<p>Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp ne vjeruje da je Iran uspio da zaštiti ili premjesti ijedan dio svog obogaćenog uranijuma prije američkih napada na nuklearna postrojenja.</p>
<p>U intervjuu za Foks Njuz je odbacio takve medijske natpise.</p>
<p>- Nijesu ništa premjestili - naveo je Trump.</p>
<p>Istakao je da Sjedinjene Države nijesu najavile napade, tako da nije bilo vremena za pripremu.</p>
<p>- Nijesu znali da dolazimo - dodao je Trump.</p>
<p>Rekao je da je izuzetno teško, opasno i logistički kompleksno premjestiti obogaćeni uranijum zbog njegove težine.</p>
<p>Američki predsjednik tvrdi i da su postojale naznake aktivnosti kod postrojenja kratko prije napada, no nije rekao radi li se o Fordou, iako je napomenuo da se radi o "dubokom" postrojenju.</p>
<p>Vozila i građevinski radnici mogli su se vidjeti na mjestu događaja. "To su bili ljudi koji betoniraju. Pokušavali su da zapečate ulaz gdje je najizglednije da će bomba najvjerojatnije ući", ponovio je Tramp.</p>
<h3><i><b>Teheran ponavlja da ne želi nuklearnu bombu</b></i></h3>
<p>Prema izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Iran posjeduje više od 400 kilograma obogaćenog uranijuma od 60 posto čistoće, što je gotovo dovoljno dobro za izradu oružja. Diplomate kažu da bi se to moglo iskoristiti za proizvodnju nekoliko bombi ako bi se materijal dalje obogatio do 90 posto.</p>
<p>Čelnici u Teheranu navode da ne žele da proizvedu nuklearnu bombu i da im nuklearna energija treba za civilne potrebe.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Tramp: Iran nije premjestio ili zaštitio dio svog obogaćenog uranijuma, nijesu znali da dolazimo

<p>Američke snage bombardovale su rano jutros tri iranska nuklearna postrojenja, a američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> naglasio je da je operacija bila izuzetno uspješna te da su postrojenja “potpuno uništena”.</p>
<p>Time je riješena dilema da li će SAD direktno priskočiti u pomoć Izraelu u uništavanju iranskog nuklearnog programa.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Famerika-napala-iranska-nuklearna-postrojenja-tramp-avioni-se-vracaju-u-sad-sada-je-vrijeme-za-mir&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Za Izraelce, koji su napadali nekoliko nuklearnih lokacija u Iranu, najveći izazov bilo je postrojenje Fordo zakopano duboko u planini, a za čije uništenje nemaju odgovarajuće oružje.</p>
<p>To je za njih učinio SAD, koji je napao Fordo i naveo da je postrojenje „uništeno“. Međutim, Iranci tvrde da je udar bio samo površinski.</p>
<p>Takođe, Iran je objavio da zadržava pravo na sve mogućnosti odbrane svog suvereniteta, interesa i naroda, u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija i odredbi koje dopuštaju legitiman odgovor u samoodbrani, kako je rekao iranski ministar vanjskih poslova <b>Abas Aragči</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kljucna-postrojenja-za-obogacivanje-uranijuma-potpuno-unistena-iranski-ministar-zadrzavamo-pravo-na-svaki-moguci-odgovor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Naglasio je da su američki napadi “nečuveni” i da će imati “trajne posljedice”.</p>
<p>Tramp je brzo odgovorio, upozoravajući Iran da se ne osvećuje SAD-u.</p>
<p>- Bilo kakvu osvetu Irana protiv Sjedinjenih Američkih Država dočekaćemo silom mnogo jačom od one kojoj smo svjedočili večeras - napisao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social, prenosi BBC.</p>
<h2>"Niz opcija" Irana</h2>
<p><b>Stiven Zuns</b>, direktor Bliskoistočnih studija na Univerzitetu u San Francisku, rekao je da Iran ima niz mogućnosti kako da uzvrati SAD-u.</p>
<p>- Mogu direktno napasti američke snage. U dometu ne samo iranskih projektila, već i dronova i drugog oružja, nalazi se do 40.000 Amerikanaca - kazao je Zuns.</p>
<p>On je dodao i da postoji flota u Zalivu, odmah uz iransku obalu.&nbsp;</p>
<p>- I oni mogu biti ranjivi u slučaju napada… To bi moglo uticati na globalni pomorski saobraćaj, cijene nafte i zapravo na cijelu globalnu ekonomiju - dodao je on.</p>
<p>Zuns je spomenuo i druge opcije.</p>
<p>- Imate i posredničke milicije u Iraku koje bi mogle ciljati američke baze tamo. Dakle, postoji niz načina na koje bi američke snage mogle biti ranjive i bio bih iznenađen da Iranci ne gađaju barem neke od njih - poručio je Zuns.</p>

