Željeznički prevoz u Crnoj Gori od 1. juna biće besplatan za osobe oboljela od karcinoma, dok će za studente biti obezbijeđene povoljnosti kroz uvođenje godišnjih pretplatnih karata, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja.
Iz tog resora su kazali da će od 1. juna stupiti na snagu nova Putnička tarifa za unutrašnji željeznički saobraćaj, kojom se uvode dodatne povlastice za osjetljive kategorije putnika.
Kako su rekli, ministarka saobraćaja Maja Vukićević uputila je predlog Željezničkom prevozu Crne Gore (ŽPCG) na osnovu inicijative nevladine organizacije (NVO) „Diši“.
- Predlog je prihvaćen, čime je odobreno besplatno korišćenje željezničkog prevoza za osobe oboljela od karcinoma, a pratioci ovih putnika ostvarivaće pravo na 50 odsto popusta na cijenu vozne karte - navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva saobraćaja su kazali da nova tarifa predviđa i povoljnosti za studente kroz uvođenje godišnjih pretplatnih karata, koje će se izdavati uz studentsku legitimaciju P-6.
Cijena vozne karte za putovanje između Podgorice i Bara i Podgorice i Nikšića koštaće 30 EUR, dok će cijena karte na relaciji Podgorica – Bijelo Polje iznositi 60 eura.
- Na predlog Ministarstva saobraćaja ŽPCG dobija od države subvencije u iznosu od šest miliona EUR za obavljanje usluga od javnog interesa - ističe se u saopštenju.
Iz Ministarstva saobraćaja su zahvalili NVO „Diši“ na inicijativi koja doprinosi razvoju socijalno osjetljivog i inkluzivnog saobraćajnog sistema.
Oni su pozvali građane da se o načinu ostvarivanja prava na povlastice informišu u ŽPCG i na zvaničnoj internet stranici Ministarstva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Besplatan željeznički prevoz za onkološke pacijente, pogodnosti za studente

Godina dana je od osnivanja NVO Diši, i za to vrijeme urađene su mnoge stvari, govorilo se o prevenciji, pokrenuto je mnogo inicijativa, odrađen veći broj protesta, apelovano na institucije i sada, kao kruna svog tog rada, je ova Inicijativa koja je usvojena, kojom se svim onkološkim pacijentima omogućava besplatna rehabilitacija u Institutu dr. Simo Milošević u Igalu, jednom godišnje - kazala je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Maja Gardašević iz NVO Diši.
Ona se u ime te NVO zahvalila Ministarstvu zdravlja, i ministru dr. Vojislavu Šimunu, koji su prepoznali značaj ove inicijative.&nbsp;
- Što je jako važno, da svi radimo, i nevladin sektor, i resorna ministarstva, i da razgovaramo p ovako važnim temama, tako da podrška tu nije izostala. Raduje me da su ekspresno donijeli odluku, i ono što moram, našim heroinama i herojima da poručim, koji nas gledaju u velikom broju, jeste da trenutno se radi na izmjeni i dopuni tog pravilnika, da ćemo uskoro i mi imati više informacija - rekla je Gardašević.
Ovakvu odluku je bilo teško izdejstvovati, naglašava Gardašević, jer ovo nije mala stvar za Crnu Goru. A to su, kako je dodala, prepoznali ljudi iz okruženja koji su joj, kako kaže, mahom čestitali, jer je za ponos da se &nbsp;jedna medicinska sestra izbori za usvajanje toliko važne inicijative.
Svi ljudi koji volontiraju u NVO Diši to rade srcem, poručuje Gardašević, jer nijesu imali podršku države, ali ni podršku Glavnog grada, sa čim je, ističe ona, upoznata i cijela crnogorska javnost.
