Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da Rusija i SAD još imaju dovoljno vremena da se dogovore o produženju sporazuma o smanjenju nuklearnog naoružanja Novi START za još godinu dana, "ako ima dobre volje" za to, javlja Asošiejted pres.
Putin je rekao da se nada da će se Moskva i Vašington složiti da produže sporazum iz 2010. godine za još godinu dana, nakon što on istekne idućeg februara.
Sporazum ograničava zemlje na najviše 1.550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava i 700 raspoređenih raketa i bombardera.
Putin je takođe pohvalio napore američkog predsjednika Donalda Trampa za mir uprkos tome što nije dobio Nobelovu nagradu za mir.
Na pitanje novinara da li misli da je Tramp nepravedno preskočen za nagradu u korist venecuelanske opozicione liderke Marije Korine Mačado, Putin je odgovorio da nije on taj koji odlučuje, ali je dodao da je Nobelov komitet u prošlosti dodjeljivao nagradu onima koji su malo postigli da pomognu globalnom miru.
On je pohvalio Trampove napore za prekid vatre u Gazi i u Ukrajini.
- On zaista mnogo čini da riješi tako složene krize koje traju godinama, pa čak i decenijama - rekao je Putin i dodao da bi, ako se sporazum o prekidu vatre u Gazi sprovede, on bio "istorijsko" dostignuće.
Putin je naveo da je na samitu na Aljasci u avgustu rekao Trampu da mu je potrebno više vremena za razmišljanje i razgovor sa saveznicima Rusije, kada je riječ o okončanju rata u Ukrajini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Putin: Rusija i SAD još imaju vremena za dogovor o produženju sporazuma o nuklearnom naoružanju

Sjeverna Koreja nikada neće odustati od svog prava da bude nuklearna sila, rekao je danas zamjenik ministra spoljnih poslova ove zemlje pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija.
Rijetko se dešava da se bilo ko iz Sjeverne Koreje obraća preko govornice Generalne Skupštine UN-a.
Pjongjang je proglasio svoj status nuklearne sile ''nepovratnim" 2022. godine i čak ga sljedeće godine uvrstio u svoj Ustav, pa je "nametanje 'denuklearizacije'" Sjevernoj Koreji "jednako traženju da se ona odrekne svog suvereniteta i prava na postojanje", izjavio je Kim Son Gjong.
- Nikada nećemo odustati od nuklearne energije, koja je naš nacionalni zakon, naša nacionalna politika i naša suverena moć, kao i naše pravo na postojanje- rekao je on.
Sjevernokorejski lider Kim Džong Un rekao je prošle nedjelje da je spreman da nastavi kontakt sa SAD ako se Vašington odrekne ideje da liši njegovu zemlju nuklearnog oružja , prenose zvanični mediji u Pjongjangu.
Sjeverna Koreja je sprovela šest nuklearnih testova između 2006. i 2017. godine i od tada je nastavila da razvija svoj arsenal uprkos strogim međunarodnim sankcijama.
Prošle nedjelje, novi predsjednik Južne Koreje, Li Dže-mjung, insistirao je na potrebi obnove povjerenja sa svojim sjevernim susedom i okončanja "začaranog kruga vojnih tenzija".