610x380

500x500

Kako bi Iran mogao odgovoriti SAD-u: U dometu mu je 40.000 Amerikanaca

<p>Britanski premijer <b>Kir Starmer </b>pozvao je Iran da se vrati za pregovarački sto i rekao da stabilnost u regionu ostaje prioritet, prema saopštenju iz Dauning strita, nakon američkih udara na tri glavna iranska nuklearna postrojenja, dok je NATO objavio da "prati situaciju", a EU takođe pozvao na pregovore.</p>
<p>- Iranski nuklearni program ozbiljna je prijetnja međunarodnoj bezbjednosti. Iranu se nikada ne smije dopustiti da razvije nuklearno oružje, a SAD je preduzeo mjere kako bi ublažio tu prijetnju - rekao je Starmer u izjavi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Famerika-napala-iranska-nuklearna-postrojenja-tramp-avioni-se-vracaju-u-sad-sada-je-vrijeme-za-mir&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Pozivamo Iran da se vrati za pregovarački sto i postigne diplomatsko rješenje kako bi se okončala ova kriza - rekao je on.</p>
<p>Britanski ministar ekonomije<b> Džaonatan Rejnolds</b> rekao je za Sky News da London nije bio uključen u američke napade na Iran i nije primio zahtjev da se koristi britanska baza Diego Garcia, ali je bio informiran o napadima.</p>
<h2>NATO i EU pozivaju na pregovore</h2>
<p>Zvaničnik NATO-a rekao je za Rojters da Savez pomno prati situaciju. Na pitanje o reakciji Saveza na napade i bilo kakvom mogućem uticaju na NATO-ovu neborbenu misiju koja sprovodi obuku i aktivnosti izgradnje kapaciteta u susjednom Iraku, zvaničnik je rekao: "Naravno da pomno pratimo situaciju."</p>
<p>Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost<b> Kaja Kalas </b>zatražila je od svih strana da se vrate za pregovarački sto, ali i naglasila da se Teheranu ne smije dopustiti da razvije nuklearno oružje.</p>
<p>- Pozivam sve strane da se povuku, vrate za pregovarački sto i spriječe daljnju eskalaciju - rekla je, dodajući da će ministri vanjskih poslova EU-a danas raspravljati o situaciji.</p>
<p>- Iranu se ne smije dopustiti da razvije nuklearno oružje - rekla je Kalas u objavi na društvenoj platformi X.</p>
<h2>Reagovali i Irak, Saudijska Arabija i Katar</h2>
<p>Irak je oštro osudio američke napade na nuklearna postrojenja u susjednom Iranu i upozorio na posljedice na bezbjednost na Bliskom istoku.</p>
<p>- Ova vojna eskalacija predstavlja ozbiljnu prijetnju miru i sigurnosti na Bliskom istoku i ozbiljne rizike za regionalnu stabilnost - rekla je iračka vlada.</p>
<p>Bagdad je pozvao na hitnu deeskalaciju i koriđćenje diplomatije za smirivanje krize.</p>
<p>- To se mora učiniti na način koji štiti kolektivnu sigurnost i podržava načela međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija - dodao je portparol iračke vlade u online izjavi.</p>
<p>Irak, koji održava dobre odnose i sa Vašingtonom i sa Teheranom, pokušava se držati podalje od trenutnog rata između Irana i njegovog glavnog rivala Izraela.</p>
<p>Saudijska Arabija izrazila je "veliku zabrinutost" nakon američkih napada na iranske nuklearne lokacije, prema izjavi ministarstva vanjskih poslova na mreži X.</p>
<p>Kraljevstvo je pozvalo međunarodnu zajednicu da pojača napore u takvim "vrlo osjetljivim okolnostima" kako bi se postiglo političko rješenje za okončanje krize.</p>
<p>Katar je izjavio da će opasne napetosti nakon američkih napada na iranske nuklearne lokacije dovesti do "katastrofalnih posljedica" na regionalnom i međunarodnom nivou, saopštilo je ministarstvo vanjskih poslova u objavi na mreži X.</p>
<p>Ministarstvo je osudilo "pogoršanje" stanja nakon američkih napada, navodi se u izjavi.</p>