- Cijela crnogorska javnost je svjedočila da smo odbijeni za jednu pomoć od Glavnog grada, koja je iznosila 5.000 eura, koja je nama zaista trebala i mogla da nam puno pomogne, ali, eto i bez tih 5.000 eura mi smo nastavili da radimo onako i da napravimo rekla sam, u momentu kad sam možda mislila da odustanem, rekla sam sebi to je to, ja više ne mogu sama da se borim, jer je bilo takvih trenutaka. A onda bih rekla sebi e sad dugujem možda nešto i svom ocu, i svojoj majci, i svim ljudima koji možda još nešto od mene očekuju, neki korak, rekla sam ja njih ne smijem da iznevjerim - navela je ona.
Dodala je da mora da se zahvali i advokatu Nemanji Vukićeviću koji pomogao da naprave ovu Inicijativu.
- Zajedno smo to spakovali, pretočili na papir, i to je ispalo zaista sjajno… Veliku podršku sam dobijala od svojih prijatelja, moram da se zahvalim pratiocima na X mreži, koji me prate u velikom broju, sve društvene mreže, posebno naš instagram profil NVO Diši. Ono što mene raduje, jeste da prepoznaju oni zbog kojih sam tu, a to su onkološki pacijenti i njihove porodice - istakla je Gardašević.
Znajući kvalitete ljekara &nbsp;i medicinskog osoblja u Institutu dr.Simo Milošević, podsjeća Gardašević, i znajući koliko su pomogli ljudima, prisjeća se ona, koji su o svom trošku išli na rehabilitaciju u taj Institut, i koliko bi to bilo korisno za ostale onkološke pacijente.
- Smatram da su to ljudi, što bi narodno rekli, koji dižu iz mrtvih. Tako da sam ja rekla, ajde moje heroje, koji su zaista pravi borci, ajde da ih podržimo i ovim, i smatram da oni pacijenti, koji su tek završili liječenje, koji se osjećaju dobro, mislim da bi im ta neka vrsta, od 21 dan, koliko mi smo mi dali predlog, ne znamo da li će to biti tako, da će im puno značiti, da na neki način se od tog stresnog perioda na najbolji mogući način povrate, i jednom godišnje neće biti neki izdatak za našu državu - naglasila je ona.
Sagovornica emisije E uživo strahuje od brojki oboljelih od karcinoma, jer te brojke, ističe ona, nimalo ne ohrabruju, i njena je želja, kako kaže, da ljudi u Institutu imaju što manje posla, a nada se da će biti više onih što su &nbsp;uspješno izliječeni.
Institut u Igalu ima respektabilan medicinski kadar, koji je opstao uprkos svim izazovima, kaže Gardašević, nijesu napustili brod koji tone, već su ostali i borili se, i bili uvijek tu za pacijente, što je, kako kaže, za veliku pohvalu.
- Očekujem da će uskoro da nas obavijeste iz Ministarstva zdravlja, da nas upute kako i ko ostvaruje pravo, da ne bismo došli u situaciju da možda dijelimo neke dezinformacije. Što je najvažnije je da se počelo sa izmjenom tog pravilnika, da će, sasvim sigurno, biti isto neko od ljekara onkologa u komisiji, i da će se donijeti najbolje rješenje - rekla je Gardašević.
Ružičasti &nbsp;je oktobar, mjesec borbe protiv raka, te sagovornicu TV E na taj mjesec asocira ružičast turban, kao simbol pacijentkinja koje su prošle hemo terapiju i izgubile kosu.
- Prvo se zapitajte da li je vrijeme za ovo, ne! Ako mi žene možemo, na mjesečnom nivou, da izdvojimo da odemo kod frizera, da odemo kod kozmetičara, da izdvojimo nekih pedesetak eura da bismo bile lijepe, mislim da jednom godišnje možemo i dvadeset eura za ultrazvučni pregled dojke svako može da izdvoji jednom godišnje. Sve privatne ambulante su dale popuste! Zapitajte se šta su sve ove žene, koje nijesu došle na vrijeme, koje su bile primorane, da, nažalost, stave ovaj turban, da li su možda rekle sebi - da li sam ja sebi bila prioritet... Živimo u vremenu kad svima rak može da se desi - zaključila je Gardašević.

