Ginekološki pregled u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi u Podgorici pretvorio se u traumatično iskustvo za mladu djevojku koja tvrdi da ju je ljekar seksualno uznemiravao tokom pregleda. Nakon što je slučaj prijavila nevladinoj organizaciji „Prima“, obaviještena je i policija, koja je ubrzo reagovala i uhapsila osumnjičenog ginekologa P. J.
Direktorica NVO „Prima“ Aida Perović potvrdila je da je djevojka prethodne večeri bila na pregledu kod ljekara koji je, prema njenim navodima, izvršio nedozvoljene polne radnje.
- Ona je prethodnog dana u večernjim časovima imala pregled u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi kod ginekologa kada se i desilo seksualno uznemiravanje, odnosno nedozvoljene polne radnje, kako je to sada već tužilac kvalifikovao - navela je Perović.
Iz Uprave policije saopšteno je da su od osumnjičenog P. J. prikupljena obavještenja na zapisnik, dok je oštećena upućena na odgovarajuće ljekarske preglede.
- Sa cjelokupnim spisima predmeta upoznat je postupajući tužilac koji se izjasnio da se u radnjama P. J. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje, te je on po njegovom nalogu uhapšen. Uz krivičnu prijavu biće priveden tužiocu na dalju nadležnost - navodi se u saopštenju policije.
Perović je, međutim, ukazala i na neprihvatljivo ponašanje dijela osoblja Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), gdje je oštećena bila upućena od strane državnog tužioca radi uzimanja brisa.
- Naša klijentkinja je u institucijama imala loše iskustvo. U KCCG su u prvi mah odbili da uzmu bris, iako je to bilo po nalogu tužioca. Takve situacije ne bi smjele da se dešavaju, jer postoje jasni protokoli u postupanju - kazala je Perović, dodajući da je nakon insistiranja bris ipak uzet.
- Dodatno, ginekolog koji je uzimao bris pitao je pacijentkinju: ‘A sad mi reci, da li se ovo zaista desilo?’ – što je nedopustivo - istakla je ona.
Na slučaj je reagovalo i Ministarstvo zdravlja, koje je saopštilo da očekuje da sve okolnosti događaja budu detaljno ispitane u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima.
- Ministarstvo zdravlja u potpunosti poštuje nadležnosti policijskih i tužilačkih organa i očekuje da će se sve okolnosti događaja detaljno ispitati u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima. Podsjećamo da su sigurnost pacijenata, profesionalno i etičko postupanje zdravstvenih radnika, kao i očuvanje povjerenja u zdravstveni sistem, od najvećeg značaja - navodi se u saopštenju.
O slučaju su, kako je potvrđeno, obaviješteni i Ljekarska komora Crne Gore, Zaštitnik prava pacijenata, kao i zdravstvene ustanove u kojima osumnjičeni ljekar radi.
Direktorica „Prime“ podsjeća da je isti ljekar i ranije bio prijavljivan zbog neprimjerenog ponašanja prema pacijentkinjama.
- Počinilac je i u javnosti poznat po vrlo neprimjerenom i seksualizovanom ponašanju. Imao je više prijava, ali su one bile prekršajne. Sada je, na sreću, djelo kvalifikovano kao krivično - rekla je Perović.
Iz nevladinog sektora poručuju da je ovo samo jedan u nizu slučajeva koji su, zbog stigme i straha od osude, ostali neprocesuirani, te pozivaju sve žene da se ohrabre i prijave svaku vrstu seksualnog nasilja, posebno u zdravstvenim ustanovama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Perović: Počinilac je u javnosti poznat po neprimjerenom ponašanju prema pacijentkinjama

Imali smo i dječaka od 13 godina koji je učio, i trenirao fudbal sa dječacima koji su, nažalost, nastradali. Jedan u slučaju na Medovini, drugi sad 1. januara. Svima je bilo izuzetno teško i bolno da čujemo kako se on osjeća - kazala je Aida Perović iz NVO Prima gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E - a nakon što je ta nevladina organizacija realizovala radionicu ,,A kako se ti osjećaš” - koja je je bila namijenjena mladim ljudima sa Cetinja.
Voljela bi, kaže Perović, da je svako u Crnoj Gori mogao da čuje njegovu priču.
