Ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško izjavio je 30. januara da kontakti Moskve i Vašingtona o sporazumu START 3 nisu prekinuti, dok Rusija i dalje čeka odluku i službeni odgovor Sjedinjenih Američkih Država o produženju ograničenja.
Gruško je u razgovoru s novinarima naglasio da su već poslani svi signali i izjave u vezi sa Sporazumom o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja START 3 između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
- Želimo da se ta temeljna ograničenja poštuju, rok nije postavljen. Ako Sjedinjene Američke Države izaberu drugačiji put, to za nas neće biti katastrofa, imamo vlastite programe koji će biti provedeni - prenijela je agencija RIA Novosti njegove riječi.
On je dodao da Moskva mirno reagira na sve izjave koje dolaze s američke strane.
S druge strane, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je 26. januara da prijedlog Rusije Sjedinjenim Američkim Državama da ograničenja iz Sporazuma START budu produžena za godinu dana nakon 5. februara ostaje na snazi. Istovremeno je zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev poručio da Sjedinjene Američke Države imaju rok do 5. februara da donesu odluku o produženju ovog sporazuma.
Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je 22. januara da Rusija još nije dobila zvaničan odgovor Sjedinjenih Američkih Država na prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina o produženju sporazuma.
Navela je da se Moskva zbog toga može osloniti isključivo na javne izjave predsjednika SAD-a Donalda Trampa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rusi tvrde da se i dalje vode pregovori sa SAD-om o kontroli nuklearnog naoružanja

Belgijski zvaničnik i nekadašnji predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel osvrnuo se na izjavu generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea o tome kako se Evropa ne može braniti bez pomoći SAD-a.
Mišelu je zasmetala izjava Rutea u kojoj je rekao kako Evropa može "nastaviti sanjati", ali da bez SAD-a nije u stanju odbraniti kontinent od prijetnji.
- Dragi Mark Rute, varaš se. Evropa se može odbraniti. Donald Tramp nije moj 'tatica'. Budućnost Evrope zahtijeva viziju, hrabrost i liderstvo. Ne rezignaciju, pokornost i fatalizam - poručio je Mišel.
Rute je poručio i da bi Evropa, bez Sjedinjenih Američkih Država, izgubila ultimativnog garanta slobode, a to je američki nuklearni kišobran.
- Ako zaista želite ići sami, srećno - naveo je Rute.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Frute-evropa-se-ne-moze-odbraniti-bez-sad-a-pogotovo-od-nuklearnog-napada&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Osim Mišela, slične poruke Ruteu uputio je i francuski ministar za Evropu Jean-Noel Barrot.
- Ne, dragi Mark Rute. Evropljani mogu i moraju preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost. Čak se i Sjedinjene Američke Države slažu. To je evropski stub NATO-a - objavio je Barot na X.

Šarl Mišel žestoko uzvratio Ruteu na izjavu o odbrani Evrope: "Trump nije moj tatica"

