Imali smo i dječaka od 13 godina koji je učio, i trenirao fudbal sa dječacima koji su, nažalost, nastradali. Jedan u slučaju na Medovini, drugi sad 1. januara. Svima je bilo izuzetno teško i bolno da čujemo kako se on osjeća - kazala je Aida Perović iz NVO Prima gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E - a nakon što je ta nevladina organizacija realizovala radionicu ,,A kako se ti osjećaš” - koja je je bila namijenjena mladim ljudima sa Cetinja.
Voljela bi, kaže Perović, da je svako u Crnoj Gori mogao da čuje njegovu priču.
- Kad sam ga pitala šta je najljepše čega se sjeća iz druženja sa nastradalim drugom, rekao je ,,znate, nekad nema ni on za užinu, nemam ni ja, udružimo novac i doručkujemo”. Ja bih voljela da je tu njegovu priču mogao da čuje svako u Crnoj Gori, da do svakoga dopremo time, jer kako god sam ja došla sa nekim znanjem, ili moje koleginice, nije vam lako da to čujete, ali mislim da je prirodno da i nama bude teško. Tu smo bili, te noći, jedni za druge, i oni znaju da to nije samo te noći, nego da mogu našem savjetovalištu da se obrate kad god osjete potrebu - navela je ona.
U NVO Prima su, kaže, vidjeli da je organizovana psihološka podrška putem telefona 1555, na koji građanke i građani mogu da se jave - ali su pomislili da možda ima više mladih koji bi voljeli da se okupe u jednoj grupi i da tu podijele kako se osjećaju u vezi svega što se desilo 1. januara, ali i svega onoga što nas sve jasno asocira na prijašnja tragična događanja u istom gradu.
- Imali smo određeni broj prijava, ali kad smo došli tamo njih je bilo više nego duplo, što nas je obradovalo, i uvjerilo da je to bio jedan dobar potez - ispričala je Perović.
Sagovornica emisije E uživo je sigurna da stanovnice i stanovnici Cetinja trebaju posebnu pažnju, a NVO Prima je pokušala, ističe ona, da im je pruži tom jednom radionicom.
- Prije ove radionice imali smo poziv iz jedne škole, gdje je nastavnica prepoznala potrebu za razgovor licem u lice, isto tako u grupi, ali da je to potrebno i roditeljima sa kojima ona svakodnevno komunicira. To nije samo skretanje pažnje na činjenicu da su se djeca našla u jednom specifičnom stanju, što se tiče osjećanja, nego da nijesu toga pošteđeni ni njihovi roditelji, a da su potrebni jedni i drugima, i da nađu načina kako da se međusobno ohrabre, i da se ipak ide ka nekom životu koji bi bio funkcionalniji, što se tiče svih osjećanja sa kojima se oni sada nose - istakla je Perović.
U timu NVO Prime su iskusni borci i borkinje, podsjeća Perović, ali i mlađi članovi tima - sa dobrim edukacijama, što je važno jer se razgovor između vršnjaka pokazao jako djelotvornim.
- Imali smo i dječaka od 13 godina koji je učio, i trenirao fudbal sa, nažalost, dječacima koji su nastradali. Jedan u slučaju na Medovini, drugi sad 1.januara, i svima je bilo izuzetno teško i bolno da čujemo kako se on osjeća. Kad sam ga pitala šta je najljepše čega se sjeća iz druženja sa nastradalim drugom, rekao je ,, znate, nekad nema ni on za užinu, nemam ni ja, udružimo novac i doručkujemo”. &nbsp;Ja bih voljela da je tu njegovu priču mogao da čuje svako u Crnoj Gori, da do svakoga dopremo time, jer kako god sam ja došla sa nekim znanjem, ili moje koleginice, nije vam lako da to čujete, ali mislim da je prirodno da i nama bude teško. Tu smo bili, te noći, jedni za druge, i oni znaju da to nije samo te noći, nego da mogu našem savjetovalištu da se obrate kad god osjete potrebu - poručila je Perović.
Čuli su mnogo toga teškog, prisjeća se Perović, ali su i dali priliku, naglašava ona, da se riješe toga tereta.
- Kad se neko nosi sa tugom, sa strahom, traumatskim stresnim poremećajem, i sličnim stanjima, i osjećajima, prirodno je da nastojimo jedni druge da sačuvamo - a to radimo tako što ne dijelimo ono što osjećamo jer ne želimo da drugi u porodici budu još više zabrinuti… To je jedna od uobičajenih grešaka, dobro je upravo podijeliti, to je mnogo bolji način da ova osjećanja budu lakša za podnijeti - zaključila je Perović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Perović: Cetinjani i Cetinjanke trebaju posebnu pažnju, dobro je podijeliti teret