Gardašević: Živimo u vremenu u kojem rak svima može da se desi

Inicijativa za izmjenu pravilnika o indikacijama i načinu korišćenja medicinske rehabilitacije u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju, a koju je podnijela NVO "Diši", Ministarstvo zdravlja je usvojilo, a Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore pokrenuo je procedure izmjene tog pravilnika.
To je saopštila izvršna direktorica NVO "Diši" Maja Gardašević.
- Inicijativa se odnosi na izmjenu, odnosno dopunu navedenog Pravilnika u čl. 5. st. 2, tako sto ce se dodati alineja 5 koja ce jasno definisati i uputiti komisiju onkologa na navedeni član i koja će u krajnjem odobravati besplatnu rehabilitaciju jednom godišnje u Institutu "Dr Simo Milošević", svim licima čija klinička slika sadrži neku vrstu maligne bolesti. Inicijativa je da trajanje te rehabilitacije bude do 21 dan, te da onkološki pacijenti imaju potpuno jednak tretman kao i drugi pacijenti u Crnoj Gori - pojasnila je Gardašević.
Cilj je, ističe ona, da ovako ranjiva kategorija društva prolazi kroz sto manje administrativnog opterećenja koji je uz preduge liste čekanja na preglede jedan od glavnih problema na koji apeluju godinama unazad.
Ovu inicijativu u NVO "Diši" smatraju apsolutno neophodnom, uzimajući u obzir ni malo jednostavan proces liječenja kroz koji prolaze kako hemoterapije tako i terapije zračenjem.&nbsp;
- Ne treba napominjati da sam Ustav Crne Gore u čl. 6 predviđa: “Zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu.” Na način sto nije uopste u Pravilniku propisana komisija onkologa, vjerujemo da su onkoloski pacijenti na startu diskirminisani. Ustav u čl. 69 jemči i sljedece: “Svako ima pravo na zdravstvenu zaštitu.” Iz prakse i ovoga sto Ustav propisuje, zaključujemo da se prema onkološkim pacijentima postupa kao prema pacijentima drugog reda, sto je nedopustivo - zaključula je Gardašević.

Besplatna rehabilitacija za onkološke pacijente u Institutu Igalo

Podaci da smo četvrti u Evropi po broju oboljelih od malignih bolesti i šesti po broju umrlih od kancera grlića materice, govori nam da zdravstveni sistem ne radi baš puno na prevenciji i liječenju, možda postoji volja ali nedostaje strategija - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, zdravstvena radnica i osnivačica NVO Diši - Maja Gardašević.
S obzirom na to ko nam je sve bio na ključnim pozicijama ministarstava, posebno na čelu Ministarstva zdravlja, u prethodnih nekoliko godina, ljudi koji nijesu imali dodirnih tačaka sa svijetom medicine, ona cijeni da možda ne bi trebalo da nas čude neke stvari i neke statistike. 
- Dobro je da se to promijenilo, da moramo na ključnim pozicijama, posebno kad govorimo o Ministarstvu zdravlja, da imamo ljude koji su završili medicinu, a ne nekog ko je tu došao po preporuci određene političke partije - rekla je Gardašević.
Najveći problem u našem zdravstvenom sistemu, poručuje Gardašević, jesu liste čekanja, te veliki broj onkoloških pacijenata, naglašava ona, ne može da dođe do termina.
- Čeka se kod reumatologa, nema termina, čeka se kod kardiologa, nema termina, čekate hematologa, nema, čekate radiologa, nema. Radiološku dijagnostiku nećemo ni da komentarišemo, svaki dan mi stigne veliki broj uputa, da su zakazani za pola godine, zakazani za nekoliko mjeseci…Svjedočili smo posljednje dvije godine da smo imali nedostatak ljekova, posebno citostatika, mislim da se u ranijem periodu to toliko nije dešavalo - naglasila je Gardašević.
Komisije rada i socijalnog staranja koje su nadležne za dodjeljivanje tuđe njege i pomoći, nijesu zasijedale već sedam, osam mjeseci, podsjeća Gardašević i pita se kako ih ministarka Nišić može nazvati eminentnim komisijama.
