Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje izrazile su zabrinutost zbog, kako navode, neadekvatnog postupanja nadležnih organa u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću, posebno zbog činjenice da još uvijek nije izvršen ponovni pregled konaka Manastira Đurđevi stupovi radi oduzimanja predmeta izvršenja krivičnog djela.
- Sam čin postavljanja spomenika, kao i pripreme tih aktivnosti, predstavljaju krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Policija je napravila propust što je dozvolila procesiju otkrivanja spomenika i nije ga oduzela kao ključni dokaz, dok tužilaštvo nije izdalo jasne naloge. Ipak, policija je bila ovlašćena i dužna da spriječi izvršenje krivičnog djela koje se odvijalo pred njenim očima - navodi se u saopštenju.
Organizacije podsjećaju da je postupajuća sutkinja Dubravka Popović odbila zahtjev za oduzimanje spomenika iz manastira, što ukazuje na, kako tvrde, nedostatak odlučnosti pojedinih institucija. Pozdravljaju odluku vanraspravnog vijeća o privremenom oduzimanju spomenika, ističući integritet predsjednika vijeća Ivana Došljaka, „koji je pokazao profesionalnost i pravnu argumentaciju uprkos pritiscima i nepopularnosti odluke“.
- Tvrdnje da je neophodan novi zahtjev tužilaštva su neosnovane, jer je Osnovni sud u Beranama već donio rješenje o privremenom oduzimanju spomenika, u kojem je jasno navedeno šta je predmet, gdje se nalazi i od koga se oduzima. Policija ne treba da pretražuje prostorije, već lice koje posjeduje predmet treba da ga preda, a ukoliko to ne učini, može biti novčano kažnjeno do 1.000 eura - navodi se dalje.
U saopštenju se ističe da se ne može govoriti o povredi prava privatnosti niti o ugrožavanju sveštenstva, jer je riječ o oduzimanju bronzanog predmeta javnog karaktera.
- Pokušaji pojedinih crkvenih velikodostojnika da ismiju pravosudne organe i ospore nadležnost starješine manastira predstavljaju opasnu praksu stvaranja ‘nedodirljivih’ u društvu. Ovaj slučaj prevazilazi pravni okvir i testira sposobnost institucija da zaštite osnovne vrijednosti sekularne, demokratske i antifašističke države - poručuju potpisnici.
Podsjećaju da su se 20. maja 2025. godine sedam nevladinih organizacija obratile Vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću zbog, kako su tada naveli, učestalog veličanja četničkog pokreta i Pavla Đurišića, „ratnog zločinca odlikovanog od strane Hitlera“.
- Time se produbljuju podjele, podstiče govor mržnje i rehabilituje ideologija odgovorna za masovne zločine u Crnoj Gori. Pavle Đurišić i njegovi četnici sarađivali su sa ustašama i nacistima, odgovorni su za ubistva oko 8.000 civila, žena, djece i staraca u Pljevljima, Foči i Čajniču - navodi se u tekstu.
Nevladine organizacije pozivaju policiju da bez odlaganja postupi u skladu sa rješenjem Osnovnog suda u Beranama i pokaže da „postoje kapaciteti i volja da se slučaj riješi zakonito i efikasno, u skladu sa javnim interesom i bez političkih uticaja“.
- Vlasti moraju pokazati da poštuju Ustav i zakone, a ne crkvene autoritete - zaključuje se u saopštenju koje potpisuju:
Daliborka Uljarević (CGO), Ervina Dabižinović (ANIMA), Filip Kuzman (Antifašisti Cetinja), Maja Raičević (CŽP), Miloš Vukanović (HIPMONT), Nevenka Vuksanović (CEDEM), Velija Murić (Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava), Dina Bajramspahić i Jovana Marović, građanske aktivistkinje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

NVO i građanski aktivisti: Oduzimanje spomenika Pavlu Đurišiću prioritet, odlaganje znači saučesništvo u negiranju zločina

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje pozdravile su odluku Skupštine Opštine Bijelo Polje da se oduzme nagrada “Risto Ratković” osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
Kako navode, današnje glasanje u Skupštini Opštine Bijelo Polje važno je jer nakon 32 godine Bijelo Polje i “Ratkovićeve večeri poezije” ispravljaju grešku koja je predugo nepravedno narušavala reputaciju ovog grada i jedne od najznačanijih crnogorskih kulturnih manifestacija.
Ova odluka, kako su kazali, ohrabruje i šalje poruku da Bijelo Polje neće dozvoliti da bude mjesto gdje se slave ratni zločinci osuđeni za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
- Zbog te zločinačke politike živote su izgubili i neki građani Bijelog Polja. Očekujemo da će Savjet JU “Ratkovićeve večeri poezije” u najkraćem roku završiti proces povlačenja nagrade. Bijelo Polje je grad velikih književnika poput Rista Ratkovića, Ćamila Sijarića i Marka Vešovića, koji je nagradu “Risto Ratković” odbio da primi, ali i mnogih drugih istaknutih ličnosti koje su doprinijele kulturi i zajednici i po kojima se grad prepoznaje. Ovom odlukom vraća se ugled i gradu i nagradi- navodi se u saopštenju.

