tužilačkog savjeta i anonimizira u skladu sa aktom kojim se anonimiziraju odluke Tužilačkog savjeta. U decembru 2025. usvojen je i novi Pravilnik o anonimizaciji.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević kazala je da rezultat primjene ovih izmjena danas možemo vidjeti na internet stranici Tužilačkog savjeta – u zapisnicima sa dvije decembarske sjednice u kojima su anonimizirana čak i imena predsjednika i članova Savjeta, oznake akata, kao i svi lični podaci, bez obzira na to da li je riječ o funkcionerima koji vrše javnu funkciju.
- Tako danas možemo pročitati da je donijeta odluka da “prestaje funkcija tužiteljki XY”, da se “utvrđuje naknada tužiocu XX”, ili da je razmatran predmet oznake “XZ”, ali ne možemo saznati ko je prisustvovao sjednici, ko je predlagao odluku, ko je glasao, da li je bilo suprotnih mišljenja ili rasprave, pa niti kome se i po kom osnovu dodjeljuju naknade iz javnih sredstava - navela je Kovačević u saopštenju za javnost.
Ovakva praksa je, napominje ona, suprotna elementarnoj logici i osnovnim principima javnosti rada, posebno imajući u vidu da su sjednice formalno - javne.&nbsp;
- To u praksi znači da samo onaj ko fizički prisustvuje sjednici može saznati šta se tamo dešava. U vremenu digitalne tehnologije, kada je standard da se sjednice javnih tijela prenose ili barem detaljno dokumentuju, građani, mediji i organizacije civilnog društva iz svojih domova, kancelarija i redakcija ne mogu saznati šta radi jedno od ključnih tijela pravosudnog sistema - istakla je Kovačević.
Prema njenim riječima, ovo predstavlja ozbiljan korak unazad u odnosu na praksu prethodnog saziva Tužilačkog savjeta, kada su njim predsjedavale dvije vršiteljke dužnosti Vrhovnog državnog tužioca.&nbsp;
Zapisnici iz tog perioda, podsjeća ona, sadržavali su detaljan tok rasprave, predloge, ocjene, konstatacije, inicijative i zamjerke pojedinih članova.
- Javnost je mogla pratiti kako se odluke formiraju, ko stoji iza kojih stavova i kako izgleda profesionalna debata unutar Savjeta. Mediji su redovno i opsežno izvještavali sa sjednica, a potezi TS su bili predmet javne analize i komentara - kazala je Kovačević.
Kako dodaje, čak i prije reformi u tužilačkoj organizaciji koje su sprovedene prije nekoliko godina, zapisnici su bili sadržajniji i informativniji nego danas. Danas, ističe Kovačević, svjedočimo potpunom formalizmu bez sadržaja - zapisnicima koji su svedeni na tehničku evidenciju odluka, bez konteksta, bez rasprave i bez odgovornosti.
- Tendencija smanjenja transparentnosti vidljiva je u prethodne dvije godine, ali posljednje izmjene predstavljaju kvalitativno novi nivo zatvaranja - sada se javnost praktično svodi na puku formalnost, bez stvarnog uvida u rad i odlučivanje ovog tijela. Poređenja radi, zapisnici sa sjednica Sudskog savjeta, za razliku od Tužilačkog savjeta, ne anonimiziraju se na ovakav način. Iako bi i njihov sadržaj mogao biti dodatno unaprijeđen, u poređenju sa novom praksom TS predstavljaju primjer višeg nivoa transparentnosti i odgovornosti - navela je Kovačević.
Normalan institucionalni razvoj, nakon izuzetno kvalitetnih zapisnika iz prethodnog mandata TS, podrazumijevao bi, ističe ona, dalji napredak – emitovanje sjednica, objavljivanje audio ili video zapisa, korišćenje savremene tehnologije za jačanje povjerenja javnosti. Umjesto toga, svjedočimo zatvaranju u kancelarije i zapisnicima prepunim oznaka XY, XX i XZ.
Podsjeća da u susjednoj Srbiji, koja je u procesu evropskih integracija značajno iza Crne Gore, zainteresovana javnost može pratiti sjednice tužilačkog savjeta putem online prenosa.&nbsp;
- Crna Gora, umjesto da bude primjer dobre prakse, bilježi pad u transparentnosti u odnosu na standarde koji su ranije već bili uspostavljeni - naglasila je Kovačević.
Ona je podsjetila da je u posljednjem izvještaju Evropske komisije ocijenjeno da su “javna komunikacija i transparentnost oba savjeta osigurane i da se nastavljaju unapređivati”, te da su sjednice javne, da im prisustvuju mediji i organizacije civilnog društva, kao i da se redovno objavljuju odluke, zapisnici i saopštenja. Međutim, napominje da je taj izvještaj je objavljen prije usvajanja posljednjih izmjena Poslovnika i Pravilnika o anonimizaciji.
U CDT-u smatraju da Evropska komisija treba da bude upoznata sa ovom regresijom, jer formalno objavljivanje zapisnika ne znači i suštinsku transparentnost.
- Objavljivanje dokumenta u kojem su izbrisani ključni podaci o akterima, raspravi i odgovornosti ne doprinosi jačanju povjerenja javnosti, već ga dodatno urušava. Pozivamo Tužilački savjet da hitno preispita novu praksu anonimizacije i vrati standarde javnosti rada na nivo koji je već bio dostignut, jer je sadašnja praksa jasan korak unazad u odnosu na ranije postignute standarde transparentnosti - poručila je Kovačević.

Kovačević: TS poništio sopstvenu transparentnost, vratiti standarde javnosti rada na nivo koji je već bio dostignut

Akcioni sinhronizovani animirani film „Kung Fu Panda 4” (2024) biće prikazan u okviru filmskog programa KIC-a „Budo Tomović” u nedjelju, 22. februara, u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a, u 11 sati.
Nakon tri avanture koje prkose smrti, pobjeđujući zlikovce svjetske klase svojom neuporedivom hrabrošću i ludim borilačkim vještinama, Po, Zmajev ratnik (nominovan za Zlatni globus Džek Blek), pozvan je da se već jednom odmori. Tačnije, izabran je da postane duhovni vođa Doline mira. Međutim, to predstavlja nekoliko očitih problema. Iako Po o duhovnom vođstvu ne zna baš mnogo, pred njim je ozbiljan zadatak da u kratkom roku pronađe i istrenira novog Zmajskog ratnika prije nego što preuzme svoju novu, uzvišenu poziciju.
Projekcija filma biće organizovana u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, pružajući gledaocima vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice po cijeni od tri eura dostupne su online na www.kic.podgorica.me, putem aplikacije KIC Podgorica, kao i na biletarnici KIC-a.

Tag: nuklearna-postrojenja