- Ta administracija pacijente opterećuje. To što oni stalno moraju stalno da podnose izvještaje, konstantno moraju da idu od ljekara do ljekara, pa na jednu komisiju, pa da čekaju da li će im biti odobreno. Djevojci koja ima invazivni karcinom jajnika je na pola godine produžena tuđa njega. Hoće li ona za pola godine da se izliječi, neće, već za pola godine mora da skuplja novu dokumentaciju - ističe Gardašević.
Sagovornica Televizije E kaže se trudi da kroz svoju organizaciju upozna onkološke pacijente sa pravima koja ih sljeduju.
- Svi onkološki pacijenti mogu da predaju zahtjev za tuđu njegu. Pozivam sve pacijente, koji su sa teritorije Crne Gore, da podnesu zahtjev za tuđu njegu. Da podnesu svoje izvještaje i svu dokumentaciju koju imaju. Važno je napomenuti da iznos tuđe njege iznosi 89.16 eura, to je iznos tuđe njege trenutno. Za ličnu invalidninu postoje kriterijumi- pacijenti koji imaju udaljene metastaze, i lična invalidnina iznosi 303 eura - zaključila je Gardašević.
 Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRRdr2dqfXz4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gardašević: Komisije za dodjeljivanje tuđe njege nijesu zasijedale već sedam-osam mjeseci

Državna revizorska institucija (DRI) objavila je Izvještaj o kontrolnoj reviziji Opštine Nikšić, kojim je utvrđeno da je lokalna uprava realizovala 18 od 24 preporuke date nakon revizije Završnog računa budžeta za 2022. godinu, dok tri preporuke nijesu sprovedene, a tri su djelimično realizovane.
Kontrolna revizija obuhvatila je provjeru realizacije preporuka iz Izvještaja o reviziji Završnog računa Budžeta Opštine Nikšić za 2022. godinu, u kojem su date ukupno 24 preporuke.
Na osnovu sprovedene kontrole, nadležni Kolegijum DRI, u sastavu Milan Popović, član Senata i rukovodilac Kolegijuma, i Siniša Čađenović, predsjednik Senata i član Kolegijuma, usvojio je 20. februara 2026. godine Konačni izvještaj o kontrolnoj reviziji Opštine Nikšić.
Revizijom je konstatovano da je Opština ostvarila značajan napredak u sprovođenju preporuka, ali su i dalje evidentirani nedostaci, posebno u dijelu korišćenja ugovora o privremenim i povremenim poslovima i ugovora o djelu, kao i u nadzoru nad obavljanjem komunalnih djelatnosti.
Izvještaj o kontrolnoj reviziji dostavljen je Skupštini Opštine Nikšić radi preduzimanja mjera iz njene nadležnosti, kao i Ministarstvu finansija i Ministarstvu javne uprave, koji vrše nadzor nad radom lokalnih samouprava.
Takođe, dokument je dostavljen na uvid Odboru za ekonomiju, budžet i finansije Skupštine Crne Gore i Zajednici opština Crne Gore.
Opština Nikšić obavezna je da do 31. avgusta 2026. godine Državnoj revizorskoj instituciji dostavi izvještaj o realizaciji preporuka koje su djelimično sprovedene, kao i onih koje nijesu realizovane.

DRI: Opština Nikšić nije ispunila preporuke o ugovorima o djelu i privremenim i povremenim poslovima

Ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro zatražio je danas da se ambasadoru SAD u Parizu Čarlsu Kušneru onemogući dalji direktan pristup članovima francuske vlade.
Odluka je donesena nakon što je, kako je objašnjeno, izbjegao da dođe na sastanak na kojem je trebalo da se razgovara o komentarima administracije američkog predsjednika Donalda Trampa o prebijanju jednog krajnje desnog aktiviste na smrt.
Vlasti Francuske pozvale su Kušnera u Ke d'Orsej, gdje je sjedište ministarstva vanjskih poslova te zemlje. Trebalo je da dođe, ali se nije pojavio, rekli su diplomatski izvori.