Grupa NVO: Važna odluka protiv revizionizma i veličanja zločinaca

Još u vrijeme vladavine predavgustovske većine, neđe prije 2018. godine, Vladimir Pavićević, pihtija od čovjeka, što bi rekao rahmetli Marko Vešović, prilikom prvog gostovanja na beogradskoj N1 televiziji nakon što je došao u Crnu Goru, rekao je voditeljki da ga je iznenadilo koliko je veliki uticaj i moć nevladinog sektora u Crnoj Gori. I to je bilo vidljivo svakome ko je imao mrvu objektivnosti. Nevladin sektor, uz izdašnu finansijsku pomoć EU, imao je toliki uticaj na stavove EU o Crnoj Gori da su izvještaji EK faktički bili pisani u Podgorici, od nevladinog sektora. Problem je bio što su te nevladine organizacije i tzv. nezavisni mediji imali samo jednu političku misiju - ne da demokratizuju Crnu Goru, već promjenu vlasti.&nbsp; Ako su iskreno vjerovali da će obaranjem DPS-a dobiti uređenu državu od primitivne pustokupljevine kao alternative, onda se radi o političkim diletantima. Tako da mi posipanje pepelom bivših i sadšnjih kolumnista Vijesti i njihovih voditelja političkih emisija, koji nesumnjivo imaju svoj procenat u doprinosu sadašnjem stanju u Crnoj Gori, izaziva samo gorušicu. <h2>UTICAJ NVO</h2> Kao osnivač jedne široko prihvaćene patriotske NVO, pisao sam prije 7-8 godina kabinetu premijera Duška Markovića i tražio objašnjenje zašto jedne te iste NVO svake nedelje imaju sastanak sa njim i zašto mi nijesmo poželjni na tim sastancima? Odgovor Duška Markovića bio je da su to NVO od čijih stavova zavisi mišljenje EU o stanju u Crnoj Gori. I to ubjedljivo govori o moći koje su NVO imale da utiču na prilike u Crnoj Gori u to vrijeme. A nijesu uticale, jer nijesu htjele biti partner u transformaciji Crne Gore sa tadašnjom vlašću. Skoro je Vanja Ćalović iz MANS-a napala člana izvršne vlasti da je u vrijeme dok je rukovodio u MUP-u odeljenjem za suzbijanje šverca droga Luka Bar bila tranzitna za kokain iz Južne Amerike. Valjda je informacije dobijala od barona Fon Medojevića. U svakom godišnjem izvještaju američke vlade, koji je rađen na osnovu izvještaja najrespektabilnije agencije za istragu puteva narkotika, DEA, Crna Gora nije nikad pomenuta kao ruta za šverc kokaina i heroina. Samo budala bi uvozila preko Luke Bar velike količine kokaina i rizikovala šverc kopnenim putem u zapadne zemlje, jer je to bilo glavno tržište za količine koje su se transportovale iz Južne Amerike. Zemlje Balkana definitivno su beznačajno tržište za iole ozbiljnije količine. Zato su glavne rute bile obala Španije, holandske luke za kontejnerski transport i njemačke luke sa ogromnim brodskim prometom. Crna Gora je pominjana samo za šverc marihuane iz Albanije. Doduše, nakon promjene vlasti bile su dvije isporuke u kontejnerima sa bananama, malo da se provjeri naklonost vlasti, ali i da se preuzme lanac samoposluga „Voli“. MANS je slao izvještaje EU u kojima je kriminalizovao vlast u Crnoj Gori, a onda se pozivao na izvještaje EK koji sadrže njihove navode u redovnim izlivima mržnje prema predavgustovskoj vlasti. Veoma blagonaklona prema vlastima nakon 2020. godine, Čalović je ćutala na urušavanje skoro svih segmenata države, baveći se još uvijek jedino svojim iskonskim neprijateljem, predavgustovskim vlastima. Progovorila je oštro o aktuelnoj situaciji tek nakon međudržavnog ugovora sa Emiratima.&nbsp; <h2>GLASNA TIŠINA</h2> Vrijeđa zdrav razum kad slušamo hvalospjeve o ulozi NVO u kritici „rada“ postavgustovske vlasti. Nije im smetalo kršenje Ustava prilikom formiranja parlamentarne većine 23. novembra 2020, niti što je na śednici 28. decembra te godine, bez kvoruma, sa 40 prisutnih poslanika, bez uvjerenja DIK-a, verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“. Nije im zasmetala ni dodjela nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ Milutinu Mićoviću za djelo prepuno nacionalne mržnje, ni ulasci srpskog patrijarha u Crnu Goru helikopterima, kao da je išao u Leskovac, ni trovanje građana Cetinja 5. septembra 2021, upotreba gumenih metaka, bacanje na ljude šok bombi, ni potpisivanje Temeljnog ugovora sa Beogradskom patrijaršijom, čime je prkršen član 3 Ustava Crne Gore, koji propisuje da je teritorija Crne Gore nedjeljiva, što znači da pravno lice iz druge države ne može biti vlasnik zemlje i da se mora registrovati pravno lice u Crnoj Gori da bi ostvarilo pravo vlasništva. Prećutali su još hiljade kršenja Ustava, zakona, nepoštovanje javnih nabavki, zloupotreba vlasti, nepotizma, partitokratije, kakistokratije, koruptivnih radnji, nehumanog ponašanja prema pritvorenicima, uskraćivanje njihovih osnovnih ljudskih prava, prava na pravično suđenje pred nezavisnim sudstvom, pretvaranje pritvora u zatvor držeći optužene u pritvoru mjesecima i godinama bez zakonskog osnova, itd, itd... Veći dio navedenog implicintno sadrže međunarodne povelje o ljudskim pravima, čiji je potpisnik i Crna Gora. Prije desetak godina, u jednoj konverzaciji na društvenim mrežama, današnji direktor RTCG mi je napisao da je on više uradio za demokratiju u Crnoj Gori nego „tvoj Milo“. Moj, jer sam se, valjda, obogatio od Milovih para. Što bi rekli, svako sudi po sebi. Danas je njegov doprinos demokratiji taman kao svih nekad najpoznatijih NVO, liše Daliborke Uljarević. Nego, zna li neko što je zamučao Muk? Đe li je? Iako apsolutno osuđujem napad crkvenih Kmera na Teu Gorjanc Prelević, moram i nju da zapitam je li i ona prespavala sve ono što sam naveo? Probudila se tek kad je najavljeno prikazivanje filma „Heroji Halijarda“, u kojem se glorifikuju četnici, u bioskopu koji nosi ime Nikole Đurkovića, čovjeka kojeg su ubili četnici i igrali kolo oko njegovog leša u Herceg Novom.