Imali smo i dječaka od 13 godina koji je učio, i trenirao fudbal sa dječacima koji su, nažalost, nastradali. Jedan u slučaju na Medovini, drugi sad 1. januara. Svima je bilo izuzetno teško i bolno da čujemo kako se on osjeća - kazala je Aida Perović iz NVO Prima gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E - a nakon što je ta nevladina organizacija realizovala radionicu ,,A kako se ti osjećaš” - koja je je bila namijenjena mladim ljudima sa Cetinja.
Voljela bi, kaže Perović, da je svako u Crnoj Gori mogao da čuje njegovu priču.
- Kad sam ga pitala šta je najljepše čega se sjeća iz druženja sa nastradalim drugom, rekao je ,,znate, nekad nema ni on za užinu, nemam ni ja, udružimo novac i doručkujemo”. Ja bih voljela da je tu njegovu priču mogao da čuje svako u Crnoj Gori, da do svakoga dopremo time, jer kako god sam ja došla sa nekim znanjem, ili moje koleginice, nije vam lako da to čujete, ali mislim da je prirodno da i nama bude teško. Tu smo bili, te noći, jedni za druge, i oni znaju da to nije samo te noći, nego da mogu našem savjetovalištu da se obrate kad god osjete potrebu - navela je ona.
U NVO Prima su, kaže, vidjeli da je organizovana psihološka podrška putem telefona 1555, na koji građanke i građani mogu da se jave - ali su pomislili da možda ima više mladih koji bi voljeli da se okupe u jednoj grupi i da tu podijele kako se osjećaju u vezi svega što se desilo 1. januara, ali i svega onoga što nas sve jasno asocira na prijašnja tragična događanja u istom gradu.
- Imali smo određeni broj prijava, ali kad smo došli tamo njih je bilo više nego duplo, što nas je obradovalo, i uvjerilo da je to bio jedan dobar potez - ispričala je Perović.
Sagovornica emisije E uživo je sigurna da stanovnice i stanovnici Cetinja trebaju posebnu pažnju, a NVO Prima je pokušala, ističe ona, da im je pruži tom jednom radionicom.
- Prije ove radionice imali smo poziv iz jedne škole, gdje je nastavnica prepoznala potrebu za razgovor licem u lice, isto tako u grupi, ali da je to potrebno i roditeljima sa kojima ona svakodnevno komunicira. To nije samo skretanje pažnje na činjenicu da su se djeca našla u jednom specifičnom stanju, što se tiče osjećanja, nego da nijesu toga pošteđeni ni njihovi roditelji, a da su potrebni jedni i drugima, i da nađu načina kako da se međusobno ohrabre, i da se ipak ide ka nekom životu koji bi bio funkcionalniji, što se tiče svih osjećanja sa kojima se oni sada nose - istakla je Perović.
U timu NVO Prime su iskusni borci i borkinje, podsjeća Perović, ali i mlađi članovi tima - sa dobrim edukacijama, što je važno jer se razgovor između vršnjaka pokazao jako djelotvornim.
- Imali smo i dječaka od 13 godina koji je učio, i trenirao fudbal sa, nažalost, dječacima koji su nastradali. Jedan u slučaju na Medovini, drugi sad 1.januara, i svima je bilo izuzetno teško i bolno da čujemo kako se on osjeća. Kad sam ga pitala šta je najljepše čega se sjeća iz druženja sa nastradalim drugom, rekao je ,, znate, nekad nema ni on za užinu, nemam ni ja, udružimo novac i doručkujemo”. &nbsp;Ja bih voljela da je tu njegovu priču mogao da čuje svako u Crnoj Gori, da do svakoga dopremo time, jer kako god sam ja došla sa nekim znanjem, ili moje koleginice, nije vam lako da to čujete, ali mislim da je prirodno da i nama bude teško. Tu smo bili, te noći, jedni za druge, i oni znaju da to nije samo te noći, nego da mogu našem savjetovalištu da se obrate kad god osjete potrebu - poručila je Perović.
Čuli su mnogo toga teškog, prisjeća se Perović, ali su i dali priliku, naglašava ona, da se riješe toga tereta.
- Kad se neko nosi sa tugom, sa strahom, traumatskim stresnim poremećajem, i sličnim stanjima, i osjećajima, prirodno je da nastojimo jedni druge da sačuvamo - a to radimo tako što ne dijelimo ono što osjećamo jer ne želimo da drugi u porodici budu još više zabrinuti… To je jedna od uobičajenih grešaka, dobro je upravo podijeliti, to je mnogo bolji način da ova osjećanja budu lakša za podnijeti - zaključila je Perović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Perović: Cetinjani i Cetinjanke trebaju posebnu pažnju, dobro je podijeliti teret