- Kad sam ga pitala šta je najljepše čega se sjeća iz druženja sa nastradalim drugom, rekao je ,,znate, nekad nema ni on za užinu, nemam ni ja, udružimo novac i doručkujemo”. Ja bih voljela da je tu njegovu priču mogao da čuje svako u Crnoj Gori, da do svakoga dopremo time, jer kako god sam ja došla sa nekim znanjem, ili moje koleginice, nije vam lako da to čujete, ali mislim da je prirodno da i nama bude teško. Tu smo bili, te noći, jedni za druge, i oni znaju da to nije samo te noći, nego da mogu našem savjetovalištu da se obrate kad god osjete potrebu - navela je ona.
U NVO Prima su, kaže, vidjeli da je organizovana psihološka podrška putem telefona 1555, na koji građanke i građani mogu da se jave - ali su pomislili da možda ima više mladih koji bi voljeli da se okupe u jednoj grupi i da tu podijele kako se osjećaju u vezi svega što se desilo 1. januara, ali i svega onoga što nas sve jasno asocira na prijašnja tragična događanja u istom gradu.
- Imali smo određeni broj prijava, ali kad smo došli tamo njih je bilo više nego duplo, što nas je obradovalo, i uvjerilo da je to bio jedan dobar potez - ispričala je Perović.
Sagovornica emisije E uživo je sigurna da stanovnice i stanovnici Cetinja trebaju posebnu pažnju, a NVO Prima je pokušala, ističe ona, da im je pruži tom jednom radionicom.
- Prije ove radionice imali smo poziv iz jedne škole, gdje je nastavnica prepoznala potrebu za razgovor licem u lice, isto tako u grupi, ali da je to potrebno i roditeljima sa kojima ona svakodnevno komunicira. To nije samo skretanje pažnje na činjenicu da su se djeca našla u jednom specifičnom stanju, što se tiče osjećanja, nego da nijesu toga pošteđeni ni njihovi roditelji, a da su potrebni jedni i drugima, i da nađu načina kako da se međusobno ohrabre, i da se ipak ide ka nekom životu koji bi bio funkcionalniji, što se tiče svih osjećanja sa kojima se oni sada nose - istakla je Perović.
U timu NVO Prime su iskusni borci i borkinje, podsjeća Perović, ali i mlađi članovi tima - sa dobrim edukacijama, što je važno jer se razgovor između vršnjaka pokazao jako djelotvornim.
- Imali smo i dječaka od 13 godina koji je učio, i trenirao fudbal sa, nažalost, dječacima koji su nastradali. Jedan u slučaju na Medovini, drugi sad 1.januara, i svima je bilo izuzetno teško i bolno da čujemo kako se on osjeća. Kad sam ga pitala šta je najljepše čega se sjeća iz druženja sa nastradalim drugom, rekao je ,, znate, nekad nema ni on za užinu, nemam ni ja, udružimo novac i doručkujemo”. &nbsp;Ja bih voljela da je tu njegovu priču mogao da čuje svako u Crnoj Gori, da do svakoga dopremo time, jer kako god sam ja došla sa nekim znanjem, ili moje koleginice, nije vam lako da to čujete, ali mislim da je prirodno da i nama bude teško. Tu smo bili, te noći, jedni za druge, i oni znaju da to nije samo te noći, nego da mogu našem savjetovalištu da se obrate kad god osjete potrebu - poručila je Perović.
Čuli su mnogo toga teškog, prisjeća se Perović, ali su i dali priliku, naglašava ona, da se riješe toga tereta.
- Kad se neko nosi sa tugom, sa strahom, traumatskim stresnim poremećajem, i sličnim stanjima, i osjećajima, prirodno je da nastojimo jedni druge da sačuvamo - a to radimo tako što ne dijelimo ono što osjećamo jer ne želimo da drugi u porodici budu još više zabrinuti… To je jedna od uobičajenih grešaka, dobro je upravo podijeliti, to je mnogo bolji način da ova osjećanja budu lakša za podnijeti - zaključila je Perović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Perović: Cetinjani i Cetinjanke trebaju posebnu pažnju, dobro je podijeliti teret

Nevladina organizacija "Prima" izrazila je duboko žaljenje i saosjećanje sa svim osobama koje su pretrpjele seksualno nasilje ili uznemiravanje.&nbsp;
- Slučaj seksualnog uznemiravanja u školi od strane profesora samo je jedan u nizu za koje znamo jer se žrtve za podršku i pomoć obraćaju našoj organizaciji - saopšteno je iz ove organizacije.