Nevladina organizacija "Prima" izrazila je duboko žaljenje i saosjećanje sa svim osobama koje su pretrpjele seksualno nasilje ili uznemiravanje.&nbsp;
- Slučaj seksualnog uznemiravanja u školi od strane profesora samo je jedan u nizu za koje znamo jer se žrtve za podršku i pomoć obraćaju našoj organizaciji - saopšteno je iz ove organizacije.
Znaju, kako kažu, da najveći broj osoba koje su bile na meti seksualnih predatora nikada nikome ne povjere što su preživjele/i.
- Razlozi su brojni, a naročito je uticajna stigma koju je svaka žrtva iskusila kada je javno progovorila o nasilju. Ne postoji nijedno drugo kršenje Zakona u kojem se vjeruje počiniocu, seksualnom predatoru, nasilniku i pedofilu, a žrtva je ta koja se stavlja na stub srama, na poligraf laži. U žrtvu se upire prstom, stavlja se znak pitanja na njene motive i po pravilu, ona se proglašava krivom. Krivom jer je ćutala, krivom jer je progovorila i prijavila, krivom jer je ćutala 3 godine, krivom jer je progovorila baš sad, krivom jer izgleda ovako i onako - navodi se u saopštenju.
Jedina istina je, napominju u NVO Prima, da žrtva nikad nije kriva.
- Kada se nepovjerljivoj javnosti pridruže ljudi iz institucija i politike spočitavajući da se iza brda valja neki veći cilj pa se sve proglasi političkom hajkom, svakome je jasno da prijaviti seksualno nasilje znači izložiti se novoj traumatizaciji. Neprihvatljivo je stavljanje slučaja seksualnog uznemiravanja koji je sada aktuelan u politička raskusuravanja jer ono što ćemo time sigurno postići jeste da se žrtve povuku u sebe i u svoje traume sa gotovo nikakvim izgledom da im se pomogne, a da zlostavljači budu kažnjeni po zakonu i po zasluzi. Ovim putem apelujemo na sve društvene aktere, a naročito na predstavnike političkih partija i institucija da učine sve da žrtve seksualnog nasilja i uznemiravanja budu zaštićene i tretirane sa najvećom obazrivošću i poštovanjem, te da im se omogući neometani i predrasuda oslobođeni pristup pravu i pravdi - ističe se u saopštenju.
Naglašavaju da se aktuelni, niti ijedan drugi slučaj ne smije politizovati niti svoditi na nacionalne ili političke identitete.
- Time se direktno ugrožavaju napori da se nasilje spriječi, a žrtve se obeshrabruju da nasilje prijave iz straha da će biti osramoćene, marginalizovane i da će se njihovo ime danima povlačiti po medijima. Ne postoji tipična žrtva seksualnog nasilja, niti postoji tipičan seksualni predator. Mogu biti bijelo koje nacije, vjere, pola ili uzrasta. Tako i svi mi koji imamo obavezu, odgovornost, znanje i mogućnost da pomognemo treba da to činimo bez obzira ko je žrtva. Ako umanjujemo sopstvenu odgovornost, na koga se onda naša djeca i mladi mogu osloniti? Naša je dužnost da im na djelima pokažemo da se vrijedi nasilju oduprijeti uzdignute glave - navedeno je u saopštenju.
U NVO Prima napominju da borba protiv seksualnog nasilja mora biti zajednička, i to ne samo u slučajevima kada je nasilje vidljivo i medijski atraktivno, već stalno i kontinuirano, kroz obrazovanje, zakone i preventivne mjere.
- Takođe, krajnje vrijeme je da multisektorski kreiramo protokole postupanja u slučajevima seksualnog nasilja i uznemiravanja među vršnjacima, kao i u slučajevima kada nasilje dolazi od zaposlenih u školi, na fakultetu ili na poslu. Želimo da se obratimo direktno i osobama koje su preživjele seksualno nasilje. Želimo da vam kažemo da vam u potpunosti vjerujemo. Želimo da vam kažemo da niste sami, da imate pravo na zaštitu, podršku i pravdu. Znamo da će nekima od vas trebati mnogo vremena da progovore o nasilju koje su pretrpjele/i. Znajte da ćemo biti tu za vas u svakom trenutku. Ovo društvo mora biti sigurno mjesto za sve, naročito za djecu i mlade -ističe se u saopštenju.
U NVO Prima poručuju da će nastaviti da pružaju besplatnu podršku i savjetovanje osobama sa iskustvom seksualnog nasilja i da se bore za unapređenje zakonodavnih okvira kako bi obezbijedili sigurnost svih građanki i građana, naročito mladih i djece.
- Pozivamo sve društvene aktere, medije, civilni sektor, institucije i političare/ke da stvaramo društvo u kojem nijedna osoba neće biti žrtva nasilja i u kojem će žrtve imati s pravom potpuno povjerenje u sistem zaštite i podrške - poručuju iz NVO Prima.

