Stanje riječnih eko-sistema u Crnoj Gori ostaje zabrinjavajuće, jer svega 23 odsto mjernih mjesta na rijekama ima zadovoljavajući kvalitet vode, dok su ključni problemi dugogodišnja neprimjena zakona i ispuštanje netretiranih komunalnih otpadnih voda. Iako novi zakon o zaštiti prirode predstavlja važan normativni iskorak, stvarni efekti zavisiće isključivo od njegove dosljedne primjene i izgradnje neophodne infrastrukture, ocijenila je za<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/samo-cetvrtina-rijeka-u-crnoj-gori-dobrog-kvaliteta"> Pobjedu </a>izvršna direktorica NVO Green Home Azra Vuković.
Ona ističe da usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa konceptom Natura 2000 i standardima Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) jeste značajan korak naprijed, ali upozorava da se u Crnoj Gori i dalje prečesto dešava da se dobri zakoni ne sprovode u praksi.
- Proces izrade Zakona o zaštiti prirode trajao je oko pet godina, uz brojne promjene na rukovodećim pozicijama u resornom ministarstvu. Kao predstavnica civilnog sektora bila sam članica radne grupe, ali je ona u jednom trenutku rasformirana, nakon čega nijesam imala uvid u dalji tok izrade niti u verzije zakona koje su bile u opticaju. Bez uvida u rješenje koje je upućeno Evropskoj komisiji mogu govoriti samo načelno, ali je jasno da se radi o ključnom propisu za zaštitu prirode u Crnoj Gori - kazala je Vuković.
Prema njenim riječima, civilni sektor ima značajan potencijal da doprinese kvalitetu zakonskih rješenja i njihovoj implementaciji, zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu i radu na terenu, ali taj potencijal do sada nije dovoljno iskorišćen.
Poseban izazov vidi u uspostavljanju upravljača zaštićenih područja, naročito onih koja obuhvataju teritorije više opština.
- Na tim područjima ranije su postojali višegodišnji zastoji u upravljanju i sprovođenju mjera zaštite, što je ostavljalo prostor za devastaciju i nelegalne aktivnosti - navela je Vuković.
<h2>Natura 2000 – veliki izazov</h2>
 
U kontekstu evropskih integracija i Poglavlja 27, Vuković naglašava da je od presudne važnosti formalno uspostavljanje Natura 2000 mreže.
- Teritorija Crne Gore je u velikoj mjeri mapirana, ali predstoji obiman posao definisanja konkretnih područja, modela upravljanja, granica i operativnih zona, kao i obezbjeđivanja sredstava za njihovo funkcionisanje - rekla je ona.
Komentarišući ugroženost biljne i životinjske flore u rijekama, Vuković upozorava da u Crnoj Gori postoji više praksi koje direktno narušavaju riječne eko-sisteme: nelegalna eksploatacija šljunka, ispuštanje netretiranih otpadnih voda, nelegalna gradnja na obalama, izgradnja malih hidroelektrana, krivolov i uništavanje staništa.
- Većina ovih aktivnosti je zakonom zabranjena, ali problem leži u neprimjeni i nedovoljnoj kontroli. Dio odgovornosti postoji i u normativnom okviru, kroz neusklađenost zaštite prirode sa prostornim planiranjem, nedovoljno precizne procedure procjene uticaja na životnu sredinu i standarde monitoringa biodiverziteta. Ipak, ključni problem ostaje sprovođenje postojećih propisa - naglasila je Vuković.
<h2>Kvalitetna voda rijetkost</h2>
 
Kvalitet voda u Crnoj Gori prati Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju kroz redovna mjerenja.
- Prema Izvještaju o stanju kvaliteta voda za 2024. godinu, stanje na više rijeka zahtijeva ozbiljnu pažnju - posebno na Bojani, Morači, Zeti, Tari, Ibru i Ćehotini. Od 30 ispitivanih lokaliteta, samo sedam ima zahtijevani kvalitet voda. Na 18 lokaliteta zabilježen je umjeren status, dok je loš status registrovan na Morači i Zeti, a veoma loš na Bojani i Ćehotini - kazala je Vuković.
Ona podsjeća da Crna Gora, kao buduća članica Evropske unije, mora da postigne i održava dobar kvalitet voda u svojim vodotocima.
- Da bi se to postiglo, neophodno je smanjiti izvore zagađenja. U Crnoj Gori najznačajniji izvor su neprečišćene komunalne otpadne vode. Moramo uspostaviti sisteme za prečišćavanje u svim aglomeracijama u kojima oni do sada nijesu izgrađeni - istakla je ona.
<h2>Inspekcije ograničenog dometa</h2>
 
