Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da Rusija i SAD još imaju dovoljno vremena da se dogovore o produženju sporazuma o smanjenju nuklearnog naoružanja Novi START za još godinu dana, "ako ima dobre volje" za to, javlja Asošiejted pres.
Putin je rekao da se nada da će se Moskva i Vašington složiti da produže sporazum iz 2010. godine za još godinu dana, nakon što on istekne idućeg februara.
Sporazum ograničava zemlje na najviše 1.550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava i 700 raspoređenih raketa i bombardera.
Putin je takođe pohvalio napore američkog predsjednika Donalda Trampa za mir uprkos tome što nije dobio Nobelovu nagradu za mir.
Na pitanje novinara da li misli da je Tramp nepravedno preskočen za nagradu u korist venecuelanske opozicione liderke Marije Korine Mačado, Putin je odgovorio da nije on taj koji odlučuje, ali je dodao da je Nobelov komitet u prošlosti dodjeljivao nagradu onima koji su malo postigli da pomognu globalnom miru.
On je pohvalio Trampove napore za prekid vatre u Gazi i u Ukrajini.
- On zaista mnogo čini da riješi tako složene krize koje traju godinama, pa čak i decenijama - rekao je Putin i dodao da bi, ako se sporazum o prekidu vatre u Gazi sprovede, on bio "istorijsko" dostignuće.
Putin je naveo da je na samitu na Aljasci u avgustu rekao Trampu da mu je potrebno više vremena za razmišljanje i razgovor sa saveznicima Rusije, kada je riječ o okončanju rata u Ukrajini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Putin: Rusija i SAD još imaju vremena za dogovor o produženju sporazuma o nuklearnom naoružanju

Sjeverna Koreja nikada neće odustati od svog prava da bude nuklearna sila, rekao je danas zamjenik ministra spoljnih poslova ove zemlje pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija.
Rijetko se dešava da se bilo ko iz Sjeverne Koreje obraća preko govornice Generalne Skupštine UN-a.
Pjongjang je proglasio svoj status nuklearne sile ''nepovratnim" 2022. godine i čak ga sljedeće godine uvrstio u svoj Ustav, pa je "nametanje 'denuklearizacije'" Sjevernoj Koreji "jednako traženju da se ona odrekne svog suvereniteta i prava na postojanje", izjavio je Kim Son Gjong.
- Nikada nećemo odustati od nuklearne energije, koja je naš nacionalni zakon, naša nacionalna politika i naša suverena moć, kao i naše pravo na postojanje- rekao je on.
Sjevernokorejski lider Kim Džong Un rekao je prošle nedjelje da je spreman da nastavi kontakt sa SAD ako se Vašington odrekne ideje da liši njegovu zemlju nuklearnog oružja , prenose zvanični mediji u Pjongjangu.
Sjeverna Koreja je sprovela šest nuklearnih testova između 2006. i 2017. godine i od tada je nastavila da razvija svoj arsenal uprkos strogim međunarodnim sankcijama.
Prošle nedjelje, novi predsjednik Južne Koreje, Li Dže-mjung, insistirao je na potrebi obnove povjerenja sa svojim sjevernim susedom i okončanja "začaranog kruga vojnih tenzija".

