<p>Ukupno osam nevladinih organizacija podnijelo je Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga inicijativu za omogućavanje prijave na Program stručnog osposobljavanja redovnim studentima koji su nosioci porodičnih penzija.</p>
<p>Oni su predložili izmjene i dopune Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.</p>
<p>- U toku je prijavljivanje korisnika/ca na Program stručnog osposobljavanja, a Zavod za zapošljavanje (ZZZ) ograničava redovne studente korisnike/ca porodičnih penzija da se prijave ukoliko se ne odreknu porodične penzije. Istovremeno, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja ne spori ovu mogućnost kao ni Poreska uprava. Znači, problem nastaje sa ZZZ koji samo tehnički sprovodi Program stručnog osposobljavanja visokoškolaca, pa bi trebalo i da ovo pitanje tretira kao raspodjelu naknada iz studentskog standarda &nbsp;a ne kao zapošljavanje, kako je to sada slučaj - ukazali su u Centru za građansko obrazovanje (CGO), Centru za razvoj nevladnih organizacija (CRNVO), Savezu udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju “Naša inicijativa”, Akciji za ljudska prava (HRA), Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG), Institutu Alternativa (IA), Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i NVO CAZAS.</p>
<p>Ove nevladine organizacije vjeruju da ovo pitanje zahtijeva hitnu posvećenost i reagovanje nadležne ministarke i Vlade jer se, kako su istakli, mladi koji su već u vrlo osjetljivoj situaciji zbog gubitka jednog ili oba roditelja suočavaju se sa sistemskom diskriminacijom u ovom domenu.&nbsp;</p>
<p>- Način na koji ovaj proces sprovodi ZZZ ovu ranjivu kategoriju mladih doslovno dovodi u poziciju da ostaju bez ikakvih prihoda od oktobra u godini u kojoj se prijavljuju do februara naredne godine. Dodatno, neizvjesno je i da li će oni u konačnici biti primljeni na Program nakon što se prijave, pa ih tako ZZZ nezakonito lišava prava na izdržavanje koje im pripada shodno Zakonu o penzijsko invalidskom osiguranju - ocijenili su u NVO sektoru.&nbsp;</p>
<p>CGO je u obrazloženju naveo nekoliko činjenica koje podupiru opravdanost ove Inicijative, među kojima i da se lica koja se prijavljuju na Program stručnog osposobljavanja ne zapošljavaju, niti prijavljuju Poreskoj upravi na socijalno osiguranje, pa se na njih ne može primjenjivati Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti a posebno ne na način na koji se to sada čini.&nbsp;</p>
<p>- Ova lica imaju status korisnika koji se stručno osposobljavaju i primaju naknadu po osnovu studentskog standarda, a što im omogućava Zakon o penzijsko invalidskom osiguranju i Zakon o stručnom osposobljavanju, pri čemu Zakon o stručnom osposobljavanju nigdje i ne pominje kao uslov odricanje od porodične penzije - poručili su oni.&nbsp;</p>
<p>Očekuju da Ministarstvo, uzimajući u obzir princip jednakosti i ravnopravnog pristupa Programu stručnog osposobljavanja, pozitivno odgovori na ovu inicijativu i omogući ravnopravno učešće mladima bez jednog ili oba roditelja u procesu stručnog osposobljavanja bez primoravanja na odricanje od prava na porodičnu penziju.&nbsp;</p>
<p>- S obzirom da rok za prijavu na Program stručnog osposobljavanja ističe 18. novembra<b> </b>posebno je važna efikasnost u postupanju kako bi se spriječio ovaj vid diskriminacije - zaključili su u saopštenju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

NVO sektor: Mladi koji su korisnici porodične penzije moraju imati pravo na program stručnog osposobljavanja

