Crnogorski forum obratio se Sudskom savjetu Crne Gore i predsjednici Vrhovnog suda Valentini Pavličić, ukazujući na, kako navode, ozbiljne nepravilnosti u postupanju sutkinje Dubravke Popović iz Osnovnog suda u Bijelom Polju, u predmetu koji se odnosi na oduzimanje spomen-obilježja Pavlu Đurišiću, postavljenog u manastiru Đurđevi Stupovi.
- Radi se o predmetu koji je višestruko razmatran. Sutkinja je tri puta odbila zahtjev Tužilaštva, dok je Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama svaki put vraćalo predmet na ponovno odlučivanje, ukazujući na pravne nedostatke i nepravilnosti u njenom postupanju. Na kraju je Vanraspravno vijeće donijelo konačnu odluku 1. oktobra 2025. godine, kojom je uvažena žalba Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i naloženo privremeno oduzimanje spomen-obilježja Pavlu Đurišiću, u skladu sa članom 85. Zakona o krivičnom postupku Crne Gore - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Kako dodaju, iako je odluka suda pravosnažna i potvrđena u medijima, spomenik se i dalje nalazi u manastiru, što, prema Forumu, otvara sumnju na indirektan uticaj Srpske pravoslavne crkve na pravosudne organe.
„Ovaj primjer pokazuje da faktički uticaj crkvenih struktura može ograničiti sprovođenje pravosudnih odluka. Smatramo da je dužnost Sudskog savjeta i predsjednice Vrhovnog suda da ispitaju da li je u takvom postupanju sutkinje došlo do povrede zakona, profesionalne dužnosti ili eventualnog nedozvoljenog uticaja“, navode iz Foruma.
Ipak, kako ističu, Sudski savjet je u odgovoru od 14. oktobra saopštio da „ne postoje elementi za pokretanje disciplinskog postupka“, bez obrazloženja ili analize činjenica, dok predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić nije odgovorila na dopis koji je primila još 1. oktobra.
- Takav odnos najviših organa sudske vlasti pokazuje ozbiljan deficit institucionalne odgovornosti i potvrđuje ono na šta Evropska komisija u svom izvještaju ukazuje – da Crna Gora stagnira u dijelu vladavine prava i u poglavljima 23 i 24 - ocjenjuju iz Crnogorskog foruma.
Zbog toga su ponovo uputili dopis nadležnim institucijama, izražavajući nezadovoljstvo njihovim dosadašnjim postupanjem i upozoravajući da Crna Gora mora pokazati spremnost da se suoči s izazovima na putu ka EU.
- Ne smijemo se igrati gluvih telefona. Crna Gora mora ispuniti zahtjeve Evropske unije u poglavljima 23 i 24 ako želimo napredak ka članstvu. Svi učesnici u pravosudnom sistemu moraju dati svoj doprinos iskrenim, posvećenim i profesionalnim odnosom prema zakonu i odgovornosti. Samo tako možemo omogućiti da Crna Gora što prije uđe u Evropsku uniju, jer to nije samo politički cilj, već dobro za sve nas – za našu mladost i buduće generacije - &nbsp;zaključuju iz Crnogorskog foruma.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorski forum: Sudski savjet i predsjednica Vrhovnog suda da ispitaju postupanje sutkinje u slučaju spomen-obilježja Pavlu Đurišiću