Vuković upozorava da Ekološka inspekcija može imati važnu ulogu, ali samo uz jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta, dosljednu primjenu kaznenih mjera i bolju koordinaciju institucija.
- Bez sistemskog pristupa koji podrazumijeva infrastrukturu, planiranje i kontrolu, napredak će biti ograničen - kazala je Vuković.
<h2>Ministarstvo: sve će biti bolje</h2>
 
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić saopštio je da je novi zakon o zaštiti prirode pripremljen i usaglašen nakon konsultacija sa relevantnim institucijama i dostavljen Evropskoj komisiji.
Prema njegovim riječima, zakon donosi značajno unapređenje transparentnosti kroz obavezu organizovanja tri javne rasprave, preciznije uređuje postupak proglašavanja zaštićenih područja i jača ulogu lokalnih samouprava, koje će imati jasnije nadležnosti u proglašavanju, upravljanju i finansiranju zaštićenih prirodnih dobara od lokalnog značaja.
Ministar je naveo i da se uvode obavezni lokalni akcioni planovi za biodiverzitet, kao i petogodišnji planovi upravljanja, uz obavezu izrade godišnjih izvještaja o stanju prirode.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Samo četvrtina rijeka u Crnoj Gori dobrog kvaliteta

Crna Gora ima ogroman potencijal da razvije novu generaciju stručnjaka u obnovljivim izvorima energije, upravljanju prirodom, cirkularnoj ekonomiji, energetici i klimatskim politikama. Međutim, veliki rizik je odliv kadra. Stoga, neophodno je stvoriti uslove da mladi dobiju plaćene prakse, prve poslove, istraživačku podršku i mogućnost profesionalnog razvoja ovdje, a ne u inostranstvu. To je poručeno sa završnog događaja u okviru projekta Learning4Green/ADDUPT pod nazivom „Zelene kompetencije i tržište rada: sinergija za održivu budućnost“ koji je organizovala nevladina organizacija Green Home. Događaj je okupio donosioce odluka, obrazovne institucije i predstavnike privatnog sektora sa ciljem kreiranja zajedničkog pristupa razvoju zelenih zanimanja u Crnoj Gori. Izvršna direktorica NVO Green Home Azra Vuković istakla je rezultate istraživanja koje je realizovano tokom ovog projekta, a koje je naglasilo važnost opremanja škola resursima, promovisanje usluga karijernog vođenja i podrške mobilnosti učesnika i nastavnika kako bi se poboljšali obrazovni rezultati.&nbsp; - Država mora imati za cilj poboljšanje kvaliteta i efikasnosti srednjeg i stručnog obrazovanja, čineći ih relevantnim za tržište rada i omogućavajući cjeloživotno učenje - istakla je ona.&nbsp; Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, poručio je da zelene kompetencije predstavljaju temelj savremenih razvojnih politika.&nbsp; On je istakao da mu je zadovoljstvo govoriti o temi koja sve snažnije oblikuje način na koji živimo, radimo i gradimo svoju ekonomiju – o ulozi zelenih kompetencija u savremenom tržištu rada i o tome kako one mogu postati pokretačka snaga našeg društva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251120161136_e291625431baa0aba8483e0339b4b17a6a9770e5fe511c050e83c290366757a7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251120161136_e291625431baa0aba8483e0339b4b17a6a9770e5fe511c050e83c290366757a7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Sa događaja u Podgorici"> <figcaption>Sa događaja u Podgorici(Photo: NVO Green Home)</figcaption> </figure>  - Ljudi, njihova znanja i spremnost da se prilagode novim tehnologijama biće presudni za uspjeh. Za sve ovo, od razumijevanja klimatskih politika, preko primjene zelenih tehnologija, do razvoja konkurentnih vještina, potrebno je znanje - naveo je Ćulafić. U ime Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, govorila je državna sekretarka doc dr Tatjana Ćalasan, ističući punu podršku razvoju programa za unapređenje zelenih vještina, kao i punu podršku inicijativama koje spajaju obrazovanje i održivi razvoj, te nastavak rada na unapređenju programa i novih praksi za mlade. Tokom događaja Iva Bulajić, koordinatorka projekta, predstavila je analizu povezanosti zelenog sektora i zapošljavanja u zemljama Zapadnog Balkana, kao i akcione planove i smjernice razvijene tokom sprovođenja projekta. Istakla da je mladima u Crnoj Gori potrebna mnogo snažnija praktična nastava. - Mladi jasno poručuju da žele više prakse, stažiranja i profesionalnog mentorstva. Bez prilike da svoje znanje primijene na realnim projektima, ne možemo očekivati kadrove spremne za tržište rada - poručila je Bulajić. U okviru panela „Zelene kompetencije mladih: od obrazovanja do zapošljavanja“, &nbsp;govorila je Milica Jaramaz je, ispred Centra za stručno obrazovanje, Ilinka Alorić ispred Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i Lazar Komar ispored kompanije Greener.&nbsp; Identifikovani su ključni nedostaci kompetencija u oblastima održive poljoprivrede i šumarstva, tehnologija obnovljivih izvora energije i njihovog upravljanja, cirkularne ekonomije, upravljanja otpadom i resursima, energetike i energetske efikasnosti, ekoloških propisa i upravljanja prirodnim resursima, održivog turizma, zelenih lanaca nabavke i industrijske održivosti.