NVO Prima: Podrška osobama koje su pretrpjele seksualno nasilje

Kazne za seksualne delikte nad mladima i djecom su blage i često uključuju uslovne i kratke zatvorske kazne zbog čega je potrebno ojačati kaznenu politiku kako bi se ohrabrile žrtve da prijavljuju nasilnike, postigao adekvatan odvraćajući efekat i ojačalo povjerenje u pravosudni sistem.
To je poruka sa konferencije koju je organizovala NVO Prima povodom predstavljanja projekta „Prva linija otpora rodnom nasilju”, koji finansira Ambasada SAD-a u Crnoj Gori kroz Program malih grantova Demokratske komisije.
Ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, istakla je da projekat ima za cilj borbu protiv seksualnog i rodno zasnovanog nasilja sa fokusom na omladinu te da je veoma važno raditi na podizanju svijesti o ovom društvenom problemu, kao i pružanju podrške za njegove žrtve.
- U Crnoj Gori, kao i u mnogim drugim zemljama svijeta, rodno zasnovano nasilje ostaje značajan izazov za ljudska prava, često pod uticajem ukorijenjenih društvenih normi i nedovoljnog institucionalnog odgovora - kazala je ambasadorka Rajnke, dodajući da podaci o femicidu u Crnoj Gori pokazuju zabrinjavajuće trendove.&nbsp;
- Izuzetno sam ponosna što podržavamo ovakve inicijative čiji je cilj sprječavanje i borba protiv ovog problema koji ugrožava dobrobit naših društava i svih građana - rekla je Rajnke.
Godišnja kampanja “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” podsjeća nas, kako je istakla, da je svjetlija budućnost, bez nasilja, moguća ako djelujemo zajedno i ako djelujemo sada.
- Rješavanje rodno zasnovanog nasilja zahtijeva zajednički napor svih društvenih aktera - vlade, njenih institucija i zajednice, kako bi se poslala jasna poruka počiniocima da rodno zasnovano nasilje neće biti tolerisano i da će svaki počinilac takvih djela biti kažnjen u skladu sa zakonom - saopštila je Rajnke.
Naglasila je da je rodno zasnovano nasilje globalni problem i zbog toga u njegovo rješevanje treba uložiti globalne napore.
- Sjedinjene Države ostaju čvrsto posvećene sprječavanju i odgovoru na sve oblike rodno zasnovanog nasilja. Samo tokom protekle godineVlada SAD je obezbijedila više od 273 miliona dolara za prevenciju i odgovor na rodno zasnovano nasilje u vanrednim situacijama - kazala je Rajnke.
Izvršna direktorica NVO Prima, Aida Perović, kazala je da ne zna sa sigurnošću da li je rodno zasnovanog nasilja bilo više ranije, ili ga ima sada, ali je sigurna da ga nema ni za milligram manje nego nekada.
- Rodno zasnovano nasilje se ne smanjuje, nego je u punom zamahu. Izdvojila bih tri razloga. Prvi je nedostatak prevencije. Tamo gdje je ima, mislim da bismo mogli da je počnemo na mnogo nižem uzrastu, još od vrtića. Drugi razlog vidim u nedostatku programa za rad sa nasilnicima. Potrebni su nam svojevrsni programi resocijalizacije. I prevencija i resocijalizacija su dio promocije kulture nenasilja, koja nam je u Crnoj Gori prijeko potrebna. I treće, mislim da nam je potrebna jača energija među predstavnicima institucija i civilnog sektora, da budemo na istom zadatku, da naše društvo predano gradimo kao inkluzivnije, pravednije, po mjeri svih građana i građanki - istakla je Perović.
Predstavnica NVO Prima, Anđela Žarić, kazala je da je projekat obuhvatio ciklus brižnih porodica, trening za psihološkinje i psihologe, pedagoškinje i pedagoge iz stručnih srednjih škola i gimnazija, obuke vršnjačkih edukatora i edukatorki i administratorki i administratora omladinskih servisa, radionice sa mladima, edukativno promotivne materijale i Monitoring izvještaja o radu sudova na slučajevima rodnog i seksualnog nasilja.