Nevladina organizacija "Prima" izrazila je duboko žaljenje i saosjećanje sa svim osobama koje su pretrpjele seksualno nasilje ili uznemiravanje.&nbsp;
- Slučaj seksualnog uznemiravanja u školi od strane profesora samo je jedan u nizu za koje znamo jer se žrtve za podršku i pomoć obraćaju našoj organizaciji - saopšteno je iz ove organizacije.
Znaju, kako kažu, da najveći broj osoba koje su bile na meti seksualnih predatora nikada nikome ne povjere što su preživjele/i.
- Razlozi su brojni, a naročito je uticajna stigma koju je svaka žrtva iskusila kada je javno progovorila o nasilju. Ne postoji nijedno drugo kršenje Zakona u kojem se vjeruje počiniocu, seksualnom predatoru, nasilniku i pedofilu, a žrtva je ta koja se stavlja na stub srama, na poligraf laži. U žrtvu se upire prstom, stavlja se znak pitanja na njene motive i po pravilu, ona se proglašava krivom. Krivom jer je ćutala, krivom jer je progovorila i prijavila, krivom jer je ćutala 3 godine, krivom jer je progovorila baš sad, krivom jer izgleda ovako i onako - navodi se u saopštenju.
Jedina istina je, napominju u NVO Prima, da žrtva nikad nije kriva.
- Kada se nepovjerljivoj javnosti pridruže ljudi iz institucija i politike spočitavajući da se iza brda valja neki veći cilj pa se sve proglasi političkom hajkom, svakome je jasno da prijaviti seksualno nasilje znači izložiti se novoj traumatizaciji. Neprihvatljivo je stavljanje slučaja seksualnog uznemiravanja koji je sada aktuelan u politička raskusuravanja jer ono što ćemo time sigurno postići jeste da se žrtve povuku u sebe i u svoje traume sa gotovo nikakvim izgledom da im se pomogne, a da zlostavljači budu kažnjeni po zakonu i po zasluzi. Ovim putem apelujemo na sve društvene aktere, a naročito na predstavnike političkih partija i institucija da učine sve da žrtve seksualnog nasilja i uznemiravanja budu zaštićene i tretirane sa najvećom obazrivošću i poštovanjem, te da im se omogući neometani i predrasuda oslobođeni pristup pravu i pravdi - ističe se u saopštenju.
Naglašavaju da se aktuelni, niti ijedan drugi slučaj ne smije politizovati niti svoditi na nacionalne ili političke identitete.
- Time se direktno ugrožavaju napori da se nasilje spriječi, a žrtve se obeshrabruju da nasilje prijave iz straha da će biti osramoćene, marginalizovane i da će se njihovo ime danima povlačiti po medijima. Ne postoji tipična žrtva seksualnog nasilja, niti postoji tipičan seksualni predator. Mogu biti bijelo koje nacije, vjere, pola ili uzrasta. Tako i svi mi koji imamo obavezu, odgovornost, znanje i mogućnost da pomognemo treba da to činimo bez obzira ko je žrtva. Ako umanjujemo sopstvenu odgovornost, na koga se onda naša djeca i mladi mogu osloniti? Naša je dužnost da im na djelima pokažemo da se vrijedi nasilju oduprijeti uzdignute glave - navedeno je u saopštenju.
U NVO Prima napominju da borba protiv seksualnog nasilja mora biti zajednička, i to ne samo u slučajevima kada je nasilje vidljivo i medijski atraktivno, već stalno i kontinuirano, kroz obrazovanje, zakone i preventivne mjere.
- Takođe, krajnje vrijeme je da multisektorski kreiramo protokole postupanja u slučajevima seksualnog nasilja i uznemiravanja među vršnjacima, kao i u slučajevima kada nasilje dolazi od zaposlenih u školi, na fakultetu ili na poslu. Želimo da se obratimo direktno i osobama koje su preživjele seksualno nasilje. Želimo da vam kažemo da vam u potpunosti vjerujemo. Želimo da vam kažemo da niste sami, da imate pravo na zaštitu, podršku i pravdu. Znamo da će nekima od vas trebati mnogo vremena da progovore o nasilju koje su pretrpjele/i. Znajte da ćemo biti tu za vas u svakom trenutku. Ovo društvo mora biti sigurno mjesto za sve, naročito za djecu i mlade -ističe se u saopštenju.
U NVO Prima poručuju da će nastaviti da pružaju besplatnu podršku i savjetovanje osobama sa iskustvom seksualnog nasilja i da se bore za unapređenje zakonodavnih okvira kako bi obezbijedili sigurnost svih građanki i građana, naročito mladih i djece.
- Pozivamo sve društvene aktere, medije, civilni sektor, institucije i političare/ke da stvaramo društvo u kojem nijedna osoba neće biti žrtva nasilja i u kojem će žrtve imati s pravom potpuno povjerenje u sistem zaštite i podrške - poručuju iz NVO Prima.