Iz NVO Crnogorski forum poručuju da se kroz predložene izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš pokušava pravnim manipulacijama opravdati istorijska nepravda i okupacija Crne Gore, te upozoravaju da bi brisanje termina „nasilna aneksija“ predstavljalo pravnu podlogu za novu, ovaj put mirnodopsku, aneksiju države.
- Crna Gora je 1918. godine vojno okupirana od strane dinastije Karađorđević, a zatim nasilno pripojena Srbiji. Kralju Nikoli I Petroviću bilo je zabranjeno da se vrati u svoju državu, a Crna Gora je brisana s mape Evrope i svijeta. Taj zločin i ta istorijska nepravda danas se pokušava opravdati pravnim izmjenama i manipulacijama, kroz koje se Karađorđevićima želi omogućiti povraćaj imovine stečene na pljački i okupaciji - navodi se u saopštenju Crnogorskog foruma.
Kako ističu, predložene izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojima se briše termin „nasilna aneksija“, nijesu samo tehnička promjena, već pravna podloga za novu nasilnu aneksiju Crne Gore drugim sredstvima, jer se time poništava istina o okupaciji i otvara put da potomci okupatora dobiju imovinu koja nikada nije bila njihova.
- Podsjećamo da je predmet zahtjeva Karađorđevića za povraćaj imovine (Miločer, kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića) prije petnaestak–dvadeset godina vodila advokatica Ana Đukanović-Kolarević, koja ga je potom iznenada predala drugom advokatu, kako i zašto to ne znamo. Do danas se ne zna zašto je to učinila, ali se vjeruje da je uočila da nastavak tog postupka u tom trenutku nije bio politički koristan za strukture kojima je bila bliska. Dakle, ne zato što je prepoznala nepravdu prema Crnoj Gori, već zato što tada nije bilo pogodno vrijeme da se pitanje imovine Karađorđevića javno otvara? - navodi se.
Iz Foruma ocjenjuju da se, umjesto da Karađorđevići i Srbija vrate Crnoj Gori ratne reparacije u iznosu od najmanje 2,8 milijardi eura, sada vodi proces kroz koji oni i njihovi nasljednici, zajedno s Crkvom Srbije, „otimaju crnogorsku zemlju, svetinje i kulturnu baštinu“.
- Sramno je što su DPS i SDP sve to dopustili, iako su znali kakva je istorijska i pravna pozadina. Oni su, dok su bili na vlasti, morali da tu imovinu stave pod zaštitu kao kulturno dobro, što bi učinila svaka vlast koja poštuje sopstvenu državu. Umjesto toga, današnja vlast, pod jakim uticajem Srbije i Rusije, nastavlja da radi protiv interesa Crne Gore - ističe se u saopštenju.
Poseban skandal, dodaju, predstavlja to što danas „DPS i tzv. Evropski savez u Budvi, umjesto da se bore za izgradnju bolnice, vrtića i škola, časte Joanikija placevima za gradnju srpskog hrama“.
- Ovo važi i za Vladu Crne Gore. Dakle, umjesto da ulažu u zdravlje i budućnost građana Budve i Crne Gore, oni poklanjaju zemlju uzurpatorima, dok Crkva Srbije već drži pod svojom kontrolom manastire, crkve i ogromne površine zemlje koje pripadaju Crnoj Gori - poručuju iz Crnogorskoga foruma.&nbsp;
Podsjećaju i da je prilikom razdvajanja Crne Gore i Srbije dogovoreno da sve što se nalazi na teritoriji jedne države pripada toj državi, te da je svaki pokušaj prenosa imovine Karađorđevićima ili Crkvi Srbije „protivustavan i nezakonit“.
- Tražimo od princa Nikole Petrovića i nasljednika dinastije i svih javnih ličnosti povezanih s ovim zahtjevima da odmah daju javnu i dokumentovanu izjavu o svom stavu prema izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, jer podržati brisanje 'nasilna aneksija' je sraman čin - ističe se u saopštenju.
Iz NVO Crnogorski forum pozivaju i državne institucije da zahtijevaju potpunu transparentnost i jasno pravno obrazloženje prije nego bilo ko pokuša izmijeniti istinu o istorijskoj okupaciji i pravnom statusu crnogorske imovine.
- Takođe pozivamo Vrhovno državno tužilaštvo i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore da ovo dobro prate i zaštite. U protivnom, odgovornost za eventualne pravne i političke posljedice moraće se tražiti kod onih koji svojim djelovanjem omogućavaju reviziju istorije i pljačku države - poručuju.
Na kraju saopštenja upozoravaju da će protiv svakog poslanika, ministra, premijera ili bilo koga drugog ko bude radio protiv interesa Crne Gore i njene imovine podnositi krivične prijave.
- Crna Gora nije ničija prćija. Ona je suverena, međunarodno priznata država i mora se braniti od svakog novog oblika okupacije, bilo političke, pravne ili crkvene - zaključuju iz Crnogorskog foruma.