&nbsp; <h2>PITANJE CRKVE</h2> Vrlo dobro se śećam podrške Tee Gorjanc Crkvi Srbije u vrijeme donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i litija po Crnoj Gori. Zakona koji je za građansku, sekularnu Crnu Goru bio od krucijalnog značaja. Ne znam kome razumnom danas nije jasno da je najveći problem Crne Gore ta litijaška, svetosavska sekta i da je ona najveća smetnja evropeizaciji i modernizaciji Crne Gore? Kamen o njenom vratu!&nbsp; Gotovo sam siguran da Tea Gorjanc, iako se bavila crkvenom imovinom, nema pojma o crkvenom pitanju. Ali bi makar morala znati da je u Ustavu Crne Gore iz 1905, u članu 40 pisalo: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve“... Što znači da CPC po tom Ustavu nije imala nikakve pravne veze sa Crkvom Srbije (SPC). Uostalom, u Zakonu o crkvama i verskim zajednicama u Republici Srbiji, u članu 11, stav 1, priznaje se SPC pravni kontinuitet stečen na osnovu „Načertanija o duhovnoj vlasti“ od 21. maja 1836. godine i Zakona o Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi iz 1929. godine („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, broj 269/1929).&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Ukaz Aleksandra Karađorđevića"> <figcaption>Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića</figcaption> </figure>  Drugim riječima, Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, kad je dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića formirana Ujedinjena srpska pravoslavna crkva uz okupacione trupe u Crnoj Gori, a u pravni sistem Kraljevine Jugoslavije ušla je 1929. Što znači, da sakralno nasljeđe Crne Gore izgrađeno do 1918. godine niti je gradila Crkva Srbije, niti joj je pripadalo. Niti je bilo kada do devedesetih godina XX stoljeća bila upisana kao vlasnik tih crkvenih objekata. Nijednoj NVO nije padalo na pamet da postavi pitanje nezakonitog upisa sakralnog naslijeđa Crne Gore, iako je u tome bilo i korupcije, i kršenja zakona, i kršenja svih pravnih normi. Upisivano je vlasništvo nad manastitrima i crkvama bez ijednog dokumenta o vlasništvu. U većini vlasničkih listova ne postoji osnov vlasništva?! Za tu pljačku nije im smetalo što se dešava u vrijeme vlasti oko DPS-a? Drvilo se o postojećim i nepostojećim pljačkama, ali nijednu izvikanu NVO nije bilo briga što se ogromno kulturno nasljeđe i neprocjenjivo bogatstvo poklanja drugoj zemlji. Iako je kritikovan Zakon o slobodi vjeroispovijesti time da se osporavanje vlasništva nad crkvenim objektima može izvršiti samo sudskom odlukom, ni Crkvu Srbije, niti ijednu izvikanu NVO nije zanimalo što je Cetinjski manastir prepisan u oktobru 2021. sa Opštine Cetinje na Crkvu Srbije jednim običnim dopisom cetinjskom katastru tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića. To je to licemjerje crnogorskih nevladinih organizacija i tzv. nezavisnih medija, kojima je pitanje ljudskih prava i poštovanja zakona politički, nacionalno ili vjerski obojeno, taman kao što je crnogorsko pravosuđe danas. Ćutali su i na laži koje je širila Srbija u međunarodnoj zajednici, da je u Crnoj Gori ugroženo hrišćanstvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7" data-rendition-name="original" width="4000" height="2000" loading="lazy" alt="Cetinjski manastir"> <figcaption>Civilni sektor ćutao kada je 2021. Cetinjski manastir prepisan Crkvi Srbije(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Dobro je što se reaguje na postavljanje spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, ma je Amfilohije Radović i u vrijeme predavgustovske vlasti držao molebane Draži Mihailoviću, uz muk svih NVO. A i mlake reakcije vlasti. Muk je bio i na Titovu kopilad, i na Titovo jajce, i na volove, i na lažne ljude, lažne vjere... Uostalom, pogledajte dokumentarac „Svjedok božje ljubavi“ na youtubeu da se uvjerite u otvoreno sijanje nacionalne, vjerske i svake druge mržnje, na koje se NVO nijesu ni osvrnule. Kao što se ni danas, ne obaziru na međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje štite pravo svih građana na ispoljavanje vjere. Postavgustovska većina neformalno Crkvu Srbije tretira kao državnu vjeru, iako je to protivno svim međunarodnim poveljama i odlukama Suda u Strazburu. Državu ne treba da interesuju crkveni kanoni, ona je dužna da ravnopravno tretira sve uredno registrovane crkvene zajednice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5" data-rendition-name="original" width="500" height="500" loading="lazy" alt="CPC logo"> <figcaption>Crnogorska pravoslavna crkva obespravljena u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  Đe su te NVO, zaštitnice ljudskih prava, da zaštite pravo vjernika Crnogorske pravoslavne crkve, da zahtijevaju da se i njoj obezbjede uslovi kao Crkvi Srbije za rad i za podizanje hramova, a ne da joj se čak oduzima plac u Podgorici koji je bio njoj namijenjen za izgradnju crkve. Dok se Crkvi Srbije dodjeljuje sedam placeva samo u Podgorici? Da ne pominjemo druge gradove. A, ponavljam, sa ogromnom moći kojom Crkva Srbije raspolaže, Crna Gora će uvijek biti proruska i velikosrpska gubernija, udaljena miljama od Evrope, evropskih vrijednosti i uređene države. A i članstva u EU.

