Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp ne vjeruje da je Iran uspio da zaštiti ili premjesti ijedan dio svog obogaćenog uranijuma prije američkih napada na nuklearna postrojenja.
U intervjuu za Foks Njuz je odbacio takve medijske natpise.
- Nijesu ništa premjestili - naveo je Trump.
Istakao je da Sjedinjene Države nijesu najavile napade, tako da nije bilo vremena za pripremu.
- Nijesu znali da dolazimo - dodao je Trump.
Rekao je da je izuzetno teško, opasno i logistički kompleksno premjestiti obogaćeni uranijum zbog njegove težine.
Američki predsjednik tvrdi i da su postojale naznake aktivnosti kod postrojenja kratko prije napada, no nije rekao radi li se o Fordou, iako je napomenuo da se radi o "dubokom" postrojenju.
Vozila i građevinski radnici mogli su se vidjeti na mjestu događaja. "To su bili ljudi koji betoniraju. Pokušavali su da zapečate ulaz gdje je najizglednije da će bomba najvjerojatnije ući", ponovio je Tramp.
<h3>Teheran ponavlja da ne želi nuklearnu bombu</h3>
Prema izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Iran posjeduje više od 400 kilograma obogaćenog uranijuma od 60 posto čistoće, što je gotovo dovoljno dobro za izradu oružja. Diplomate kažu da bi se to moglo iskoristiti za proizvodnju nekoliko bombi ako bi se materijal dalje obogatio do 90 posto.
Čelnici u Teheranu navode da ne žele da proizvedu nuklearnu bombu i da im nuklearna energija treba za civilne potrebe.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Tramp: Iran nije premjestio ili zaštitio dio svog obogaćenog uranijuma, nijesu znali da dolazimo

Američke snage bombardovale su rano jutros tri iranska nuklearna postrojenja, a američki predsjednik Donald Tramp naglasio je da je operacija bila izuzetno uspješna te da su postrojenja “potpuno uništena”.
Time je riješena dilema da li će SAD direktno priskočiti u pomoć Izraelu u uništavanju iranskog nuklearnog programa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Famerika-napala-iranska-nuklearna-postrojenja-tramp-avioni-se-vracaju-u-sad-sada-je-vrijeme-za-mir&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Za Izraelce, koji su napadali nekoliko nuklearnih lokacija u Iranu, najveći izazov bilo je postrojenje Fordo zakopano duboko u planini, a za čije uništenje nemaju odgovarajuće oružje.
To je za njih učinio SAD, koji je napao Fordo i naveo da je postrojenje „uništeno“. Međutim, Iranci tvrde da je udar bio samo površinski.
Takođe, Iran je objavio da zadržava pravo na sve mogućnosti odbrane svog suvereniteta, interesa i naroda, u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija i odredbi koje dopuštaju legitiman odgovor u samoodbrani, kako je rekao iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kljucna-postrojenja-za-obogacivanje-uranijuma-potpuno-unistena-iranski-ministar-zadrzavamo-pravo-na-svaki-moguci-odgovor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Naglasio je da su američki napadi “nečuveni” i da će imati “trajne posljedice”.
Tramp je brzo odgovorio, upozoravajući Iran da se ne osvećuje SAD-u.
- Bilo kakvu osvetu Irana protiv Sjedinjenih Američkih Država dočekaćemo silom mnogo jačom od one kojoj smo svjedočili večeras - napisao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social, prenosi BBC.
<h2>"Niz opcija" Irana</h2>
Stiven Zuns, direktor Bliskoistočnih studija na Univerzitetu u San Francisku, rekao je da Iran ima niz mogućnosti kako da uzvrati SAD-u.
- Mogu direktno napasti američke snage. U dometu ne samo iranskih projektila, već i dronova i drugog oružja, nalazi se do 40.000 Amerikanaca - kazao je Zuns.
On je dodao i da postoji flota u Zalivu, odmah uz iransku obalu.&nbsp;
- I oni mogu biti ranjivi u slučaju napada… To bi moglo uticati na globalni pomorski saobraćaj, cijene nafte i zapravo na cijelu globalnu ekonomiju - dodao je on.
Zuns je spomenuo i druge opcije.
- Imate i posredničke milicije u Iraku koje bi mogle ciljati američke baze tamo. Dakle, postoji niz načina na koje bi američke snage mogle biti ranjive i bio bih iznenađen da Iranci ne gađaju barem neke od njih - poručio je Zuns.

