Željeznički prevoz u Crnoj Gori od 1. juna biće besplatan za osobe oboljela od karcinoma, dok će za studente biti obezbijeđene povoljnosti kroz uvođenje godišnjih pretplatnih karata, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja.
Iz tog resora su kazali da će od 1. juna stupiti na snagu nova Putnička tarifa za unutrašnji željeznički saobraćaj, kojom se uvode dodatne povlastice za osjetljive kategorije putnika.
Kako su rekli, ministarka saobraćaja Maja Vukićević uputila je predlog Željezničkom prevozu Crne Gore (ŽPCG) na osnovu inicijative nevladine organizacije (NVO) „Diši“.
- Predlog je prihvaćen, čime je odobreno besplatno korišćenje željezničkog prevoza za osobe oboljela od karcinoma, a pratioci ovih putnika ostvarivaće pravo na 50 odsto popusta na cijenu vozne karte - navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva saobraćaja su kazali da nova tarifa predviđa i povoljnosti za studente kroz uvođenje godišnjih pretplatnih karata, koje će se izdavati uz studentsku legitimaciju P-6.
Cijena vozne karte za putovanje između Podgorice i Bara i Podgorice i Nikšića koštaće 30 EUR, dok će cijena karte na relaciji Podgorica – Bijelo Polje iznositi 60 eura.
- Na predlog Ministarstva saobraćaja ŽPCG dobija od države subvencije u iznosu od šest miliona EUR za obavljanje usluga od javnog interesa - ističe se u saopštenju.
Iz Ministarstva saobraćaja su zahvalili NVO „Diši“ na inicijativi koja doprinosi razvoju socijalno osjetljivog i inkluzivnog saobraćajnog sistema.
Oni su pozvali građane da se o načinu ostvarivanja prava na povlastice informišu u ŽPCG i na zvaničnoj internet stranici Ministarstva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Besplatan željeznički prevoz za onkološke pacijente, pogodnosti za studente

Godina dana je od osnivanja NVO Diši, i za to vrijeme urađene su mnoge stvari, govorilo se o prevenciji, pokrenuto je mnogo inicijativa, odrađen veći broj protesta, apelovano na institucije i sada, kao kruna svog tog rada, je ova Inicijativa koja je usvojena, kojom se svim onkološkim pacijentima omogućava besplatna rehabilitacija u Institutu dr. Simo Milošević u Igalu, jednom godišnje - kazala je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Maja Gardašević iz NVO Diši.
Ona se u ime te NVO zahvalila Ministarstvu zdravlja, i ministru dr. Vojislavu Šimunu, koji su prepoznali značaj ove inicijative.&nbsp;
- Što je jako važno, da svi radimo, i nevladin sektor, i resorna ministarstva, i da razgovaramo p ovako važnim temama, tako da podrška tu nije izostala. Raduje me da su ekspresno donijeli odluku, i ono što moram, našim heroinama i herojima da poručim, koji nas gledaju u velikom broju, jeste da trenutno se radi na izmjeni i dopuni tog pravilnika, da ćemo uskoro i mi imati više informacija - rekla je Gardašević.
Ovakvu odluku je bilo teško izdejstvovati, naglašava Gardašević, jer ovo nije mala stvar za Crnu Goru. A to su, kako je dodala, prepoznali ljudi iz okruženja koji su joj, kako kaže, mahom čestitali, jer je za ponos da se &nbsp;jedna medicinska sestra izbori za usvajanje toliko važne inicijative.
Svi ljudi koji volontiraju u NVO Diši to rade srcem, poručuje Gardašević, jer nijesu imali podršku države, ali ni podršku Glavnog grada, sa čim je, ističe ona, upoznata i cijela crnogorska javnost.
- Cijela crnogorska javnost je svjedočila da smo odbijeni za jednu pomoć od Glavnog grada, koja je iznosila 5.000 eura, koja je nama zaista trebala i mogla da nam puno pomogne, ali, eto i bez tih 5.000 eura mi smo nastavili da radimo onako i da napravimo rekla sam, u momentu kad sam možda mislila da odustanem, rekla sam sebi to je to, ja više ne mogu sama da se borim, jer je bilo takvih trenutaka. A onda bih rekla sebi e sad dugujem možda nešto i svom ocu, i svojoj majci, i svim ljudima koji možda još nešto od mene očekuju, neki korak, rekla sam ja njih ne smijem da iznevjerim - navela je ona.
Dodala je da mora da se zahvali i advokatu Nemanji Vukićeviću koji pomogao da naprave ovu Inicijativu.
- Zajedno smo to spakovali, pretočili na papir, i to je ispalo zaista sjajno… Veliku podršku sam dobijala od svojih prijatelja, moram da se zahvalim pratiocima na X mreži, koji me prate u velikom broju, sve društvene mreže, posebno naš instagram profil NVO Diši. Ono što mene raduje, jeste da prepoznaju oni zbog kojih sam tu, a to su onkološki pacijenti i njihove porodice - istakla je Gardašević.
Znajući kvalitete ljekara &nbsp;i medicinskog osoblja u Institutu dr.Simo Milošević, podsjeća Gardašević, i znajući koliko su pomogli ljudima, prisjeća se ona, koji su o svom trošku išli na rehabilitaciju u taj Institut, i koliko bi to bilo korisno za ostale onkološke pacijente.
- Smatram da su to ljudi, što bi narodno rekli, koji dižu iz mrtvih. Tako da sam ja rekla, ajde moje heroje, koji su zaista pravi borci, ajde da ih podržimo i ovim, i smatram da oni pacijenti, koji su tek završili liječenje, koji se osjećaju dobro, mislim da bi im ta neka vrsta, od 21 dan, koliko mi smo mi dali predlog, ne znamo da li će to biti tako, da će im puno značiti, da na neki način se od tog stresnog perioda na najbolji mogući način povrate, i jednom godišnje neće biti neki izdatak za našu državu - naglasila je ona.
Sagovornica emisije E uživo strahuje od brojki oboljelih od karcinoma, jer te brojke, ističe ona, nimalo ne ohrabruju, i njena je želja, kako kaže, da ljudi u Institutu imaju što manje posla, a nada se da će biti više onih što su &nbsp;uspješno izliječeni.
Institut u Igalu ima respektabilan medicinski kadar, koji je opstao uprkos svim izazovima, kaže Gardašević, nijesu napustili brod koji tone, već su ostali i borili se, i bili uvijek tu za pacijente, što je, kako kaže, za veliku pohvalu.
- Očekujem da će uskoro da nas obavijeste iz Ministarstva zdravlja, da nas upute kako i ko ostvaruje pravo, da ne bismo došli u situaciju da možda dijelimo neke dezinformacije. Što je najvažnije je da se počelo sa izmjenom tog pravilnika, da će, sasvim sigurno, biti isto neko od ljekara onkologa u komisiji, i da će se donijeti najbolje rješenje - rekla je Gardašević.
Ružičasti &nbsp;je oktobar, mjesec borbe protiv raka, te sagovornicu TV E na taj mjesec asocira ružičast turban, kao simbol pacijentkinja koje su prošle hemo terapiju i izgubile kosu.
- Prvo se zapitajte da li je vrijeme za ovo, ne! Ako mi žene možemo, na mjesečnom nivou, da izdvojimo da odemo kod frizera, da odemo kod kozmetičara, da izdvojimo nekih pedesetak eura da bismo bile lijepe, mislim da jednom godišnje možemo i dvadeset eura za ultrazvučni pregled dojke svako može da izdvoji jednom godišnje. Sve privatne ambulante su dale popuste! Zapitajte se šta su sve ove žene, koje nijesu došle na vrijeme, koje su bile primorane, da, nažalost, stave ovaj turban, da li su možda rekle sebi - da li sam ja sebi bila prioritet... Živimo u vremenu kad svima rak može da se desi - zaključila je Gardašević.