NVO Prima: Podrška osobama koje su pretrpjele seksualno nasilje

Kazne za seksualne delikte nad mladima i djecom su blage i često uključuju uslovne i kratke zatvorske kazne zbog čega je potrebno ojačati kaznenu politiku kako bi se ohrabrile žrtve da prijavljuju nasilnike, postigao adekvatan odvraćajući efekat i ojačalo povjerenje u pravosudni sistem.
To je poruka sa konferencije koju je organizovala NVO Prima povodom predstavljanja projekta „Prva linija otpora rodnom nasilju”, koji finansira Ambasada SAD-a u Crnoj Gori kroz Program malih grantova Demokratske komisije.
Ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, istakla je da projekat ima za cilj borbu protiv seksualnog i rodno zasnovanog nasilja sa fokusom na omladinu te da je veoma važno raditi na podizanju svijesti o ovom društvenom problemu, kao i pružanju podrške za njegove žrtve.
- U Crnoj Gori, kao i u mnogim drugim zemljama svijeta, rodno zasnovano nasilje ostaje značajan izazov za ljudska prava, često pod uticajem ukorijenjenih društvenih normi i nedovoljnog institucionalnog odgovora - kazala je ambasadorka Rajnke, dodajući da podaci o femicidu u Crnoj Gori pokazuju zabrinjavajuće trendove.&nbsp;
- Izuzetno sam ponosna što podržavamo ovakve inicijative čiji je cilj sprječavanje i borba protiv ovog problema koji ugrožava dobrobit naših društava i svih građana - rekla je Rajnke.
Godišnja kampanja “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” podsjeća nas, kako je istakla, da je svjetlija budućnost, bez nasilja, moguća ako djelujemo zajedno i ako djelujemo sada.
- Rješavanje rodno zasnovanog nasilja zahtijeva zajednički napor svih društvenih aktera - vlade, njenih institucija i zajednice, kako bi se poslala jasna poruka počiniocima da rodno zasnovano nasilje neće biti tolerisano i da će svaki počinilac takvih djela biti kažnjen u skladu sa zakonom - saopštila je Rajnke.
Naglasila je da je rodno zasnovano nasilje globalni problem i zbog toga u njegovo rješevanje treba uložiti globalne napore.
- Sjedinjene Države ostaju čvrsto posvećene sprječavanju i odgovoru na sve oblike rodno zasnovanog nasilja. Samo tokom protekle godineVlada SAD je obezbijedila više od 273 miliona dolara za prevenciju i odgovor na rodno zasnovano nasilje u vanrednim situacijama - kazala je Rajnke.
Izvršna direktorica NVO Prima, Aida Perović, kazala je da ne zna sa sigurnošću da li je rodno zasnovanog nasilja bilo više ranije, ili ga ima sada, ali je sigurna da ga nema ni za milligram manje nego nekada.
- Rodno zasnovano nasilje se ne smanjuje, nego je u punom zamahu. Izdvojila bih tri razloga. Prvi je nedostatak prevencije. Tamo gdje je ima, mislim da bismo mogli da je počnemo na mnogo nižem uzrastu, još od vrtića. Drugi razlog vidim u nedostatku programa za rad sa nasilnicima. Potrebni su nam svojevrsni programi resocijalizacije. I prevencija i resocijalizacija su dio promocije kulture nenasilja, koja nam je u Crnoj Gori prijeko potrebna. I treće, mislim da nam je potrebna jača energija među predstavnicima institucija i civilnog sektora, da budemo na istom zadatku, da naše društvo predano gradimo kao inkluzivnije, pravednije, po mjeri svih građana i građanki - istakla je Perović.
Predstavnica NVO Prima, Anđela Žarić, kazala je da je projekat obuhvatio ciklus brižnih porodica, trening za psihološkinje i psihologe, pedagoškinje i pedagoge iz stručnih srednjih škola i gimnazija, obuke vršnjačkih edukatora i edukatorki i administratorki i administratora omladinskih servisa, radionice sa mladima, edukativno promotivne materijale i Monitoring izvještaja o radu sudova na slučajevima rodnog i seksualnog nasilja.