610x380

500x500

Kako bi Iran mogao odgovoriti SAD-u: U dometu mu je 40.000 Amerikanaca

Britanski premijer Kir Starmer pozvao je Iran da se vrati za pregovarački sto i rekao da stabilnost u regionu ostaje prioritet, prema saopštenju iz Dauning strita, nakon američkih udara na tri glavna iranska nuklearna postrojenja, dok je NATO objavio da "prati situaciju", a EU takođe pozvao na pregovore.
- Iranski nuklearni program ozbiljna je prijetnja međunarodnoj bezbjednosti. Iranu se nikada ne smije dopustiti da razvije nuklearno oružje, a SAD je preduzeo mjere kako bi ublažio tu prijetnju - rekao je Starmer u izjavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Famerika-napala-iranska-nuklearna-postrojenja-tramp-avioni-se-vracaju-u-sad-sada-je-vrijeme-za-mir&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Pozivamo Iran da se vrati za pregovarački sto i postigne diplomatsko rješenje kako bi se okončala ova kriza - rekao je on.
Britanski ministar ekonomije Džaonatan Rejnolds rekao je za Sky News da London nije bio uključen u američke napade na Iran i nije primio zahtjev da se koristi britanska baza Diego Garcia, ali je bio informiran o napadima.
<h2>NATO i EU pozivaju na pregovore</h2>
Zvaničnik NATO-a rekao je za Rojters da Savez pomno prati situaciju. Na pitanje o reakciji Saveza na napade i bilo kakvom mogućem uticaju na NATO-ovu neborbenu misiju koja sprovodi obuku i aktivnosti izgradnje kapaciteta u susjednom Iraku, zvaničnik je rekao: "Naravno da pomno pratimo situaciju."
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kalas zatražila je od svih strana da se vrate za pregovarački sto, ali i naglasila da se Teheranu ne smije dopustiti da razvije nuklearno oružje.
- Pozivam sve strane da se povuku, vrate za pregovarački sto i spriječe daljnju eskalaciju - rekla je, dodajući da će ministri vanjskih poslova EU-a danas raspravljati o situaciji.
- Iranu se ne smije dopustiti da razvije nuklearno oružje - rekla je Kalas u objavi na društvenoj platformi X.
<h2>Reagovali i Irak, Saudijska Arabija i Katar</h2>
Irak je oštro osudio američke napade na nuklearna postrojenja u susjednom Iranu i upozorio na posljedice na bezbjednost na Bliskom istoku.
- Ova vojna eskalacija predstavlja ozbiljnu prijetnju miru i sigurnosti na Bliskom istoku i ozbiljne rizike za regionalnu stabilnost - rekla je iračka vlada.
Bagdad je pozvao na hitnu deeskalaciju i koriđćenje diplomatije za smirivanje krize.
- To se mora učiniti na način koji štiti kolektivnu sigurnost i podržava načela međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija - dodao je portparol iračke vlade u online izjavi.
Irak, koji održava dobre odnose i sa Vašingtonom i sa Teheranom, pokušava se držati podalje od trenutnog rata između Irana i njegovog glavnog rivala Izraela.
Saudijska Arabija izrazila je "veliku zabrinutost" nakon američkih napada na iranske nuklearne lokacije, prema izjavi ministarstva vanjskih poslova na mreži X.
Kraljevstvo je pozvalo međunarodnu zajednicu da pojača napore u takvim "vrlo osjetljivim okolnostima" kako bi se postiglo političko rješenje za okončanje krize.
Katar je izjavio da će opasne napetosti nakon američkih napada na iranske nuklearne lokacije dovesti do "katastrofalnih posljedica" na regionalnom i međunarodnom nivou, saopštilo je ministarstvo vanjskih poslova u objavi na mreži X.
Ministarstvo je osudilo "pogoršanje" stanja nakon američkih napada, navodi se u izjavi.