Gardašević: Živimo u vremenu u kojem rak svima može da se desi

Inicijativa za izmjenu pravilnika o indikacijama i načinu korišćenja medicinske rehabilitacije u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju, a koju je podnijela NVO "Diši", Ministarstvo zdravlja je usvojilo, a Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore pokrenuo je procedure izmjene tog pravilnika.
To je saopštila izvršna direktorica NVO "Diši" Maja Gardašević.
- Inicijativa se odnosi na izmjenu, odnosno dopunu navedenog Pravilnika u čl. 5. st. 2, tako sto ce se dodati alineja 5 koja ce jasno definisati i uputiti komisiju onkologa na navedeni član i koja će u krajnjem odobravati besplatnu rehabilitaciju jednom godišnje u Institutu "Dr Simo Milošević", svim licima čija klinička slika sadrži neku vrstu maligne bolesti. Inicijativa je da trajanje te rehabilitacije bude do 21 dan, te da onkološki pacijenti imaju potpuno jednak tretman kao i drugi pacijenti u Crnoj Gori - pojasnila je Gardašević.
Cilj je, ističe ona, da ovako ranjiva kategorija društva prolazi kroz sto manje administrativnog opterećenja koji je uz preduge liste čekanja na preglede jedan od glavnih problema na koji apeluju godinama unazad.
Ovu inicijativu u NVO "Diši" smatraju apsolutno neophodnom, uzimajući u obzir ni malo jednostavan proces liječenja kroz koji prolaze kako hemoterapije tako i terapije zračenjem.&nbsp;
- Ne treba napominjati da sam Ustav Crne Gore u čl. 6 predviđa: “Zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu.” Na način sto nije uopste u Pravilniku propisana komisija onkologa, vjerujemo da su onkoloski pacijenti na startu diskirminisani. Ustav u čl. 69 jemči i sljedece: “Svako ima pravo na zdravstvenu zaštitu.” Iz prakse i ovoga sto Ustav propisuje, zaključujemo da se prema onkološkim pacijentima postupa kao prema pacijentima drugog reda, sto je nedopustivo - zaključula je Gardašević.

Besplatna rehabilitacija za onkološke pacijente u Institutu Igalo

Podaci da smo četvrti u Evropi po broju oboljelih od malignih bolesti i šesti po broju umrlih od kancera grlića materice, govori nam da zdravstveni sistem ne radi baš puno na prevenciji i liječenju, možda postoji volja ali nedostaje strategija - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, zdravstvena radnica i osnivačica NVO Diši - Maja Gardašević.
S obzirom na to ko nam je sve bio na ključnim pozicijama ministarstava, posebno na čelu Ministarstva zdravlja, u prethodnih nekoliko godina, ljudi koji nijesu imali dodirnih tačaka sa svijetom medicine, ona cijeni da možda ne bi trebalo da nas čude neke stvari i neke statistike. 
- Dobro je da se to promijenilo, da moramo na ključnim pozicijama, posebno kad govorimo o Ministarstvu zdravlja, da imamo ljude koji su završili medicinu, a ne nekog ko je tu došao po preporuci određene političke partije - rekla je Gardašević.
Najveći problem u našem zdravstvenom sistemu, poručuje Gardašević, jesu liste čekanja, te veliki broj onkoloških pacijenata, naglašava ona, ne može da dođe do termina.
- Čeka se kod reumatologa, nema termina, čeka se kod kardiologa, nema termina, čekate hematologa, nema, čekate radiologa, nema. Radiološku dijagnostiku nećemo ni da komentarišemo, svaki dan mi stigne veliki broj uputa, da su zakazani za pola godine, zakazani za nekoliko mjeseci…Svjedočili smo posljednje dvije godine da smo imali nedostatak ljekova, posebno citostatika, mislim da se u ranijem periodu to toliko nije dešavalo - naglasila je Gardašević.
Komisije rada i socijalnog staranja koje su nadležne za dodjeljivanje tuđe njege i pomoći, nijesu zasijedale već sedam, osam mjeseci, podsjeća Gardašević i pita se kako ih ministarka Nišić može nazvati eminentnim komisijama.
- Ta administracija pacijente opterećuje. To što oni stalno moraju stalno da podnose izvještaje, konstantno moraju da idu od ljekara do ljekara, pa na jednu komisiju, pa da čekaju da li će im biti odobreno. Djevojci koja ima invazivni karcinom jajnika je na pola godine produžena tuđa njega. Hoće li ona za pola godine da se izliječi, neće, već za pola godine mora da skuplja novu dokumentaciju - ističe Gardašević.
Sagovornica Televizije E kaže se trudi da kroz svoju organizaciju upozna onkološke pacijente sa pravima koja ih sljeduju.
- Svi onkološki pacijenti mogu da predaju zahtjev za tuđu njegu. Pozivam sve pacijente, koji su sa teritorije Crne Gore, da podnesu zahtjev za tuđu njegu. Da podnesu svoje izvještaje i svu dokumentaciju koju imaju. Važno je napomenuti da iznos tuđe njege iznosi 89.16 eura, to je iznos tuđe njege trenutno. Za ličnu invalidninu postoje kriterijumi- pacijenti koji imaju udaljene metastaze, i lična invalidnina iznosi 303 eura - zaključila je Gardašević.
 Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRRdr2dqfXz4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gardašević: Komisije za dodjeljivanje tuđe njege nijesu zasijedale već sedam-osam mjeseci

Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić kazao je da njegov ostanak na funkciji zavisi isključivo od procjene i odluke predsjednika Vlade Milojka Spajića koji ga je izabrao u svoj tim zahvaljujući volji građana.
On je to kazao u emisiji "Budimo budni, pitajte Vladu" na TVCG komentarišući to što je lider SNP-a Vladimir Joković tražio od premijera da ga smijeni nakon izlaska iz partije, jer to mjesto u Vladi, kako je rekao, pripada SNP-u. Šćekić je kazao i da očekuje reakciju međunarodnih fudbalskih organizacija na fašističko skandiranje hrvatskih navijača tokom utakmice u Podgorici.
Komentarišući zahtjev Jokovića, Šćekić je kazao da je na funkciji ministra zahvaljujući volji građana i tome što ga je Spajić svrstao u svoj tim.
- Ja sam siključivo odgovoran gospodinu Spajiću. Sve zavisi od njegove procjene i odluke. Ja sam naredan svemu. Narod će da sudi o mojim prethodnim radnjama i političkom, profesionalnom puutu. Svoje prošlosti i rada se ne stidim, već naprotiv, ponosim se jer sam puno dobrog uradio za Crnu Goru - rekao je Šćekić, prenosi portal RTCG.
Istakao je da Jokovića ne želi lično da komentariše.
- Ako tu ima iole obzira, vaspitanja, ljudskosti trebalo bi da budu zahvalni, jer sam mnogima od njih donio pozicije na kojima se nalaze - kazao je Šćekić.
Šćekić je kazao da očekuje reakciju međunarodnih sportskih organizacija na fašističko skandiranje hrvatskih navijača na stadionu pod Goricom tokom utakmice Crna Gora-Hrvatska. Navijači su klicali "Ubij Srbina".
- Jako je neprimjereno čuti fašističke poruke sa jednog sportskog događaja i tome nema mjesta. Na sportskim događajima se širi samo pozitivna energija. Nekada se dese poruke koje iiskaču iz sportskih okvira, ali poruke ovog tipa su opasne, one su višedimenzionalne i ne smiju da se dešavaju na bilo kojem mjesta. Sa fašizmom nema igranja i takvih poruka ne smije biti -rekao je Šćekić.
Smatra da je država korektno reagovala.
- Mislim da su naše reakcije po zakonu trebalo da budu konkretnije, Jako je važno da su naši navijači odgovorili na primjeren način i da nisu nasjeli na provokacije. Kao ministar i građanin sam ponosan što smo se izdigli iznad tog momenta - rekao je ministar.
Smatra da zakon mora biti unaprijeđen u borbi sa huliganima.
- Obavili smo sastabk sa predstavncicima MUP-a i postavili osnove. Taj Savjet će biti na nacionalnom nivou. Vidjeli ste i ova dešavanja preksinoć, to je pokazatelj da je Savjet potreban. Prevencija je izuzetno važna. Imamo i problem, da među navijačima ima osoba koje su u sukobu sa zakonom. Tu je i problem sa dopingom, te namještanjem mečeva. U Srbiji je recimo to riješeno na dobar način - kazao je Šćekić.
Šćekić je kazao da će istrajati na ideji izgradnje nacionalnog stadiona.
- Ima podrške u tom pravcu, ali uvijek se postavlja pitanje koliko će to da košta, da li ima potrebe za tim ako završimo istočnu tribinu Gradskog stadiona - kazao je Šćekić.
Smatra da je Gradski stadion dovoljan za lokalne klubove, a da je za događaje kao što su utakmice reprezentacije i one od velike važnosti neophodan nacionalni stadion.
- Vidimo da se cijeli grad blokira, a nemamo ni uslova da bi se jedna utakmica odigrala na dovoljno kvalitetan način i da bismo ugostili druge reprezentacije i navijače - rekao je Šćekić.
Naglašava da je izgradnja istočne tribine Gradskog stadiona u Podgorici jako važan projekat za Glavni grad, a posebno što se u okviru toga prave garaže za 400 parking mjesta. Ipak, smatra da je nacionalni stadion posebna priča.
- Imati svoju državu, a nemati nacionalni stadion je loša poruka Evropi i svijetu. Mi moramo po tom pitanju zauzeti konkretan stav i pokazati da mi to možemo da uradimo - rekao je ministar.
Ministar je kazao da njegov resor sprovodi nekoliko projekata.
- Tu su rekontrukcije sportskih sala, svakodnevno doprinesomo da mladi ljudi u školi i van nje, mogu da se bave sportom, bilo profesionalno, bilo rekretetivno. Nadam se da će uslovi biti sve bolji. U određenim projektima imamo i problema sa administracijom za neke projekte, vjerujem da ćemo to prevazići - kazao je on.
Izjavio je i da je raspisan tender za idejni projekat za Atletski stadion.
- Zatim tu je Isotčna tirbina stadiona u Podgorici. Stadion na Cetinju je u završnoj sezoni, da je išlo brže, mogla je utakmica sa Hrvatskom biti organizovana tamo. Radimo punom parom, da stvorimo temelj za nove projekte. Rekonstruisaćemo i salu u Beranama, koja će biti namijenjena za paraolimpijski sport. Bićemo prva država na Balkanu koja će imati takav tip sal - kazao je on.

Šćekić: Odgovoran sam isključivo Spajiću, moja funkcija zavisi od njegove odluke

Nacionalni park Biogradska gora od sjutra je ponovo otvoren za posjetioce, objavljeno je na Fejsbuk stranici Nacionalnih parkova Crne Gore.
- Nakon stabilizacije vremenskih prilika i procjene službi sa terena, park otvara kapije za sve ljubitelje prirode 20. novembra - napisali su.
Poručili su posjetiocima da boravak u nacionalnim parkovima planiraju unaprijed i u skladu sa vremenskim prilikama.
- Uživajte u najljepšim jesenjim bojama i pejzažima - zaključili su.

NP Biogradska gora od sjutra ponovo otvoren za posjetioce

Države obično traju dugi niz godina. Međutim, to nije slučaj sa pojedinima, koje nisu izdržale ni cio jedan dan prije nego što su nestale.
<h2>Republika Kuvajt – 24 dana</h2>
Šta se dogodilo: Sadam Husein je osnovao marionetsku vladu koja je proglasila Kuvajt provincijom Iraka.
Zašto je bilo kratko: Plan aneksije Kuvajta je propao, a novoformirana vlada je proglasila Kuvajt nezavisnom državom.
Priznanje: Ovu vladu nisu priznale druge zemlje, a situacija je bila preludijum za Zalivski rat, prenosi <a href="https://n1info.ba/magazin/nauka/drzava-koja-je-postojala-samo-8-sekundi/">N1 Sarajevo</a>.
<h2>Ruska Demokratska Federativna Republika – manje od jednog dana</h2>
Što se dogodilo: Sveruska ustavotvorna skupština proglasila se vladajućim tijelom 19. januara 1918.
Zašto je bilo kratko: Centralni izvršni komitet je raspustio Skupštinu kasnije tog dana, okončavajući republiku.
<h2>Katalonska nezavisnost – osam sekundi</h2>
Nacija koja je trajala samo osam sekundi bila je Nezavisna Država Katalonija 2017. godine.
Nakon referenduma, katalonski lider Karles Pudždemon je proglasio nezavisnost, ali je odmah pauzirao deklaraciju kako bi pozvao na dijalog sa Španijom.
Ova pauza i brza intervencija Španije rezultirali su gotovo trenutnom suspenzijom de fakto deklaracije i njene nezavisnosti.
Deklaracija: 10. oktobra 2017. godine, katalonski predsjednik Karles Pudždemon potpisao je dokument kojim se proglašava nezavisnost od Španije.
Pauza: Govoreći nakon potpisivanja, Pudždemon je izjavio:
„Preuzimam mandat naroda da Katalonija postane nezavisna država u obliku republike“.
Međutim, napravio je pauzu samo nekoliko sekundi kasnije, navodeći da će „zamoliti Parlament da suspenduje efekte deklaracije o nezavisnosti kako bismo mogli da započnemo dijalog u narednim nedjeljama“.
Ishod: Pauza od osam sekundi okončala je kratko, de fakto postojanje nezavisne države, a Katalonija ostaje dio Španije.
Drugi primjeri veoma kratkotrajnih nacija – Karpatska Ukrajina: Proglasila je nezavisnost u martu 1939. godine, ali ju je Mađarska okupirala sljedećeg dana, što je trajalo oko jedan dan.
Republika Krim: Proglasila je nezavisnost u martu 2014. godine, ali je nakon referenduma i aneksije od Rusije, formalno raspuštena sljedećeg dana, što je trajalo oko 24 sata.