Pjongjang poručio da se nikada neće odreći nuklearnog oružja

Kad su se naši preci dovukli do mora, nisu poznavali riječ "siguran". U praslavenskom je postojao pridjev "bezpečenъ, "bez opasnosti, bez bojazni". Rječnik Akademije navodi pridjev "bespečalan" značenja "bezbrižan", dodajući da se koristi samo od 13. do 15. vijeka, složenica prefiksa bez i riječi "pečal" u značenju bijeda, nevolja.
Sigur i siguran, izvedenice latinskog pridjeva securus, siguran, kažu rječnici dolazi preko mletačkog sigur, bilježi se od 16. vijeka istiskujući slavenski oblik ubrzo i na sjeveru, kod kajkavaca, u rječniku Belostencza.
Prošli petak komemorisali smo na 50. godišnjicu, Helsinški završni akt, dokument koji je 1975. godine stvorio sigurnosnu arhitekturu Evrope koja je jamčila da neće doći do sukoba nuklearnih velesila.
U ponedjeljak Ministarstvo vanjskih poslova Rusije objavljuje da su "uslovi za održavanje jednostranog moratorijuma na raspoređivanje projektila kratkog i srednjeg dometa prestali postojati". Moskva navodi da SAD raspoređuje takvo oružje u nizu regija, "uključujući one koje su od naročite važnosti za nacionalnu sigurnost Rusije".
SAD i Sovjetski Savez sklopili su 1987. godine Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (Intermediate-Range Nuclear Forces Treaty), koji se odnosio na raketne i druge borbene sisteme dometa do 5.500 km i koji je vrijedio od 1988. do 2019. godine, kada se SAD povukao optužujući Rusiju za razvoj novih raketnih oružja, dok se Rusija protivila postavljanju američkih radarskih i raketnih strateških sistema u istočnoevropskim članicama NATO-a, tumači mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije.
Ušli smo u razdoblje obrnuto od onoga koje je vodilo Helsinkiju, nakon Kubanske raketne krize 1962. godine supersile su zaključile da u nuklearnom sukobu nema pobjednika, te se okrenule politici detanta. Ishod je Helsinški završni akt. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u tekstu kojim se osvrće na 50 godina Helsinkija priznaje da se u tom procesu Moskva preračunala jer se nadala da će taj dokument zacementirati podjelu Evrope s Jalte. Suočili su se s obratom, raspao se blokovski sistem. Zbog toga je Putinova Rusija krenula u stvaranje novog poretka srušivši Helsinki svakako 2014. godine aneksijom Krima.
Sovjetski ministar vanjskih poslova Andrej Gromiko povodom Helsinkija je izjavio: "Fiksiranje evropskih granica i osiguravanje njihove nepovredivosti glavni je ishod mojih napora... Ako evropske zemlje odbiju da poštuju Helsinške sporazume i počnu ih kršiti, rat će se vratiti u Evropu." Čudi me što ga Lavrov citira jer time priznaje da je Rusija srušila temelje Helsinškog završnog akta. Trenutak iskrenosti?
Koliko se Evropa sigurnije osjećala nakon 1975. pa sve do ruske agresije na Gruziju 2008. godine, toliko je sada bespečalnost isparila.
Moja je teza da je ruska agresija na Ukrajinu prvi nuklearni rat u istoriji: Drugi svjetski rat počeo je kao konvencionalni jer tada niti jedna država nije imala oružje posljednjeg dana. SAD ga koristi kako bi završio rat i to samo u jednoj areni, pacifičkoj. U svim ostalim kasnijim posrednim ratovima dviju sila, nakon Kube, nuklearno oružje se ne spominje.
Putin na dan kad je pokrenuo invaziju na Ukrajinu poručuje svijetu da se ne miješa jer će doživjeti najstrašnije posljedice u istoriji, da bi potom naredio podizanje borbene gotovosti nuklearnih snaga. Otvorena nuklearna prijetnja u čijoj sjeni traje ruska agresija i koja je uticala na aktivnosti kijevskih saveznika.
Evropa je, krahom Helsinkija i odustajanjem SAD-a i Rusija od važnih sporazuma kontrole naoružanja, bez bezbjednosnog sistema koji bi trebalo da garantuje da ne dođe do sukoba s Moskvom. Fjodor Lukjanov, ruski analitičar blizak Kremlju, ispravno zaključuje: "Pojam "paneuropske sigurnosti" na kojem se temelji Helsinški proces zastario je. Procesi su sada fragmentirani i asimetrični; suparnici su neravnopravni i brojni. Više ne postoji zajednički okvir rješavanja neslaganja." I sljedeći zaključak mu je hvale vrijedan: "Temeljni problem je promjena ideje evropske sigurnosti – ili možda nestanak. Evropa više nije središte svijeta kakvo je nekad bila. Postala je samo jedna arena, a ne upravljač globalnih odnosa... Rusija strategijskim ciljem zamišlja formiranje fleksibilne i otporne arhitekture jednake i nedjeljive sigurnosti i saradnje u Evroaziji", tumači Lavrov. Uz neskriven žal zbog gubitka pristupa prostoru "istočno od Beča" i nadu da možda postoje opcije povratka.
Evropa se mora aktivnije uključiti u rješavanje ukrajinske krize te je iskoristiti kao platformu izgradnje nove sigurnosne arhitekture, pa i bez SAD-a koji može otići, ali Rusija ostaje.

Što znači istupanje Rusije iz sporazuma o nuklearnom naoružanju?