<p>Bilo koji zakon koji može na bilo koji način da spriječi civilni sektor da radi svoj posao, a to je kontrolna i regulatorna funkcija, neće dobiti podršku Pokreta Evropa sad, kazao je funkcioner te partije i podpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove <b>Filip Ivanović</b>, komentarišući zakon o stranim agentima u Crnoj Gori u emisiji Fokus na TVCG.</p>
<p>Burne reakcije u državi kao i reakcije Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, izazvala je najava koalicije „Za budućnost Crne Gore“ da će predložiti zakon o stranim agentima. Taj zakon kontroliše rad civilnog sektora preko kojeg se navodno vrši strani politički uticaj.</p>
<p>Na pitanje da li ima potrebe za ovim zakonom te ima li saznanje da među civilnim sektorom postoje strani agenti, Ivanović je kazao da je na to teško odgovoriti.</p>
<p>- Vrlo je teško odgovoriti da li među civilnim sektorom ili uopšte među činjenicima društva postoje strani agenti ili ne, ali u svakom slučaju, ono što bih ja rekao jeste da je pravo poslanike političkih subjekata da kandiduju određene ideje pa i zakonska rješenja. Međutim, mi to zakonsko rješenje još nismo vidjeli, koliko sam ja shvatio, radi se samo o ideji, dakle ne postoji ni nacrt - naveo je Ivanović.</p>
<p>Kako je rekao, sa druge strane, ono što je takođe značajno jeste da smo vidjeli i reakciju velikog dijela političkih partija, dijelom i iz parlamentarne većine koji su rekli da ne bi podržali bilo kakvo zakonsko rješenje koje bi na bilo koji način moglo da spriječi civilnih sektora i nevladine organizacije u obavljanju njihove kontrolne funkcije.</p>
<p>- Sa druge strane, kao predstavnik izvršene vlasti mogu reći takođe da ono što je glavni i spoljno – politički prioritet Crne Gore je Evropska unija i svako zakonodavno rješenje mora proći odnosno mora biti poslato na mišljenje Evropskoj komisiji, biti usklađeno sa Evropskim zakonodavstvom i to je ono na čemu ćemo mi insistirati - naveo je Ivanović.</p>

500x500

1250x600

1084x550

Ivanović: Nećemo podržati zakone koji mogu da spriječe NVO sektor da radi svoj posao

<p>Predsjednik Vlade Crne Gore <b>Milojko Spajić</b> uputio je čestitku rukovodstvu i građanima Kotora, povodom Dana opštine i jubilarne, osamdesete godišnjice Oslobođenja Kotora u Drugom svjetskom ratu.</p>
<p>- Vaš grad je, sa punim razlogom, jedan od najmarkantnijih nacionalnih simbola antifašizma, kosmopolitizma i beskompromisne okrenutosti univerzalnim vrijednostima duhovnosti, kulture i umjetnosti. Njegove zidine podsjećaju nas na teško sticanu i čuvanu slobodu, a njegova širom otvorena vrata su poruka nacionalne dobrodošlice svima koji posjećuju Boku i Crnu Goru - navodi Spajić u čestitki.</p>
<p>Kako je poručio, predstoji značajan investicioni ciklus koji se posebno odnosi na infrastrukturnu revitalizaciju Zaliva i cijelog njegovog &nbsp;zaleđa.</p>
<p>Naglašava da će, daljim razvojem projekta Žičare, Kotor snažnije povezati sa Prijestonicom i njenim zaleđem, što će Crnu Goru učiniti vidljivijom i dostupnijom, a multiplikativni efekat na privredu, osjetnijim.&nbsp;</p>
<p>- Siguran sam da ćemo i u budućnosti umjeti efikasno da zaštitimo i sačuvamo sve autohtone vrijednosti koje su lična karta zemlje pred svijetom - zaključio je premijer Spajić.</p>