- Na treningu za psihološkinje i psihologe, pedagoškinje i pedagoge bilo je 25 učesnika iz 14 opština. Veliki akcenat je stavljen na zloupotrebu intimnih snimaka, među srednjoškolcima, ali i među osnovcima, tako da smo ponovo čuli koliki je to problem u Crnoj Gori - ukazala je Žarić.
Obuka vršnjačkih edukatora, edukatorki i administratorki i administratora omladinskih servisa u Crnoj Gori okupila je na Žabljaku 26 učesnika i učesnica.
- Održali smo 19 radionica sa mladima u 15 crnogorskih opština i preko 230 mladih je eduktovano o rodnom i seksualnom nasilju. Interesovanje je bilo veliko što nas raduje, ali i rastužuje, jer pokazuje koliki je ovo zapravo problem da moramo toliko puta da ponavljamo i ukazujemo na to šta je rodno i seksualno nasilje - rekla je Žarić.
Viša istraživačica, Aleksandra Gligorović, koja je predstavila Monitoring izvještaja o radu sudova na slučajevima rodnog i seksualnog nasilja, ukazala je da nema mnogo prijava, ali to nije pokazatelj da nema rodnog i seksualno zasnovanog nasilja.
- Nedostatak prijava ne znači da je nasilja manje, već da se ne prijavljuje često. Razlozi za to se mogu pripisati stigmatizaciji žrtava i njihovih porodica, strahu od osvete počinilaca. Jedan od razloga je i nedostatak povjerenja u pravosudni sistem i nedovoljna svjesnost o pravima žrtava. Žrtve, možda, nemaju adekvatan pristup sistemima podrške u smislu da im se obezbijedi sigurnost, da se ohrabre da prijave nasilje - rekla je Gligorović.
Naglasila je da su kazne koje se izriču blage.
- Mislim da kazne nisu adekvatne i na pravi način definisane. Vrlo često su blage, veliki broj njih uključuje uslovne kazne, kratke zatvorske ili oslobađajuće. Bilo je i novčanih za neka djela koja se tiču porodičnog nasilja. Postoji neusklađenost kazni sa međunarodnim standardima - rekla je Gligorović.
Smatra da je potrebno pooštriti kaznenu politiku kpoz izricanje strožijih kazni za seksualne delikte nad mladima i djecom.
- Mora da se razumije kakav je efekat seksualnih delikata na mlade i na djecu i da se bolje odlučuje za njihovu dobrobit i budući razvoj. Potrebna je ne samo dodatna obuka već jačanje svijesti sudija i tužilaca. Smatramo i da je važno uspostaviti bolju podršku za žrtve. Mora se ojačati povjerenje u pravosudni sistem, a to će postići samo ako su odluke donesene na pravi način i ako se kroz prakse vidi da je unaprijeđenja situacija, da su počinioci kažnjeni. Potrebna je institucionalna odgovornost i strožija kontrola nad sprovođenjem zakona - ukazala je Gligorović.
U ovoj godini je bilo 566 predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
- Broj pravosnažno riješenih predmeta je 115, osuđujućih presuda je 114, jedna oslobađajuća, a u dva slučaja je obustavljen postupak - navela je Gligorović.
Najviša kazna za ovu godinu je godinu i pet mjeseci, a najniža 30 dana.
- Skroro 30 odsto predmeta je još uvijek neriješeno što ukazuje na zagušenost pravosuđa, ili nedostatak resursa za pravovremeno procesuiranje - navela je Gligorović.
Podaci za 2023. godinu pokazuju da je bilo ukupno 443 predmeta, od čega 253 osuđujuće odluke, pet oslobađajućih, dvije obustave postupka i dvije odbijajuće.
- Vrste kazni u 2023. godini pokazuju da su najčešće izricane zatvorske kazne (77). Prosječna kazna 4.7 mjeseci a najveći broj kazni je od tri do četiri mejseca. Najduže kazne od jedne do dvije godine izrećene su samo u osam odsto slučajeva. Veliki broj bile su uslovne osude (52), što ukazuje na nedovoljnu odlučnost u odvraćanju nasilnika, posebno u ozbiljnijim slučajevima nasilja, što može ostaviti žrtve ranjivima i stvoriti percepciju nekažnjivosti za počinioce - jasna je Gligorović.