Države koje su najkraće postojale

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević uvjerava da gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu neće početi u naredne tri sedmice, kako je to najavljeno, te poručuje da će napustiti vlast na državnom nivou ukoliko policija primijeni represiju prema građanima Zete.
Knežević je u emisiji "Iznova" na TV Nova M rekao i da je sinoć posjetio mještane koji će u šatoru čekati referendum 14. decembra, te da će to činiti i ubuduće. On je istakao i da su mješteni Botuna pokazali zreo odnos i ponudili alternativu, odnosno drugu lokaciju kod mosta Luča.&nbsp;
To što je najavljivao da će napustiti podgoričku vlast ako dođe do gradnje kolektora kaže da i dalje važi, i to ne samo podgoričku.
- Prva palica, prva marica, prvi napad, udarac na bilo kog građanina Botuna i Zete, znači moje aktiviranje, odnosno inicijativu za izlazak iz vlasti. Ako policija krene da tuče građane Zete iniciraću izlazak iz državne vlasti. Tu odluku ću inicirati na Predsjedništvu DNP-a, a ako ne prođe tamo, podnijeću ostavku i vratiti se u Zetu da sa građanima branim njihova prava. Da li ću biti uhapšen ili ću se baviti poljoprivredom manje je bitno, ali sigurno ću principijelno zastupati stavove koje zastupam dvije i po decenije - rekao je Knežević u emisiji "Iznova" na TV Nova M.
Prema njegovim riječima, ako se krene sa intervencijom države, ili represivnim djelovanjem, građani Botuna i Zete će pružiti pasivni otpor.
- Ako dođu mašine i policija, mi ćemo stati ispred njih sa fammilijom i djecom - sješćemo, ili leći ispred njih. Moraće da nas gaze ili unose u marice da bi mogli da otpočnu radove. A pošto u Zeti ima 16.000 stanovnika moraće da proširuju kapacitete - naglasio je Knežević.
Knežević je ponovo pozvao tužilaštvo da prvo njega saslušaju, a potom bivšeg gradonačelnika Ivana Vukovića i aktuelnog Sašu Mujovića, kao i direktora podgoričkog Vodovoda Aleksandra Nišavića.
- Ovdje je neko uzeo pare, ja znam da ja nisam i da nije predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, a tužilaštvo neka to utvrdi i ko ima obavezu da nastavi ovo - poručio je Knežević.
T.K.

Knežević: Ako policija krene da tuče građane Zete, napuštam državnu vlast

Od jula prošle godine Nevladina organizacija „Vozom kroz Crnu Goru“ pokušava da privoli crnogorske institucije da provjere fakultetsku diplomu jednog do nedavno visokopozicioniranog službenika u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore zbog sumnje da je lažna. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uputili su ih da pokrenu postupak pred tužilaštvom, jer su oni ustanovili da je procedura nostrifikacije sporne diplome 2017. godine sprovedena zakonito. <h2>PRIJAVA TUŽILAŠTVU</h2> U martu su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv službenika u Željezničkoj infrastrukturi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje. U prijavi su napisli da osnovano sumnjaju da je „pribavio radi upotrebe lažnu tj. neistinitu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od strane Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet 'Union- Nikola Tesla', Republika Srbija i takvu lažnu tj. neistinitu javnu ispravu upotrijebio kao pravu predajući je Ministarstvu prosvjete radi priznavanja tj. nostrifikacije, dovodeći u zabludu navedeno Ministarstvo kao nadležnog organa da navedenu javnu ispravu tj. diplomu, prizna“. Terete ga da je sa lažnom diplomom zasnovao radni odnos u Željezničkoj infrastrukturi 2022. godine. Optužuju ga i da je počinio krivično djelo - navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, tako što je, kako tvrde, lažnu diplomu koristio za zasnivanje radnog odnosa kod više poslodavaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT"><figcaption>Osnovno državno tužilaštvo u PodgoriciODT</figcaption></figure>  Portalu ETV iz tužilaštva je saopšteno da je predmet još u fazi takozvanog izviđaja i da je osumnjični saslušan. - ...a preduzimaju se i druge dokazne radnje. Zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo će donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – odgovorili su iz podgoričkog osnovnog tužilaštva na naša pitanja. S obzirom na to da je i Ministarstvo javne uprave, odnosno Upravna inspekcija bila jedna od adresa kojima se u proteklih skoro godinu i po obratila NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ i njih smo pitali u kojoj fazi je postupak koji su pokrenuli po inicijativi za inspekciji nadzor od 2. oktobra 2024. godine u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u slučaju sporne fakultetske diplome, a odgovorili su da još nije okončan. - Upravna inspekcija – predmetna inspektorka je postupajući po predmetnoj inicijativi, dana 19. 08. 2025. godine sačinila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, br. UPIN -10-700/425/6, kojim je naložila subjektu nadzora da otkloni utvrđenu nepravilnost – kratko su odgovrili. Nijesu objasnili kakva je nepravilnost utvrđena. Dodali su i da će podnositelj inicijative „o ishodu postupanja biti obaviješten nakon što se postupak inspekcijskog nadzora okonča“. <h2>SPORNI FAKULTET</h2> U krivičnoj prijavi dostavljenoj tužilaštvu u martu, pored ostalog, piše da je službenik Željezničke infrastrukture „lažnu tj. neistinitu Diplomu br. 633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine“ dobio na Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta „Union - Nikola Tesla“ u Srbiji. Ovaj univerzitet našao se u žiži nakon što je policija uhapsila 2021. godine čak 17 osoba zbog sumnje da su bile dio lanca izdavanja lažnih diploma. Tužilaštvu je u tužbi preedloženo „da se izvrši provjera prelaska državne granice Crna Gora – Republika Srbija od strane XY u periodu 'studiranja', kao i kopija radne knjižice imenovanog kao dokaz da je imenovani bio u radnom odnosu u vrijeme studiranja s obzirom da se i u Dodatku diplomi i u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave navodi 'Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)', a i kao dokaz korišćenja falsifikovane isprave u više navrata prilikom zapošljavanja nakon njenog 'sticanja'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="mju"><figcaption>Upravna inspekcija još nije okončala nadzor u Ministarstvu prosvjete (Foto: Vlada)vlada cg</figcaption></figure>  Podnosilac krivične prijave ukazuje u obrazloženju da iz diplome i dodatka diplomi proizilazi da je osumnjičeni „za nepune dvije godine pohađao predavanja i položio ispite iz 23 predmeta“. - U odgovoru Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union Nikola Tesla“ br. PO-686 od 02. 10. 2017. dostavljenom na upit Ministarstva prosvjete Crne Gore br. UPI 636/1423/2017-1 od 21. 09. 2017, stoji da je imenovani „na osnovu uverenja o položenim ispitima, upisan školske 2015/16 godine na treću godinu osnovnih akademskih studija“…, što je, po nama, u suprotnosti sa Dodatkom diplomi gdje se navodi da je imenovani u toku studija na navedenom fakultetu pohađao predavanja i položio ispite iz četiri predmeta sa prve godine i šest predmeta sa druge godine, a pri tom je, valjda u istom periodu, pohađao predavanja i polagao ispite iz šest predmeta sa treće i sedam predmeta sa četvrte godine – piše u obrazloženju krivične prijave. Dostavili su i Potvrdu o studiranju dobijenu od Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na osnovu rješenja o slobodnom pristupu informacijama br.01-525/1 od 24. 04. 2024. godine, u kojoj piše da je okrivljeni upisan na ovaj fakultet studijske 1997/1998. godine na osnovne akademske studije u trajanju od tri godine sa obimom 180 kredita. - Iz uvjerenja o položenim ispitima izdatom od navedenog pravnog fakulteta vidi se da je imenovani od 1998. godine do 2009. godine, tj. za 11 godina položio ispite iz ukupno 14 predmeta – piše u prijavi. - Na osnovu pribavljene dokumentacije smatramo da je Rješenje o priznavanju diplome doneseno na osnovu loše, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja – konstatuju u prijavi. <h2>BROJNE NELOGIČNOSTI</h2> Upozoravaju i na činjenicu da je „(iz)davaocu diplome - Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta 'Union-Nikola Tesla' u Beogradu, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Beograd izdalo dozvolu za rad br.612-00-02939/2016-06 dana 15. 11. 2016.godine“, pa se, ističu, „postavlja pitanje kako je imenovani mogao da se upiše na navedeni fakultet školske 2015/2016“. Ukazuju i da je „web adresa www.fbp.edu.rs (koja je upisana na Dodatku diplomi u rubrici 6.2) nedostupna, a provjerom web adrese www.ppf.edu.rs , koja je navedena u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju u svrhu zapošljavanja u Crnoj Gori“ pojavljuje se Fakultet za industrijski menadžment koji je, kako piše, promijenio „poslovni naziv“ krajem 2016. godine u Poslovni i pravni fakultet koji je dozvolu za rad dobio 15. novembra 2016. - Dalje se, shodno navedenom aktu br. PO-686 od 02.10.2017. od strane Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union-Nikola Tesla“ u Beogradu, tvrdi da se imenovani školske 2015/2016 upisao na treću godinu studija, a diplomirao 07.06.2017. godine, što bi trebalo da znači da je, shodno rubrici „Pojedinosti studijskog programa i postignute ocjene“ iz Dodatka diplomi, u tom periodu odslušao i položio četiri ispita iz prve godine, šest ispita sa druge, šest ispita sa treće i sedam ispita iz četvrte. ZAISTA IMPRESIVNO! Posebno ako je u to vrijeme bio u radnom odnosu... a pri tom je pohađao „Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)“, kako stoji u rubrici 4.1 Dodatka diplomi „Način studiranja“, a takođe i u njegovom zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave – piše u prijavi. Ističu i da se „postavlja pitanje kako su mu priznati ispiti iz predmeta Uvod u pravo, Osnovi ekonomije i Savremene promjene u društvu i pravo, ako ih nije položio na Pravnom fakultetu u Podgorici“. Zaključuju da se „na osnovu svega iznijetog može zaključiti da postoji osnovana sumnja da je XY svjesno pribavio lažnu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet „Union- Nikola Tesla“, Republika Srbija“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9" data-rendition-name="original" width="850" height="528" loading="lazy" alt="MPNI"><figcaption>Ministarstvo prosvjete nije našlo ništa sporno u proceduri nostrifikacije diplome (Izvor: ZUNS) ZUNS</figcaption></figure>  U prijavi naglašavju i da su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obaviješteni da je utvrđeno da je „predmetno Rješenje donijeto na zakonit način, nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja“, pa je NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ poučena da „ukoliko postoji osnov sumnje da predmetno lice obrazovnu ispravu steklo na nezakoniti način svako je u obavezi da saznanja o tome podijeli sa nadležnim organima kako bi isti preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti utvrdili postojanje bića krivičnog djela falsifikovanja isprave“. NVO je u prijavi kategorična da je Ministarstvo imalo osnova da reaguje i poništi diplomu, kako su istakli, samo na osnovu činjenice da je okrivljeni, kako to piše u priloženim dokumentima, upisao fakultet u Srbiji školske 2015/16. godine, a da je ta viskokoškolska ustanova tek krajem 2016. godine promijenila naziv u Poslovni i pravno fakultet i dobila dozvilu za rad. Prtehodno je to bio Fakultet za poslovno industrijski menadžment. - Samo ovaj detalj je bio dovoljan da se rješenje o priznavanju predmetne diplome poništi – kategorični su u prijavi. Portal ETV obratio se i službeniku Željezničke infrastrukture za kojeg NVO „Vozom kriz Crnu Goru“ tvrdi da je nostrifikovao lažnu diplomu, ali on nije odgovorio.