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je u ponedjeljak da Evropa nije sposobna da se odbrani bez vojne podrške Sjedinjenih Američkih Država te da bi morala više nego udvostručiti sadašnje ciljeve izdvajanja za odbranu da bi to mogla učiniti samostalno.
- Ako ovdje iko misli da se Evropska unija ili Evropa u cjelini može braniti bez SAD-a, neka nastavi da sanja. Ne može“, rekao je Rute poslanicima Evropskog parlamenta u Briselu. Evropa i Sjedinjene Američke Države „trebaju jedni druge - dodao je.
Tenzije unutar NATO-a tinjaju zbog novih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa posljednjih sedmica da će anektirati Grenland, koji je poluautonomna teritorija članice NATO-a, Danske.
Tramp je takođe kazao da će uvesti nove carine evropskim saveznicima zbog Grenlanda, ali je kasnije odustao od prijetnji nakon što je, uz Ruteovu pomoć, postignut „okvirni“ sporazum o bogatom mineralnom ostrvu. Malo detalja o tom dogovoru je objavljeno.
Vojni savez od 32 države povezan je klauzulom o zajedničkoj odbrani, Članom 5 osnivačkog Vašingtonskog sporazuma NATO-a, koji obavezuje svaku članicu da pritekne u pomoć savezniku čiji je teritorij pod prijetnjom.
Na samitu NATO-a u Hagu u julu, evropski saveznici, s izuzetkom Španije, kao i Kanada, pristali su na Trampov zahtjev da u roku od jedne decenije za odbranu izdvajaju isti procenat svog ekonomskog učinka kao i Sjedinjene Američke Države.
Obavezali su se da će do 2035. godine trošiti 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda na ključne odbrambene potrebe, te dodatnih 1,5 odsto na infrastrukturu povezanu sa bezbjednošću, ukupno 5 odsto BDP-a.
- Ako zaista želite da idete sami - rekao je Rute, „zaboravite da to možete postići s pet odsto. Biće potrebno deset odsto. Morate izgraditi sopstvene nuklearne kapacitete. To košta milijarde i milijarde eura.“
Francuska je predvodila pozive da Evropa izgradi svoju „stratešku autonomiju“, a podrška tom stavu porasla je otkako je Trampova administracija prošle godine upozorila da su njeni bezbjednosni prioriteti drugdje i da će se Evropljani morati sami snalaziti.
Rute je poslanicima poručio da bi Evropa, bez Sjedinjenih Američkih Država, „izgubila ultimativnog garanta naše slobode, a to je američki nuklearni kišobran. Pa eto, srećno!“

1084x550

Rute: Evropa se ne može odbraniti bez SAD-a, pogotovo od nuklearnog napada

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da Rusija i SAD još imaju dovoljno vremena da se dogovore o produženju sporazuma o smanjenju nuklearnog naoružanja Novi START za još godinu dana, "ako ima dobre volje" za to, javlja Asošiejted pres.
Putin je rekao da se nada da će se Moskva i Vašington složiti da produže sporazum iz 2010. godine za još godinu dana, nakon što on istekne idućeg februara.
Sporazum ograničava zemlje na najviše 1.550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava i 700 raspoređenih raketa i bombardera.
Putin je takođe pohvalio napore američkog predsjednika Donalda Trampa za mir uprkos tome što nije dobio Nobelovu nagradu za mir.
Na pitanje novinara da li misli da je Tramp nepravedno preskočen za nagradu u korist venecuelanske opozicione liderke Marije Korine Mačado, Putin je odgovorio da nije on taj koji odlučuje, ali je dodao da je Nobelov komitet u prošlosti dodjeljivao nagradu onima koji su malo postigli da pomognu globalnom miru.
On je pohvalio Trampove napore za prekid vatre u Gazi i u Ukrajini.
- On zaista mnogo čini da riješi tako složene krize koje traju godinama, pa čak i decenijama - rekao je Putin i dodao da bi, ako se sporazum o prekidu vatre u Gazi sprovede, on bio "istorijsko" dostignuće.
Putin je naveo da je na samitu na Aljasci u avgustu rekao Trampu da mu je potrebno više vremena za razmišljanje i razgovor sa saveznicima Rusije, kada je riječ o okončanju rata u Ukrajini.

1250x600

Putin: Rusija i SAD još imaju vremena za dogovor o produženju sporazuma o nuklearnom naoružanju

Sjeverna Koreja nikada neće odustati od svog prava da bude nuklearna sila, rekao je danas zamjenik ministra spoljnih poslova ove zemlje pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija.
Rijetko se dešava da se bilo ko iz Sjeverne Koreje obraća preko govornice Generalne Skupštine UN-a.
Pjongjang je proglasio svoj status nuklearne sile ''nepovratnim" 2022. godine i čak ga sljedeće godine uvrstio u svoj Ustav, pa je "nametanje 'denuklearizacije'" Sjevernoj Koreji "jednako traženju da se ona odrekne svog suvereniteta i prava na postojanje", izjavio je Kim Son Gjong.
- Nikada nećemo odustati od nuklearne energije, koja je naš nacionalni zakon, naša nacionalna politika i naša suverena moć, kao i naše pravo na postojanje- rekao je on.
Sjevernokorejski lider Kim Džong Un rekao je prošle nedjelje da je spreman da nastavi kontakt sa SAD ako se Vašington odrekne ideje da liši njegovu zemlju nuklearnog oružja , prenose zvanični mediji u Pjongjangu.
Sjeverna Koreja je sprovela šest nuklearnih testova između 2006. i 2017. godine i od tada je nastavila da razvija svoj arsenal uprkos strogim međunarodnim sankcijama.
Prošle nedjelje, novi predsjednik Južne Koreje, Li Dže-mjung, insistirao je na potrebi obnove povjerenja sa svojim sjevernim susedom i okončanja "začaranog kruga vojnih tenzija".