Znaju, kako kažu, da najveći broj osoba koje su bile na meti seksualnih predatora nikada nikome ne povjere što su preživjele/i.
- Razlozi su brojni, a naročito je uticajna stigma koju je svaka žrtva iskusila kada je javno progovorila o nasilju. Ne postoji nijedno drugo kršenje Zakona u kojem se vjeruje počiniocu, seksualnom predatoru, nasilniku i pedofilu, a žrtva je ta koja se stavlja na stub srama, na poligraf laži. U žrtvu se upire prstom, stavlja se znak pitanja na njene motive i po pravilu, ona se proglašava krivom. Krivom jer je ćutala, krivom jer je progovorila i prijavila, krivom jer je ćutala 3 godine, krivom jer je progovorila baš sad, krivom jer izgleda ovako i onako - navodi se u saopštenju.
Jedina istina je, napominju u NVO Prima, da žrtva nikad nije kriva.
- Kada se nepovjerljivoj javnosti pridruže ljudi iz institucija i politike spočitavajući da se iza brda valja neki veći cilj pa se sve proglasi političkom hajkom, svakome je jasno da prijaviti seksualno nasilje znači izložiti se novoj traumatizaciji. Neprihvatljivo je stavljanje slučaja seksualnog uznemiravanja koji je sada aktuelan u politička raskusuravanja jer ono što ćemo time sigurno postići jeste da se žrtve povuku u sebe i u svoje traume sa gotovo nikakvim izgledom da im se pomogne, a da zlostavljači budu kažnjeni po zakonu i po zasluzi. Ovim putem apelujemo na sve društvene aktere, a naročito na predstavnike političkih partija i institucija da učine sve da žrtve seksualnog nasilja i uznemiravanja budu zaštićene i tretirane sa najvećom obazrivošću i poštovanjem, te da im se omogući neometani i predrasuda oslobođeni pristup pravu i pravdi - ističe se u saopštenju.
Naglašavaju da se aktuelni, niti ijedan drugi slučaj ne smije politizovati niti svoditi na nacionalne ili političke identitete.
- Time se direktno ugrožavaju napori da se nasilje spriječi, a žrtve se obeshrabruju da nasilje prijave iz straha da će biti osramoćene, marginalizovane i da će se njihovo ime danima povlačiti po medijima. Ne postoji tipična žrtva seksualnog nasilja, niti postoji tipičan seksualni predator. Mogu biti bijelo koje nacije, vjere, pola ili uzrasta. Tako i svi mi koji imamo obavezu, odgovornost, znanje i mogućnost da pomognemo treba da to činimo bez obzira ko je žrtva. Ako umanjujemo sopstvenu odgovornost, na koga se onda naša djeca i mladi mogu osloniti? Naša je dužnost da im na djelima pokažemo da se vrijedi nasilju oduprijeti uzdignute glave - navedeno je u saopštenju.
U NVO Prima napominju da borba protiv seksualnog nasilja mora biti zajednička, i to ne samo u slučajevima kada je nasilje vidljivo i medijski atraktivno, već stalno i kontinuirano, kroz obrazovanje, zakone i preventivne mjere.
- Takođe, krajnje vrijeme je da multisektorski kreiramo protokole postupanja u slučajevima seksualnog nasilja i uznemiravanja među vršnjacima, kao i u slučajevima kada nasilje dolazi od zaposlenih u školi, na fakultetu ili na poslu. Želimo da se obratimo direktno i osobama koje su preživjele seksualno nasilje. Želimo da vam kažemo da vam u potpunosti vjerujemo. Želimo da vam kažemo da niste sami, da imate pravo na zaštitu, podršku i pravdu. Znamo da će nekima od vas trebati mnogo vremena da progovore o nasilju koje su pretrpjele/i. Znajte da ćemo biti tu za vas u svakom trenutku. Ovo društvo mora biti sigurno mjesto za sve, naročito za djecu i mlade -ističe se u saopštenju.
U NVO Prima poručuju da će nastaviti da pružaju besplatnu podršku i savjetovanje osobama sa iskustvom seksualnog nasilja i da se bore za unapređenje zakonodavnih okvira kako bi obezbijedili sigurnost svih građanki i građana, naročito mladih i djece.