- Na treningu za psihološkinje i psihologe, pedagoškinje i pedagoge bilo je 25 učesnika iz 14 opština. Veliki akcenat je stavljen na zloupotrebu intimnih snimaka, među srednjoškolcima, ali i među osnovcima, tako da smo ponovo čuli koliki je to problem u Crnoj Gori - ukazala je Žarić.
Obuka vršnjačkih edukatora, edukatorki i administratorki i administratora omladinskih servisa u Crnoj Gori okupila je na Žabljaku 26 učesnika i učesnica.
- Održali smo 19 radionica sa mladima u 15 crnogorskih opština i preko 230 mladih je eduktovano o rodnom i seksualnom nasilju. Interesovanje je bilo veliko što nas raduje, ali i rastužuje, jer pokazuje koliki je ovo zapravo problem da moramo toliko puta da ponavljamo i ukazujemo na to šta je rodno i seksualno nasilje - rekla je Žarić.
Viša istraživačica, Aleksandra Gligorović, koja je predstavila Monitoring izvještaja o radu sudova na slučajevima rodnog i seksualnog nasilja, ukazala je da nema mnogo prijava, ali to nije pokazatelj da nema rodnog i seksualno zasnovanog nasilja.
- Nedostatak prijava ne znači da je nasilja manje, već da se ne prijavljuje često. Razlozi za to se mogu pripisati stigmatizaciji žrtava i njihovih porodica, strahu od osvete počinilaca. Jedan od razloga je i nedostatak povjerenja u pravosudni sistem i nedovoljna svjesnost o pravima žrtava. Žrtve, možda, nemaju adekvatan pristup sistemima podrške u smislu da im se obezbijedi sigurnost, da se ohrabre da prijave nasilje - rekla je Gligorović.
Naglasila je da su kazne koje se izriču blage.
- Mislim da kazne nisu adekvatne i na pravi način definisane. Vrlo često su blage, veliki broj njih uključuje uslovne kazne, kratke zatvorske ili oslobađajuće. Bilo je i novčanih za neka djela koja se tiču porodičnog nasilja. Postoji neusklađenost kazni sa međunarodnim standardima - rekla je Gligorović.
Smatra da je potrebno pooštriti kaznenu politiku kpoz izricanje strožijih kazni za seksualne delikte nad mladima i djecom.
- Mora da se razumije kakav je efekat seksualnih delikata na mlade i na djecu i da se bolje odlučuje za njihovu dobrobit i budući razvoj. Potrebna je ne samo dodatna obuka već jačanje svijesti sudija i tužilaca. Smatramo i da je važno uspostaviti bolju podršku za žrtve. Mora se ojačati povjerenje u pravosudni sistem, a to će postići samo ako su odluke donesene na pravi način i ako se kroz prakse vidi da je unaprijeđenja situacija, da su počinioci kažnjeni. Potrebna je institucionalna odgovornost i strožija kontrola nad sprovođenjem zakona - ukazala je Gligorović.
U ovoj godini je bilo 566 predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
- Broj pravosnažno riješenih predmeta je 115, osuđujućih presuda je 114, jedna oslobađajuća, a u dva slučaja je obustavljen postupak - navela je Gligorović.
Najviša kazna za ovu godinu je godinu i pet mjeseci, a najniža 30 dana.
- Skroro 30 odsto predmeta je još uvijek neriješeno što ukazuje na zagušenost pravosuđa, ili nedostatak resursa za pravovremeno procesuiranje - navela je Gligorović.
Podaci za 2023. godinu pokazuju da je bilo ukupno 443 predmeta, od čega 253 osuđujuće odluke, pet oslobađajućih, dvije obustave postupka i dvije odbijajuće.
- Vrste kazni u 2023. godini pokazuju da su najčešće izricane zatvorske kazne (77). Prosječna kazna 4.7 mjeseci a najveći broj kazni je od tri do četiri mejseca. Najduže kazne od jedne do dvije godine izrećene su samo u osam odsto slučajeva. Veliki broj bile su uslovne osude (52), što ukazuje na nedovoljnu odlučnost u odvraćanju nasilnika, posebno u ozbiljnijim slučajevima nasilja, što može ostaviti žrtve ranjivima i stvoriti percepciju nekažnjivosti za počinioce - jasna je Gligorović.