EU poziva na povratak za pregovarački sto, NATO pomno prati situaciju

Izrael je rano jutros sa 50 aviona napao iranska nuklearna postrojenja u Teheranu i pogone za proizvodnju raketa.
- Više od 50 borbenih aviona Ratnog vazduhoplovstva, pod preciznim obavještajnim vođenjem Obavještajne grane, završilo je seriju napada na vojne ciljeve u oblasti Teherana u poslednjih nekoliko sati - saopštila je izraelska vojska.
Vojska je navela da se među tim ciljevima nalazila mesta koja se koriste za proizvodnju raketa zemlja-zemlja i zemlja-vazduh.
Izrael je takođe rekao da je napao nuklearno postrojenje za obogaćivanje uranijuma u Teheranu kako bi otežao "program razvoja nuklearnog oružja" Irana, prenosi N1.
Iranski vrhovni verski vođa ajatolah Ali Hamnei izdao je jutros na društvenim medijima upozorenje Izraelu: "Bitka počinje".
Nekoliko sati ranije, američki predsjednik Donald Tramp nazvao je Hamneija "lakom metom", rekavši da se američko "strpljenje istanjuje" i tražio "bezuslovnu predaju Irana".
Izraelski ministar odbrane Izarel Kac rekao je da njegova zemlja planira da napadne „veoma značajne ciljeve u Teheranu“.
Iran upozorava ljude u Tel Avivu i Haifi da se evakuišu, a za to vrijeme, mnogi Iranci pokušavaju da pobjegnu iz Teherana.

1084x550

Izrael sa 50 aviona napao iranska nuklearna postrojenja

Američki predsjednik Džo Bajden izjavio je danas da ne podržava napade na iranska nuklearna postrojenja kao odgovor na njegov raketni napad na Izrael.
- Razgovaraćemo s Izraelcima o tome šta će učiniti, ali svih nas sedam (zemalja G7) slažemo se da imaju pravo na odgovor, ali na odgovor koji treba biti proporcionalan - rekao je Bajden novinarima prije nego što se ukrcao na predsjednički avion Air Force One.
Podsjetimo, Iran je u utorak ispalio više od 180 balističkih projektila na Izrael, što je potez koji je Bajden ranije opisao kao “neefikasan”.&nbsp;
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je da će Iran platiti za napad.
Neki analitičari kažu da će odgovor Izraela ovog puta vjerovatno biti oštriji, sugerišući da bi mogao ciljati iranska nuklearna ili naftna postrojenja.
Bajden je rekao novinarima da će Iranu biti uvedene nove sankcije i rekao da će uskoro razgovarati s Netanjahuom.
- Očigledno je da je Iran daleko skrenuo s kursa - rekao je predsjednik SAD-a.