- Pozivamo sve društvene aktere, medije, civilni sektor, institucije i političare/ke da stvaramo društvo u kojem nijedna osoba neće biti žrtva nasilja i u kojem će žrtve imati s pravom potpuno povjerenje u sistem zaštite i podrške - poručuju iz NVO Prima.

NVO Prima: Podrška osobama koje su pretrpjele seksualno nasilje

Kazne za seksualne delikte nad mladima i djecom su blage i često uključuju uslovne i kratke zatvorske kazne zbog čega je potrebno ojačati kaznenu politiku kako bi se ohrabrile žrtve da prijavljuju nasilnike, postigao adekvatan odvraćajući efekat i ojačalo povjerenje u pravosudni sistem.
To je poruka sa konferencije koju je organizovala NVO Prima povodom predstavljanja projekta „Prva linija otpora rodnom nasilju”, koji finansira Ambasada SAD-a u Crnoj Gori kroz Program malih grantova Demokratske komisije.
Ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, istakla je da projekat ima za cilj borbu protiv seksualnog i rodno zasnovanog nasilja sa fokusom na omladinu te da je veoma važno raditi na podizanju svijesti o ovom društvenom problemu, kao i pružanju podrške za njegove žrtve.
- U Crnoj Gori, kao i u mnogim drugim zemljama svijeta, rodno zasnovano nasilje ostaje značajan izazov za ljudska prava, često pod uticajem ukorijenjenih društvenih normi i nedovoljnog institucionalnog odgovora - kazala je ambasadorka Rajnke, dodajući da podaci o femicidu u Crnoj Gori pokazuju zabrinjavajuće trendove.&nbsp;
- Izuzetno sam ponosna što podržavamo ovakve inicijative čiji je cilj sprječavanje i borba protiv ovog problema koji ugrožava dobrobit naših društava i svih građana - rekla je Rajnke.
Godišnja kampanja “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” podsjeća nas, kako je istakla, da je svjetlija budućnost, bez nasilja, moguća ako djelujemo zajedno i ako djelujemo sada.
- Rješavanje rodno zasnovanog nasilja zahtijeva zajednički napor svih društvenih aktera - vlade, njenih institucija i zajednice, kako bi se poslala jasna poruka počiniocima da rodno zasnovano nasilje neće biti tolerisano i da će svaki počinilac takvih djela biti kažnjen u skladu sa zakonom - saopštila je Rajnke.
Naglasila je da je rodno zasnovano nasilje globalni problem i zbog toga u njegovo rješevanje treba uložiti globalne napore.
- Sjedinjene Države ostaju čvrsto posvećene sprječavanju i odgovoru na sve oblike rodno zasnovanog nasilja. Samo tokom protekle godineVlada SAD je obezbijedila više od 273 miliona dolara za prevenciju i odgovor na rodno zasnovano nasilje u vanrednim situacijama - kazala je Rajnke.
Izvršna direktorica NVO Prima, Aida Perović, kazala je da ne zna sa sigurnošću da li je rodno zasnovanog nasilja bilo više ranije, ili ga ima sada, ali je sigurna da ga nema ni za milligram manje nego nekada.
- Rodno zasnovano nasilje se ne smanjuje, nego je u punom zamahu. Izdvojila bih tri razloga. Prvi je nedostatak prevencije. Tamo gdje je ima, mislim da bismo mogli da je počnemo na mnogo nižem uzrastu, još od vrtića. Drugi razlog vidim u nedostatku programa za rad sa nasilnicima. Potrebni su nam svojevrsni programi resocijalizacije. I prevencija i resocijalizacija su dio promocije kulture nenasilja, koja nam je u Crnoj Gori prijeko potrebna. I treće, mislim da nam je potrebna jača energija među predstavnicima institucija i civilnog sektora, da budemo na istom zadatku, da naše društvo predano gradimo kao inkluzivnije, pravednije, po mjeri svih građana i građanki - istakla je Perović.
Predstavnica NVO Prima, Anđela Žarić, kazala je da je projekat obuhvatio ciklus brižnih porodica, trening za psihološkinje i psihologe, pedagoškinje i pedagoge iz stručnih srednjih škola i gimnazija, obuke vršnjačkih edukatora i edukatorki i administratorki i administratora omladinskih servisa, radionice sa mladima, edukativno promotivne materijale i Monitoring izvještaja o radu sudova na slučajevima rodnog i seksualnog nasilja.