Pooštriti kaznenu politiku za seksualne delikte nad mladima i djecom

Glavni grad pozvao je preduzetnice i preduzeća u kojima su žene nosioci biznisa, sa prebivalištem, odnosno sjedištem na teritoriji Podgorice, da se prijave na konkurs za raspodjelu sredstava budžeta namijenjenih ženama koje žele da pokrenu ili razvijaju sopstveni biznis. 
 
Glavni grad opredjeljuje 45 hiljada EUR za prvi javni konkurs za raspodjelu sredstava iz budžeta Glavnog grada za podršku ženskom preduzetništvu u ovoj godini. 
 
Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava za biznis planove ne može iznositi više od 50 odsto od ukupnog iznosa predviđenog za predmetni konkurs. 
 
Sredstva predviđena budžetom Glavnog grada za ovu godinu raspodjeljuju se za biznis planove koji doprinose ostvarivanju utvrđenih ciljeva u strateškim dokumentima, programima i planovima Glavnog grada, a kojima se naročito podstiče ekonomski i održivi razvoj i prerađivačka industrija, stvaraju uslovi i podstiče razvoj turizma, doprinosi afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala, tradicije i kulturne posebnosti, razvoj fizičke kulture i sporta, doprinosi očuvanju životne sredine i održivog razvoja. 
 
Konkurs za raspodjelu sredstava otvoren je 20 dana od njegovog objavljivanja u dnevnom listu i veb stranici Glavnog grada. 
 
Prijava na konkurs se podnosi Komisiji na propisanom obrascu u zapečaćenoj koverti, zaključno sa 22. aprilom. 
 