Pooštriti kaznenu politiku za seksualne delikte nad mladima i djecom

Mitropolit Srpske pravoslavne crkve Pahomije Gačić doživio je saobraćajnu nezgodu u blizini Preševa, potvrđeno je za portal InfoVranjske.rs.
Do nesreće je došlo dok se mitropolit vraćao sa bogosluženja u selu Reljan, nadomak Preševa. U vozilu se, pored njega, nalazio i njegov najbliži saradnik Branimir Stojančić.
Prema dostupnim informacijama, Pahomije nije zadobio ozbiljne tjelesne povrede.
Podsjetimo, vladika Pahomije je u više navrata bio optuživan za seksualno zlostavljanje maloljetnika, ali nikada nije pravosnažno osuđen. Sudski procesi protiv njega vođeni su u periodu od 2003. do 2006. godine, ali su završeni oslobađajućim presudama ili obustavom postupaka zbog zastarjelosti.
Njegovo nedavno unapređenje u čin mitropolita izazvalo je ogorčenje u dijelu javnosti, naročito među organizacijama koje se bave zaštitom djece i ljudskih prava.

Pahomije doživio saobraćajnu nezgodu kod Preševa

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je večeras da su se zvaničnici Tajlanda i Kambodže složili da se sastanu i razgovaraju o prekidu vatre, jer su dvije zemlje u sukobu od četvrtka oko graničnog spora.
- Složili su se da se odmah sastanu i brzo postignu sporazum o prekidu vatre - napisao je američki predsjednik na svojoj društvenoj mreži Truth Social poslije razgovora.
Dugotrajni granični spor između dvije zemlje prerastao je u četvrtak u sukobe u kojima su učestvovali ratni avioni, tenkovi, kopnene trupe i artiljerija. U tom sukobu je poginulo 33 ljudi.
- Tajland, kao i Kambodža, želi trenutni prekid vatre i mir - dodao je američki predsjednik.
Dugotrajni granični spor između dvije zemlje prerastao je u četvrtak u sukobe u kojima su učestvovali ratni avioni, tenkovi, kopnene trupe i artiljerija.