Tužilaštvo istražuje slučaj lažne diplome, Upravna inspekcija još nije okončala proces nadzora nostrifikacije

Brata Džemila Hodžića u maju 1995. godine ubio je snajperski hitac sa položaja koji je na brdima iznad Sarajeva držala Vojska Republike Srpske. Amel je imao 16 godina kada ga je ubio snajperista. Ispred zgrade je igrao tenis. Nekoliko metara dalje, dvanaestogodiišnji Džemil je gladao kako mu ubijaju brata.&nbsp; &nbsp;Amel je jedno od više od 1.600 sarajevske djece ubijene tokom skoro četvorogodišnje opsade Sarajeva. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. Ranjeno ih je 14 hiljada. NOVA ISTRAGA O MRAČNOJ PROŠLOSTI&nbsp; Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva mogli da budu ,,vikend snajperisti” koji ubijaju građane zabave radi. Tu vijest 10. novembra prenijela je italijanska agencija ANSA pozivajući se na pisanje listova Đorno (Il Giorno) i Republika (La Repubblica). Ta dva lista objavila su da su sprskim snagama ,,ogromne” sume plaćali uglavnom krajnje desni fanatici za oružje kako bi pucali na ljude tokom opsade Sarajeva u kojem je tokom rata ubijeno ili nestalo više od 11 hiljada ljudi. Do pokretanja istrage Tužilaštva u Milanu došlo je zahvaljujući istraživanju italijanskog novinara i pisca Ecia Gavecanija (Ezio Gavazzeni). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28" data-rendition-name="original" width="573" height="573" loading="lazy" alt="GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić"> <figcaption>GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić(Photo: WARM festival)</figcaption> </figure>  Džemil Hodžić nije bio iznenađen da je u Milanu u Italiji pokrenuta istraga koja bi trebala da utvrdi da li su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) plaćali ogromne svote novca kako bi "iz zabave" snajperom ubijali civile u opkoljenom Sarajevu.&nbsp; &nbsp;Za Televiziju E je ispričao kako je sa italijanskim novinarom u kontaktu još od aprila, te da je upoznat s akcijom italijanskog tužilaštva. Vjeruje da ona može imati neki pozitivan rezultat, zato što dolazi, kako kaže izvana, jer se u tužilaštvima BiH i Srbije ne dešava ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina"> <figcaption>STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina(Photo: Oslobođenje)</figcaption> </figure>  &nbsp;-Znali smo za “vikend četnike”, ljude koji su dolazili najčešće subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, civile, žene i starce. Kao dijete koje je preživjelo rat i genocid u BiH dobro se sjećam da su subota i nedjelja bile posebno opasne, nijesmo mogli izlaziti, baš zbog ljudi koji su dolazili. I za te ljude možemo reći da su dolazili na neku vrstu safarija. Jer ako su dolazili samo vikendom znači da nijesu bili regularni vojnici, možda su i oni plaćali ili su jednostavno dolazili iz zabave, kazao je Hodžić. SNAJPERSKI TEROR Na nišanu – između ostalog i snajpera. Tako su Sarajlije živjele skoro četiri godine opsade. Nove rane i stare slutnje otvorila je istraga u Italiji o „safari ratnicima“ - bogatim ljudima, mahom Italijanima koji su vikendom dolazili da, za novac, ubijaju civile u Sarajevu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb" data-rendition-name="original" width="500" height="281" loading="lazy" alt="NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)"> <figcaption>NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)(Photo: N1)</figcaption> </figure>  - Safari je koštao današnjih 200 ili 300 hiljada eura. Snajperist nije bio ograničen ukoliko bi mu se na nišanu našlo dijete, pucao bi na dijete, ukoliko bi to bila žena ili muškarac pucao bi svejedno, nijesu imali nikakvu vrstu cenzure ili morala. Ja bih samo rekao da smo došli do nečega što je apsolutno zlo, dakle pucali su na bilo koga bez ikakvog razloga, ispričao je za sarajevsku Televiziju Face Ecio Gavecani, italijanski novinar. On je ubijanje Sarajlija iz zabave za novac godinama istraživao. Došao je i do imena i dokaze predao Tužilaštvu u Milanu koje je otvorilo istragu. - Ova aktivnost se realizovala svaki vikend između 1992. i 1995. godine, možda sa nekim prekidima. Moramo uzeti u obzir da je bilo oko 150 do 200 dolazaka u tih tri godine, rekao je Gavaceni. Priču o dolasku bogatih, da sa planina iznad Sarajeva za novac ubijaju ljude, aktuelizovao 2022. godine je film „Sarajevo safari“ slovenačkog rediteljla Mirana Zupaniča. OTKRIVANJE UŽASA&nbsp; Edin Subašić, bivši obavještajac, jedan od svjedoka u filmu, kaže da je o dolasku bogatih da ubijaju u Sarajevu čuo još 1993. godine kada je čitao zabilješke o saslušanju jednog srpskog zarobljenika iz Paraćina, koji je ispričao da su sa njim u BiH tokom rata ušli bogati Italijani koji će platiti srpskoj vojsci u Sarajevu da ih puste da pucaju na neke muslimane. Radilo se, kaže, o bogatim i uticajnim ljudima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt='ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić'> <figcaption>ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - I to je jedan od razloga što su oni do sada i bili nedodirljivi. Nije to baš problem za koji se baš nije znalo u Italiji, ali jednostavno se nije otvarao jer su oni svojim uticajem i autoritetom mogli da zaustave efikasne istrage. To su do sada uspijevali, međutim ovolika količina dokaza natjerala je tužioca da otvori istragu - kazao je Subašić za Javni servis BiH. Prema do sada dostupnim podacima - iz filma ,,Sarajevo Safari", ali i onome što se zna o istrazi koja je pokrenuta u Milanu i medijskih izvještaja, procjenjuje se da je bilo najmanje 200 osoba koje su dolazile kako bi za novac ubijali ljude u Sarajevu. Jedan od najstrašnijih detalja je svjedočenje vojnog insajdera o postojanju takozvanog cjenovnika smrti. Ako su te informacije tačne, najviše novca su davali kako bi ubijali djecu. - Ta vrsta svjedočenja je zaista šokantna, da bi nekom čovjeku predstavljalo više užitka, ne znam ni kako to da nazovem, da ubije dijete i da plati više da bi ubio dijete. U tom izvještaju se kaže da su starci i starice bili besplatni. Jednostavno takav koncept ja ne mogu zamisliti. Da mi sada nađu čovjeka koji je ubio mog brata i da kažu da ja ubijem njegovo dijete ja ne bih to