Pjongjang poručio da se nikada neće odreći nuklearnog oružja

Kad su se naši preci dovukli do mora, nisu poznavali riječ "siguran". U praslavenskom je postojao pridjev "bezpečenъ, "bez opasnosti, bez bojazni". Rječnik Akademije navodi pridjev "bespečalan" značenja "bezbrižan", dodajući da se koristi samo od 13. do 15. vijeka, složenica prefiksa bez i riječi "pečal" u značenju bijeda, nevolja.
Sigur i siguran, izvedenice latinskog pridjeva securus, siguran, kažu rječnici dolazi preko mletačkog sigur, bilježi se od 16. vijeka istiskujući slavenski oblik ubrzo i na sjeveru, kod kajkavaca, u rječniku Belostencza.
Prošli petak komemorisali smo na 50. godišnjicu, Helsinški završni akt, dokument koji je 1975. godine stvorio sigurnosnu arhitekturu Evrope koja je jamčila da neće doći do sukoba nuklearnih velesila.
U ponedjeljak Ministarstvo vanjskih poslova Rusije objavljuje da su "uslovi za održavanje jednostranog moratorijuma na raspoređivanje projektila kratkog i srednjeg dometa prestali postojati". Moskva navodi da SAD raspoređuje takvo oružje u nizu regija, "uključujući one koje su od naročite važnosti za nacionalnu sigurnost Rusije".
SAD i Sovjetski Savez sklopili su 1987. godine Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (Intermediate-Range Nuclear Forces Treaty), koji se odnosio na raketne i druge borbene sisteme dometa do 5.500 km i koji je vrijedio od 1988. do 2019. godine, kada se SAD povukao optužujući Rusiju za razvoj novih raketnih oružja, dok se Rusija protivila postavljanju američkih radarskih i raketnih strateških sistema u istočnoevropskim članicama NATO-a, tumači mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije.
Ušli smo u razdoblje obrnuto od onoga koje je vodilo Helsinkiju, nakon Kubanske raketne krize 1962. godine supersile su zaključile da u nuklearnom sukobu nema pobjednika, te se okrenule politici detanta. Ishod je Helsinški završni akt. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u tekstu kojim se osvrće na 50 godina Helsinkija priznaje da se u tom procesu Moskva preračunala jer se nadala da će taj dokument zacementirati podjelu Evrope s Jalte. Suočili su se s obratom, raspao se blokovski sistem. Zbog toga je Putinova Rusija krenula u stvaranje novog poretka srušivši Helsinki svakako 2014. godine aneksijom Krima.
Sovjetski ministar vanjskih poslova Andrej Gromiko povodom Helsinkija je izjavio: "Fiksiranje evropskih granica i osiguravanje njihove nepovredivosti glavni je ishod mojih napora... Ako evropske zemlje odbiju da poštuju Helsinške sporazume i počnu ih kršiti, rat će se vratiti u Evropu." Čudi me što ga Lavrov citira jer time priznaje da je Rusija srušila temelje Helsinškog završnog akta. Trenutak iskrenosti?
Koliko se Evropa sigurnije osjećala nakon 1975. pa sve do ruske agresije na Gruziju 2008. godine, toliko je sada bespečalnost isparila.
Moja je teza da je ruska agresija na Ukrajinu prvi nuklearni rat u istoriji: Drugi svjetski rat počeo je kao konvencionalni jer tada niti jedna država nije imala oružje posljednjeg dana. SAD ga koristi kako bi završio rat i to samo u jednoj areni, pacifičkoj. U svim ostalim kasnijim posrednim ratovima dviju sila, nakon Kube, nuklearno oružje se ne spominje.
Putin na dan kad je pokrenuo invaziju na Ukrajinu poručuje svijetu da se ne miješa jer će doživjeti najstrašnije posljedice u istoriji, da bi potom naredio podizanje borbene gotovosti nuklearnih snaga. Otvorena nuklearna prijetnja u čijoj sjeni traje ruska agresija i koja je uticala na aktivnosti kijevskih saveznika.
Evropa je, krahom Helsinkija i odustajanjem SAD-a i Rusija od važnih sporazuma kontrole naoružanja, bez bezbjednosnog sistema koji bi trebalo da garantuje da ne dođe do sukoba s Moskvom. Fjodor Lukjanov, ruski analitičar blizak Kremlju, ispravno zaključuje: "Pojam "paneuropske sigurnosti" na kojem se temelji Helsinški proces zastario je. Procesi su sada fragmentirani i asimetrični; suparnici su neravnopravni i brojni. Više ne postoji zajednički okvir rješavanja neslaganja." I sljedeći zaključak mu je hvale vrijedan: "Temeljni problem je promjena ideje evropske sigurnosti – ili možda nestanak. Evropa više nije središte svijeta kakvo je nekad bila. Postala je samo jedna arena, a ne upravljač globalnih odnosa... Rusija strategijskim ciljem zamišlja formiranje fleksibilne i otporne arhitekture jednake i nedjeljive sigurnosti i saradnje u Evroaziji", tumači Lavrov. Uz neskriven žal zbog gubitka pristupa prostoru "istočno od Beča" i nadu da možda postoje opcije povratka.
Evropa se mora aktivnije uključiti u rješavanje ukrajinske krize te je iskoristiti kao platformu izgradnje nove sigurnosne arhitekture, pa i bez SAD-a koji može otići, ali Rusija ostaje.