500x500

1250x600

1084x550

Ogroman potencijal za razvoj stručnjaka u obnovljivim izvorima energije, ali mladi odlaze

Lokaliteti poput Buljarice i Šaskog jezera od izuzetne su važnosti jer predstavljaju rijetke očuvane ekosisteme na evropskom kontinentu, poručila je Azra Vuković iz NVO Green Home u emisiji E uživo na Televiziji E.
Kako je kazala, riječ je o područjima koja su „ostala sačuvana u svom izvornom prirodnom obliku“ i imaju veliku ekološku i naučnu vrijednost. Ipak, i Buljarica i Šasko jezero danas se nalaze „na raskrsnici između očuvanja prirode i sve jačeg investicionog pritiska“.
- Buljarica ima status međunarodno važnog područja za boravak ptica (IBA) i za biljni svijet (IPA), a djelimično je i zaštićena kao spomenik prirode. Riječ je o prostoru koji ima prepoznate vrijednosti, kako formalno, tako i u pogledu biodiverziteta i klimatske stabilnosti - rekla je Vuković.
Istakla je da su ta područja ključna za očuvanje kvaliteta vazduha, ublažavanje klimatskih promjena i zaštitu biodiverziteta, jer su stanište velikog broja biljnih i životinjskih vrsta.
- Rijetko se govori o značaju tih područja u širem društvenom kontekstu — kao prostoru za edukaciju, jačanje ekološke svijesti i uključivanje lokalne zajednice. Nažalost, u Crnoj Gori se valorizacija prirodnih prostora često poistovjećuje s betoniranjem i izgradnjom objekata, što nije održiv pristup - upozorila je ona.
Govoreći o Šaskom jezeru, Vuković je podsjetila da NVO Green Home od svog osnivanja sprovodi projekte s ciljem promocije i očuvanja tog područja.
- Iako je Šasko jezero u zaleđu Ulcinja, njegova prirodna i ekološka vrijednost je ogromna. Na tom prostoru živi veliki broj ptica, prisutne su brojne biljne vrste i močvarna staništa od posebnog značaja. Iako je još 2012/13. godine podnijeta inicijativa da se proglasi zaštićenim područjem, taj status do danas nije dobilo - navela je Vuković.
Dodala je da je Green Home 2015. godine izradio prilog studiji zaštite i ponudio ga Opštini Ulcinj kako bi se pokrenuo proces formalne zaštite jezera, ali da do sada nije bilo konkretnih koraka.
- Šasko jezero i dalje ima očuvane prirodne vrijednosti, ali je zapostavljeno. Važno je da se konačno pristupi njegovoj zaštiti i upravljanju na održiv način - naglasila je.
Na kraju je najavila da Green Home, u saradnji sa EIT Food, organizuje hackathon otvoren za pojedince i timove do tri člana.
- Program traje tri dana – 28, 29. i 31. oktobra – i učesnici će, uz pomoć mentora, razvijati svoje ideje. Najbolja ideja biće nagrađena, a cilj je podstaći razvoj inovacija u oblasti poljoprivrede i proizvodnje hrane - zaključila je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FFW68XRw2ZS4%3Fsi%3DCmG0HfDlKJ4EWfaK&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Buljarica i Šasko jezero su rijetki očuvani ekosistemi, moramo ih zaštititi od investicionih pritisaka