Slobodan Jovanović

Društvo „kokošjeg“ pamćenja

Nevladine organizacije, građanske aktivistkinje i aktivisti pozivaju javnost da podrži protest porodica ubijenih i ranjenih u dva masovna ubistva na Cetinju. Protest će biti održan u utorak, 12. avgusta u 15 časova, kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju, na treću godišnjicu prvog masovnog ubistva.
U zločinu počinjenom 12. avgusta 2022. godine, u naselju Medovina, ubijeno je 10 ljudi, među njima i dvoje djece. Uprkos očiglednim propustima institucija i policije, nakon tragedije nije sprovedena nijedna ozbiljna reforma koja bi spriječila ponavljanje sličnih događaja.
Nažalost, 1. januara ove godine, u novom masovnom ubistvu život je izgubilo još 13 stanovnika Cetinja, među kojima i dvoje djece. Do danas, niko od nadležnih nije preuzeo političku ili institucionalnu odgovornost – ministar unutrašnjih poslova nije ponudio ostavku, a iste večeri je građanima poručio da se “vrate normalnom životu”. Na komemoraciji žrtvama nije prisustvovao nijedan čelnik bezbjednosnog sektora, niti premijer Milojko Spajić.
Porodice žrtava od 5. februara svakodnevno blokiraju saobraćajnicu na Kruševom ždrijelu, tražeći utvrđivanje odgovornosti i mjere koje bi spriječile nove zločine. Umjesto dijaloga, vlast ih optužuje za opstrukciju turističke sezone, ignoriše njihove zahtjeve i pokušava izmjenama Zakona o javnom okupljanju ograničiti ustavno pravo na protest.
Na ove pokušaje reagovali su Ujedinjene nacije, Savjet Evrope, domaće nevladine organizacije i pravnička zajednica, upozoravajući da se ne smije ograničavati pravo zagarantovano Ustavom Crne Gore i međunarodnim aktima.
Organizatori pozivaju sve građane koji saosjećaju sa porodicama žrtava i smatraju da institucije moraju snositi odgovornost, da 12. avgusta u 15 časova kod Lovćenske vile pruže podršku borbi za bezbjedniju Crnu Goru – državu u kojoj se tragedije ne ponavljaju, a pravda i odgovornost nisu prazne riječi.
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Maja Raičević, Centar za ženska prava
Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Jovan Ulićević, Asocijacija SPEKTRA
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Marina Vujačić, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
Andro Martinović, Inicijativa za regionalnu saradnju Crne Gore (Igmanska inicijativa)
Nikoleta Đukanović, Sociološki centar Crne Gore SOCEN
Slavica Striković, Ženska akcija
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i istraživanja (CeMI)
Aleksandra Radoman Kovačević, Centar za obuku i obrazovanje
Nebojša Vučinić, Alumni akademije Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore
Dubravka Raičević, NVO Mare Mare
Miloš Marković, Aktivna zona
Aida Perović, NVO PRIMA
Zenepa Lika, Društvo Dr Martin Schneider-Jacoby Assoc – MSJA
Jovana Janjušević, Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP)
Ivana Vujović, Juventas
David Vukićević, Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG)&nbsp;
Almedina Dodić, Eduko Plus
Azra Vuković, Green Home
Filip Kuzman, Antifašisti Cetinja
Milena Popović Samardžić, Ipso Facto
Staša Baštrica, Kvir Montenegro
Ivan Martinović, Crnogorski naučno tehnološki Hub - epiSTEMe
&nbsp;Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Dušan Pajović, građanski aktivista
Milena Bešić, građanska aktivistkinja
Duška Pejović, građanska aktivistkinja
Danijel Kalezić, građanski aktivista
Marko Begović, građanski aktivista
Tamara Milaš, građanska aktivistkinja
Emir Pilav, građanski aktivista
Mila Kasalica, građanska aktivistkinja

Za bezbjedniju Crnu Goru – podrška porodicama žrtava masovnih ubistava

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje najoštrije protestuju što Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ nije imao hrabrosti ni zrelosti da donese odluku o oduzimanju književne nagrade ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
Time je, kako su ocijenile Daliborka Uljarević (Centar za građansko obrazovanje), Tea Gorjanc Prelević (Akcije za ljudska prava - HRA), Ervina Dabižinović (Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA), Demir Ličina (Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“), Velija Murić (Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava) i građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić i Jovana Marović, Crna Gora još jednom propustila šansu da, u susret 30. godišnjici genocida u Srebrenici, ispravi jednu istorijsku sramotu i pošalje poruku da u ovoj zemlji zločinci ne mogu biti slavljeni, niti njihova imena ostati među laureatima najvećih priznanja.
- Podsjećamo da smo inicijativu podnijeli 28. juna, a potom i reagovali na pokušaj rukovodstva JU „Ratkovićeve večeri poezije“ da izbjegne odgovornost i proglasi se nenadležnim. U dodatnom pismu jasno smo i argumentovano pokazali da je ova javna ustanova pravni i suštinski nasljednik festivala koji je nagradio Karadžića 1993. godine, dok je bio predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant Vojske Republike Srpske - naveli su oni.
Deklarativni otklon i osuda su, podvlače, nedovoljni.
- Prema presudama međunarodnih sudova Karadžić je osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine i kažnjen doživotnom robijom - poručuju u NVO sektoru.
Zato su, kažu, očekivali da rukovodstvo JU „Ratkovićeve večeri poezije“ neće imati dileme oko toga šta je jedini ispravan potez.
- Takođe, podsjećamo i da je Bošnjačka stranka (BS), koja zajedno sa DPS-om učestvuje u vršenju vlasti u Bijelom Polju, podnijela sličnu inicijativu odbornicima Skupštine Opštine Bijelo Polje dan nakon nas. I ovom prilikom ističemo da je za rješavanje ovog pitanja nadležna isključivo JU „Ratkovićeve večeri poezije“ - istakli su u NVO sektoru.
Oni su pozvali Bošnjačku stranku da politički autoritet i uticaj koji nesumnjivo ima iskoristi tamo gdje se ovo pitanje zaista može riješiti - unutar nadležne institucije.
&nbsp;- Umjesto da doprinosi gubljenju vremena na pravno neutemeljene procedure. To bi bio pokazatelj integriteta i dosljednosti BS, posebno u situaciji kada na državnom nivou vlast dijele sa partijama čiji funkcioneri negiraju genocid u Srebrenici i koje Karadžića ne vide kao ratnog zločinca, već kao heroja. Obavljanje javne funkcije nije samo privilegija, već i obaveza da se donose teške, ali ispravne odluke - dodali su u NVO sektoru.
Još jednom ukazuju da uz ime jednog od najvećih crnogorskih književnika, Rista Ratkovića, ne može i ne smije stajati ime pravosnažno osuđenog ratnog zločinca.
- Nagrada koja nosi Ratkovićevo ime treba da bude izraz poštovanja prema književnosti, slobodi i ljudskom dostojanstvu, vrijednostima koje su nespojive sa nasljeđem zločina i negiranjem pravde - zaključili su u NVO sektoru.