Što znači istupanje Rusije iz sporazuma o nuklearnom naoružanju?

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp saopštio je da je naredio raspoređivanje dvije američke nuklearne podmornice kao odgovor na, kako je naveo, veoma provokativne izjave bivšeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva. 
 
Medvedev, koji trenutno obavlja funkciju zamjenika predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, optužio je SAD da igraju "igru ultimatuma" nakon što je Tramp najavio da je rok od 50 dana koji je dao Rusiji da okonča rat u Ukrajini skraćen na deset. 
 
Medvedev je, na društvenoj mreži X, napisao da je "svaki novi ultimatum prijetnja i korak ka ratu", a u nastavku komunikacije podsjetio i na ruski komandni sistem "Dead Hand", koji je dizajniran da automatski lansira nuklearne rakete u slučaju da rusko rukovodstvo bude eliminisano. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, Tramp je u objavi na društvenim mrežama naveo da su podmornice poslate u "odgovarajuće regije" u slučaju da izjave Medvedeva nijesu samo prazne prijetnje. 
 
"Riječi imaju težinu i često mogu dovesti do neželjenih posljedica. Nadam se da ovo nije jedan od tih slučajeva", rekao je Tramp. 
 
Ova odluka dolazi u trenutku kada su odnosi između Trampove administracije i Moskve posebno osjetljivi. 
 
Tramp je ranije najavio da će njegov specijalni izaslanik, Stiv Vitkof, otputovati u Rusiju kako bi pokušao da uvjeri Kremlj da pristane na prekid vatre u ratu protiv Ukrajine. 
 
On je takođe zaprijetio novim ekonomskim sankcijama ako ne dođe do napretka.

Tramp raspoređuje nuklearne podmornice blizu Rusije

Visoka predstavnica EU za spoljne politiku i bezbjednost Kaja Kalas pozvala je danas Teheran, u telefonskom razgovoru sa iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Arakčijem, da odmah ponovo započne pregovore o okončanju svog nuklearnog programa.
- Prijetnje o povlačenju iz Sporazuma o nenuklearnom širenju samo dodatno povećavaju napetosti“, naglasila je Kalas, podsjetivši na prijetnje Irana da se povuče iz ovog sporazuma, prenosi agencije.
Dodala je da saradnja sa Međunarodnom agencijom za atomsko oružje (IAEA) mora biti obnovljena, a da je EU spremna da olakša taj proces, piše Politiko.
Arakči je naveo da je tokom razgovora izrazio duboko nepovjerenje Teherana prema Sjedinjenim Američkim Državama, osuđujući „destruktivan pristup“ koji su „neke evropske zemlje“ i generalni direktor IAEA preuzeli u vezi s nedavnim sukobom Izraela i Irana, prenose Nezavisne.