jednostavno mogao uraditi. Prije bih da mene ubiju nego da ubijem dijete, kaže Džemil Hodžić. OČEKIVANJE KONAČNE PRAVDE Svjedočenja iz filma bila su povod tadašnjoj gradonačelnici Sarajeva da 2022. godine podnese krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Danas mnogo očekuje od italijanskih pravosudnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095" data-rendition-name="original" width="700" height="392" loading="lazy" alt="TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić"> <figcaption>TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Stavila sam se na raspolaganje za svjedočenje Tužilaštvu u Milanu. Nadam se da će istraga pokazati nove činjenice, mislim da tužioci u Milanu čak imaju imena i prezimena osoba- rekla je Benjamina Karić za BHRT. Iz Tužilaštva BiH, bosanskohercegovačkim medijima su rekli da je predmet po prijavi bivše gradonačelnice u radu, te da tužiteljska odluka još nije donešena.&nbsp; O lovu na ljude u opkoljenom Sarajevu još ratne 1993. godine, pozivajući se na italijanske medije, pisalo je i sarajevsko Oslobođenje, a snajpersko djelovanje u haškim presudama označeno je kao poseban teror nad civilima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0" data-rendition-name="original" width="276" height="182" loading="lazy" alt='DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine '> <figcaption>DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  "Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle, kazao je tokom izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću 2019. godine sudija O-Gon Kwon. (NE)DOSTIŽNA PRAVDA Džemil Hodžić podsjeća da Sarajlije pravdu i ubice traže već 30 godina i poručuje da ne smiju i neće odustati. - Dok sam živ pričaću, govoriću, dijeliću istinu. Optimista sam, razmišljam, nadam se i bilo šta da se desi poslije ovoga slučaja u Milanu je dobrodošlo, ali jednostavno čovjek mora biti malo i sumnjičav i skeptičan s obzirom da je prošlo 30 godina i niko nije u zatvoru kada su snajperisti u pitanju, tako da pravda jeste spora, ali i te kako je dostižna. Na nama koji smo preživjeli je da se borimo i da ustrajemo u svom putu - poručio je Hodžić.&nbsp; Niko ne zna tačan broj takozvanih snajperskih gnijezda smještenih na obroncima planina koje okružuju Sarajevo. Niti onih u dijelovima grada koje je tokom rata kontrolisala Vojska Republike Srpske. Nema nijedne presude ni pred međunarodnim ni domaćim sudovima za snajperiste koji su djelovali tokom opsade Sarajeva. - Svake godine posjetim te rovove i pogledam putanju odakle je ispaljen metak. Postoji opcija da su mijenjali svoju lokaciju i da su pojačavali snajpersko djelovanje. To nama nije sasvim poznato, na sudu je, tužilaštvu i na nama pojedinačno da pronađemo ubice. Ne želim da zvučim pesimistično i negativno, sporo je, teško je… Bavim se ovim sedam godina kada je projekat u pitanju, a u stvari moja privatna potraga traje od onog dana kada je Amel ubijen na moje oči - ispričao je on televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt='RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"'> <figcaption>RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"(Photo: Getty Images)Getty Images</figcaption> </figure>  SNIPER ALLEY Kroz projekat i sajt Sniper Alley pokušava da skupi i sačuva što više dokaza. Skupljajući fotografije ratnog Sarajeva, počeo je da radi serijal koji se bavi fotografima i novinarima koji su pokrivali opsadu Sarajeva.&nbsp; - U dvije ili tri epizode ti fotografi koji su dolazili u Sarajevo u toku rata, &nbsp;posjećivali su i pozicije srpskih vojnika i Republike Srpske i ispričali su kako su na tim položajima zaticali &nbsp;Grke, Ruse, srpsku dijasporu. Tako da mene ovaj fenomen ne iznenađuje toliko - istakao je Hodžić. Ratni fotoreporteri koji su izvještavali iz Sarajeva, ali i sa položaja Vojske Republike srpske, smještenim na okolnim brdima, u dokumentarnom serijalu ,,Priča iza fotografije “u okviru projekta Sniper Alley Photo, svjedočili su o onima koji nijesu nužno dolazili da ubijaju za novac, ali jesu zbog izopačenih ideologija, ali i iz zabave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44" data-rendition-name="original" width="728" height="533" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boka (Mario Bocca) italijanski fotoreporter"> <figcaption>SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boća (Mario Boccia) italijanski fotoreporter(Photo: Sniper Alley photo)</figcaption> </figure>  - U bazi na Grbavici sam upoznao momka koji je došao iz Grčke. Mladog momka iz Grčke koji je došao da se bori u ime pravoslavne solidarnosti i bio je potpuni ludak. Imao je nenormalne tvrdnje. Na primjer, rekao mi je da je ovdje da se bori protiv Muslimana i Jevreja koji hoće da osvoje svijet. Grk je imao plavu majicu sa bijelim prugama. I oni su došli izvana da se bore. Jedan lik je došao iz Njujorka, bio je američki državljanin srpskog porijekla, koji je naročito došao iz Njujorka u Sarajevo da puca na ljude, na djecu na prave ljude, ispričao je Mario Boća (Mario Boccia), italijanski fotoreporter za projekat Sniper Alley Photo. Drugi fotoreporter, Njemac Petar Kulman (Peter Kullmann), u okolini Sarajeva, na položajima Vojske Republike Srpske sreo je ljude koji su živjeli i radili u Njemačkoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614" data-rendition-name="original" width="975" height="638" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter"> <figcaption>JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - A ja kako sam Njemac… Kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: „Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku auto kompaniju. I tako dalje i tako dalje. Moramo se naći kad se ovo završi i slične stvari, što je bilo jako čudno. Rekli su da su došli u grupama u osnovi, nije bio samo jedan po jedan, nego su se udružili u Njemačkoj, sjeli na autobus ili kombi i jednostavno došli petkom naveče i vraćli se nedjeljom naveče ili ponedjeljkom ujutro, kako bi bili na vrijeme za večernju smjenu u ponedjeljak, kazao je on za projekat Sniper Alley Photo. &nbsp; U Sarajevu je tokom skoro četvorogodišnje opsade grada ubijeno više od 11 hiljada ljudi. &nbsp;