Tramp: Zvaničnici Kambodže i Tajlanda pristali da razgovaraju o prekidu vatre

Izrael je saopštio da je spreman da uspostavi humanitarne koridore radi omogućavanja dopremanja pomoći konvojima Ujedinjenih nacija u Gazu.
Izraelska vojska je u subotu objavila da će takođe dozvoliti nastavak vazdušnog desanta humanitarne pomoći za stanovništvo u Gazi. Prve pošiljke, kako se navodi, sastoje se od sedam paleta sa brašnom, šećerom i konzerviranom hranom, koje su obezbijedile međunarodne organizacije.
Ova objava dolazi u jeku rastućeg međunarodnog pritiska na Izrael, dok humanitarne organizacije upozoravaju na sve prisutniju glad u enklavi, uz izvještaje o ljudima koji umiru od neuhranjenosti.
<h2>Još jedno demantovanje iz Tel Aviva</h2>
Izrael je saopštio da je „započeo niz mjera usmjerenih na poboljšanje humanitarnog odgovora u Pojasu Gaze“ i da je spreman da sprovodi humanitarne pauze u gusto naseljenim područjima.
Istovremeno, izraelske vlasti su odbacile tvrdnje o namjernom izgladnjivanju stanovništva Gaze, ocjenjujući ih kao lažne, uprkos sve većem broju nezavisnih izvještaja koji govore suprotno.
Navodi se i da je nastavljeno snabdijevanje električnom energijom za postrojenja za desalinizaciju u Gazi, koja bi trebalo da obezbijede vodu za oko 900.000 stanovnika.
<h2>Međunarodni apel</h2>
Ujedinjene nacije, brojne humanitarne organizacije, kao i neki od najbližih saveznika Izraela, pozvali su tu zemlju da omogući nesmetan i potpun pristup pomoći za civile u Gazi.
Izrael, međutim, navodi da je odgovornost za distribuciju pomoći na terenu isključivo na UN-u i međunarodnim organizacijama, te da je na njima da osiguraju da pomoć ne završi u rukama Hamasa, prenosi BBC.
Uprkos ovim tvrdnjama, Izrael je još početkom marta potpuno obustavio isporuku pomoći Gazi, a dodatna ograničenja uvedena su u maju.
<h2>Raste broj žrtava</h2>
Prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi, koje funkcioniše pod upravom Hamasa, više od 125 ljudi, uključujući 85 djece, preminulo je od posljedica neuhranjenosti.
Izraelci tvrde da su „tokom rata pustili dovoljno hrane“ i da za patnju civila isključivu krivicu snosi Hamas.

Izrael pod pritiskom: Otvorićemo humanitarne koridore za Gazu, tvrdnje da izgladnjujemo narod su lažne

U Kokotima je večeras došlo do lančanog sudar u kojem je učestvovalo šest vozila, saopšteno je iz Operativno – komunikacionog centra Uprave policije.
U nezgodi su, kako navode, &nbsp;lakše povrijeđene dvije osobe.
Saobraćaj nije zaustavljen, ali se otežano odvija zbog naizmjeničnog propuštanja vozila.
Iiz pravca Cetinja je formirana dugačka kolona.