Informacije o svim pitanjima od značaja za učešće na konkursu mogu se dobiti svakog radnog dana na telefon 020 625 724 i/ili mejl preduzetnistvo@podgorica.me i jovana.vukcevic@podgorica.me. 
 
Radi što bolje pripreme aplikacije, u ponedjeljak će u zgradi Skupštine Glavnog grada biti organizovan Info dan. Svi zainteresovani imaće priliku da se detaljno upoznaju sa uslovima konkursa, potrebnom dokumentacijom i formom biznis plana.

Poziv za podršku ženskom preduzetništvu

Prepoznavanje i sankcionisanje svih osoba čije djelovanje nije bilo u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima osnov je reformi i ozdravljenja sistema, poručeno je sa sjednice Biroa za operativnu koordinaciju obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK). 
 
 Kako je saopšteno iz kabineta koordinatora BOK-a i potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, na sjednici je afirmisana odlična saradnja Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost. 
 
 Navodi se da je istaknuta snažna podrška Biroa Ministratstvu unutrašnjih poslova (MUP) i Upravi policije u odlučnoj i sistemskoj borbi za oslobađanje bezbjednosnog sektora od svih nezakonitih uticaja. 
 
 - Prepoznavanje i sankcionisanje svih čije djelovanje nije bilo u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima je osnov reformi i ozdravljenja sistema - kaže se u saopštenju. 
 
 Biro, kako su rekli iz Bečićevog kabineta, snažno afirmiše nastavak tih aktivnosti kao ključnog preduslova za obnovu povjerenja građana u institucije i jačanje bezbjednosnog sistema u službi javnog interesa. 
 
 Oni su naveli da je BOK pohvalio rezultate Uprave policije ostvarene u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala, koji su samo u protekla dva mjeseca rezultirali podnošenjem oko 800 krivičnih prijava protiv više od 900 osoba. 
 
 - Biro je posebno ukazao na rezultate akcije u okviru koje su od početka godine vraćena 3.472 komada oružja, 116.424 komada municije, 381 ručna bomba, kao i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava, što je više nego za prethodnih deset godina u okviru pomenute akcije - kaže se u saopštenju. 
 
 Navodi se da je MUP upoznao Biro da je radna grupa pripremila Nacrt zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima koji će se uskoro naći na javnoj raspravi. 
 
 Iz kabineta Bečića su rekli da su, u roku od samo 72 sata, zbog prekršaja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja uhapšene 122 osobe. 
 
 - Biro podsjeća da je nedonošenje prvostepenih presuda u roku od tri godine, neefikasnost sudskih procesa usljed procesnih zloupotreba, neadekvatno postupanje pravosudnih organa usljed kršenja mjera nadzora, svojevrsni bezbjednosni izazov, i još jednom apeluje na hitne izmjene svih predmetnih zakona u toj oblasti - kaže se u saopštenju. 
 
 BOK se, kako se navodi, upoznao sa izvještajima o radu međuresornih radnih timova, a razmotrio je i više drugih pitanja iz svoje nadležnosti. 
 