EU poziva na povratak za pregovarački sto, NATO pomno prati situaciju

<p>Izrael je rano jutros sa 50 aviona napao iranska nuklearna postrojenja u Teheranu i pogone za proizvodnju raketa.</p>
<p>- Više od 50 borbenih aviona Ratnog vazduhoplovstva, pod preciznim obavještajnim vođenjem Obavještajne grane, završilo je seriju napada na vojne ciljeve u oblasti Teherana u poslednjih nekoliko sati - saopštila je izraelska vojska.</p>
<p>Vojska je navela da se među tim ciljevima nalazila mesta koja se koriste za proizvodnju raketa zemlja-zemlja i zemlja-vazduh.</p>
<p>Izrael je takođe rekao da je napao nuklearno postrojenje za obogaćivanje uranijuma u Teheranu kako bi otežao "program razvoja nuklearnog oružja" Irana, prenosi N1.</p>
<p>Iranski vrhovni verski vođa ajatolah Ali Hamnei izdao je jutros na društvenim medijima upozorenje Izraelu: "Bitka počinje".</p>
<p>Nekoliko sati ranije, američki predsjednik Donald Tramp nazvao je Hamneija "lakom metom", rekavši da se američko "strpljenje istanjuje" i tražio "bezuslovnu predaju Irana".</p>
<p>Izraelski ministar odbrane Izarel Kac rekao je da njegova zemlja planira da napadne „veoma značajne ciljeve u Teheranu“.</p>
<p>Iran upozorava ljude u Tel Avivu i Haifi da se evakuišu, a za to vrijeme, mnogi Iranci pokušavaju da pobjegnu iz Teherana.</p>

1084x550

Izrael sa 50 aviona napao iranska nuklearna postrojenja

<p>Američki predsjednik<b> Džo Bajden</b> izjavio je danas da ne podržava napade na iranska nuklearna postrojenja kao odgovor na njegov raketni napad na Izrael.</p>
<p>- Razgovaraćemo s Izraelcima o tome šta će učiniti, ali svih nas sedam (zemalja G7) slažemo se da imaju pravo na odgovor, ali na odgovor koji treba biti proporcionalan - rekao je Bajden novinarima prije nego što se ukrcao na predsjednički avion Air Force One.</p>
<p>Podsjetimo, Iran je u utorak ispalio više od 180 balističkih projektila na Izrael, što je potez koji je Bajden ranije opisao kao “neefikasan”.&nbsp;</p>
<p>Izraelski premijer <b>Benjamin Netanjahu </b>obećao je da će Iran platiti za napad.</p>
<p>Neki analitičari kažu da će odgovor Izraela ovog puta vjerovatno biti oštriji, sugerišući da bi mogao ciljati iranska nuklearna ili naftna postrojenja.</p>
<p>Bajden je rekao novinarima da će Iranu biti uvedene nove sankcije i rekao da će uskoro razgovarati s Netanjahuom.</p>
<p>- Očigledno je da je Iran daleko skrenuo s kursa - rekao je predsjednik SAD-a.</p>