Lančani sudar u Kokotima: Povrijeđene dvije osobe

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Tokom današnjeg ročišta pred Višim sudom, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je ukazao na to da poslanik Demokrata Momčilo Leković direktno iz poslaničkih klupa prijeti sudijama vetingom, utičući na taj način na proces suđenja, zbog čega je branilac Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović, pozvao Demokrate da prisustvuju suđenju i upoznaju se sa predmetom, a potom razmisle da li mi na isti način komentarisali postupak.
Piperović je istakao da je tokom današnjeg ročišta Katnić otkrio skrivene poruke, koje je predložio da se zavedu kao dokazi.&nbsp;
- Vidjeli ste koliku hrpu novih dokaza je predložio. Jedan dio toga je dostavljen tužiocu na izjašnjenje i ja mislim da ovo postaje već neprijatno slušati. Toliko neprijatno da ja predlažem, naravno taj predlog neće niko usvojiti, ali ja ga predlažem u kondicionalu, recimo da se neko sjeti ili da neko predloži da na sledećem pretresu u septembru mjesecu dođu svi poslanici iz redova Demokrata- kazao je Piperović, pozivajući ministre potpredsjednike, lica iz bezbjednosti, a koji pripadaju ovoj partiji, da dođu i ‘’in vivo’’ vide u čemu se tu radi, kako je sve i zbog čega smišljeno.
Piperović je Demokratama poručio da će se na taj način neposredno uvjeriti što sve stoji u tom predmetu, a što oni, ne znajući, koriste da blate Lazovića i neke druge ljude, da neke druge ljude nazivaju advokatima mafije, da ispredaju priče o mnogo ljudi koje nemaju veze sa mozgom, bildujući sudije da, i oni su živi ljudi, neko ovako ili onako, iz straha ovoga ili onoga, i potvrdi optužnicu i produži pritvor i sve drugo što šteti pravima, što vide prava ličnosti nekih ljudi.
- Dakle, evo javno pozivam neka dođe recimo, neka dođu dva poslanika koji su najratoborniji u smislu da ako nema njih poginu pravda u Crnu Goru. Neka dođu, ja ću da sredim sa policijom da sjednu u prva dva reda, prve dvije stolice i da samo slušaju, da ništa ne pričaju. I kad izađu da nam kažu što su čuli i kako to njima izgleda. Je l’ to fer ponuda?- ponudio je Piperović.
 
 Poručio je Demokratama, za koje je kako kaže, čuo da su vrli pravnici, da dođu i neposredno se uvjere u to šta priča on, šta kaže Lazović, šta kaže Katnić, šta kaže tužilac Šoškić, šta pitaju sudije, šta pitaju branioci, šta kažu optuženi, šta će da kažu svjedoci.&nbsp;
 
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DI4CBCEgnw7I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- To će biti zanimljivo. Dakle, da se neposredno uvjere šta je u predmetu. To je poenta - šta je u predmetu. Na čem’ njima to liči, kako to izgleda, i najvažnije može li uopšte da to postoji u pravnom poretku kao neki akt koji je važan, po kome se sudi. Evo neka dođu. Ne znam ko im je predavao krivično pravo, vjerovatno neki poznati stručnjak, vidim da su vični, izvolite, dođite pa pričajte- rekao je advokat Piperović.
Na kraju, Piperović je pozvao i zainteresovane iz PES-a da takođe prisustvuju suđenju, a potom da iznesu svoje mišljenje.
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMibg_Hoxx2%2F%3Figsh%3DcGJ1OW83aXI2dTcz&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Piperović uputio poziv Demokratama da dođu na suđenje: Upoznajte se sa predmetom, pa onda pričajte

Ni slutio Dior nije, 
kad je iste kreirao 
da je ovim papučama 
velju dramu režirao.
Sinonim za diktaturu 
lanac na slobodu riječi 
postadoše papučice 
model koji komleks liječi.
Ćuti tamo, glas ne puštaj 
poručuju papučice, 
stil, glamur i obrazovanje 
opisujuć' od vlasnice.
Na nogama dok se cakle 
možeš da ih gledaš samo 
i no koment, podanici 
to je za elitu samo.
Pa u takvim papučama 
kada se po Gradu gazi 
nobles, nobles, uzvikuju 
kad ih sretneš dobro pazi.
Čuvaj nogom đe ćeš stati 
skreni pogled kad su blizu, 
crvenu ne prelazi crtu 
ne traži im analizu.
Što te briga kol'ko para 
vlasnica je za njih dala 
nijeste isti - ti i ona 
biti Živka nije šala.
Zato kad se sa njom sretneš 
u kolonu hrabro stani, 
i ne gledaj u papuče, 
policija čast im brani!

Tag: nvo-prima