Crna Gora još jednom propustila šansu da pošalje poruku da zločinci ne mogu biti slavljeni, niti njihova imena ostati među laureatima najvećih priznanja

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za ženska prava i Institut alternativa izrazile su snažno protivljenje Predlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koji je 23. juna 2025. godine Skupštini Crne Gore podnijela grupa poslanika iz vladajuće većine.
U zajedničkom saopštenju, organizacije upozoravaju da bi usvajanje predloženih izmjena značilo uvođenje apsolutne zabrane mirnih okupljanja na lokacijama koje mogu privremeno ograničiti saobraćaj, kao i propisivanje visokih novčanih kazni za fizička i pravna lica – što predstavlja nesrazmjerno ograničenje prava na mirno okupljanje, zagarantovanog Ustavom Crne Gore, međunarodnim konvencijama i praksom Evropskog suda za ljudska prava.
Posebno zabrinjava, kako navode, činjenica da je predlog zakona Skupštini podnijet bez prethodne javne rasprave, bez analize usklađenosti sa pravnim standardima EU, te bez uvida u međunarodne obaveze koje je Crna Gora preuzela potpisivanjem i ratifikovanjem ključnih ugovora o ljudskim pravima.
- Pokušaj donošenja zakona kojim bi se apsolutno zabranila okupljanja na saobraćajnicama predstavlja ozbiljan korak unazad za demokratiju i evropski put Crne Gore - poručuju potpisnici saopštenja.
Nevladine organizacije podsjećaju da je Crna Gora, kroz mjerila za zatvaranje poglavlja 23, obavezna da obezbijedi puno poštovanje prava i sloboda garantovanih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Zbog toga su, kako navode, uputili dopis Zakonodavnom odboru i Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, apelujući da se predlog zakona uputi na mišljenje nadležnim ministarstvima – pravde, unutrašnjih poslova, ljudskih i manjinskih prava, te evropskih poslova – kao i da se otvori široka i inkluzivna javna rasprava, uz učešće domaćih i međunarodnih eksperata, uključujući predstavnike Savjeta Evrope, EU i OEBS-a.
- Svjesni smo izazova koje višednevne blokade saobraćaja mogu izazvati, naročito u turističkoj sezoni, ali rješenje nije u zabranama, već u razvoju demokratskih mehanizama koji štite prava svih građana – i na slobodu kretanja i na slobodu izražavanja - &nbsp;zaključuje se u saopštenju.
Potpisnici:
Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava
Maja Raičević, izvršna direktorica NVO Centar za ženska prava
Stevo Muk, predsjednik upravnog odbora NVO Institut alternativa

NVO upozoravaju: Predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima prijetnja ljudskim pravima i demokratskim standardima

Nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) su, u skladu s javnim pozivom Skupštine Crne Gore za izbor članova Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG), kandidovale su Marijanu Camović Veličković za članicu Savjeta RTCG iz reda organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda.
Ovo je pratila i podrška još dodatnih 26 organizacija čime je Camović Veličković postala kandidatkinja 29 NVO iz oblasti ljudskih prava.&nbsp;
Organizacije koje su podržale Camović Veličković aktivno djeluju u različitim oblastima ljudskih prava, uključujući rodnu ravnopravnost, prava osoba s invaliditetom, radnička prava, LGBTIQ prava, zaštitu različitih ranjivih i marginalizovanih grupa, tranzicionu pravdu, medijske slobode, pravo na okupljanje, zaštitu životne sredine, prava mladih, itd.
- Camović Veličković već ima značajno iskustvo u radu Savjeta RTCG, u kojem je ranije obavljala funkciju potpredsjednice. Tokom svog ranijeg mandata, odgovorno je ukazivala na nepravilnosti i nezakonitosti u radu Javnog servisa, a posebno je važna bila njena uloga u insistiranju na poštovanju zakona u procesu izbora generalnog direktora RTCG-a. Ona je je odbila da učestvuje u nezakonitom izboru rukovodstva RTCG, što je kasnije potvrđeno i pravosnažnim sudskim presudama - poručili su oni.
Camović Veličković je, kako su ukazali, i svjedokinja u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici u kojem se sudi pojedinim članovima Savjeta RTCG-a zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja.
- Njeno ranije djelovanje u Savjetu predstavljalo je važan glas u odbrani principa profesionalizma, etike i javne odgovornosti - istakli su u NVO sektoru.
Kandidatura je zvanično predata Skupštine Crne Gore u petak, 27. juna 2025. godine, uz kompletnu dokumentaciju 29 nevladinih organizacija, uključujući i pisanu viziju rada i razvoja RTCG-a koju je pripremila Camović Veličković, a kroz koju je ona jasno identifikovala ključne izazove s kojima se RTCG suočava uz konkretna i izvodljiva rješenja ili načine adresiranja tih izazova.
Pored inicijatora - CGO, HRA i CŽP, kandidaturu Marijane Camović Veličković podržale su i sljedeće NVO koje daju doprinos procesu izgradnje kulture ljudskih prava i demokratizacije Crne Gore: Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG), NVO PRIMA, CAZAS, &nbsp;Institut za medije Crne Gore (IMCG), Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), NVO Udruženje za zaštitu prava radnika i nezaposlenih lica Opštine Bijelo Polje, Institut Alternativa (IA), Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Asocijacija SPEKTRA, Natura, Đakomo Adriatic, NVO „35mm“, Udruženje za razvoj pčelarstva, voćarstva, povrtlarstva i stočarstva “Vunov Lom” – Berane, Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju, Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju “Naša Inicijativa”, NVO Ženska akcija, Centar za građanske slobode (CEGAS), NVO „Novi Horizonti“, Centar za demokratsku tranziciju (CDT), SOCEN, Juventas, Centar za romske inicijative (CRI), Crnogorska LGBTIQ asocijacija – Kvir Montenegro, NVO „E – roma Bijelo Polje“ i Bjelopoljski demokratski centar (BDC).
Ove organizacije, takođe, dolaze iz različitih opština u Crnoj Gori.
&nbsp;- Vjerujemo da ova kandidatura predstavlja priliku da se Savjet RTCG kadrovski osnaži osobom koja ima integritet, iskustvo i znanje da dosljedno zastupa javni interes i doprinese jačanju uloge Javnog servisa u demokratskom društvu - poručili su u NVO sektoru.