Crnogorski forum: Karađorđevići ponovo nasrću na Crnu Goru, vlast ćuti

Izaslanstvo Evropskog parlamenta, predvođeno Toninom Piculom, izvjestiocem Evropskog parlamenta za Srbiju, boraviće u Beogradu od 22. do 24. januara. Iako je posjeta najavljena ranije, prije nego što su uopšte stigli u Beograd, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otvorio je žestoku paljbu po evropskim parlamentarcima. Očekivano, najviše kritika usmjereno je prema Piculi, kojeg Vučić i njegova medijska mašinerija od prvog dana nesuvislim izjavama napadaju i etiketiraju najgorim uvredama.
Predsjednik Srbije, zajedno s predsjednicom Narodne skupštine Anom Brnabić, poručio je da odbija razgovor s Piculom i njegovom delegacijom.&nbsp;
- Sjeli su, mrzitelji Srbije, i dogovorili se da će doći u Beograd. Nisu nas pitali, nisu nas obavijestili - danima ponavlja Vučić.&nbsp;
Njegove izjave zapravo su očekivani repertoar za domaću publiku, kojoj stalno naglašava da je Srbija na evropskom putu, ali da je njegov posao „spriječiti da država bude ponižavana“. Na koji način i od koga se država ponižava, ostaje nejasno.
Od imenovanja Picule za izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, Vučić stvara svojevrsni „sanitarni kordon“ oko hrvatskog europarlamentarca.&nbsp;
Ne treba ni spominjati koliko mu, očigledno, smeta činjenica da izvjestilac dolazi iz Hrvatske, što dodatno potvrđuje njegovu opsjednutost Hrvatskom, a onda je najlakše proglasiti ga „mrziteljem Srbije“.&nbsp;
Picula u razgovoru za Večernji list kaže da će ovakvih napada biti još i da Vučić od njih ne odustaje.
- Meni se čini da predsjednik Srbije Evropsku uniju doživljava kao švedski sto: bira samo sagovornike koji mu odgovaraju, a kritičare iz iste Evropske unije uporno smatra neprijateljima. Po mom mišljenju, to nije ništa ni novo ni čudno, jer tako postupa i s domaćim političkim rivalima, a rekao bih i s građanima Srbije - ističe Picula.
On na slikovit način objašnjava Vučićeve izjave i stalne napade.
- Vučić u svom poznatom maniru uglavnom razgovara ili s ogledalom, ili samo s odabranim novinarima, koji onda prenose njegovu percepciju kakvo je zapravo stanje u Srbiji i oko Srbije. Prema tome, ništa čudno - kaže Picula.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju ponavlja kako Evropski parlament, gdje je zastupnik s ostalim koleginicama i kolegama parlamentarcima, dosljedno podržava politiku proširenja Evropske unije, pa i na Srbiju.
- No, ta politika ima svoje ciljeve i metodologiju. Nažalost, Srbija stagnira već četiri godine jer ne uspijeva da otvori nijedno novo poglavlje. To tapkanje u mjestu počelo je prije mog imenovanja za stalnog izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju. I drugi prije mene, koji nijesu bili ni u mojoj političkoj grupaciji, u svojim su izvještajima uvijek ukazivali na iste probleme koji se, nažalost, u Srbiji ne rješavaju. Rekao bih da se naročito u posljednjih godinu i nešto ti problemi samo gomilaju. Vučiću su za probleme Srbije krivi svi drugi osim njega i sistema na čijem je čelu već godinama - jasan je Picula.
Logično pitanje koje se nameće jeste: želi li Srbija s Vučićem na čelu uopšte u Evropsku uniju? Deklarativno – da, ali u praksi čini sve da to izbjegne.
- Kao što sam rekao, to je pristup „švedskog stola“. Oni žele fondove, finansijsku podršku, donacije, naravno i privrednu razmjenu. Jer oko 60 odsto srpske spoljne trgovine odvija se s Evropskom unijom. Bez te dobrohotnosti i spremnosti EU da trguje sa Srbijom, srpska ekonomija bi stala. Sada vidimo i probleme s Naftnom industrijom Srbije, koliko je ta ekonomija, poput ekonomija malih država, izložena i koliko je krhka, te kako se preko noći može naći u ozbiljnim problemima. Srbija očekuje sve od Evropske unije, ali se ne želi prilagoditi elementarnim zahtjevima EU, poput uvođenja sankcija Rusiji. Srbija je dugo zagovarala vektorsku spoljnu politiku između Pekinga, Moskve, Vašingtona i Brisela. Međutim, vrijeme takvog „sjedenja na četiri stolice“ polako prolazi, jer dolazi do globalnog sučeljavanja najvažnijih političkih aktera. Trenutno je teško, čak i za sposobnije države, voditi takvu spoljnu politiku bez posljedica po domaće društvo. To, naravno, ne može ni Aleksandar Vučić, ali uvijek mora naći nekoga na koga će svaliti odgovornost - zaključuje Picula u razgovoru za Večernji list.
Vučićeva napadačka retorika prema Evropi, u ovom slučaju prema predstavnicima Evropskog parlamenta, dio je njegovog narativa od dolaska na vlast, upozorava u razgovoru za Večernji list Žarko Korać, nekadašnji potpredsjednik Vlade Srbije u vrijeme Zorana Đinđića i žestoki kritičar aktuelne vlasti.
- Taj narativ je zapravo stariji od njega. To je Šešeljev narativ: mi i Rusija jedini smo nezavisni u Evropi, a Evropa želi da nas ponižava, eksploatiše, oduzima nam nezavisnost i otima nam teritorije, uključujući Kosovo. To je Šešeljeva retorika koju Vučić nastavlja. Primjeri su izjave tipa: „Imam veliku vojsku, dajem mnogo za naoružanje, nama niko ništa ne može. Ja sam nezavisan i neću da se Srbija ponižava niti da primam ljude koji nemaju razumijevanje za Srbiju“. „Razumijevanje za Srbiju“, u njegovom smislu, znači da bi ovakva Srbija odmah trebalo da bude primljena u Evropsku uniju. Vučić očigledno bijesno reaguje na činjenicu da Srbija već tri godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje, a kamoli zatvorila neko, dok Crna Gora napreduje znatno brže. Srbija je, dakle, na sporednom kolosijeku evropskih integracija, a Vučić ne želi da se to vidi kako ne bi bio uočen krah njegove politike. Sve ove odluke vode ka sve većoj izolaciji Srbije u Evropi. Jednom riječju – ono što se trenutno događa može se opisati kao izolacija - upozorava Korać.
Ipak, najveća zanimljivost u vezi s posjetom delegacije Evropskog parlamenta, prema Koraću, jeste stav studenata i pitanje hoće li se odazvati pozivu na razgovor s evropskim parlamentarcima.
- Beogradski studenti neće primiti delegaciju, što nije prvi put, dok se studenti iz Novog Pazara, Niša i Novog Sada spremaju za razgovor s njima. Među studentima je došlo do razlika: oni proevropski orijentisani žele razgovarati, dok drugi slijede zvanični državni narativ i ranije su odbili sastanke - naglašava Korać.
Studenti koji odbijaju razgovor s predstavnicima Evropskog parlamenta nijesu zalog bolje budućnosti susjedne države, a Srbija pod Vučićevim vođstvom sve više liči na zemlju saveznicu Rusije i Bjelorusije, a sve manje na kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