1250x600

Bajden: Ne podržavam udar na iranska nuklearna postrojenja

Tri grčka naftna tankera pogođena su neidentifikovanim dronovima u Crnom moru u utorak dok su bili na putu da ukrcaju sirovu naftu na terminalu na ruskoj obali, prenose izvori za Rojters.
Napadi dolaze u trenutku kada je proizvodnja nafte u Kazahstanu, većina koje se izvozi preko tog terminala, drastično pala početkom januara. Nije odmah bilo jasno ko stoji iza napada u utorak.
Ukrajina se nije odmah oglasila. Konzorcijum Kaspijskog naftovoda (CPC), koji upravlja terminalom na kojem su tankeri trebali preuzeti teret, odbio je komentarisati napad.
Prema osam anonimnih izvora, dva "Suezmax" tankera i jedan "Aframax" tanker pogođeni su na putu ka terminalu Južnaja Ozerejevka, mjestu ukrcaja za oko 80 odsto kazahstanske nafte namijenjene međunarodnim tržištima.
Ukrajinski dron je 29. novembra pogodio jedno od tri glavna pristaništa CPC-a na terminalu, smještenom blizu luke Novorosijsk.
Proizvodnja nafte i kondenzata u Kazahstanu pala je za 35 odsto između 1. i 12. januara u poređenju s prosjekom decembra, rekao je Rojtersu izvor upoznat s podacima, dodajući da je pad prvenstveno posljedica ograničenja izvoza preko Crnomorskog terminala. Ministarstvo energetike Kazahstana je u utorak saopštilo da CPC i dalje izvozi naftu preko jednog pristaništa.
Napadi na tankere u Crnom moru mogli bi povećati troškove transporta i osiguranja za one koji žele ukrcati naftu na ruskim terminalima u Crnom moru, koji rukuju više od dva odsto globalne sirove nafte.
Jedan od tankera, "Delta Harmony", upravlja grčka kompanija Delta Tankers, pokazuju podaci LSEG. Prema izvorima, očekivalo se da će ukrcati naftu proizvedenu u Kazahstanu od "Tengizchevroil", jedinice američkog naftnog giganta "Chevron".
Tanker Delta Supreme, takođe pod upravom Delta Tankers, takođe je napadnut. Delta Tankers se odmah nije oglasila na zahtjeve Rojtersa za komentar.
Treći brod, Matilda, unajmljen od strane podružnice državne kazahstanske kompanije "KazMunayGas" (KMG) i pod upravom grčke "Thenamaris", trebalo je ukrcati kazahstansku naftu iz Karačaganaka kada je pogođen, dodali su izvori. Zvaničnik ""Thenamarisa" potvrdio je da je Matilda pogođena sa dva drona dok je čekala u balastnom režimu 48 km od CPC pristaništa. KMG je takođe potvrdila napad.
- Nije bilo povrijeđenih, a brod je pretrpio manju štetu na palubnim strukturama prema inicijalnoj procjeni, koja se u potpunosti može popraviti. Brod, sposoban za plovidbu, sada napušta područje - rekao je zvaničnik "Thenamarisa".
Dva izvora iz oblasti pomorske sigurnosti navela su da je na brodu Matilda navodno izbio požar, koji je brzo ugašen.
Četvrti brod, Freud, pod upravom grčke kompanije TMS, prvobitno je također bio smatran pogođenim, ali je TMS kasnije demantovao da je bio napadnut.
Akcionari 1.500 km dugog naftovoda CPC uključuju KazMunayGas, jedinice "Chevrona", ruski Lukoil i "ExxonMobil".

Nepoznati dronovi pogodili čak tri tankera u Crnom moru, išli su ka ruskoj luci

Lider Demokratske narodne partije (DNP) izjavio je za Adria TV da je &nbsp;ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, u nekoliko navrata, slao poruke da država mora da pokaže snagu u Botunu.
- Sada otvoreno sumnjam da je ambasador Satler u značajnoj mjeri doprinio akciji policije u Botunu. Mislim da će prvo morati da se obave konsultacije sa Satlerom, pa tek onda da se donese odluka da li da se uvaže zahtjevi Predsjedništva DNP-a - kazao je Knežević.