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp saopštio je da je naredio raspoređivanje dvije američke nuklearne podmornice kao odgovor na, kako je naveo, veoma provokativne izjave bivšeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva. 
 
Medvedev, koji trenutno obavlja funkciju zamjenika predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, optužio je SAD da igraju "igru ultimatuma" nakon što je Tramp najavio da je rok od 50 dana koji je dao Rusiji da okonča rat u Ukrajini skraćen na deset. 
 
Medvedev je, na društvenoj mreži X, napisao da je "svaki novi ultimatum prijetnja i korak ka ratu", a u nastavku komunikacije podsjetio i na ruski komandni sistem "Dead Hand", koji je dizajniran da automatski lansira nuklearne rakete u slučaju da rusko rukovodstvo bude eliminisano. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, Tramp je u objavi na društvenim mrežama naveo da su podmornice poslate u "odgovarajuće regije" u slučaju da izjave Medvedeva nijesu samo prazne prijetnje. 
 
"Riječi imaju težinu i često mogu dovesti do neželjenih posljedica. Nadam se da ovo nije jedan od tih slučajeva", rekao je Tramp. 
 
Ova odluka dolazi u trenutku kada su odnosi između Trampove administracije i Moskve posebno osjetljivi. 
 
Tramp je ranije najavio da će njegov specijalni izaslanik, Stiv Vitkof, otputovati u Rusiju kako bi pokušao da uvjeri Kremlj da pristane na prekid vatre u ratu protiv Ukrajine. 
 
On je takođe zaprijetio novim ekonomskim sankcijama ako ne dođe do napretka.

Tramp raspoređuje nuklearne podmornice blizu Rusije

Visoka predstavnica EU za spoljne politiku i bezbjednost Kaja Kalas pozvala je danas Teheran, u telefonskom razgovoru sa iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Arakčijem, da odmah ponovo započne pregovore o okončanju svog nuklearnog programa.
- Prijetnje o povlačenju iz Sporazuma o nenuklearnom širenju samo dodatno povećavaju napetosti“, naglasila je Kalas, podsjetivši na prijetnje Irana da se povuče iz ovog sporazuma, prenosi agencije.
Dodala je da saradnja sa Međunarodnom agencijom za atomsko oružje (IAEA) mora biti obnovljena, a da je EU spremna da olakša taj proces, piše Politiko.
Arakči je naveo da je tokom razgovora izrazio duboko nepovjerenje Teherana prema Sjedinjenim Američkim Državama, osuđujući „destruktivan pristup“ koji su „neke evropske zemlje“ i generalni direktor IAEA preuzeli u vezi s nedavnim sukobom Izraela i Irana, prenose Nezavisne.

Kalas pozvala Iran na obnovu pregovora o nuklearnom programu

Iran će nastaviti da obogaćuje uranijum „sa ili bez sporazuma“ sa svjetskim silama, izjavio je večeras šef iranske diplomatije Abas Arakči.
- Obogaćivanje u Iranu će se nastaviti, sa ili bez sporazuma - napisao je Arakči na platformi Iks (X).
Iranski ministar je to rekao dok Teheran razgovara sa Vašingtonom i evropskim silama o svom nuklearnom programu.
Francuska, Velika Britanija i Njemačka su sa SAD, Kinom i Rusijom članice nuklearnog sporazuma zaključenog sa Iranom 2015. godine.
Tekst, koji predviđa ukidanje sankcija protiv Teherana u zamjenu za okvir za njegove nuklearne aktivnosti, postao je de fakto zastario poslije povlačenja SAD iz ovog sporazuma 2018. godine, za vrijeme prvog predsjedničkog mandata Donalda Trampa.
Evropske diplomate tvrde da imaju mogućnost da pokrenu mehanizam u sporazumu iz 2015. godine koji omogućava ponovno uspostavljanje međunarodnih sankcija protiv Teherana.
Iran je u petak u Turskoj održao razgovore sa evropskim silama o svom nuklearnom programu, poslije četvrte runde pregovora između Irana i SAD, održanih prošle nedjelje uz posredovanje Omana.&nbsp;