1250x600

Bajden: Ne podržavam udar na iranska nuklearna postrojenja

<p>Prema izjavama američkih zvaničnika za Reuters, Obalska straža Sjedinjenih Američkih Država po treći put prati naftni tanker u međunarodnim vodama u blizini Venecuele, što predstavlja drugu takvu operaciju tokom ovog vikenda, odnosno treću u periodu kraćem od dvije sedmice.</p>
<p>Jedan od zvaničnika State Departmenta kazao je da se tanker nalazi pod sankcijama, ali je naglasio da do sada nije izvršen ukrcaj na plovilo. Dodao je i da presretanja mogu imati različite oblike, uključujući plovidbu ili prelete u blizini brodova koji izazivaju zabrinutost.</p>
<p>„Obalska straža Sjedinjenih Američkih Država sprovodi aktivno praćenje sankcionisanog plovila flote za krijumčarenje, koje je dio nezakonitog izbjegavanja sankcija od strane Venecuele“, izjavio je američki zvaničnik.</p>
<p>Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, nijesu naveli tačnu lokaciju operacije, niti identitet plovila koje se prati. Američki predsjednik Donald Tramp je prošle sedmice najavio „blokadu“ svih sankcionisanih naftnih tankera koji ulaze u Venecuelu ili iz nje isplovljavaju.</p>
<p>Istovremeno, u američku vazduhoplovnu bazu Seiba u Portoriku stigao je značajan broj vazdušnih snaga, uključujući i višenamjenske nevidljive avione F-35, što dodatno ukazuje na moguće širenje kampanje administracije Donalda Trampa protiv Venecuele.</p>

Amerikanci tragaju za trećim tankerom iz Venecuele, nikad jače zračne snage u Karibima

<p>Tamara Živković sa pjesmom "Nova zora" predstavljaće Crnu Goru na Evroviziji 2026. u Beču.</p>
<p>Ona je pobjednica ovogodišnjeg festivala "Montesong".</p>
<p>Nakon zajedničkog glasanja stručnog žirija i publike, u konkurenciji od 15 kompozicija, najviše glasova osvojila je pjesma „Nova zora“, čime je Živković izborila pravo da nastupi na najvećem evropskom muzičkom takmičenju.&nbsp;</p>
<p>Trofej joj je uručila <b>Nina Žižić</b>, predstavnica Crne Gore na Evroviziji 2025. godine.</p>
<p>Publika je u odlučivanju učestvovala putem onlajn platforme, a pravo glasa imali su gledaoci iz regiona i inostranstva. Glasovi su pristigli iz ukupno 62 države, pri čemu je najveća podrška zabilježena iz Crne Gore i Srbije.</p>
<p>Crna Gora je ove godine prva u regionu izabrala svog evrovizijskog predstavnika. Pjesma Evrovizije 2026 biće održana od 12. do 16. maja u Beču, glavnom gradu Austrije, zemlje domaćina nakon ovogodišnje pobjede.</p>
<p>Pjesmu "Nova zora" možete odslušati u nastavku:</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FX1N0Gl6O0LA%3Fsi%3DqC4a1g1xDJmT7kft&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tamara Živković predstavlja Crnu Goru na Eurosongu 2026. u Beču

<p>Ognjen Jelenić iz Aranđelovca i članica Teute Emirieta Isufi pobjednici su međunarodnog turnira Podgorica open, u konkurenciji seniora.</p>
<p>Jelenić je u finalnom meču turnira, koji je održan u čast oslobođenja Glavnog grada, pobijedio Arona Konija iz Drača.</p>
<p>Bronzani su bili Dušan Bulatović (Kotor) i Kiril Solovjov (Mornar).</p>
<p>Isufi je u finalnom meču bila bolja od klupske drugarice Samande Agoli, dok su bronzane bile Anastasija Vujović (Budim) i Mia Živanović (Valdanos).</p>
<p>U konkurenciji dječaka i djevojčica najbolji su bili Matija Mitrić (SPIN) i Sara Gojković (Budim), a kod najmlađih kadeta Arijon Krasnići (Gani Maljoku), koji je u finalu pobijedio Matiju Mitrića (SPIN) i Erina Vranovci (Gani Maljoku), koja je u meču za zlato slavila protiv Sofije Vujović (Budim).</p>
<p>Kod mlađih kadeta prva mjesta osvojili su Marvi Đata (Tirana), pobjedom u finalu protiv Konstantina Vojvodića (SPIN) i Iman Mehić (Vitez).</p>
<p>U konkurenciji kadetkinja slavila je Lara Franeta (Valdanos), dok su kod juniora najbolji bili Aron Koni (Dures) i Katarina Franeta (Valdanos).</p>
<p>U konkurenciji veterana 40-49 zlatnu medalju osvojio je Pavel Medvedev (Podgorica), od 50 do 59 godina zlatni je bio Nahidin Mujezinović (Sarajevo), od  60 do 69 Zoran Rešetar (Podgorica), 70-79 Željko Basarić (Beograd) i preko 80 Ratko Borković (Podgorica), a kod veteranki Milijana Ćirković (Podgorica).</p>
<p>U konkurenciji veteranskih parova prvo mjesto osvojili su Darko Đukić i Zoran Rešetar, nakon što su u finalu bili bolji od Nahidina Mujezinovića i Rejhana Memedovića.</p>
<p>Turnir su sa bronzanim odličjima završili Ivica Stanković i Ognjen Jelenić, odnosno Pavel Medvedev i Slaviša Đurđević.</p>
<p>Dvodnevni turnir, koji je odigran u dvorani Sportsko-kulturnog centra Univerziteta Crne Gore, svečano je otvorio  sekretar Sekretarijata za sport Glavnog grada Darko Nikčević.</p>
<p>Organizator turnir bio je STK Spin, uz pomoć Sekretarijata za sport Glavnog grada i tehničku podršku Stonoteniskog saveza Crne Gore.</p>
<p>Međunarodni turnir Podgorica open ove godine okupio je 320 takmičara iz Crne Gore i država regiona.</p>