 Sjednici je prisustvao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

BOK pohvalio Upravu policije i njenu saradnju sa ANB-om

Roditelji djece sa autizmom okupili su se danas ispred Vlade Crne Gore u znak protesta, kako bi izrazili nezadovoljstvo, revolt i patnju i kako bi neko konačno čuo njihov krik koji odjekuje u potrazi za rukom spasa.
Prema riječima Tamare Pejović, jedne od organizatorki današnjeg protesta, oni su se sabrali danas kako bi pokazali na koji način država brine o njima i kako Crna Gora funkcioniše kao država socijalne pravde.
- Milion puta do sada smo se obraćali institucijama, pisali peticije, išli na sastanke, pričali po medijima, a dobili smo ignorisanje isntitucija. Među nama ima samohranih, nezaposlenih, majki sa dvoje djece od kojih oboje imaju poteškoće u razvoju, podstanara, iscrpljenih, nenaspavanih, ljudi na antiderpresivima - rekla je Tamara Pejović.
Dodala je da su prošle godine na današnji dan takođe imali skup gdje su, zajedno sa djecom, prošetali od zgrade Vlade Crne Gore do zgrade Skupštine Glavnog grada.
- Išli smo u tišini, koju su jedino parali krici naše djece. Taj skup je trebao da vam bude opomena, razlog da se smilujete na nas i učinite nešto na našem unapređenju sistema podrške. Ni prošle godine, ni prethodnoh deceniju nijedan korak nije preduzet na rješavanju gorućih pitanja za nas roditelje, ne samo za nas, već decenijama naše porodice pate, žive na rubu egzistencije prepušteni sami sebi - kazala je Pejović.
Isped fondacije „Ognjen Rakočević", Sabina Dečević istakla da su se okupili da protestuju jer nemaju na ovaj dan razloga da slave.
- Beograd, Tuzla, Novi Sad, Tajland, treba da budu stvar izbora, četvrti, peti izbor, a ne prvi i jedini. Naša jedina opcija je da idemo van Crne Gore. U tim slučajevima porodice se razdvajaju, djeca se razdvajaju... Moramo uraditi nešto da se poboljšaju uslovi života za porodice djece sa autizmom u Crnoj Gori - poručila je ona.&nbsp;
Naglasila je da su u razgovoru sa direktorom Fonda dobili informaciju da se njima do sada niko od registrovanih obučenih defektologa nije obratio za saradnju.
- Moramo imati kod nas sve potrebne tretmane kako ne bi morali da idemo van. Jer sve što smo do sada dogovorili ništa se nije realizovalo. Mi smo umorni, roditelji su umorni. Djeca rastu, rastu njihove potrebe, a ništa se ne rješava. Broj djece sa autizmom će da raste svake godine. Tražimo da se nešto dešava u Crnoj Gori - poručila je ona.
Na protestu, između ostalog, roditelji su zahtijevali i da se uspostavi registar za djecu koja imaju autizam, osnuje Dnevni centar u Podgorici, ali i specijalni fakultet koji bi obrazovao edukatore za ovu oblast.&nbsp;
Najavili su i da će, ukoliko makar neki od zahtjeva ne bude ispunjen, protest opet biti ogranizovan za mjesec.&nbsp;

Nadamo se da će se konačno čuti naš krik, nećemo stati do ispunjenja zahtjeva

Razvojna banka Crne Gore je u prvom kvartalu ove godine ostvarila rast plasmana 35 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, kada je poslovala pod nazivom Investiciono-razvojni fond (IRF). 
 
Predsjednik Upravnog odbora Razvojne banke, Nikola Tripković, saopštio ja da banka za ovu godinu planira snažniju podršku crnogorskoj privredi u iznosu od 200 miliona EUR, što je 33 odsto više od plana za prošlu godinu. 
 
Plan će se ove godine realizovati u okviru 16 programa finansijske podrške za crnogorsku privredu, sa fokusom na prioritete razvoja u skladu sa ekonomskom politikom Vlade. 
 
„Godinu smo počeli veoma ambiciozno. Za prvi kvartal ostvarili smo plasman u ukupnom iznosu od preko 46,5 miliona EUR, što je 35 odsto više u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. U ponudi imamo nove programe podrške, namijenjene preduzetnicima, mikro, malim, srednjim i srednje kapitalizovanim preduzećima, sa najpovoljnijim uslovima finansiranja, kad su u pitanju duži rokovi otplate i mogućnost korišćenja grejs perioda, uz fiksnu kamatnu stopu“, rekao je Tripković. 
 
On je dodao da je Razvojna banka takođe obezbijedila posebne povoljnosti u vidu stimulacija, odnosno smanjenja kamatnih stopa za preduzeća koja projekte realizuju u opštinama sjevernog regiona i opštinama koje su ispod prosjeka razvijenosti na nivou Crne Gore. 
 