Šef diplomatije Irana: Nastavićemo da obogaćuje uranijum sa ili bez sporazuma

Iran i Sjedinjene Američke Države (SAD) održali su danas četvrtu rundu pregovora o naprednom iranskom nuklearnom programu u omanskom gradu Maskatu, uz posredovanje omanskih zvaničnika, a jedan američki i jedan iranski zvaničnik opisali su ih slično - kao ohrabrujuće razgovore, javlja AP.
- Postignut je dogovor da se nastavi sa pregovorima kako bi se radilo na tehničkim elementima. Ohrabreni smo današnjim ishodom i radujemo se sljedećem sastanku koji će se održati u bliskoj budućnosti - rekao je američki zvaničnik koji je zahtijevao anonimnost.
Pregovori imaju za cilj ograničavanje iranskog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje nekih od teških ekonomskih sankcija koje su SAD nametnule Iranu.
Tramp je više puta prijetio da će pokrenuti vazdušne napade na iranska nuklearna postrojenja ako dogovor ne bude postignut, dok su iranski zvaničnici više puta upozorili da bi u slučaju neuspješnih pregovora mogli da se okrenu izradi nuklearnog oružja s obzirom na svoje zalihe visoko obogaćenog uranijuma.
U međuvremenu, Izrael je zaprijetio da će sam napasti iranske nuklearne objekte ukoliko procijeni da je ugrožen, što je dodatno zakomplikovalo situaciju i podiglo tenzije na Bliskom istoku.

Završena četvrta runda pregovora SAD i Irana o nuklearnom programu

Iranski ministar spoljnih poslova odbacio je danas predloge Sjedinjenih Američkih Država za direktne pregovore o nuklearnim ambicijama Teherana, nekoliko dana pošto je američki predsjednik Donald Tramp pozvao na razgovore licem u lice. 
 
U saopštenju koje je objavilo iransko Ministarstvo spoljnih poslova, Abas Aragči je rekao da je Teheran spreman da vodi indirektne razgovore s Vašingtonom, prenosi AFP. 
 
- Iran je spreman za sve moguće ili vjerovatne događaje, i kao što je ozbiljan u diplomatiji i pregovorima, on će takođe biti odlučan i ozbiljan u odbrani svojih nacionalnih interesa i suvereniteta- rekao je Aragči. 
 
Tramp je prije tri dana pozvao na „direktne razgovore“ s Teheranom, rekavši da su „brži” i da nude bolje razumijevanje od razgovora preko posrednika. 
 
Tramp je u martu poslao pismo vrhovnom vođi ajatolahu Aliju Hamneiju pozivajući na pregovore i upozoravajući na vojnu akciju ako diplomatija ne uspije. 
 
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je u subotu rekao da je Teheran spreman da se uključi u dijalog na ravnopravnim osnovama. 
 
Iran je 2015. postigao značajan sporazum sa SAD-om, Francuskom, Kinom, Rusijom i Velikom Britanijom, kao i Nemačkom, o smanjenju svojih nuklearnih aktivnosti. 
 
Sporazum iz 2015. godine – poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije – ublažio je sankcije koje su nametnula ograničenja iranskoj ekonomiji. 
 
Međutim, tokom Trampovog prvog mandata, SAD su se povukle iz sporazuma i ponovo uvele kaznene sankcije. 
 
Iran odbacuje tvrdnje Zapada da nastoji da napravi nuklearno oružje, insistirajući da su njegovi programi usmjereni samo na civilne svrhe kao što je proizvodnja električne energije.