Pjongjang poručio da se nikada neće odreći nuklearnog oružja

Kad su se naši preci dovukli do mora, nisu poznavali riječ "siguran". U praslavenskom je postojao pridjev "bezpečenъ, "bez opasnosti, bez bojazni". Rječnik Akademije navodi pridjev "bespečalan" značenja "bezbrižan", dodajući da se koristi samo od 13. do 15. vijeka, složenica prefiksa bez i riječi "pečal" u značenju bijeda, nevolja.
Sigur i siguran, izvedenice latinskog pridjeva securus, siguran, kažu rječnici dolazi preko mletačkog sigur, bilježi se od 16. vijeka istiskujući slavenski oblik ubrzo i na sjeveru, kod kajkavaca, u rječniku Belostencza.
Prošli petak komemorisali smo na 50. godišnjicu, Helsinški završni akt, dokument koji je 1975. godine stvorio sigurnosnu arhitekturu Evrope koja je jamčila da neće doći do sukoba nuklearnih velesila.
U ponedjeljak Ministarstvo vanjskih poslova Rusije objavljuje da su "uslovi za održavanje jednostranog moratorijuma na raspoređivanje projektila kratkog i srednjeg dometa prestali postojati". Moskva navodi da SAD raspoređuje takvo oružje u nizu regija, "uključujući one koje su od naročite važnosti za nacionalnu sigurnost Rusije".
SAD i Sovjetski Savez sklopili su 1987. godine Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (Intermediate-Range Nuclear Forces Treaty), koji se odnosio na raketne i druge borbene sisteme dometa do 5.500 km i koji je vrijedio od 1988. do 2019. godine, kada se SAD povukao optužujući Rusiju za razvoj novih raketnih oružja, dok se Rusija protivila postavljanju američkih radarskih i raketnih strateških sistema u istočnoevropskim članicama NATO-a, tumači mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije.
Ušli smo u razdoblje obrnuto od onoga koje je vodilo Helsinkiju, nakon Kubanske raketne krize 1962. godine supersile su zaključile da u nuklearnom sukobu nema pobjednika, te se okrenule politici detanta. Ishod je Helsinški završni akt. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u tekstu kojim se osvrće na 50 godina Helsinkija priznaje da se u tom procesu Moskva preračunala jer se nadala da će taj dokument zacementirati podjelu Evrope s Jalte. Suočili su se s obratom, raspao se blokovski sistem. Zbog toga je Putinova Rusija krenula u stvaranje novog poretka srušivši Helsinki svakako 2014. godine aneksijom Krima.
Sovjetski ministar vanjskih poslova Andrej Gromiko povodom Helsinkija je izjavio: "Fiksiranje evropskih granica i osiguravanje njihove nepovredivosti glavni je ishod mojih napora... Ako evropske zemlje odbiju da poštuju Helsinške sporazume i počnu ih kršiti, rat će se vratiti u Evropu." Čudi me što ga Lavrov citira jer time priznaje da je Rusija srušila temelje Helsinškog završnog akta. Trenutak iskrenosti?
Koliko se Evropa sigurnije osjećala nakon 1975. pa sve do ruske agresije na Gruziju 2008. godine, toliko je sada bespečalnost isparila.
Moja je teza da je ruska agresija na Ukrajinu prvi nuklearni rat u istoriji: Drugi svjetski rat počeo je kao konvencionalni jer tada niti jedna država nije imala oružje posljednjeg dana. SAD ga koristi kako bi završio rat i to samo u jednoj areni, pacifičkoj. U svim ostalim kasnijim posrednim ratovima dviju sila, nakon Kube, nuklearno oružje se ne spominje.
Putin na dan kad je pokrenuo invaziju na Ukrajinu poručuje svijetu da se ne miješa jer će doživjeti najstrašnije posljedice u istoriji, da bi potom naredio podizanje borbene gotovosti nuklearnih snaga. Otvorena nuklearna prijetnja u čijoj sjeni traje ruska agresija i koja je uticala na aktivnosti kijevskih saveznika.
Evropa je, krahom Helsinkija i odustajanjem SAD-a i Rusija od važnih sporazuma kontrole naoružanja, bez bezbjednosnog sistema koji bi trebalo da garantuje da ne dođe do sukoba s Moskvom. Fjodor Lukjanov, ruski analitičar blizak Kremlju, ispravno zaključuje: "Pojam "paneuropske sigurnosti" na kojem se temelji Helsinški proces zastario je. Procesi su sada fragmentirani i asimetrični; suparnici su neravnopravni i brojni. Više ne postoji zajednički okvir rješavanja neslaganja." I sljedeći zaključak mu je hvale vrijedan: "Temeljni problem je promjena ideje evropske sigurnosti – ili možda nestanak. Evropa više nije središte svijeta kakvo je nekad bila. Postala je samo jedna arena, a ne upravljač globalnih odnosa... Rusija strategijskim ciljem zamišlja formiranje fleksibilne i otporne arhitekture jednake i nedjeljive sigurnosti i saradnje u Evroaziji", tumači Lavrov. Uz neskriven žal zbog gubitka pristupa prostoru "istočno od Beča" i nadu da možda postoje opcije povratka.
Evropa se mora aktivnije uključiti u rješavanje ukrajinske krize te je iskoristiti kao platformu izgradnje nove sigurnosne arhitekture, pa i bez SAD-a koji može otići, ali Rusija ostaje.