Kina ima otvoren program stipendiranja i za studente iz Crne Gore, &nbsp;to je &nbsp;divna zemlja za studiranje, nudi različite stipendije na različitim prestižnim univerzitetima, gdje studenti mogu boraviti i studirati, a ujedno upoznati pristup društvu i civilizaciji na drugačiji način - rekla je gostujući u večernjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, direktorica NVO Green Home &nbsp;Azra Vuković.
Ove godine su bili dio studijske grupe koja je obišla Kinu na jedan malo drugačiji način, kaže Vuković, jer je prethodni put, prisjeća se, kao gost tadašnjeg ambasadora Crne Gore u NR Kini bila turistički i imala priliku da obiđe neke turističke znamenitosti, poput Kineskog zida, Temple of heaven, Forbidden city i brojne druge lokalitete u Pekingu.
- Ovoga puta sam obilazila vrlo smišljeno ono što je bio program za upoznavanje ljudi unutar te organizacije, a bilo nas je 26 ljudi iz 22 zemlje svijeta, što je, takođe, jedna dodatna vrijednost ovog putovanja. Obilazili smo različite gradove, ali smo učestvovali i u događajima koji su organizovani u tim gradovima, dok smo boravili tamo, kao što je ministarski sastanak o globalnoj civilizaciji, gdje se razgovaralo o potrebi mira u svijetu, saradnji, upoznavanju različitih civilizacija i kultura kako bismo mogli u suživotu živjeti na planeti Zemlji - rekla je Vuković.
Kina ima otvoren program stipendiranja i za studente iz Crne Gore, pa je sagovornica Televizije E pozvala crnogorske studente da se prijave, naglašavajući da je to divna zemlja za studiranje, nudi različite stipendije na različitim prestižnim univerzitetima, gdje studenti mogu boraviti i studirati, a ujedno upoznati, kako kaže, pristup društvu i civilizaciji na drugačiji način.
Da je Kina specifična i uređena zemlja uvjeri se svaki posjetilac glavnog grada Pekinga, kaže, gradu od 22 miliona ljudi, čije ulice su čiste i uređene, bez slomljenog mobilijara.
- Ja sam stavila jedan story iz ulica Pekinga, uz komentar da u tom gradu živi preko 22 miliona stanovnika, ali zamislite nema zalijepljenih žvaka po trotoarima. To govori o jednoj snazi države, o jednoj kulturi, da nije to tek tako došlo, već da se pravila primjenjuju. Svi gradovi koje smo obišli su izuzetno čisti i to govori o jednoj drugačijoj kulturi i odnosu prema ljudima - zaključila &nbsp;je Vuković.

Vuković: Ulice Pekinga, grada od 22 miliona stanovnika, su čiste i bez polomljenih klupa i zalijepljenih žvaka po trotoarima

Nevladina organizacija Green Home organizovala je radionicu posvećenu &nbsp;energetskim zajednicama građana, a cilj je bio da se javnosti približi model u kojem građani aktivno učestvuju u proizvodnji, distribuciji i potrošnji energije iz obnovljivih izvora, čime se podstiče njihovo aktivno učešće na energetskom tržištu i doprinosi smanjenju zavisnosti od tradicionalnih izvora energije.
Energetske zajednice građana, kako se navodi u saopštenju, promovišu samoodrživost lokalnih zajednica, kao i dekarbonizaciju energetskog sistema, uz poseban akcenat na korišćenje solarne energije.&nbsp;
- Iako ovaj koncept još uvijek nije široko zastupljen u regionu, iskustva iz drugih evropskih zemalja pokazuju njegov veliki potencijal - ističu iz NVO Green home.
Predavač na radionici bio je predstavnik Zelene energetske zadruge (ZEZ) iz Zagreba Josip Beber, organizacije koja više od decenije uspješno sprovodi projekte energetskih zajednica u Hrvatskoj.&nbsp;
Pored predstavljanja koraka u formiranju energetskih zajednica, učesnici radionice diskutovali su i o izazovima u njihovoj realizaciji, kao i o značaju postojanja adekvatnog zakonskog okvira i finansijskih podsticaja i stručne podrške od strane državnih institucija.&nbsp;
Kroz primjere iz Austrije, Italije, Holandije, Slovenije, Irske i Hrvatske vidjeli smo da put ka uspostavljanju energetskih zajednica nije jednostavan i da je svaka zemlja tražila svoje modele za njihovo funkcionisanje.&nbsp;
U Crnoj Gori do nedavno nije postojala zakonska osnova koja će regulisati formiranje i status energetskih zajednica. Sada se očekuje donošenje podzakonskih akata kako bi se uredila &nbsp;pitanja od interesa za funkcionisanje energetskih zajednica.&nbsp;
&nbsp;Iz Ministarstva energetike i rudarstva su naveli kod nas još uvijek ne postoji ni jedna operativna energetska zajednica ali je aktivan veći broj projekata koji su podržani iz evropskih fondova. Formiranje bar jedne energetske zajednice očekuje se do kraja 2027. godine - kazali su iz NVO Green home.
Primjeri iz zemalja koje primjenjuju koncept energetskih zajednica pokazuju da je za njihovo osnivanje neophodna finansijska podrška, stabilan institucionalni okvir i široka društvena prihvaćenost.

Održana radionica o energetskim zajednicama: Građani kao nosioci energetske tranzicije

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: nvo-green-home