Iran odbacio Trampov poziv na direktne razgovore o nuklearnom programu

Iran bi morao nabaviti nuklearno oružje ako ga napadnu Sjedinjene Američke Države ili njihovi saveznici, upozorio je savjetnik vrhovnog vođe zemlje, nakon prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa.
Komentari su uslijedili nakon što je iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, obećao da će uzvratiti udarac ako Tramp izvrši prijetnju da će bombardovati Islamsku Republiku ako ne sklopi dogovor o obuzdavanju nuklearnog programa.
- Ne idemo prema (nuklearnom) oružju, ali ako učinite nešto loše u iranskom nuklearnom pitanju, prisilićete Iran da krene prema tome jer se mora braniti - rekao je Hameneijev savjetnik Ali Larijani za državnu televiziju.
Dodao je da Iran ne želi to učiniti, ali da neće imati drugog izbora.
- Ako u nekom trenutku vi (SAD) krenete prema bombardovanju sami ili preko Izraela, prisilićete Iran da donese drugačiju odluku - poručio je Larijani.
Tramp je u subotu rekao da će "biti bombardovanja" ako Iran ne pristane na nuklearni sporazum, prema EnBiSi njuzu, koji je rekao da je takođe zaprijetio da će kazniti Teheran onim što je nazvao "sekundarnim carinama".
Uprkos oštrim Trampovim komentarima, nije bilo jasno prijeti li on američkim bombardovanjem ili operacijom koordiniranom s drugom zemljom, vjerovatno neprijateljem Irana Izraelom.
- Oni prijete da će učiniti zlo. Ako se to izvede, sigurno će dobiti snažan protivnapad - rekao je Hamenei o izjavama tokom govora za praznik kojim se obilježava kraj muslimanskog mjeseca posta Ramazana.
Poruka je poslana Savjetu bezbjednosti UN-a u pismu iranskog ambasadora u UN-u Amira Saeida Iravania koji je osudio ono što je nazvao "ratnohuškačkim provokacijama".
- Iran će odgovoriti brzo i odlučno na svaki čin agresije ili napada od strane Sjedinjenih Američkih Država ili njihovih opunomoćenika, izraelskog režima - dodao je izaslanik.
Iransko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je otpravnika poslova švajcarske ambasade, koje zastupa američke interese u Iranu, "nakon prijetnji američkog predsjednika".
- Amerikanci imaju najmanje 10 baza u regiji oko Irana i imaju 50.000 vojnika. Neko ko je u staklenoj sobi ne bi trebalo bacati kamenje ni na koga - upozorio je general Amir Ali Hajizadeh, viši zapovjednik u iranskoj Islamskoj revolucionarnoj gardi.

Iz Irana zaprijetili da će u slučaju američkog napada napraviti atomsku bombu

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u nedjelju da je Teheran odbacio direktne pregovore sa SAD o svom nuklearnom programu koji brzo napreduje, u odgovoru na pismo koje je američki predsjednik Donald Tramp uputio vrhovnom lideru te zemlje.
Pezeškijan je rekao je da je odgovor Irana, dostavljen preko Oman, ostavio otvorenu mogućnost indirektnih pregovora s Vašingtonom. Međutim, takvi pregovori nisu donijeli napredak otkako je Tramp u svom prvom mandatu jednostrano povukao SAD iz nuklearnog sporazuma Teherana sa svjetskim silama.
U potonjim godinama regionalne tenzije su prerasle u napade na moru i na kopnu. Zatim je uslijedio rat u Pojasu Gaze između Izraela i Hamasa – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
U okviru tog sukoba Izrael je izveo napade na vođe militantnih grupa širom iranske takozvane "osovine otpora".
Sada, dok SAD izvode intenzivne vazdušne napade na jemenske pobunjenike Hute koje podržava Iran, rizik od vojne akcije usmjerene na iranski nuklearni program ostaje na stolu.
- Mi ne izbjegavamo razgovore; kršenje obećanja je ono što nam je do sada stvaralo probleme. Moraju da dokažu da mogu da izgrade povjerenje - rekao je Pezeškijan.&nbsp;
Bijela kuća nije zasad reagovala izjavu iranskog predsjednika.
Tramp je poslao pismo iranskom lideru, dok i Izrael i SAD upozoravaju da nikada neće dozvoliti Iranu da nabavi nuklearno oružje, što je dovelo do straha od vojne konfrontacije.
Teheran obogaćuje uranijum na nivoe koji su blizu nivoa potrebnog za nuklearno oružje i to rade samo zemlje s takvim oružjem.
Iran je dugo tvrdio da je njegov program u miroljubive svrhe, iako njegovi zvaničnici sve više prijete da će pokušati da naprave bombu.
Otkako se Tramp vratio u Bijelu kuću njegova administracija šalje poruku da Iran mora biti spriječen da dođe do nuklearnog oružja. Međutim, u februarskom izvještaju agencije UN za nuklearno oružje navodi se da je Iran ubrzao proizvodnju uranijuma koji je skoro na nivou potrebnog za oružje.