Baro je potom pristupio ograničavanju Kušnerovog pristupa francuskoj vladi „u svjetlu ovog očiglednog nerazumijevanja osnovnih očekivanja od misije jednog ambasadora koji ima čast da predstavlja svoju zemlju".
Ministarstvo je, ipak, ostavilo vrata otvorena za pomirenje.
- Ostaje, naravno, moguće da ambasador Čarls Kušner obavlja svoje dužnosti i pojavi se u Ke d'Orseju, kako bismo mogli da vodimo diplomatsku raspravu neophodnu da se izglade iritacije koje se neminovno mogu pojaviti u prijateljstvu dugom 250 godina - saopšteno je iz ministarstva.
Kušner je pozvan nakon što je antiteroristički biro američkog Stejt departmenta na mreži Iks objavio da bi „izvještaji, koje je potvrdio francuski ministar unutrašnjih poslova, o tome da su Kventina Deranka ubili militantni ljevičari, trebalo sve da nas zabrinu".
Američka ambasada u Parizu podijelila je to saopštenje na društvenim mrežama.
Derank, krajnje desni aktivista, preminuo je od povreda mozga ovog mjeseca nakon što je pretučen u francuskom gradu Lionu.
Napadnut je tokom tuče na marginama jednog studentskog skupa na kojem je jedan krajnje desni političar bio glavni govornik.
U Francuskoj su snažne političke tenzije uoči predsjedničkih izbora zakazanih za narednu godinu.
Baro je tokom vikenda saopštio da Francuska „odbacuje svaku instrumentalizaciju u političke svrhe ove tragedije koja je jednu francusku porodicu zavila u crno".
- Nikakve lekcije, naročito po pitanju nasilja, ne možemo primati od jednog međunarodnog reakcionarnog pokreta - rekao je Baro.
Stejt department je, međutim, naveo na Iksu da je „nasilno radikalno ljevičarstvo u porastu i da njegova uloga u smrti Kventina Deranka pokazuje prijetnju koju predstavlja po javnu bezbjednost".
- Nastavićemo da pratimo situaciju i očekujemo da počinioci nasilja budu izvedeni pred lice pravde - saopštio je Stejt department.
Kušner je već jednom bio pozvan u Ke d'Orsej zbog svog pisma francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu, u kojem ga optužuje da nije učinio dovoljno u borbi protiv antisemitizma.
Ni tada se Kušner nije pojavio, pa su se zvaničnici ministarstva vanjskih poslova sastali sa predstavnikom američkog ambasadora.

Francuska povukla nezapamćen potez: Američkom ambasadoru zabranila sastanke s čelnicima vlade

Potpredsjednik DPS-a i predsjednik skupštinskog Odbora za antikorupciju Jevto Eraković upozorio je da Crna Gora rizikuje ozbiljnu blokadu evropskog puta ukoliko ne pokaže mjerljive rezultate u procesuiranju visoke korupcije. U intervjuu za<a href="https://www.standard.co.me/politika/erakovic-za-standard-bez-presuda-za-visoku-korupciju-nema-zatvaranja-poglavlja-eu-nece-tolerisati-selektivnu-pravdu-tuzilastva"> Standard </a>Eraković je poručio da je selektivnost tužilaštva i politički pritisak na pravosuđe najveća prepreka stvarnoj borbi protiv korupcije.
Eraković ističe da bez depolitizacije institucija i snažnijeg parlamentarnog nadzora nema suštinskog napretka, te da će Evropska unija jasno staviti do znanja da formalne reforme nijesu dovoljne bez konkretnih optužnica i presuda u predmetima visoke korupcije.
Koje su trenutno najveće prepreke u borbi protiv korupcije u Crnoj Gori i koliko su one povezane sa političkom voljom institucija?
Eraković: Jedna od glavnih prepreka u borbi protiv korupcije je selektivni pristup tuzilastva kada je u pitanju procesuiranje predmeta visoke korupcije. Tužioci po pravilu djeluju na način da su istrage i optužnice podložne političkom uticaju, gdje su neki slučajevi jasniji od drugih, a u kojima su uključene politički moćne osobe ili njihovi osjetljivi interesi, slučajevi se odlažu godinama ili uopste ne dođu do faze optužnice. Selektivni pristup bio je predmet brojnih izvještaja, a cak je i Evropska komisija više puta pozvala na profesionalnije i nepristrasnije procesuiranje.