Zajednički stav 29 NVO: Marijana Camović Veličković kandidovana za članicu Savjeta RTCG

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se sa predstavnicima nevladinih organizacija, Udruženjem pravnika Crne Gore i nezavisnim pravnim ekspertima kako bi razmotrili pravne aspekte međudržavnog sporazuma između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata u oblasti turizma i razvoja nekretnina.
Na sastanku, Milatović je ponovio da je ponovno usvajanje ovog sporazuma u Skupštini Crne Gore, kako je naveo, „stavljanje interesa građana u drugi plan“, jer se, po njegovom mišljenju, sporazum nalazi u direktnoj suprotnosti sa Ustavom i zakonima Crne Gore.
- Smatrao sam svojom dužnošću da sa renomiranim civilnim organizacijama i stručnjacima razmotrim sve pravne aspekte Sporazuma kojim se suspenduju ključni domaći propisi, uključujući one o javnim nabavkama, državnoj imovini i zaštiti konkurencije, te o mogućim institucionalnim mehanizmima za zaštitu javnog interesa u ovoj pravnoj stvari - poručio je predsjednik.
On je podsjetio da su na sporne odredbe sporazuma ukazali brojni pravni stručnjaci, organizacije civilnog društva, međunarodne institucije, kao i sama Evropska komisija.
Učesnici sastanka saglasili su se da ovakav dokument, u sadašnjem obliku, predstavlja ozbiljno narušavanje ustavno-pravnog poretka i opasan presedan koji može imati dalekosežne posljedice po pravnu sigurnost i institucionalni integritet države.
Sastanku su prisustvovali izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković, predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović, potpredsjednica Udruženja pravnika i profesorica Univerziteta Crne Gore Maja Kostić-Mandić, kao i bivši sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković.

Milatović sa pravnicima i NVO sektorom: Sporazum sa UAE pravno sporan i opasan presedan

Mjere za sprečavanje zloupotrebe neprofitnih organizacija (NPO) u svrhe finansiranja terorizma moraju biti srazmjerne i ne smiju ugroziti svakodnevni rad organizacija civilnog društva.
To je zaključeno na konsultativnom sastanku koji je organizovao Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) u saradnji sa Finansijsko-obavještajnom jedinicom Uprave policije (FOJ).
Sastanak je, kako su kazali iz CRNVO, okupio predstavnike relevantnih institucija i NVO sektora s ciljem predstavljanja aktivnosti koje se sprovode u okviru izrade nove procjene rizika od zloupotrebe NPO, te primjene preporuke 8 Radne grupe za finansijsku akciju (FATF), koja se odnosi na smanjenje rizika od zloupotrebe neprofitnog sektora.
Državna sekretarka u Ministarstvu regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO Mirsada Bošnjak istakla je da je otvoreni dijalog neophodan za iznalaženje balansiranih rješenja, posebno kada se radi o pitanjima koja mogu uticati na rad civilnog društva.
Pomoćnik direktora Uprave policije za finansijsko-obavještajne poslove Aleksandar Radović govorio je o izradi nove Procjene rizika od zloupotrebe NPO, koja se sprovodi svake tri godine.
Kako je naveo, cilj procjene je identifikacija ranjivih segmenata i definisanje mjera koje će doprinijeti zaštiti organizacija od potencijalnih zloupotreba.
Izvršna direktorica CRNVO Zorana Marković podsjetila je da transparentnost i saradnja civilnog sektora mogu značajno doprinijeti smanjenju rizika.
Ona je naglasila da mjere kontrole ne smiju biti odvraćajuće, jer bi mogle narušiti funkcionalnost i održivost organizacija.
Iz CRNVO su kazali da je na sastanku napomenuto da je Crna Gora u prethodnom periodu intezivirala aktivnosti na ovom polju, kako bi ispunila preporuke iz petog kruga evaluacije nakon što je krajem 2023. godine izbjegnuto stavljanje na „sivu listu FATF-a”.
Kako se navodi, učesnici su se saglasili da je, iako neprofitni sektor nije među rizičnim sektorima, potrebno da NPO budu zaštićene od zloupotreba u svrhu finansiranja terorizma.
- Te da ostaje potreba da se jasno definišu rizične tačke i odgovarajuće mjere zaštite u skladu sa pristupom zasnovanom na riziku, te koji ne remete ili obeshrabruju legitimne neprofitne aktivnosti - navodi se u saopštenju.
Iz CRNVO su rekli da su organizacije na sastanku izrazile spremnost da aktivno učestvuju, kako u procesu izrade Analize rizika, tako i u kreiranju budućih mjera čiji je cilj biti da zaštite sektor.