Iran odbacio direktne pregovore sa SAD u odgovoru na Trampovo pismo

Djelovi Podgorice trenutno su bez napajanja električnom energijom usljed ispada dalekovoda 35 kV „SE Ubli – Bioče – Ptič“, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
Kako navode iz CEDIS-a, bez struje su potrošači koji se napajaju sa trafostanica 35/10 kV „Ubli“, „Bioče“ i „Ptič“.
– Zbog ispada dalekovoda 35 kV „SE Ubli – Bioče – Ptič“, konzum koji se napaja iz trafostanica „Ubli“, „Bioče“ i „Ptič“ trenutno je bez napajanja električnom energijom – naveli su iz CEDIS-a.
Dodaju da su njihove ekipe na terenu i da se očekuje brzo uspostavljanje redovnog snabdijevanja.
Bez struje su i djelovi Zete. Kako je saopšteno, do prekida u napajanju došlo je zbog ispada dalekovoda 35 kV „PG1 – Gornja Zeta“.
– Konzum koji se napaja iz trafostanica 35/10 kV Gornja Zeta, Golubovci i Barutana trenutno je bez napajanja. Očekuje se brzo uspostavljanje redovnog snabdijevanja, a zbog prevelikog opterećenja korisnici će biti postepeno uključivani – saopštili su iz CEDIS-a.

Djelovi Podgorice i Zete bez struje zbog ispada dalekovoda

Šef odborničkog kluba DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac optužio je direktora gradskog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ &nbsp;Aleksandra Nišavića da je javnost ostavio neinformisanom o, kako tvrdi, ozbiljnom infrastrukturnom propustu.
Klikovac je, u objavi na mreži X, naveo da Nišavić nije upozorio građane da je igralište izgrađeno „u sred kanala“, iako je, prema njegovim riječima, Upravu Glavnog grada o tome ranije obavijestio.
– Zašto najgori direktor Vodovoda Podgorica nije obavijestio javnost, a jeste Upravu Glavnog grada, da je ista ta uprava izgradila igralište u sred kanala? – upitao je Klikovac.
On je istakao da je uprava Vodovoda imala mjesece da očisti kanal ili ukloni igralište, koje je, kako tvrdi, građane Podgorice koštalo 50.000 eura.
Klikovac je takođe poručio da će odgovornost direktora Vodovoda doći na dnevni red ukoliko se nakon čišćenja kanala problem zamućenja vode nastavi.
– Kad očistite kanal, a ako voda ponovo bude zamućena, hoćete li podnijeti ostavku? – naveo je Klikovac u objavi.
Na kraju je dodao da se, u tom slučaju, odgovornost više neće moći prebacivati na „zemljotrese“.

Klikovac: Zašto najgori direktor Vodovoda Podgorica nije upozorio javnost na igralište izgrađeno u kanalu?

U Požarevačkoj ulici u Makedonskom naselju danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je pričinjena veća materijalna šteta na dva putnička vozila.
Kako su Radio Bar i Bar Info saznali iz policijskih izvora, svi učesnici u udesu upućeni su u Opštu bolnicu Bar radi preventivnih medicinskih pregleda.
Prema informacijama iz policije, do nezgode je došlo usljed kontakta dva automobila. Vozilom marke „Opel Meriva“ upravljao je G. S. (42) iz Bara, dok je za volanom automobila „Porsche“, beogradskih registarskih oznaka, bio G. Đ. (44) iz Zemuna.
Tačne okolnosti pod kojima je došlo do nezgode biće utvrđene nakon završetka policijskog uviđaja.

Bar: Saobraćajna nezgoda u Makedonskom naselju, učesnici upućeni u Opštu bolnicu

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević razgovarala je sa Marilenom Raounom, zamjenicom ministra evropskih poslova Kipra, kojoj je čestitala preuzimanje predsjedavanja Savjetom Evropske unije i poželjela uspješan mandat.
Tokom razgovora, sagovornica je upoznala Gorčević sa prioritetima kiparskog predsjedavanja, među kojima su jačanje geopolitičke uloge Evropske unije, povećanje njene konkurentnosti u globalnoj ekonomiji i unapređenje otpornosti na bezbjednosne prijetnje.
Posebno je istaknuto da je politika proširenja prepoznata kao jedan od ključnih ciljeva kiparskog predsjedavanja, uz namjeru da se dodatno ojača uloga i vidljivost EU u regionu i pruži aktivna podrška državama Zapadnog Balkana na njihovom putu ka članstvu.
Gorčević je, kako je navela, sagovornicu informisala o čvrstoj odlučnosti Crne Gore da do kraja godine dovrši proces pregovora sa Evropskom unijom, uz uvjerenje da će po okončanju kiparskog predsjedavanja i Crna Gora i Kipar biti zadovoljni brojem zatvorenih pregovaračkih poglavlja.

Tag: nuklearno-naoruzanje