S druge strane, pravosuđe je pod stalnim pritiskom, kako političkim, tako i javnim. U takvoj atmosferi, sudije često donose odluke i presude koje nisu vođene toliko zakonom, koliko nekakvim kompromisom između zakonsko dopuštenog i onoga što očekuju aktuelni vlastodršci. To potkopava samu sustinu vladavine prava i potpuno obeshrabruje poštenog profesionalca u sistemu borbe protiv korupcije. Da bi situacija bila još komplikovanija, Odbor za antikorupciju Skupstine Crne Gore, kao glavni mehanizam parlamentarnog nadzora, potpuno je isključen iz procesa donošenja odluka i praćenja politike kontrole korupcije; nema stvarnu nadležnost niti mogućnost uticaja na kontrolu važnih odluka.
Kako ocjenjujete dosadašnji učinak Odbora za antikorupciju u ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz poglavlja 23 i 24?
Eraković: Nažalost, mora se reći da je Odbor za antikorupciju imao i ima ograničen uticaj, ali ne zbog nedostatka inicijativa, već zbog sustinske marginalizacije njegovog rada. Odbor je isključen iz Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, ne ucestvuje u pripremi ili evaluaciji ključnog antikorupcijskog zakonodavstva i strategija. Evropska komisija kontinuirano kritikuje ovu praksunajcesce kroz odsutnost parlamentarnih kontrolnih mehanizama, te upozorava da to stvara prostor za manju kontrolu izvršne vlasti i tužilastva , što znacajno smanjuje povjerenje javnosti u institucije. Sve dok Odbor za antikorupciju ostane u poziciji koja ga drži u tehničkoj ulozi bez uticaja, ne možemo očekivati strukturni napredak.
Da li postoje konkretni rokovi i mjerljivi rezultati koje Crna Gora mora ostvariti kako bi se pregovori sa EU ubrzali?
Eraković: Za Crnu Goru, rokovi i pokazatelji napretka postavljeni su na jasan način kroz pregovore za poglavlja 23 i 24. Međutim, Evropska komisija sve više ukazuje na nezadovoljstvo, ne samo s tempom, već i s kvalitetom postignutih rezultata. Ključni nedostatak je to što mjerljivi ishodi, poput optužnica i presuda za visoku korupciju, većinom nedostaju. Ono što se događa je da se otvara veliki broj istraga niske složenosti, dok se visoko složene, u kojima se očekuje gonjenje visokih državnih funkcionera, potpuno izbjegavaju. Takva selektivnost samo jača hipotezu o političkom uplivu u pravosuđe, a odsutnost nadzora Odbora za antikorupciju ostavlja prostor za zloupotrebu i simulaciju reformi. Bez ispunjavanja ovih bitnih pokazatelja, pregovori s EU-om mogli bi se usporiti a to ,nadam se, nije cilj.
Koliko su institucije sistema zaista nezavisne i da li EU ima mehanizme da reaguje?
Eraković: Crnogorski zakoni, u svom nominalnom obliku, garantuju nezavisnost institucija, ali u praksi je to nešto sasvim drugo. Selektivnost tužilastva, kao i pritisak koji se vrši na pravosuđe, ukazuju na ozbiljnu politizaciju procesa. Sudije koji bi trebali da imaju potpunu autonomiju u svom odlučivanju podvrgavaju raznim vrstama direktnog i zindorektnog pritiska, što se odražava na kvalitet njihovih odluka i povjerenje građana u njih. Godinama Evropska komisija upozorava da je ova situacija neodrživa i da se pravosuđe treba reformisati i depolitizovati u praksi.