Što znači istupanje Rusije iz sporazuma o nuklearnom naoružanju?

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp saopštio je da je naredio raspoređivanje dvije američke nuklearne podmornice kao odgovor na, kako je naveo, veoma provokativne izjave bivšeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva. 
 
Medvedev, koji trenutno obavlja funkciju zamjenika predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, optužio je SAD da igraju "igru ultimatuma" nakon što je Tramp najavio da je rok od 50 dana koji je dao Rusiji da okonča rat u Ukrajini skraćen na deset. 
 
Medvedev je, na društvenoj mreži X, napisao da je "svaki novi ultimatum prijetnja i korak ka ratu", a u nastavku komunikacije podsjetio i na ruski komandni sistem "Dead Hand", koji je dizajniran da automatski lansira nuklearne rakete u slučaju da rusko rukovodstvo bude eliminisano. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, Tramp je u objavi na društvenim mrežama naveo da su podmornice poslate u "odgovarajuće regije" u slučaju da izjave Medvedeva nijesu samo prazne prijetnje. 
 
"Riječi imaju težinu i često mogu dovesti do neželjenih posljedica. Nadam se da ovo nije jedan od tih slučajeva", rekao je Tramp. 
 
Ova odluka dolazi u trenutku kada su odnosi između Trampove administracije i Moskve posebno osjetljivi. 
 
Tramp je ranije najavio da će njegov specijalni izaslanik, Stiv Vitkof, otputovati u Rusiju kako bi pokušao da uvjeri Kremlj da pristane na prekid vatre u ratu protiv Ukrajine. 
 
On je takođe zaprijetio novim ekonomskim sankcijama ako ne dođe do napretka.

Tramp raspoređuje nuklearne podmornice blizu Rusije

Visoka predstavnica EU za spoljne politiku i bezbjednost Kaja Kalas pozvala je danas Teheran, u telefonskom razgovoru sa iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Arakčijem, da odmah ponovo započne pregovore o okončanju svog nuklearnog programa.
- Prijetnje o povlačenju iz Sporazuma o nenuklearnom širenju samo dodatno povećavaju napetosti“, naglasila je Kalas, podsjetivši na prijetnje Irana da se povuče iz ovog sporazuma, prenosi agencije.
Dodala je da saradnja sa Međunarodnom agencijom za atomsko oružje (IAEA) mora biti obnovljena, a da je EU spremna da olakša taj proces, piše Politiko.
Arakči je naveo da je tokom razgovora izrazio duboko nepovjerenje Teherana prema Sjedinjenim Američkim Državama, osuđujući „destruktivan pristup“ koji su „neke evropske zemlje“ i generalni direktor IAEA preuzeli u vezi s nedavnim sukobom Izraela i Irana, prenose Nezavisne.