Picula: Vučiću, EU nije švedski sto da birate po željama

Odgovoran i transparentan postupak, tako u Monteputu za Javni servis komentarišu tender za izgradnju druge dionice auto puta koji je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj.&nbsp;
Direktor Monteputa Milan Ljiljanić rekao je da je cijena gradnje druge dionice auto-puta povećana zbog razlike između inicijalne procjene, zasnovane na idejnom projektu rađenom 2019. godine i ponude izabranog kineskog konzorcijuma koja je formirana u skladu sa aktuelnim tržišnim uslovima i raspodjelom rizika.
Dionica od Mateševa do Andrijevice će koštati gotovo 694 miliona eura, što je 150 miliona eura više u odnosu na procjene Vlade od prije nekoliko mjeseci.
- Odgovorno tvrdim da je ovo jedan od najtransparentnijih postupaka koja je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj, u koju je bila uključena Evropska komisija, na kom smo izabrali izvođača radova sa najpovoljnijom cijenom - istakao je Ljiljanić za TVCG.&nbsp;
Ukoliko bilo ko ima sumnje na postupak i na cijenu, može, ističe on, pitanja direktno putiti i Evropskoj banci za obnovu i razvoj.&nbsp;
- Na osnovu svih ovih parametara i stanja na tržištu dobijena je cijena od 694 miliona eura, što iznosi 30,1 milion po kilometru. Ono što moram da dodam je da smo u ovom periodu tenderisanja zajedno sa Vladom Crne Gore i Evropskom delegacijom obezbijedili 150 miliona eura bespovratnog novca za ovu dionicu. Tako da će ova dionica građane koštati nepunih 24 miliona eura, odnosno 23,6 miliona eura - naveo je Ljiljanić.&nbsp;