Kalas pozvala Iran na obnovu pregovora o nuklearnom programu

Iran će nastaviti da obogaćuje uranijum „sa ili bez sporazuma“ sa svjetskim silama, izjavio je večeras šef iranske diplomatije Abas Arakči.
- Obogaćivanje u Iranu će se nastaviti, sa ili bez sporazuma - napisao je Arakči na platformi Iks (X).
Iranski ministar je to rekao dok Teheran razgovara sa Vašingtonom i evropskim silama o svom nuklearnom programu.
Francuska, Velika Britanija i Njemačka su sa SAD, Kinom i Rusijom članice nuklearnog sporazuma zaključenog sa Iranom 2015. godine.
Tekst, koji predviđa ukidanje sankcija protiv Teherana u zamjenu za okvir za njegove nuklearne aktivnosti, postao je de fakto zastario poslije povlačenja SAD iz ovog sporazuma 2018. godine, za vrijeme prvog predsjedničkog mandata Donalda Trampa.
Evropske diplomate tvrde da imaju mogućnost da pokrenu mehanizam u sporazumu iz 2015. godine koji omogućava ponovno uspostavljanje međunarodnih sankcija protiv Teherana.
Iran je u petak u Turskoj održao razgovore sa evropskim silama o svom nuklearnom programu, poslije četvrte runde pregovora između Irana i SAD, održanih prošle nedjelje uz posredovanje Omana.&nbsp;

Šef diplomatije Irana: Nastavićemo da obogaćuje uranijum sa ili bez sporazuma

Iran i Sjedinjene Američke Države (SAD) održali su danas četvrtu rundu pregovora o naprednom iranskom nuklearnom programu u omanskom gradu Maskatu, uz posredovanje omanskih zvaničnika, a jedan američki i jedan iranski zvaničnik opisali su ih slično - kao ohrabrujuće razgovore, javlja AP.
- Postignut je dogovor da se nastavi sa pregovorima kako bi se radilo na tehničkim elementima. Ohrabreni smo današnjim ishodom i radujemo se sljedećem sastanku koji će se održati u bliskoj budućnosti - rekao je američki zvaničnik koji je zahtijevao anonimnost.
Pregovori imaju za cilj ograničavanje iranskog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje nekih od teških ekonomskih sankcija koje su SAD nametnule Iranu.
Tramp je više puta prijetio da će pokrenuti vazdušne napade na iranska nuklearna postrojenja ako dogovor ne bude postignut, dok su iranski zvaničnici više puta upozorili da bi u slučaju neuspješnih pregovora mogli da se okrenu izradi nuklearnog oružja s obzirom na svoje zalihe visoko obogaćenog uranijuma.
U međuvremenu, Izrael je zaprijetio da će sam napasti iranske nuklearne objekte ukoliko procijeni da je ugrožen, što je dodatno zakomplikovalo situaciju i podiglo tenzije na Bliskom istoku.