Kalas pozvala Iran na obnovu pregovora o nuklearnom programu

Iran će nastaviti da obogaćuje uranijum „sa ili bez sporazuma“ sa svjetskim silama, izjavio je večeras šef iranske diplomatije Abas Arakči.
- Obogaćivanje u Iranu će se nastaviti, sa ili bez sporazuma - napisao je Arakči na platformi Iks (X).
Iranski ministar je to rekao dok Teheran razgovara sa Vašingtonom i evropskim silama o svom nuklearnom programu.
Francuska, Velika Britanija i Njemačka su sa SAD, Kinom i Rusijom članice nuklearnog sporazuma zaključenog sa Iranom 2015. godine.
Tekst, koji predviđa ukidanje sankcija protiv Teherana u zamjenu za okvir za njegove nuklearne aktivnosti, postao je de fakto zastario poslije povlačenja SAD iz ovog sporazuma 2018. godine, za vrijeme prvog predsjedničkog mandata Donalda Trampa.
Evropske diplomate tvrde da imaju mogućnost da pokrenu mehanizam u sporazumu iz 2015. godine koji omogućava ponovno uspostavljanje međunarodnih sankcija protiv Teherana.
Iran je u petak u Turskoj održao razgovore sa evropskim silama o svom nuklearnom programu, poslije četvrte runde pregovora između Irana i SAD, održanih prošle nedjelje uz posredovanje Omana.&nbsp;

Šef diplomatije Irana: Nastavićemo da obogaćuje uranijum sa ili bez sporazuma

Iran i Sjedinjene Američke Države (SAD) održali su danas četvrtu rundu pregovora o naprednom iranskom nuklearnom programu u omanskom gradu Maskatu, uz posredovanje omanskih zvaničnika, a jedan američki i jedan iranski zvaničnik opisali su ih slično - kao ohrabrujuće razgovore, javlja AP.
- Postignut je dogovor da se nastavi sa pregovorima kako bi se radilo na tehničkim elementima. Ohrabreni smo današnjim ishodom i radujemo se sljedećem sastanku koji će se održati u bliskoj budućnosti - rekao je američki zvaničnik koji je zahtijevao anonimnost.
Pregovori imaju za cilj ograničavanje iranskog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje nekih od teških ekonomskih sankcija koje su SAD nametnule Iranu.
Tramp je više puta prijetio da će pokrenuti vazdušne napade na iranska nuklearna postrojenja ako dogovor ne bude postignut, dok su iranski zvaničnici više puta upozorili da bi u slučaju neuspješnih pregovora mogli da se okrenu izradi nuklearnog oružja s obzirom na svoje zalihe visoko obogaćenog uranijuma.
U međuvremenu, Izrael je zaprijetio da će sam napasti iranske nuklearne objekte ukoliko procijeni da je ugrožen, što je dodatno zakomplikovalo situaciju i podiglo tenzije na Bliskom istoku.

Završena četvrta runda pregovora SAD i Irana o nuklearnom programu

Iranski ministar spoljnih poslova odbacio je danas predloge Sjedinjenih Američkih Država za direktne pregovore o nuklearnim ambicijama Teherana, nekoliko dana pošto je američki predsjednik Donald Tramp pozvao na razgovore licem u lice. 
 
U saopštenju koje je objavilo iransko Ministarstvo spoljnih poslova, Abas Aragči je rekao da je Teheran spreman da vodi indirektne razgovore s Vašingtonom, prenosi AFP. 
 
- Iran je spreman za sve moguće ili vjerovatne događaje, i kao što je ozbiljan u diplomatiji i pregovorima, on će takođe biti odlučan i ozbiljan u odbrani svojih nacionalnih interesa i suvereniteta- rekao je Aragči. 
 
Tramp je prije tri dana pozvao na „direktne razgovore“ s Teheranom, rekavši da su „brži” i da nude bolje razumijevanje od razgovora preko posrednika. 
 
Tramp je u martu poslao pismo vrhovnom vođi ajatolahu Aliju Hamneiju pozivajući na pregovore i upozoravajući na vojnu akciju ako diplomatija ne uspije. 
 
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je u subotu rekao da je Teheran spreman da se uključi u dijalog na ravnopravnim osnovama. 
 
Iran je 2015. postigao značajan sporazum sa SAD-om, Francuskom, Kinom, Rusijom i Velikom Britanijom, kao i Nemačkom, o smanjenju svojih nuklearnih aktivnosti. 
 
Sporazum iz 2015. godine – poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije – ublažio je sankcije koje su nametnula ograničenja iranskoj ekonomiji. 
 