S druge strane, EU ima čitav arsenal mehanizama na raspolaganju kako bi usporila i zaustavila pregovore – od zamrzavanja otvaranja novih poglavlja, do traženja dodatnih izvjestaja, i tako dalje – što sve šalje političku poruku Crnoj Gori da nema napretka bez rezultata. EU posebno naglašava da bez mjerljivog napretka u visokim korupcijama, među nosiocima vlasti ili velikim istragama javnih nabavki, neće biti zatvaranja ključnih poglavlja.
Šta je ključni korak koji Crna Gora mora preduzeti u narednih godinu dana?
Eraković: Najvažniji korak koji Crna Gora može preduzeti u sljedećoj godini je depolitizacija pravosudnog sistema i stvarno jačanje parlamentarnog nadzora nad procesima borbe protiv korupcije. To znači da Odbor za antikorupciju mora dobiti mjesto u svim relevantnim tijelima, uključujući Nacionalni savjet, uz ovlascenje da nadzire, predlaže i nadgleda sprovodjenje mjera i zakonodavstva protiv korupcije. Bez intenzivnog nadzora, javnost gubi povjerenje da se borba protiv korupcije sprovodi iskreno i nepristrasno, a ne možemo uvjeriti strane investitore i evropske partnere da je Crna Gora spremna preći iz faze formalne usklađenosti u fazu suštinskih, pravih promjena. U suprotnom, riskiramo da budemo uhvaćeni u zamku političke volje i selektivne pravde.

Eraković: Bez presuda za visoku korupciju nema zatvaranja poglavlja, EU neće tolerisati selektivnu pravdu tužilaštva

Za više od 1.400 dana rata u Ukrajini dvije ličnosti ostale su ključne – predsjednici Volodimir Zelenski i Vladimir Putin. Odluke koje su donosili, stilovi upravljanja i njihov položaj na međunarodnoj sceni u velikoj mjeri oblikovali su sukob koji danas navršava četiri godine i ulazi u petu.
Rat koji traje četiri pune godine, duže nego što je trajao sukob između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza, koji se u Rusiji naziva Veliki otadžbinski rat, promijenio je ne samo dvije države, već i njihove lidere. Sky News je objavio analizu o tome u kojem pravcu su se razvijale ove dvije političke figure.
<h2>Volodimir Zelenski</h2>
Predsjednik Ukrajine u protekle četiri godine prošao je kroz jednu od najdramatičnijih transformacija među savremenim liderima. Od relativno neiskusnog predsjednika postao je simbol otpora i prkosa.
Iako je njegov uspon od glumca i komičara do predsjednika bio iznenađujući, Zelenski se brzo prilagodio ulozi državnika, makar kada je riječ o javnom nastupu.
Fotografije ukrajinskog predsjednika prije rata, kada je nosio odijela i bio uredno obrijan, danas djeluju gotovo dječački u poređenju sa „očvrsnulim“ ratnim liderom iz 2026. godine.
Zelenski je tokom posljednje četiri godine rijetko viđan u nečemu drugom osim u vojnoj odjeći, što je izazvalo negodovanje Donalda Trampa prilikom njegovog boravka u Bijeloj kući prošle godine.
<h2>Zelenski kod kuće</h2>
Ruska invazija 24. februara 2022. godine doprinijela je rastu podrške i povjerenja u Zelenskog, jer su se građani Ukrajine okupili oko njega kao lidera.
Njegova odluka da ostane u Kijevu i vodi državu iz glavnog grada, uprkos ponuđenoj evakuaciji, postala je simbol otpora.
„Borba je ovdje. Potrebna mi je municija, a ne prevoz“, navodno je rekao američkim zvaničnicima dok su se ruske snage približavale Kijevu.
Od tada je postao ključni faktor ujedinjenja, redovno se obraćajući građanima putem video-poruka i posjećujući vojnike na liniji fronta.
Međutim, produženi rat, ekonomski problemi, zamor stanovništva i političke kontroverze, uključujući i visoku korupciju u pojedinim sektorima, uticali su na postepeni pad njegovog rejtinga, iako ga i dalje podržava većina građana.