Knežević: Sumnjam da je ambasador Satler uticao na policijsku akciju u Botunu

Rusija je u velikom veliki vazdušnom napadu na Ukrajinu pogodila kritične energetske objekte, uključujući termoelektranu, dok su temperature širom zemlje pale na minus 15 stepeni Celzijusa.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija u noći između ponedjeljka i utorka upotrijebila skoro 300 dronova, kao i 18 balističkih i sedam krstarećih raketa.&nbsp;
- Situacija u Kijevskoj oblasti je teška - nekoliko stotina hiljada domaćinstava je trenutno bez struje - rekao je Zelenski u objavi na mreži Iks (bivši Tviter), prenosi Radio Slobodna Evropa.
Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da je izvelo “masovan udar” na ukrajinske energetske objekte, navodeći da ih koristi ukrajinska vojska i vojno-industrijski kompleks.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha optužio je Rusiju da namjerno napada energetsku infrastrukturu kako bi civili ostali bez struje, vode i grijanja usred ekstremno niskih temperatura.
- Rusija namjerno pokušava da nametne životne uslove sračunate da dovedu do fizičkog uništenja ukrajinskog naroda - napisao je Sibiha na platformi Iks, dodajući da takav čin potpada pod definiciju Člana II (c) Konvencije o genocidu.
Vodeći privatni snabdjevač energije u Ukrajini DTEK saopštio je da su ruske rakete pogodile termoelektranu tokom noći usred niskih temperatura, što je osmi veliki napad na njegove objekte od oktobra prošle godine.
Državni snabdjevač energije Ukrenergo saopštio je danas da je ruski napad raketama i dronovima ciljao energetska postrojenja u nekoliko regiona, ostavljajući mnoge potrošače bez struje u Kijevu i Kijevskoj oblasti, kao i u Černigovskoj, Dnjepropetrovskoj, Zaporožkoj, Žitomirskoj, Harkivskoj i Donjeckoj oblasti.
Ukrenergo je saopštio i da su započeti hitni radovi na popravci i obnovi gdje god to bezbjednosni uslovi dozvoljavaju.
Regionalni guverner je izvijestio da su u ruskom napadu na Harkivsku oblast poginule četiri osobe, dok je nekoliko povrijeđeno.
- Broj ljudi poginulih u neprijateljskom napadu na periferiji Harkiva dostigao je četiri - objavio je Oleg Sinjegubov na Telegramu.

Ukrajina: Stotine hiljada ljudi bez struje poslije napada Rusije na električnu mrežu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp nije prisustvovao sastanku o Iranu sa ostalim ključnim američkim zvaničnicima za nacionalnu bezbjednost, saopštila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit. Tramp je ujedno potvrdio da je otkazao sve sastanke sa iranskim zvaničnicima, dok protesti i nasilje u Iranu traju.
Portparolka Bijele kuće izjavila je novinarima u predsjedničkom avionu Air Force One, na putu ka Mičigenu, da Tramp nije bio planiran da prisustvuje sastanku održanom u utorak ujutro, koji je bio posvećen situaciji u Iranu.
Tramp se u tom trenutku nalazio u Detroitu, gdje je održao govor o ekonomiji, a Livit je navela da je moguće da se predsjednik tokom obraćanja osvrnuo i na dešavanja u Iranu.
CNN navodi da se ranije očekivalo da će Tramp okupiti najviše zvaničnike zadužene za nacionalnu bezbjednost kako bi se razmotrili naredni koraci u vezi sa Iranom. Međutim, Livit je potvrdila da predsjednik nije bio predviđen da prisustvuje sastanku sa državnim sekretarom Markom Rubiom, sekretarom za odbranu Pitom Hegsetom i direktorom CIA Džonom Retklifom, među ostalima.
Ranije tokom dana Tramp je na društvenoj mreži Truth Social saopštio da je otkazao sve sastanke sa iranskim zvaničnicima dok, kako je naveo, „besmisleno ubijanje demonstranata ne prestane“.
Predsjednik SAD je u nedjelju izjavio da je Iran kontaktirao Vašington radi pregovora i da se radi na organizaciji sastanka.
Nakon Trampove odluke, iranski sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Ali Laridžani u objavi na mreži Iks (bivši Tviter) optužio je američkog predsjednika da je jedan od „glavnih ubica naroda Irana“. Laridžani je, prema navodima, na istoj listi pomenuo i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Izraelska vojska saopštila je da je „u stanju odbrambene pripravnosti i da kontinuirano unapređuje svoje sposobnosti i operativnu spremnost“, ali je istakla da proteste u Iranu smatra unutrašnjim pitanjem te zemlje.
Iranski zvaničnici su, s druge strane, nemire u zemlji pripisali, kako tvrde, „terorističkim grupama povezanim sa stranim silama“.

Tag: nuklearna-postrojenja