Hodžić: Kao djeca smo znali za ,,vikend četnike”, ljudima koji su dolazili subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, žene i starce

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
&nbsp;
Uvaženi Okrivljeni,
&nbsp;
Šta da Vam kažem?! Svakog dana u svakom pogledu bilježimo nekakav napredak I inovaciju. Evo, Dragan Koprivica izabran za direktora Doma omladine Budo Tomović, takozvanog KIC-a.
Šta je Koprivica, a mora bit direktor
E, falim te bože, pa smo I taj problem riješili i tu veliku ambiciju ispunili. To što je doktor Koprivica skoro pa vrsnik Buda Tomovića, nema veze. Mada… Kako je moglo da bude, ooodlično smo prošli! Šta bi da je profesoru doktoru ambicija bila da ode na Eurosong?! A da tekstopisac bude Bećir? Nema tog majčinog sina koji bi to spriječio.
A nije da nas I to zgibenije nije moglo zadesit. Koliko je samo oda doktor Koprivica Raoniću napisao, koliko je toplih riječi svakom Bobijevom građevinskom pothvatu posvetio. Koliko je cigli opjevao, koliko je laminata pohvalio… Nego, nas je bog pogledao, pa su ovi dragi ljudi što biraju direktora omladine, mudro promislili I doktora izabrali. Ne bi nam se drijemalo, da je bilo drugačije, sigurni budite.
Dakle, Koprivica zbrinut. Mašala!
Joanikijev “premijerski sat”
Nego, približava nam se još jedna godišnjica našeg Javnog servisa. Što bi rekao pjesnik – godine su prošle pune muka, a bogami da dodamo I fiskova. Petu godišnjicu već, u ime ove kuće, obilježava osoba koja se lažno predstavlja kao generalni direktor. I kako izgleda, kani tako I dalje. Ako se prisjetimo da je prije nekoliko dana, jedan od dvojice mitropolita, ničim izazvan, održao “premijerski sat” u udarnom terminu na RTCG, blagoslov za produžetak mandata već je dobiven! Da se ne lažemo, odlično zna Boris ko je na čelu prave Uprave za kadar. I sukladno tom poznaniju bira I zove sagovornike.
U emisiji koja se zove “Argumenti”, a više je bila “Naši talasi vašima u susret”, jedan od dvojice mitropolita, divno je zborio o smislu I besmislu, EU I položaju Crkve, bitku I nebitku, vjerskim školama I sličnim gorućim pitanjima našeg društva. Istovremeno, smireno I očinski, odgovarao je na nadasve provokativna pitanja buntovne mladosti, poput onog – da li je I zašto nije moguće ostati u svijest ako nijeste vjernik… I tako dalje I tome slično. Pritom, treba napomenuti, da je, kao što se moglo I zaključiti, pobunjena mladost u studiju, bila potpuno slučajno izabrana, što bi se reklo odokativno. Jedino, eto, možda se, prilikom odabira, insistiralo malo više da omladina prisutna u studiju, redovnost prisustva liturgijama nadredi pohađanju nastave. Eto, možda samo to. I nije se insistiralo da obuku mantije. Znači, maksimalno je poštovana ustavom garantovana sloboda garderobnog odabira!
Uglavnom, da sumiramo ovaj dio zapažanjem jednog mudrog građanina: “Ko misli da leleče - vakat mu je”!
&nbsp;
Programska šema svečarskog dana
&nbsp;
A, sad da predložimo, uvaženi Docentu, neke programske segmente koje bi valjalo realizovati na dan obilježavanja godišnjice RTCG.
*Predlažem da uređivački tim, zajedno sa menadžmentom, svečarski dan, umjesto kolegijumom, započne jednom liturgijom koja bi bila direktno prenošena na Prvom kanalu RTCG. Bio bi to lijep način izražavanja zahvalnosti onima koji su najzaslužniji za pozicije na kojima se nalazite. Mantije nijesu obavezne.
*Jutarnji program da otvori Andrija Mandić. Niko, kao on, nema takav osmjeh da nam poželi – Dobro jutro Crna Goro I odmah da pređe na pregled štampe. Gosti u studiju, za tu rubriku, dvojica mitropolita – Joanikije I Metodije. Da odmah znamo na čemu smo I šta nas čeka. Predložila bih da se u korpus glasila koja se prelistavaju uvrste I Svetigora, Slovo ljube, Sveviđe… Za tu, rekla bih, posebnu priliku, trebalo bi, radi bogatstva scenografije, ubačit I bronzu u obliku Pavla. Ako ne mogu da nađu onog što je pobjegao Metodiju, neka se izlije još jedna replika. Valjalo bi, da stoji između učesnika, kao važan detalj koji simbolizuje nagovještaj novih dana pomirenja.
*U okviru Jutarnjeg nezaobilazna je rubrika o stanju na putevima I cijenama nafte I benzina. Naravno, taj segment bi uredila I vodila Zdenka Popović.
*Pošto je bez igre I pjesme nemoguće zamisliti neki svečarski program, predložila bih da lakim plesnim korakom, u ritmu sambe, veliki studio optrči u nekoliko krugova Slađa Kaluđerović. Kad smo već kod muzičko-scenskog spektakla, kako da zaboravimo gore pomenutog doktora Koprivicu I tek sad prozvanog Milana Kneževića?!
*Priča o selu I poljoprivredi, uz neke male šale, bila bi rezervisana za ministra Jokovića. On će to odlično da iznese.
*Odmah, nakon njega, prelazimo na priču koja tretira novo doba. Tu već imamo spremnu rubriku. Jelena Nedović. Samo malo da uobliči već gotov rad – prije nekoliko dana je sa predstavnicima Kraljevine Saudijske Arabije imala koristan razgovor o razvoju I primjeni vještačke inteligencije u obrazovanju I zdravstvu. Ili… Ukoliko joj više odgovara, da ponovi izlaganje koje je već održala na nekom međunarodnom skupu – Rješavanje krize na Bliskom istoku. Bilo bi iznimno zadovoljstvo čuti ekspertsko izlaganje na jednu od ove dvije teme.
Lutajući i zalutali reporteri
*Nijesmo zaboravili ni javljanja uživo, sa terena. E, tu imamo dva lutajuća ili zalutala reportera, dvije komunikacijski iznimno vješte mlade nade – Vasilija Čarapića I Momčila Lekovića. Vasilije voli ekonomiju, pa neka trkne do pjace, neki pijačni barometar da uradi, a Momčilovom senzibilitetu više leži neka “crna hronika”. I, obavezno, da urade ankete sa građanima. Ako ih neko takne, neka zovu Šaranovića.
*Vremenska prognoza zaokružiće ovo prijepodnevno izdanje svečarskog TV programa. Branka Marković će, uz prigodan moleban, u ovom programskom segmentu zahvaliti bogu na kiši, suncu, snijegu I vjetru. Šta god da je, dobro je. Viša sila je u pitanju, pa da ne crnjačimo.
* Urednik I voditelj svih vijesti, tokom dana I noći, naravno bio bi Boris Bogdanović. Ako se zamori, kao zamjena uskaču Šaranović I Šćepanović. Vijesti svakako zahtijevaju malo adrenalinskog pretjerivanja, pa neka se išćejfe. Tu bi mogli malo I kostimografi da se iskažu, pa da recimo za Dnevnik u 19.30, urednik I voditelj, to jest BB, obuče kostim Supermena ili Spajdermena. Šta više voli.
Zvezde grand finala
*Popodnevni program, takozvani Raspašoj, vodio bi onaj jedan poslanik Demokrata što viče, ali ne mogu trenutno da se sjetim imena. E, tu bi svi, koliko ih ima u parlamentarnoj većini, mogli da kažu po nekoliko motivacionih rečenica – zašto je dobro da se oni i dalje žrtvuju na mjestima koja su ih zapala.
*Za kraj večeri malo humora i zabave. Voditelji: Milojko i Bečić. Ekonomski program, sektor bezbjednosti, male šale, dobar vic. Ionako to više niko ozbiljno ne doživljava, pa nemamo ni sinopsis. Neka to bude nekakvo praćenje toka (ne)svijesti učesnika. Baš nekako moderno, kako uostalom digitalni Milojko i analogni Bečić preferiraju - jedno jedinstvo suprotnosti.
I, grand finale - Veliki studio, svi učesnici, a Vi na podijumu, sa zdravicom i Bobijem, uz prigodan domaćinski govor i obavezan pozdrav - na mnogaja ljeta!
Završna scena - svi igraju i pjevaju.
Za moj pojam ovo je TOP!
Neka Vam bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
&nbsp;
Tanja Šuković, generalni direktor RTCG ( kad može Bobi tako da se potpisuje, mogu vala i ja)