Međutim, tokom Trampovog prvog mandata, SAD su se povukle iz sporazuma i ponovo uvele kaznene sankcije. 
 
Iran odbacuje tvrdnje Zapada da nastoji da napravi nuklearno oružje, insistirajući da su njegovi programi usmjereni samo na civilne svrhe kao što je proizvodnja električne energije.

Iran odbacio Trampov poziv na direktne razgovore o nuklearnom programu

Iran bi morao nabaviti nuklearno oružje ako ga napadnu Sjedinjene Američke Države ili njihovi saveznici, upozorio je savjetnik vrhovnog vođe zemlje, nakon prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa.
Komentari su uslijedili nakon što je iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, obećao da će uzvratiti udarac ako Tramp izvrši prijetnju da će bombardovati Islamsku Republiku ako ne sklopi dogovor o obuzdavanju nuklearnog programa.
- Ne idemo prema (nuklearnom) oružju, ali ako učinite nešto loše u iranskom nuklearnom pitanju, prisilićete Iran da krene prema tome jer se mora braniti - rekao je Hameneijev savjetnik Ali Larijani za državnu televiziju.
Dodao je da Iran ne želi to učiniti, ali da neće imati drugog izbora.
- Ako u nekom trenutku vi (SAD) krenete prema bombardovanju sami ili preko Izraela, prisilićete Iran da donese drugačiju odluku - poručio je Larijani.
Tramp je u subotu rekao da će "biti bombardovanja" ako Iran ne pristane na nuklearni sporazum, prema EnBiSi njuzu, koji je rekao da je takođe zaprijetio da će kazniti Teheran onim što je nazvao "sekundarnim carinama".
Uprkos oštrim Trampovim komentarima, nije bilo jasno prijeti li on američkim bombardovanjem ili operacijom koordiniranom s drugom zemljom, vjerovatno neprijateljem Irana Izraelom.
- Oni prijete da će učiniti zlo. Ako se to izvede, sigurno će dobiti snažan protivnapad - rekao je Hamenei o izjavama tokom govora za praznik kojim se obilježava kraj muslimanskog mjeseca posta Ramazana.
Poruka je poslana Savjetu bezbjednosti UN-a u pismu iranskog ambasadora u UN-u Amira Saeida Iravania koji je osudio ono što je nazvao "ratnohuškačkim provokacijama".
- Iran će odgovoriti brzo i odlučno na svaki čin agresije ili napada od strane Sjedinjenih Američkih Država ili njihovih opunomoćenika, izraelskog režima - dodao je izaslanik.
Iransko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je otpravnika poslova švajcarske ambasade, koje zastupa američke interese u Iranu, "nakon prijetnji američkog predsjednika".
- Amerikanci imaju najmanje 10 baza u regiji oko Irana i imaju 50.000 vojnika. Neko ko je u staklenoj sobi ne bi trebalo bacati kamenje ni na koga - upozorio je general Amir Ali Hajizadeh, viši zapovjednik u iranskoj Islamskoj revolucionarnoj gardi.