Jelenić i Isufi najbolji u Podgorici

<p>Na skopskom aerodromu je zbog smanjene vidljivosti usljed magle danas do 20 sati otkazano 20 letova, a dva su preusmjerena.</p>
<p>Kompanija TAV „Makedonija", operater Međunarodnog aerodroma Skoplje, saopštila je da je tokom dana sletjelo i poletjelo svega 13 aviona.</p>
<p>Večeras se očekuje još pet aviona u dolasku, od kojih tri kasne do sat i 20 minuta, a u odlasku su dva, od kojih jedan kasni dva sata.</p>
<p>Prema prognozi Meteorološke službe, magla se očekuje i sutra, u ponedjeljak. Zato TAV „Makedonija" poziva putnike da prate informacije i uputstva za svoje letove koja dobijaju od svoje avio-kompanije.</p>
<p>To preduzeće naglašava da Međunarodni aerodrom Skoplje nije zatvoren.</p>

Magla izazvala haos na aerodromu u Skoplju: Otkazano 20 letova, dva preusmjerena

<p>„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi.</p> <p>Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika</p> <p>Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine.</p> <p>O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora.</p> <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> <p>Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava.</p> <p>Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom.</p> <p>Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije.</p> <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> <p>Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  <p>Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  <p>Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“.</p> <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> <p>U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  <p>Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  <p>Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo!</p> <p>Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne</p> <p>crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve.</p> <p>U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“.</p> <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> <p>Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru!</p> <p>I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!</p>

Obezdržavljenost

<p>Pljevlja su među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tokom zimskih mjeseci koncentracije sumpor-dioksida, PM čestica i drugih otrovnih gasova višestruko premašuju dozvoljene granice. Djeca završavaju na kiseoniku. Stariji se guše u sopstvenim domovima. Broj oboljelih od respiratornih i malignih bolesti iz godine u godinu raste - poručio je građanski aktivista <b>Pavle Čolović</b> u otvorenom pismu svjetskim liderima, predsjednicima država, premijerima, ministrima zdravlja i životne sredine, predstavnicima Ujedinjenih nacija (UN), Evropske unije (EU) i međunarodnih ekoloških organizacija.</p>
<p>Naglasio je da se obraćam iz Pljevalja - malog ali, kako je rekao, najljepšeg grada na sjeveru Crne Gore -  koji već decenijama polako umire - ne od rata i gladi - već od vazduha koji udišu.</p>
<p>- Posebno zabrinjava činjenica da je Termoelektrana Pljevlja zvanično prošla takozvanu „ekološku rekonstrukciju“, u koju je uloženo skoro 100.000.000 eura. Javnosti je obećano smanjenje zagađenja, usklađivanje sa evropskim standardima i zaštita zdravlja građana - naveo je on.</p>
<p>Danas, nakon tog enormnog ulaganja, stanje je, podvlači Čolović, nikada gore.</p>
<p>- Zagađenje je veće, zdravstvene posljedice su teže, a povjerenje građana potpuno urušeno. Postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju ne funkcionišu kontinuirano, mjerni sistemi se gase upravo kada je zagađenje najizraženije, a odgovornost se prebacuje sa institucije na instituciju - naglasio je on.</p>
<p>Čolović je podvukao da ovo pismo nije politički pamflet – nego vapaj jednog grada.</p>
<p>- Ovo je optužnica savjesti. Ovo je pitanje: kako je moguće da se uloži 100 miliona eura, a da građani danas udišu otrovniji vazduh nego ranije? – naveo je Čolović.</p>
<p>Oni, kako je rekao, traže hitnu međunarodnu pažnju i nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima, međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pritisak na nadležne institucije da poštuju ekološke i zdravstvene standarde, zaštitu osnovnog ljudskog prava - prava na život i zdrav vazduh.</p>
<p>- Zagađenje ne poznaje granice, nacije ni ideologije. Ako danas ćutimo nad Pljevljima, sjutra će neko drugi pisati isto pismo iz nekog drugog grada. Ne tražimo privilegije. Tražimo istinu, odgovornost i pravo da naša djeca imaju isto pravo na zdrav život kao djeca u Parizu, Berlinu ili Oslu - zaključio je Čolović dodajući da se nada da će čuti glas jednog malog grada prije nego potpuno utihne.</p>