Ljiljanić: Tender vodila EBRD, cijena druge dionice rezultat tržišnih uslova

Francuski predsjednik Emanuel Makron kaže da Francuska ostaje posvećena „suverenitetu i nezavisnosti država“, nastavljajući da pruža podršku Grenlandu i Danskoj u trenutku kada je američki predsjednik Donald Tramp najavio nove carine za zemlje koje se protive američkoj kupovini Grenlanda.
Makron je na platformi Iks (X) napisao da „ni zastrašivanje, ni prijetnja neće uticati na nas“.
Trampove prijetnje carinama ocijenio je kao „neprihvatljive“.
- Evropljani će na njih odgovoriti ujedinjeno i koordinisano ukoliko se one potvrde. Pobrinućemo se da se poštuje evropski suverenitet - dodao je Makron.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEmmanuelMacron%2Fstatus%2F2012599888412877147%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2012599888412877147%7Ctwgr%5E8d8c89ae2987c7a8b582ec3cf4caea545a79f33b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, u objavi na mreži Truth Social, Tramp je rekao da će carine od 10 odsto stupiti na snagu 1. februara za Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Holandiju i Finsku.
Te će se carine povećati na 25 odsto 1. juna i nastaviće da se primjenjuju sve dok se ne postigne dogovor o američkoj kupovini Grenlanda, poručio je Tramp.
Optužio je nekoliko evropskih zemalja da igraju „veoma opasnu igru“ na Grenlandu, rekavši da je „svjetski mir u pitanju“.
- Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija i Finska otišle su na Grenland s nepoznatom svrhom. (…) Ove zemlje, koje igraju ovu veoma opasnu igru, preuzele su neprihvatljiv rizik - napisao je američki predsjednik u dugoj objavi na svojoj društvenoj mreži.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftruthsocial.com%2F%40realDonaldTrump%2Fposts%2F115911344443637897&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uvođenje carina Tramp vidi kao način da se „ova potencijalno opasna situacija brzo okonča“.
- Nakon vjekova, vrijeme je da Danska vrati Grenland - svjetski mir je u pitanju! Kina i Rusija žele Grenland, a Danska ne može ništa učiniti po tom pitanju - dodao je američki predsjednik.