Iz Irana zaprijetili da će u slučaju američkog napada napraviti atomsku bombu

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u nedjelju da je Teheran odbacio direktne pregovore sa SAD o svom nuklearnom programu koji brzo napreduje, u odgovoru na pismo koje je američki predsjednik Donald Tramp uputio vrhovnom lideru te zemlje.
Pezeškijan je rekao je da je odgovor Irana, dostavljen preko Oman, ostavio otvorenu mogućnost indirektnih pregovora s Vašingtonom. Međutim, takvi pregovori nisu donijeli napredak otkako je Tramp u svom prvom mandatu jednostrano povukao SAD iz nuklearnog sporazuma Teherana sa svjetskim silama.
U potonjim godinama regionalne tenzije su prerasle u napade na moru i na kopnu. Zatim je uslijedio rat u Pojasu Gaze između Izraela i Hamasa – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
U okviru tog sukoba Izrael je izveo napade na vođe militantnih grupa širom iranske takozvane "osovine otpora".
Sada, dok SAD izvode intenzivne vazdušne napade na jemenske pobunjenike Hute koje podržava Iran, rizik od vojne akcije usmjerene na iranski nuklearni program ostaje na stolu.
- Mi ne izbjegavamo razgovore; kršenje obećanja je ono što nam je do sada stvaralo probleme. Moraju da dokažu da mogu da izgrade povjerenje - rekao je Pezeškijan.&nbsp;
Bijela kuća nije zasad reagovala izjavu iranskog predsjednika.
Tramp je poslao pismo iranskom lideru, dok i Izrael i SAD upozoravaju da nikada neće dozvoliti Iranu da nabavi nuklearno oružje, što je dovelo do straha od vojne konfrontacije.
Teheran obogaćuje uranijum na nivoe koji su blizu nivoa potrebnog za nuklearno oružje i to rade samo zemlje s takvim oružjem.
Iran je dugo tvrdio da je njegov program u miroljubive svrhe, iako njegovi zvaničnici sve više prijete da će pokušati da naprave bombu.
Otkako se Tramp vratio u Bijelu kuću njegova administracija šalje poruku da Iran mora biti spriječen da dođe do nuklearnog oružja. Međutim, u februarskom izvještaju agencije UN za nuklearno oružje navodi se da je Iran ubrzao proizvodnju uranijuma koji je skoro na nivou potrebnog za oružje.

Iran odbacio direktne pregovore sa SAD u odgovoru na Trampovo pismo

Red je, ako ljudi čitaju, i žele to, povijesne izvore i istorijsku literaturu, temeljno analizirati, pored ostaloga, i uzeti u obzir ono što je bitno. Zapravo, &nbsp;ono što kompetentni relavantni isti o tome svjedoče , savremenici, izvori i dobro upućeni, vremena toga, kad je Crna Gora bila već dugo, žrtva nasilne aneksije, odnosno, prisajedinejnja Crne Gore Srbiji od 1918. godine.
&nbsp;O tome je, pored ostalih, pisao je i znameniti komunista, hrvatski revolucionar, &nbsp;književnik, publicista, novinar i pisac, rodjen u Trstu, &nbsp;Otokar Keršovani, u knjizi "Povijest Hrvata", koju je pisao na političkoj robiji, na izdržavanju političke kazne od deset godina robije u Sremskoj Mitrovici, a koga su kao ponovnog robijaša ubile, zlikovački, zbog odmazde besmislene, Pavelićeve &nbsp;ustaše 1941.godine.&nbsp;
Otokar Keršovani, hrvatski intelekektualac je, a to se u Crnoj Gori slabo zna, jasno je napisao u zatvoru dok je bio, da je Crna Gora bila prisajedninjena, nasilno 1918 Kraljevini &nbsp;Srbiji ,potom &nbsp;SHS (nikakvog dobrovoljnog ujedinjenja tada bilo nije) i on jasno govori da su "omladinci", predvodjeni Markom Dakovićem i ostalima, kao prosta agentura srpske vlade i poslanici tzv. PODGORICKE SKUPSTINE uradili, bespravno i likvidirali državni suverenitet i nezavisnost Crne Gore.&nbsp;
Znameniti Otokar Keršovani u knjizi" Povijest Hrvata" (posthumno objavljena u Rijeci, 1972), kazuje da je velikosrpska hegemonistička klika pobijedila 1918., i da je žrtva te imperijalne politike bila i Crna Gora.
O tome,na strani 102, navedene knjige, znameniti Otokar Keršovani, navodi da je bjelaška omladina., odnosno, kako on piše 1918. godine, "tzv. omladina (s direktnim agentima Srbije) nasilno je i protiv volje većine crnogoskog &nbsp;naroda provela prisajedinjenje Crne Gore Srbiji".&nbsp;
Elem. Jasno, Keršovani piše, navodi, između dva svjetska rata, očiglednu činjenicu, da je Crna Gora bila žrtva nasilne aneksije od stane Srbije. To je činjenica, a Keršovani, kao savremenik i &nbsp;svjedok, znalac tog vremena, svjedoči o tome uvjerljivo tačnom istorijskom konstatacijom.&nbsp;
Zato, apeluem da se ne mijenja odredba člana 1 o statusu potomaka dinastije Petrovic Njegoš. Jer je to lažiranje istorije. I pozivam konvertita nažalost poslanika PES-a, bivšeg službenika vlada ranijih Crne Gore gospodina Gordana Stojovića da se očita. Jedno je nekad tvrdio - a danas suprotno tome. Jednom je morao pričati neistinu, prije ili sada, a danas je priča zbog ličnog profita.