Čolović: Tražimo nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima i međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja

<p>Ovo je težak i potresan momenat za naš grad i cjelokupnu zajednicu, jer ne postoje okolnosti kojima je moguće opravdati gubitak ljudskog života - poručio je predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić nakon jučerašnje tragedije u kojoj je državljanin Njemačke stradao, a njegova supruga povrijeđena.</p>
<p>Ova tragedija ozbiljno je, kaže on, poljuljala povjerenje.</p>
<p>- I realno je očekivati da će veliki broj posjetilaca izbjegavati korišćenje žičare, što direktno ugrožava zimsku turističku sezonu i egzistenciju mnogih porodica - upozorio je Žugić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftragedija-na-savinom-kuku-poginuo-drzavljanin-njemacke-njegov-sunarodnik-tesko-povrijeden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je naglasio da Opština zahtijeva potpunu i transparentnu istragu, utvrđivanje odgovornosti i hitne mjere koje će garantirati maksimalnu bezbjednost u budućnosti. Bez jasnih odgovora i konkretnih poteza, kako je rekao, posljedice po turizam i ekonomiju Žabljaka mogu biti dugoročne i ozbiljne.</p>
<p>Uzimajući u obzir situaciju, Žugić najavljuje inicijativu za hitan sastanak sa predstavnicima Vlade i Razvojne banke kako bi se kreirao sistemski odgovor koji će omogućiti da Žabljak zadrži titulu atraktivne cjelogodišnje destinacije.</p>
<p>- Žabljak živi od turizma. Sigurnost gostiju je temelj povjerenja koje se gradi godinama - dodao je on.</p>
<p>Žugić je rekao da je sa dubokim žaljenjem primljena vijest o nesreći na Savinom kuku, uputio iskreno saučešće porodici nastradalog i poželio brz oporavak povrijeđenoj supruzi.</p>
<p>Zahvalio je pripadnicima Gorske službe spasavanja i Službe zaštite i spasavanja Žabljak, koji su, kako je istakao, u vrlo zahtjevnoj situaciji, rizikujući vlastite živote, spasili tuđe.</p>

Žugić: Tragedija na Savinom kuku poljuljala povjerenje, zahtijevamo istragu, utvrđivanje odgovornosti i hitne mjere

<p>U budžetu za 2026. godinu za RTV Mrak planirano je 2,2 miliona eura, što uključuje nova zapošljavanja, ugovore članovima porodica lokalnih funkcionera i angažovanje novinara, saopštio je šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini Glavnog grada <b>Andrija Klikovac.</b></p>
<p>On je gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića upitao zašto menadžment ove medijske kuće i dalje ne dostavlja odbornicima ugovore, isplatne liste, fakture, putne naloge i drugu dokumentaciju.</p>
<p>- Gradonačelniče Mujoviću, zašto menadžment ove propale medijske kuće i dalje krije od odbornika ugovore, isplatne liste, fakture, putne naloge i ostalu dokumentaciju? - napisao je Klikovac na Iks mreži.&nbsp;</p>
<p>Klikovac je takođe istakao da se u pojedinim emisijama pojavljuju osuđeni kriminalci.&nbsp;</p>
<p>- Da budu “uzor” mladim generacijama Podgorice - zaključio je Klikovac na Iks mreži.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F2002792668305199195%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: nuklearna-postrojenja