Završena četvrta runda pregovora SAD i Irana o nuklearnom programu

Potpredsjednik i poslanik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević ocijenio je da Bošnjačka stranka nema ekskluzivno pravo da govori u ime svih Bošnjaka u Crnoj Gori, poručujući da je jedina matica Bošnjaka – Crna Gora.
Reagujući na izjavu poslanice Bošnjačke stranke Kenane Strujić Harbić da Bošnjaci Bosnu i Hercegovinu vide kao svoju matičnu državu, Dizdarević je naveo da se takav stav, čak i kada je dat kao lični osvrt utemeljen u porodičnom diskursu, suštinski suprotstavlja građanskom uređenju Crne Gore.
Kako je istakao, takve izjave legitimišu hegemonističke ideje nacionalističkih politika koje bi, kako tvrdi, za početak željele da Crna Gora bude država srpskog i crnogorskog naroda „i svih ostalih“, što bi u narednoj fazi vodilo njenoj dezintegraciji.
Dizdarević smatra da nerazumijevanje koncepta građanske države od strane visokih funkcionera Bošnjačke stranke, kao i, kako navodi, djelovanje u pravcu konfederacije nacionalnih zajednica, ukazuje na prihvatanje narativa koalicionog partnera Andrije Mandića o etnofederalizaciji Crne Gore.
– Kao što Srbi iz Crne Gore predstavljaju autohtoni narod koji vjekovima živi na ovim prostorima, a koje Mandić želi okarakterisati srpskom dijasporom, tako su i Bošnjaci u Crnoj Gori svoji na svome, bez rezervne domovine – naveo je Dizdarević.
On je istakao da su istorijski procesi i savremene granice Crne Gore oblikovali prostor koji je, kako tvrdi, vjekovno ognjište najvećeg broja Bošnjaka, te da su Bošnjaci svoju autohtonost, kulturnu i tradicionalnu posebnost ugradili u temelje crnogorske države.
Podsjetio je i da Islamska zajednica Crne Gore, kao duhovni centar Bošnjaka, ima sjedište u Podgorici, što, prema njegovim riječima, jasno govori o tome gdje je matica Bošnjaka u Crnoj Gori.
– Strujić Harbić i njeni istomišljenici iz Bošnjačke stranke mogu ovakve izjave davati u svoje ime i u ime partije kojoj pripadaju, ali nemaju ekskluzivno pravo da govore u ime svih Bošnjaka i Bošnjakinja, kojima je Crna Gora i majka i matica, i koji ne pristaju na status dijaspore u vlastitoj državi – poručio je Dizdarević.

Dizdarević: Bošnjačka stranka nema pravo da govori u ime svih Bošnjaka, jedina matica nam je Crna Gora

Emisija „Srećan dan“ na Televiziji E donosi razgovor o festivalskom životu u Crnoj Gori i ulozi koju muzički festivali imaju za izvođače i publiku. Koliko scena znači umjetnicima, a koliko emocija uživo publici – govori muzičar Bojan Delić, koji će podijeliti iskustva sa nastupa i izazove savremene muzičke scene.
U drugom dijelu emisije biće riječi o važnosti znakovnog jezika u umjetnosti i dostupnosti kulturnih sadržaja osobama sa oštećenjem sluha. O značaju inkluzije, prevoda i prisutnosti znakovnog jezika na kulturnim događajima govori Tijana Mijušković, prevoditeljka na znakovni jezik i programska koordinatorka Saveza gluvih i nagluvih Crne Gore.
U rubrici „SrećniAI“ analiziramo trend sve kraćih muzičkih numera – zašto pjesme danas traju kraće nego ikad i da li su za to odgovorni algoritmi, promjene u pažnji publike ili ubrzani tempo savremenog života.
Emisiju „Srećan dan“ gledajte od 9 do 11 sati na Televiziji E.

"Srećan dan": Od festivalske bine do inkluzivne kulture

Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković ocijenio je tokom posjete Herceg Novom da Crna Gora prolazi kroz „šestogodišnju agoniju“ izazvanu političkom i institucionalnom nestabilnošću, te poručio da je neophodno formiranje odgovorne i državotvorne vlasti koja će stabilizovati prilike i pokrenuti ekonomski razvoj. On je danas boravio u radnoj posjeti Herceg Novom, gdje je sa građanima, članovima partije i lokalnim funkcionerima razgovarao o aktuelnoj političkoj i društvenoj situaciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200232_bd641b7ffd3e39e5c71685d5be901c23df0536f88fdfbdc26dd3a784c1f2016f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223200232_bd641b7ffd3e39e5c71685d5be901c23df0536f88fdfbdc26dd3a784c1f2016f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="sastanak"> </figure>  Tom prilikom poručio je da je vrijeme da se okonča, kako je naveo, šestogodišnja agonija kroz koju Crna Gora prolazi, naglašavajući da produžena institucionalna nestabilnost usporava napredak društva i dodatno opterećuje svakodnevni život građana. – Crnoj Gori su danas, više nego ikada, potrebni odgovornost, ozbiljnost i odlučnost u vođenju državne politike. Povratak društvene i političke stabilnosti mora biti prioritet svih političkih aktera, jer bez stabilnih institucija nema ni sigurnog ambijenta za investicije, ni otvaranja novih radnih mjesta, ni unapređenja životnog standarda – istakao je Živković. On je ukazao na potrebu ubrzanog ekonomskog razvoja, jačanja domaće privrede i stvaranja preduslova za nova ulaganja, posebno u primorskim opštinama poput Herceg Novog.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200232_b5d9dffcc5aef74094b2389e0b2e1735afd1eb2ae034a0a32ab725596d41d737.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260223200232_b5d9dffcc5aef74094b2389e0b2e1735afd1eb2ae034a0a32ab725596d41d737" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="sastanak"> </figure>  – Za takve politike potrebno je formiranje državotvorne i odgovorne vlasti koja će znati da se uhvati u koštac sa nagomilanim problemima i urušenim državnim sistemom koji ostaje iza ove vlasti, koja je poput elementarne nepogode uništila Crnu Goru od 2020. godine do danas. Takva vlast mora biti posvećena konsolidaciji političkih prilika, evropskim integracijama, vladavini prava, jačanju institucija sistema, ali prije svega povratku ozbiljnosti u državnu politiku – poručio je Živković. Zaključujući posjetu, naveo je da je, kako je kazao, vrijeme aktuelne vlasti prošlo, te da slijedi talas političkih promjena predvođen Demokratskom partijom socijalista, uz nastavak razgovora sa građanima širom Crne Gore.