Hrvatski rodoljub, revolucionar i komunista Otokar Keršovani tvrdio je da je Crna Gora 1918. bila žrtva nasilne aneksije

Protiv Ž.Đ. iz Nikšića podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je kao vozač zdravstvene ustanove tokom točenja goriva u službena kola dio sredstava sa računa zadržao za sebe.
Njemu se na teret stavlja pronevjera.
- Ovo krivično djelo na teret se stavlja Ž.Đ. iz Nikšića koje je, kako se sumnja, izvršio tako što je 31. oktobra, kao zaposleni na mjestu vozača u jednoj zdravstvenoj ustanovi u tom gradu, na jednoj benzinskoj stanici u Nikšiću tokom točenja pogonskog goriva u službeno vozilo, jedan dio sredstava sa računa ustanove u kojoj je zaposlen zadržao za sebe - saopšteno je iz Uprave policije.
Na taj način je, ističu oni, pribavio protivpravnu imovinsku korist na štetu pomenute zdravstvene ustanove, te je protiv njega podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Nikšić: Vozaču zdravstvene ustanove krivična prijava zbog sumnje da je tokom točenja goriva dio novca zadržao za sebe

Radnici španske modne kompanije Zara iz sedam evropskih zemalja najavili su proteste za Crni petak, koji ove godine pada 28. novembra.
Oni zahtijevaju da firma Inditex, vlasnik Zare, ponovo uvede ukinutu šemu podjele profita, prenosi Capital.ba.
Proteste koordinira španski sindikat CCOO zajedno sa sindikatima u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Luksemburgu i Portugaliji, a biće održani ispred najvećih prodavnica Zare u evropskim metropolama.
Predstavnica CCOO, Roza Galan, navela je da je Inditex imao šemu podjele profita prije pandemije, ali da je ona ukinuta uprkos tome što kompanija danas bilježi izuzetno visoke prihode, a vrijednost njenih akcija se udvostručila u protekle tri godine.
Crni petak je ključni dio maloprodajne sezone u kome trgovci nastoje da privuku kupce i isprazne starije zalihe.
Radnici u maloprodaji tradicionalno koriste taj period da istaknu svoje zahtjeve.
U Španiji je 2022. godine takođe održan protest zaposlenih u Inditexu, nakon koga je firma povećala prosječne plate radnika u španskim prodavnicama 20 odsto.

Radnici Zare najavili proteste na Crni petak širom Evrope

Protiv dvije sedamnaestogodišnjakinje iz Tivta podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su sa skrivenog broja telefona pozvale vršnjakinju i rekle da će u javnost pustiti snimak eksplicitne sadržine na kojem se nalazi ako im ne da novac.
One se terete za krivično djelo iznuda u pokušaju.
- Policija preduzela intenzivne aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju utvrđivanja identiteta ovih lica i došla do saznanja da je riječ o dvije maloljetnice stare 17 godina iz Tivta. Od njih su u prisustvu roditelja prikupljena obavještenja na zapisnik nakon čega je sa cjelokupnim događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je kvalifikovao krivično djelo iznuda u pokušaju - saopšteno je iz Uprave policije.
Protiv dvije osumnjičene maloljetnice krivična prijava je podnijeta u redovnom postupku.

Sedamnaestogodišnjakinjama krivična prijava zbog sumnje da su vršnjakinji rekle da će objaviti eksplicitni snimak ako im ne da novac

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: nuklearno-naoruzanje