Tripković je saopštio da je Razvojna banka već obezbijedila niže kamatne stope za 0,5 procentnih poena za investicije u odnosu na prethodnu godinu, te da će se uslovi kreditiranja kontinuirano unapređivati. 
 
„Naglasio bih da će fokus biti na investicionim ulaganjima, jer upravo povećanjem opsega investicija doprinosimo poboljšanju životnog standarda građana i smanjenju stope nezaposlenosti u državi. Naša uloga neće biti samo kreditna, već ćemo postati i edukatori tržišta, prepoznajući i stvarajući prilike za napredak i inovacije“, dodao je Tripković. 
 
Prema njegovim riječima, Razvojna banka nema za primari cilj sticanje profita, već razvojnu komponentu. 
 
„Želimo da doprinesemo stvaranju novih vrijednosti, dajući doprinos razvoju crnogorske privrede, finansiranjem održivih kvalitetnih biznis ideja“, istakao je Tripković. 
 
On je naglasio da Razvojna banka u periodu transformacije nijedan jedini dan nije stala sa radom, već su u ovoj instituciji predano radili na tome da se svi poslovi započeti u IRF-u nesmetano nastave i završe u ovoj godini, u okvirima novoosnovane Razvojne banke. 
 
„Od nove godine smo zvanično počeli sa radom, bez zastoja u pružanju usluga klijentima, iako smo uspješno završili jedan jako kompleksan proces vezan za poslove registracije institucije, kao i promjene organizacione strukture. Ponosan sam na činjenicu da smo kao tim uspješno iznijeli ovu fazu transformacije i uz to uspjeli da zabilježimo jako veliki rast plasmana u ovom prvom kvartalu“, kazao je Tripković. 
 
U Razvojnoj banci marljivo rade na tome da se ispune sve obaveze iz Zakona o Razvojnoj banci u skladu sa definisanim rokovima. 
 
„Cilj nam je da promijenimo nastup na tržištu i gradimo banku koja će biti orijentisana na klijente, proaktivna, dinamična i fleksibilna. Takođe radimo na unaprjeđenju odnosa sa klijentima, proaktivnim pristupom, u cilju poboljšanja njihovog sveobuhvatnog iskustva, kroz edukaciju i savjete za lakši pristup sredstvima“, rekao je Tripković. 
 
On je dodao da će se fokusirati na to da budu podrška u poslovnom razvoju kilijenata, na način da njihovi kreditni referenti postanu mali biznis partneri klijentima, kako bi im pomogli u boljem donošenju odluka u vezi sa njihovim finansijskim potrebama. 
 
Tripković je saopštio će Razvojna banka, kao državna finansijska institucija, nastaviti sa podrškom ženama u biznisu, mladima, individualnim poljoprivrednim proizvođačima i ostalim ranjivim grupama koje se suočavaju sa izazovima u pristupu finanansijskim resursima. 
 
„Težićemo da budemo predvodnik investicionog ciklusa i razvoja, kako bi ojačali lokalnu proizvodnju, koja treba da doprinese smanjenju uvoza, a jačanju izvoza. U tom cilju, razvijamo i kredinu liniju za podršku proizvodnji. U narednom periodu akcenat će biti na jačanju konkurentnosti mikro, malih i srednjih preduzeća. Prioritet je očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta kroz kontinuiranu saradnju sa relevantnim ministarstvima, privredom i lokalnim samoupravama“, poručio je Tripković. 
 
U fokusu aktivnosti Razvojne banke je finansiranje prioritetnih sektora (turizma, poljoprivrede, proizvodnje, energetike), zatim, podrška razvoju preduzetništva kroz finansiranje posebnih ciljnih grupa (mladi, početnici u biznisu, žene, individualni poljoprivredni proizvođači), podrška održivom razvoju kroz zelenu i digitalnu tranziciju i podrška ravnomjernom regionalnom razvoju u cilju unaprjeđenja kvaliteta života.

Razvojna banka Crne Gore uspješno startovala sa radom

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: nvo-prima