Živković iz Herceg Novog: Vrijeme je da se prekine šestogodišnja agonija

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je danas osudio Vrhovni sud Sjedinjenih Država nakon što je prošle sedmice <a href="https://www.antenam.net/clanak/sad-vrhovni-sud-ponistio-trampove-globalne-carine" target="_blank">presudio protiv njegovog sveobuhvatnog programa carina</a>, poručivši da će se okrenuti drugim carinskim ovlašćenjima i licencama, ali bez iznošenja detalja.
- Sud je takođe odobrio sve ostale carine, kojih ima mnogo, i sve se mogu koristiti na mnogo snažniji i neprijatniji način, uz pravnu sigurnost, nego carine kako su prvobitno uvedene - napisao je Tramp u objavi na društvenim mrežama.
On je u subotu rekao da će privremenu carinu od 10 odsto na uvoz u SAD iz svih zemalja povećati na 15 odsto, što je najviši nivo dozvoljen zakonom, dan nakon što je sud presudio da je prekoračio svoja predsjednička ovlašćenja kada je, pozivajući se na zakon o vanrednim ekonomskim mjerama, uveo niz viših carinskih stopa.
U današnjoj objavi Tramp je ukazao i na mogućnost korišćenja licenci za vršenje pritiska na druge države, navodeći da „nerazumljivo, prema presudi, (ja) ne mogu da im naplatim licencnu taksu – A SVE LICENCE SE NAPLAĆUJU, zašto Sjedinjene Države to ne bi mogle? Licenca se izdaje da bi se naplatila taksa! U mišljenju suda to nije objašnjeno, ali ja znam odgovor“.
Terminski ugovori na Wall Streetu i dolar pali su rano jutros usljed neizvjesnosti oko trgovinske politike SAD, dok su cijene nafte u početku oslabile zbog zabrinutosti za globalni rast i tražnju za gorivom nakon najnovijeg povećanja carina, prije nego što su se stabilizovale nakon najava planiranih razgovora između SAD i Irana.
Odluka suda i Trampovi potezi koji su uslijedili već utiču na trgovinske sporazume koje je sklopio tokom protekle godine, pri čemu je Kina pozvala Vašington da ukine carinske mjere, Evropska unija je spremna da zamrzne svoj sporazum, a Indija odgađa planirane razgovore.
Tramp je u objavi na društvenim mrežama ponovo napao sudije koje su presudile protiv njega, među kojima su bila i dvojica koje je naimenovao tokom svog prvog mandata u Bijeloj kući. U odluci koju je napisao konzervativni predsjednik suda Džon Roberts, sud je ponovo potvrdio svoje ovlašćenje da ograniči moć predsjednika.
Tramp je takođe izrazio zabrinutost da bi najviši sud mogao presuditi protiv nastojanja njegove administracije da ograniči pravo na državljanstvo po rođenju u predstojećoj odluci u tom predmetu.

Tag: nuklearno-naoruzanje