- Na treningu za psihološkinje i psihologe, pedagoškinje i pedagoge bilo je 25 učesnika iz 14 opština. Veliki akcenat je stavljen na zloupotrebu intimnih snimaka, među srednjoškolcima, ali i među osnovcima, tako da smo ponovo čuli koliki je to problem u Crnoj Gori - ukazala je Žarić.
Obuka vršnjačkih edukatora, edukatorki i administratorki i administratora omladinskih servisa u Crnoj Gori okupila je na Žabljaku 26 učesnika i učesnica.
- Održali smo 19 radionica sa mladima u 15 crnogorskih opština i preko 230 mladih je eduktovano o rodnom i seksualnom nasilju. Interesovanje je bilo veliko što nas raduje, ali i rastužuje, jer pokazuje koliki je ovo zapravo problem da moramo toliko puta da ponavljamo i ukazujemo na to šta je rodno i seksualno nasilje - rekla je Žarić.
Viša istraživačica, Aleksandra Gligorović, koja je predstavila Monitoring izvještaja o radu sudova na slučajevima rodnog i seksualnog nasilja, ukazala je da nema mnogo prijava, ali to nije pokazatelj da nema rodnog i seksualno zasnovanog nasilja.
- Nedostatak prijava ne znači da je nasilja manje, već da se ne prijavljuje često. Razlozi za to se mogu pripisati stigmatizaciji žrtava i njihovih porodica, strahu od osvete počinilaca. Jedan od razloga je i nedostatak povjerenja u pravosudni sistem i nedovoljna svjesnost o pravima žrtava. Žrtve, možda, nemaju adekvatan pristup sistemima podrške u smislu da im se obezbijedi sigurnost, da se ohrabre da prijave nasilje - rekla je Gligorović.
Naglasila je da su kazne koje se izriču blage.
- Mislim da kazne nisu adekvatne i na pravi način definisane. Vrlo često su blage, veliki broj njih uključuje uslovne kazne, kratke zatvorske ili oslobađajuće. Bilo je i novčanih za neka djela koja se tiču porodičnog nasilja. Postoji neusklađenost kazni sa međunarodnim standardima - rekla je Gligorović.
Smatra da je potrebno pooštriti kaznenu politiku kpoz izricanje strožijih kazni za seksualne delikte nad mladima i djecom.
- Mora da se razumije kakav je efekat seksualnih delikata na mlade i na djecu i da se bolje odlučuje za njihovu dobrobit i budući razvoj. Potrebna je ne samo dodatna obuka već jačanje svijesti sudija i tužilaca. Smatramo i da je važno uspostaviti bolju podršku za žrtve. Mora se ojačati povjerenje u pravosudni sistem, a to će postići samo ako su odluke donesene na pravi način i ako se kroz prakse vidi da je unaprijeđenja situacija, da su počinioci kažnjeni. Potrebna je institucionalna odgovornost i strožija kontrola nad sprovođenjem zakona - ukazala je Gligorović.
U ovoj godini je bilo 566 predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
- Broj pravosnažno riješenih predmeta je 115, osuđujućih presuda je 114, jedna oslobađajuća, a u dva slučaja je obustavljen postupak - navela je Gligorović.
Najviša kazna za ovu godinu je godinu i pet mjeseci, a najniža 30 dana.
- Skroro 30 odsto predmeta je još uvijek neriješeno što ukazuje na zagušenost pravosuđa, ili nedostatak resursa za pravovremeno procesuiranje - navela je Gligorović.
Podaci za 2023. godinu pokazuju da je bilo ukupno 443 predmeta, od čega 253 osuđujuće odluke, pet oslobađajućih, dvije obustave postupka i dvije odbijajuće.
- Vrste kazni u 2023. godini pokazuju da su najčešće izricane zatvorske kazne (77). Prosječna kazna 4.7 mjeseci a najveći broj kazni je od tri do četiri mejseca. Najduže kazne od jedne do dvije godine izrećene su samo u osam odsto slučajeva. Veliki broj bile su uslovne osude (52), što ukazuje na nedovoljnu odlučnost u odvraćanju nasilnika, posebno u ozbiljnijim slučajevima nasilja, što može ostaviti žrtve ranjivima i stvoriti percepciju nekažnjivosti za počinioce - jasna je Gligorović.

Pooštriti kaznenu politiku za seksualne delikte nad mladima i djecom

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: nvo-prima