Mjere protiv finansiranja terorizma ne smiju ugroziti rad NVO

Nadležna državna tužilaštva su, u skladu sa uputstvom, obavezana da prate i pažljivo analiziraju pojedinačne događaje, u cilju utvrđivanja da li određeni, konkretni slučajevi predstavljaju govor mržnje ili podsticanje na netrpeljivost - poručio je vrhovni državni tužilac Milorad Marković u odgovoru na pismo koje su mu, zbog veličanja četničkog pokreta i ratnog zločinca Pavla Đurišića u javnosti, uputile sedam nevladinih organizacija.
Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za ženska prava (CŽP), Antifašisti Cetinja, Udruženje profesora istorije Crne Gore HIPMONT, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) su mu se 20. maja obratili ukazujući na sve učestalije veličanje četničkog pokreta i Đurišića i izražavajući zabrinutost da se time produbljuju postojeće podjele u društvu, podstiče govor mržnje, podrivaju antifašistički temelji države i rehabilituje ideologija odgovorna za masovne zločine u Crnoj Gori.
Marković je u odgovoru, u koji je Portal ETV imao uvid, podsjetio na nezavisnost svakog postupajućeg državnog tužioca i samostalnost državnotužilačke organizacije kada je riječ o postupanju u konkretnim predmetima.
- Cijeneći ulogu, značaj i doprinos nevladinog sektora zaštiti demokratskih vrijednosti i Ijudskih prava u Crnoj Gori, zahvaljujem se na dostavljenom pismu. lstovremeno podsjećam da je Vrhovno državno tužilaštvo, prepoznajući učestalost u javnom prostoru, već preduzelo konkretne korake sa ciljem unapređenja efikasnosti postupanja nadležnih državnih tužilaštava u predmetima potencijalnog govora mržnje i zločina iz mržnje - rekao je on podsjećajući da je nedavno dao U obavezujuće uputstvo opšteg karaktera za slučajeve govora mržnje i zločina iz mržnje, kojim se državnim tužilaštvima daju jasne smjernice za efikasno postupanje i primjenu medunarodnih standarda, uključujući kriterijume Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) i Rabat akcioni plan Ujedinjenih nacija.
- Vrhovno državno tužilaštvo ostaje posvećeno obezbjeđivanju jednakog pravnog postupanja, zaštiti Ijudskih prava i vrijednosti demokratskog društva, kroz dosljednu primjenu Ustava i zakona - naveo je on.
Rekao je da u tom smislu civilno društvo za njih predstavlja partnera u zaštiti javnog interesa i unapređenju vladavine prava.
- Koristim priliku da vas informišem da ćemo i tokom ove godine organizovati tematske sastanke u cilju unapređenja saradnje i komunikacije - naveo je Marković u odgovoru.

Marković povodom veličanja Đurišića: VDT već preduzelo konkretne korake za unapređenje postupanja u predmetima potencijalnog govora mržnje

Premijer Milojko Spajić predvodiće crnogorsku delegaciju na Abu Dabi Nedjelji održivosti, koja će biti održana od 13. do 15. januara u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Abu Dabi Nedjelja održivosti je međunarodni događaj koji se svake godine održava u Abu Dabiju i okuplja lidere iz vlada, privrede, nauke i civilnog sektora širom svijeta. Fokus manifestacije je na održivom razvoju, čistoj energiji, klimatskim rješenjima, inovacijama i međunarodnoj saradnji u suočavanju sa globalnim izazovima. 
Tokom Nedjelje održivosti organizuju se konferencije, panel diskusije, izložbe, poslovni susreti i prateći događaji posvećeni energetskoj tranziciji i održivim ekonomskim modelima. 
Poziv za učešće Spajiću je stigao od potpredsjednika i premijera Ujedinjenih Arapskih Emirata i vladara Dubaija, šeika Mohammeda bin Rashida Al Maktouma. 
Crnogorski premijer će prisustvovati svečanoj ceremoniji otvaranja manifestacije, kao panel diskusiji pod nazivom: „Energetski koridori za održivu budućnost: Kako ekonomije u razvoju grade prekograničnu energetsku infrastrukturu radi podsticanja rasta, jačanja energetske bezbjednosti i ubrzavanja prelaska na održive energetske sisteme." 
U okviru Abu Dabi Nedjelje održivosti, predviđeno je prisustvo ceremoniji dodjele nagrada Zayed Sustainability Prize, za projekte sa značajnim pozitivnim uticajem na društvo i životnu sredinu.
- Učešće šefa Vlade Crne Gore na ovom prestižnom međunarodnom forumu predstavlja potvrdu snažne posvećenosti Crne Gore principima održivog razvoja, energetske tranzicije i jačanja energetske bezbjednosti, kao i njenog aktivnog učešća u globalnim procesima usmjerenim ka održivoj budućnosti. Prisustvo na ovom globalnom forumu omogućava Crnoj Gori da aktivno učestvuje u međunarodnoj debati o energetskoj bezbjednosti, održivom razvoju i klimatskim politikama - navedeno je u platformi koju je objavila Vlada Crne Gore.
Ističu da će učešće na ovom događaju biti prilika da Crna Gora promoviše razvojne i energetske potencijale, kao i da se pozicionira kao pouzdan partner i atraktivna investiciona destinacija, naročito u oblastima zelene energije, energetske infrastrukture, inovacija i novih tehnologija. 
U okviru posjete predviđeno je i potpisivanje Sporazuma o saradnji između Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i emiratske kompanije Masdar.
- Time će se dodatno unaprijediti saradnja u oblasti obnovljivih izvora energije i održivih energetskih projekata - navedeno je u vladinom dokumentu.
Tokom boravka u Abu Dabiju, planirani su i bilateralni sastanci Spajića sa ministrom industrije i naprednih tehnologija UAE i predsjedavajućim kompanije Masdar, Sultanom Al Džaberom, kao i izvršnim direktorom kompanije G42, globalnim liderom u oblasti razvoja vještačke inteligencije, Pengom Sjaom. 
Bilateralni susreti i potpisivanje gorenavedenog Sporazuma o saradnji dodatno će osnažiti odnose Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, naročito u oblasti energetike, investicija i novih tehnologija.
U delegaciji koju predvodi predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić, biće i Admir Šahmanović, ministar energetike i rudarstva, Majda Adžović, ministarka javnih radova, Tanja Musterović, šefica Kabineta predsjednika Vlade, Milena Milović, savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku i Jovana Bojović, savjetnica predsjednika Vlade za odnose sa javnošću.