Makron odgovorio Trampu: Zastrašivanje i prijetnje neće uticati na nas

Botun je bio samo katalizator za uspostavljanje političkih ultimatuma, pa se vraćanje na identitetska pitanja ogoljava koji su ideološki kapaciteti bili od starta zastupljeni kod koalicije na državnom nivou - ocijenila je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović.&nbsp;
Može se, prema njenim riječima, očekivati prekombinacija kako podgoričke lokalne vlasti, zastoj u realizaciji kapitalnih projekata, teško usvajanje odluka i zastoj u realizaciji budžeta, a nijesu isključena i preispitivanja koalicionih dogovora na državnom nivou.
Više je nego jasno, kaže Vuksanović, da se protest mještana Botuna ne tiče realizacije ekološkog projekta, već je sad jasno da je to uzavrela politička situacija, a građanska mobilizacija je pokazala da može poljuljati koalicione odnose.&nbsp;
- Vidjeli smo da je u Podgorici i Zeti već rezultiralo pritiscima na lokalnu vlast, ali i mnogo više od toga, odnosno direktnim ispostavljanjem političkih ultimatuma. Ono što se može očekivati u budućem periodu je da će uticati na samo funkcionisanje, a moguće i na neku rekonfiguraciju vlasti. Na državnom nivou je otvorilo određena pitanja, odnosno otvorilo je debatu o legitimnosti političkih odluka koje se donose, ali i u ovom momentu vidimo da se u javnosti, a i među političkim akterima, otvorila debata o mogućoj prekombinaciji političkih dogovora i saradnji u susret izborima 2027. godine - rekla je Vuksanović.
Smatra da Crna Gora ulazi u neizvjesnu političku situaciju koja će, kako ocjenjuje, najmanje dobra donijeti građanima Glavnog grada.
Dodaje i da se može očekivati zastoj u funkcionisanju Glavnog grada, odnosno da će funkcionisati u nekom, kako kaže, polukapacitiranom stanju.&nbsp;
- Prvi scenario je negdje da DNP svojim izlaskom napravi politički potres, koji će uticati na to da se nove koalicione snage i odnosi uspostave. Upitno je ko bi tačno iz opozicije pristupio vladajućoj većini. Ono što je fakat je da tim izlaskom vladajuća većina neće biti stabilna. I onako je negdje na samoj granici i biće ispod 30 predstavnika i to će značiti definitivno zastoj svih projekata, slabe kapacitete dogovora, teško usvajanje i korištenje budžeta, zaustavljanje sasvim sigurno kapitalnih projekata na nivou Glavnog grada i možda u krajnjem i neki izbori, ali očekujem da će to biti tek posljednji resurs za kojim će se posegnuti - istakla je Vuksanović.
Vidjeli smo, kako dodaje, da evropski predstavnici forsiraju priču da bi za ulazak i finiširanje svih obaveza koje imamo u ovoj fazi prema Evropskoj uniji i te kako značilo da je to ideološki istovjetna grupa političkih subjekata.
- Međutim, mi ne možemo očekivati da u ovom momentu dobijemo neko brzo razrješenje na tom fonu, niti saglasje, jer je naša politicka scena toliko razuđena, toliko je veliki broj igrača da mi ne možemo očekivati da vrlo brzo može da se uspostavi neki jasan, a opet na ideološkom fonu ujednačen dogovor- naglasila je Vuksanović.
Ističe da je kod predsjednika Skupštine Andrije Mandića upečatljivo što je tih i iskusno se distancira svih radikalnih stavova koje bi mogao da kaže, jer mu to,dodaje ona, ne bi išlo u prilog u političkom smislu.
- Vidjeli smo da on igra više na kartu pozivanja na neku institucionalnu saradnju, pokušava da iskoristi neke institucionalne korake ne bi li smirio tenzije, jer mu je više nego jasno da izlazak iz &nbsp;trenutne koalicije bi njemu donijelo najmanje koristi, tako da se za sada prićutao, koliko dugo vidjećemo - rekla je Vuksanović.
Podsjeća da je prošla godina završila uspješno zatvaranjem poglavlja, a ova počela turbulentno i u negativnom tonu, koji, vjeruje ona, evropskim partnerima ukazuje da je Crna Gora nestabilan partner u procesu pridruživanja.
- Ova godina je krucijalna u smislu kada tehnički treba da zatvorimo sva poglavlja, a evropski partneri ujedno procjenjuju da li mi imamo sposobnost uspostavljanja političkog &nbsp;dijaloga, što mi ovih dana intenzivno pokazujemo da nemamo i sa druge strane procjenjuju da li imamo čvrste institucije koje mogu odigrati svoju ulogu onda kada je krizna situacija. Ne mislim da mi u ovom momentu odajemo utisak kredibilnog partnera sa čvrstim institucijama koji reforme može sprovesti do kraja, odnosno pokazujemo da upravljanje krizama kid nas nužno podrazumijeva destabilizaciju, a trebalo bi da je suprotno. Čvrsto vjerujem da Evropska unija nama neće dozvoliti da napravimo kardinalne greške, te da će nas na vrijeme zauzdati i negdje usmjeriti i prosto zabraniti da napravimo greške, ako mogu tako sa nadom da kažem, kako bismo nastavili svoj put ka članstvu - zaključila je Vuksanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxmsFFdIj6Sc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: nvo-crnogorski-forum

Crnogorski forum: Sudski savjet i predsjednica Vrhovnog suda da ispitaju postupanje sutkinje u slučaju spomen-obilježja Pavlu Đurišiću

Crnogorski forum: Karađorđevići ponovo nasrću na Crnu Goru, vlast ćuti

Picula: Vučiću, EU nije švedski sto da birate po željama

Ljiljanić: Tender vodila EBRD, cijena druge dionice rezultat tržišnih uslova

Makron odgovorio Trampu: Zastrašivanje i prijetnje neće uticati na nas

Vuksanović: Botun bio samo katalizator za uspostavljanje političkih ultimatuma

PRATITE TVe UŽIVO