<h2>Zelenski u inostranstvu</h2>
Od 2022. godine njegov međunarodni status značajno je porastao. Postao je lice diplomatskih napora za obezbjeđivanje pomoći Ukrajini, obraćajući se parlamentima i liderima širom svijeta.
Rat je predstavio kao dio šire borbe između demokratije i autokratije, pozicionirajući Ukrajinu kao branioca evropskih i zapadnih vrijednosti.
Tokom četiri godine uspio je da obezbijedi finansijsku i vojnu podršku, te da očuva odnose sa ključnim saveznicima, uključujući i Sjedinjene Američke Države, uprkos tenzijama nakon susreta u Bijeloj kući.
U Evropi se, međutim, i dalje postavlja pitanje njegove sposobnosti da se izbori sa korupcijom. U Rusiji je njegova reputacija izrazito negativna, dok je u većem dijelu svijeta uglavnom pozitivna.
<h2>Zelenski kao čovjek</h2>
Rat je uticao i na njegov lični život. Porodica je na početku sukoba evakuisana na tajnu lokaciju.
Prema riječima prve dame Olene Zelenske, predsjednik danas više cijeni jednostavne stvari, poput porodične komunikacije.
„Poslati mu fotografiju sina ili ispričati šta je ćerka rekla, sada sve to na njega utiče vrlo emotivno“, kazala je ona 2023. godine.
<h2>Najveći gubici od Drugog svjetskog rata</h2>
Prema podacima objavljenim na sajtu EU, Rusija je do sada imala oko 1,2 miliona žrtava (poginulih, ranjenih i nestalih). Procjenjuje se da je od 2022. godine izgubila 325 hiljada ljudi, što predstavlja najveći gubitak jedne države od Drugog svjetskog rata.
Analize pokazuju da su ruski gubici veći od ukrajinskih u odnosu 2,5:1.
BBC je potvrdio imena blizu 160.000 poginulih ruskih boraca.
Zelenski je početkom februara saopštio da je poginulo 55.000 ukrajinskih vojnika, dok je 70.000 ljudi, uključujući vojnike i civile, nestalo.
Od početka rata uništeno je 29 ruskih ratnih brodova i 360 borbenih aviona.
Evropska unija usvojila je 19 paketa sankcija protiv Rusije, a pomoć Ukrajini iznosila je 194,9 milijardi eura, od čega je skoro 70 milijardi vojna pomoć.
<h2>Vladimir Putin</h2>
Iako se u Moskvi očekivalo da Ukrajina kapitulira za nekoliko dana, rat je produžen na četiri godine i ulazi u petu.
Međunarodni položaj Vladimira Putina znatno je pogoršan i stekao je reputaciju izolovanog lidera.
<h2>Putin kod kuće</h2>
Zvanično, njegova popularnost ostaje visoka, održavana državnom propagandom, represijom nad protivnicima i mobilizacijom.
Od početka invazije rejting mu je naglo porastao, a patriotizam ojačao.
Međutim, sankcije, mobilizacija i rast cijena utiču na svakodnevni život građana, iako zvanični podaci govore o otpornosti ruske ekonomije.
Opozicija je kriminalizovana, nezavisni mediji su ugašeni ili podvrgnuti strogim zakonima, a kritika rata može dovesti do zatvorske kazne.
<h2>Putin u inostranstvu</h2>
Van Rusije njegova reputacija je značajno oslabila. Invazija je dovela do političke izolacije i prekida odnosa sa brojnim zapadnim državama.
Kremlj je odgovorio jačanjem veza sa saveznicima poput Sjeverne Koreje i Kine.
Odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama doživjeli su promjene nakon povratka Donalda Trampa, uključujući telefonske razgovore i susret na Aljasci.
<h2>Putin kao čovjek</h2>
Tokom konferencije za medije krajem 2024. godine, Putin je rekao da ga je rat promijenio, da se manje šali i gotovo više ne smije.
Istakao je da njegova sreća neće biti potpuna dok se svi ruski vojnici ne vrate kući.
Od početka rata rjeđe se pojavljuje u javnosti, manje putuje i ima manje spontanih susreta sa građanima nego ranije.

Tag: nvo-disi