Spajić na Abu Dabi Nedjelji održivosti: Biće potpisan sporazum o saradnji EPCG i emiratske kompanije Masdar

U sklopu kampanje „Poštuj život, vrati oružje“ Uprave policije u toku 2025. godine, u više gradova širom Crne Gore, dobrovoljno je vraćeno preko 4.170 komada oružja, više od 130.000 komada municije, 506 ručnih bombi, djelovi oružja i detonirajuća sredstva. - Na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, u Podgorici, Danilovgradu, Cetinju i Tuzima građani su dobrovoljno predali policiji 1.756 komada oružja, na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, u Herceg Novom, Tivtu, Kotoru, Budvi, Baru i Ulcinju dobrovoljno je vraćeno 910 komada oružja - saopšteno je iz Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010915018_4a0ad03daf38da1c57a9ae43d51bc5ccbc1a0574d13314d32ae4b3a85f7d97ae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010915018_4a0ad03daf38da1c57a9ae43d51bc5ccbc1a0574d13314d32ae4b3a85f7d97ae" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Poštuj život vrati oružje akcija"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  U sjevernoj regiji države, na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, u Bijelom Polju, Beranama, Rožajama, Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Gusinju, Andrijevici i Petnjici dobrovoljno je predato ukupno 794 komada oružja, dok je policijskim službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, u Nikšiću, Žabljaku, Šavniku, Pljevljima i Plužinama dobrovoljno predato 719 komada oružja. - Od ukupnog broja predatog oružja tokom 2025. godine 136 je automatskih pušaka, 1.696 pušaka, te 2.347 pištolja - dodali su u policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109150112_b431337440af8837edb3801f492264b3d25098b81c3f89b75ff4b1e799a2d747.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260109150112_b431337440af8837edb3801f492264b3d25098b81c3f89b75ff4b1e799a2d747" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Poštuj život vrati oružje akcija"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  Od samog početka sprovođenja ove akcije, dakle u periodu od 2015. do kraja 2025. godine, policijskim službenicima je širom Crne Gore dobrovoljno predato preko 7.300 komada oružja, skoro 195.000 komada municije i više od 100 kilograma eksploziva, kao i preko 2.500 komada različitih djelova od oružja. - Ovi podaci su, iako ohrabrujući, još jedan podsjetnik, ali i motiv svakom građaninu da pruži svoj doprinos cjelokupnoj bezbjednosti društva i da preda oružje, municiju i eksplozivna sredstva koja ima u svom posjedu, bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduje u ilegalnom ili legalnom vlasništvu - ocijenili su u Upravi policije. Građani, napominju oni, mogu pozvati policiju na broj 122, obavijestiti policijske službenike da žele da vrate oružje, nakon čega će policijski službenik preuzeti oružje na mjestu gdje se oružje nalazi i izdati potvrdu o preuzimanju. - Važno je napomenuti da građani ne treba sami da donose oružje u stanice policije, prije svega zbog bezbjednosti, već da prate prethodno navedeno uputstvo za dobrovoljnu predaju oružja. Uprava policije će nastaviti sa sprovođenjem pojačanih preventivnih i represivnih aktivnosti u sklopu aktuelne kampanje, kao i u cilju očuvanja bezbjednosti, zdravlja i života svih građana, te ujedno poziva građane da kroz saradnju i poštovanje zakona zajedno radimo na izgradnji što bezbjednijeg ambijenta u našoj državi - zaključili su u saopštenju.

Akcija „Poštuj život, vrati oružje“: Građani u 2025. predali 4.100 komada oružja i preko 500 bombi

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje M.A. zbog sumnje da je izvršila krivično djelo teška krađa na naročito drzak način.
M.A. se sumnjiči da je, 8. januara oko 11:30 sati, ušla u otključan stan u vlasništvu V.B. u Ulici Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici.
Iz dnevnog boravka je uzela novčanik sa 1.565 eura i 10 švajcarskih franaka.&nbsp;
V.B. je u tom trenutku spavao.

Zadržavanje Podgoričanki koja je upala u stan dok je vlasnik spavao i ukrala novčanik sa 1.500 eura

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio je saučešće porodici, prijateljima i poštovaocima poznatog diplomate, istoričara i novinara Mata Meštrovića koji je preminuo u 96. godini.
- Ovih dana umro je Mate Meštrović, vršnjak vijeka, čuveni hrvatsko-američki istoričar, diplomata, novinar i univerzitetski profesor, prijatelj Crne Gore i crnogorskog naroda. U živom sjećanju mi je susret i razgovor s njim, snažna podrška osamostaljenju Crne Gore i očuvanju crnogorskog identiteta koji je, kako je govorio, simbolizovan i kroz Njegošev mauzolej na Lovćenu, remek djelu njegovog oca Ivana. Upravo zbog toga porodica Meštrović ima trajno mjesto u istorijskom sjećanju Crne Gore - naveo je Đukanović u objavi na mreži X.

Tag: nvo