Ko misli da leleče - vakat mu je!

Bivši ministar odbrane Slovenije i predsjednik LIBSEEN mreže liberala Jugoistočne Evrope Roman Jakič u razgovoru za TVE poručuje da je Crna Gora imala jasniju evropsku i evroatlantsku orijentaciju prije 2020. godine, dok danas vidi rasipanje vlasti, rast spoljnog uticaja i zabrinjavajuće pritiske na medije.&nbsp;
Ističe da ima dilemu da li su aktuelni lideri zaista predani evropskom putu, te upozorava da članstvo u EU znači i odgovornost pred evropskim tužilaštvom.
TV E: Kako Vam danas izgleda Crna Gora, predvodnica u pregovaračkom procesu sa EU? Da li primjećujete rast nacionalizma, klerikalizma, populističkih politika i kako biste je uporedili sa periodom kada ste kao slovenački ministar sarađivali sa crnogorskim vlastima?
Jakič: Svaki period ima neku svoju specifičnost i svoje karakteristike, ali u svakom slučaju, saradanja u periodu kada sam ja bio ministar i poslije toga do 2020. godine bila je vrlo dobra. U suštini, iako je to na neki način bilo i kritikovano, bio je jedan centar odlučivanja i taj centar je bio stvarno za Evropsku uniju, za NATO i moram reći na segmentu medija, nismo nikada imali pitanje slobode medija. Poslije 2020. godine dolazi do rasipanja vlasti, znate koliko je bilo predsjednika Vlada do sada već, kreiraju se novi centri moći, nije samo jedan, tu je vladajuća koalicija, tu je i veliki uticaj Crkve i još nekih struktura spolja. Moram reći da me malo zabrinjava, naročito kada vidim na polju slobode medija da se događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije. Mislim, kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada.
TV E: A eto, mi smo na primjer, zatvorili poglavlje 10 - Informatičko društvo i mediji. Pa koliko je onda realno da jedna država, za godinu dana zatvori oko 20 poglavlja, da li je moguće da se sva ta mjerila suštinski ispune ili će to biti štrikovi i formalnost? Takođe, šta će se sa Crnom Gorom dogoditi kada najzad uđe u EU, da li će doživjeti katarzu ili će biti možda još jedna Mađarska u tom sistemu?
Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da su stvarno, što bi rekli Englezi “dedicated” (predani / trude se maksimalno), znači posvećeni tom cilju. U tom kontekstu imam dilemu, ne znam kako će oni to napraviti, pošto vi imate dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU. Naročito ako gledaju na to da, kada si član EU onda si i pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo, jedan Senader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera. Tako da, u tom kontekstu, ne znam da li se može. Mislim da se može, ali nisam siguran da sa tako brzim zatvaranjem će biti tako brz i kvalitet. Iako, sa druge strane, svi mi koji dolazimo u Crnu Goru i podržavamo je na tom putu, smo za to da se uhvati taj momenat koji jeste sada u EU, da se Crna Gora učlani i možda će unutar tog članstva Crna Gora i suštinski ispuniti te sve uslove koje sada na brzinu zatvara.
TV E: Znači, ne očekujete kada postane članica EU da će u Crnoj Gori jačati maligni uticaji i da može biti taj “trojanski konj” o kome govore zvaničnici EU?
Pa mislim da je Evropska unija otporna na sve “trojanske konje”, naročito uticaje iz Rusije i Kine. Mislim da su barijere postavljene i da to EU neće dozvoliti. A mislim i da kad se završi taj proces do tada ćete imati još koje izbore, pa će možda doći na vlast oni koji stvarno žele biti dio tog evropskog liberalno-demokratskog prostora.

Tag: nvo-disi