Spajić: Zidine Kotora podsjećaju nas na teško sticanu i čuvanu slobodu

<p>Tri nedelje posle tragedije na železničkoj stanici u Novom Sadu, Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je saopštilo da je uhapšeno 11 ljudi u vezi s rušenjem nadstrešnice 1. novembra, i pogibijom 15 ljudi pod njom. Neki bi rekli - konačno je neko uhapšen, kada je uznemirenje javnosti dostiglo tačku ključanja, kada su protesti u Novom Sadu i Beogradu postali svakodnevni, i kada sporadične, isforsirane i neiskrene ostavke zbog "moralne odgovornosti" nisu dale efekta.</p>
<p>Tužilaštvo je prvo dalo samo inicijale uhapšenih, ali je javnost najpre spekulisala, onda su stigle i nezvanične, a na kraju i poneka zvanična potvrda: među uhapšenima su Goran Vesić (doskorašnji ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture), Jelena Tanasković (direktorka Infrastrukture železnice Srbije, koja je ostavku podnela juče), Nebojša Šurlan (bivši direktor Infrastrukture ŽS) i Anita Dimoski (pomoćnica ministra za železnički saobraćaj).</p>
<p>Vesić je sam potvrdio da je na tom spisku, navodeći da se "dobrovoljno odazvao pozivu policijskih službenika", dok su imena ostalih i dalje, formalno, spekulacija medija. Spekulacije su i imena četvoro inženjera odgovornih za pojedine elemente rekonstrukcije, među preostalih sedam uhapšenih za koje se veruje da su "iz struke".</p>
<p>Hapšenja su usledila posle najave predsednika Srbije da će biti hapšenja. Najzad, i jučerašnje ostavke Jelene Tanasković i Tomislava Momirovića (bio je ministar infrastrukture i energetike u vreme rekonstrukcija novosadske stanice, a ostavku je podneo s mesta ministra spoljne i unutrašnje trgovine) su usledile posle ponovljenih najava i poziva Aleksandra Vučića, koje se među poznavaocima u Srbiji tumače kao "izvršne naredbe" članovima Napredne stranke.</p>
<p>To pokazuje i sadržaj tih ostavki: bez reči iskrenog saosećanja i osećaja moralne obaveze, samo uz niz hvalospeva, zahvalnosti i izjava vernosti Velikom vođi i gospodaru njihovih boljih života i bogatstva.</p>
<p>Nije otuda nelogično što, ne samo opozicija već i veliki deo javnosti, sumnja u iskrenost i učinkovitost ovih hapšenja - bar u onom njihovom delu koji se odnosi na političke funkcionere. Napredna stranka, to otvoreno govore mnogi analitičari, ustrojena je kao mafijaška organizacija: strada samo onaj ko progovori o organizaciji, ostali se do kraja nalaze pod njenom zaštitom.</p>
<p>Zato, hapšenje 11 ljudi u vezi s tragedijom u Novom Sadu malo kog u Srbiji može da uveri da je u najboljoj nameri da se okolnosti rušenja nadstrešnice razreše i odgovorni zaista snose posledice.</p>
<p>Javno je izražena bojazan da su i ostavke i hapšenja u stvari žrtve, koje članovi organizacije moraju da podnesu kako bi sačuvali pre svega politički rejting nedodirivog - jer ono ostalo čuvaju potpuno privatizovana policija, kao i partijska vojska sastavljena od navijača i kriminalaca. U tom smislu,</p>
<p>analitičari nedvosmisleno veruju da "sutra" može da donese još hapšenja, ako ova ne postignu odgovarajući efekat u gašenju požara narodnog nezadovoljstva. Opet, malo ko veruje da će ovi ljudi - koji mogu da budu i nezgodni svedoci ubuduće - biti pušteni niz vodu. Hapšenja su, za građanske analitičare, "spašavanje redova Rajana" u propagandnom smislu, svojevrsni "danajski darovi" javnosti, dok režimski mediji u isto vreme sinhrono prozivaju da je ovo "hapšenje pod pritiskom", čime praktično potvrđuju onu prvu tvrdnju.</p>
<p>Sasvim je dovoljno iskustva iz prethodnih 12 godina, kada su posle gromkih najava i spektakularnih hapšenja "krupne zverke" ne samo puštane na slobodu, već i dobijale ogromnu odštetu od države Srbije. Odnosno, od naroda koji puni državni budžet.</p>
<p>Najzad, "najbolji student Pravnog fakulteta u Beogradu" (kako je svojevremeno nekadašnji dekan SIma Avramović počastio Vučića, čiji se prosek ocena na PF kretao oko 8) sigurno zna za maksimu "ne bis in idem". Istom licu se ne može dva puta suditi za isto krivično delo. Mnogi baš zato veruju i da su hapšenja vrsta "false flag" operacije: da se javnost umiri nečim za šta se unapred zna da će, kada tenzije padnu, biti rešeno pozitivno po krivce. Novo suđenje za isto delo posle oslobađajuće presude neće biti moguće, dok suđenje koje bi obuhvatilo i korupciju i udruživanje u organizaciju spada u domen naučne fantastike jer bi podrazumevalo hapšenje celokupnog državnog vrha Srbije.</p>
<p>Iskustvo, dakle, ne ostavlja mnogo mesta optimizmu. Iako bi bilo i lepo i dobro da ovog puta nad iskustvom prevagnu pravda i istina, jer učestale pogibije u Srbiji koje su posledica nemara, neodgovornosti, moguće korupcije, neznanja, pa najzad i opšte apatije i nezainteresovanosti, neće nestati u atmosferi nečinjenja, koja upravo pothranjuje takva ponašanja.&nbsp;</p>
<p>Nažalost, malo ko u Srbiji pod Naprednom strankom veruje u takav epilog.</p>

Ne veruj naprednjacima ni kad hapšenja nose

<p>Član Predsjedništva Pokreta Evropa sad Tihomir Dragaš pozvao je predsjednika Skupštine Andriju Mandića da urgira kod predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da Svetozar Marović bude izručen Crnoj Gori.<br/>
<br/>
Mandić je na društvenoj mreži X naveo da je rano jutros u telefonskom razgovoru sa Vučićem zahvalio i čestitao pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova, Vojske i drugih državnih organa Srbije koji su oko tri sata ujutru uhapsili Aliju Balijagića.<br/>
<br/>
Dragaš je, u objavi na mreži X, zamolio Mandića da urgira da Marović bude izručen Crnoj Gori.<br/>
<br/>
- Molim Vas da sljedeći put urgirate kod Vučića da iskoristi svoj uticaj koji ima na vladu Srbije kako bi uhapsili i isporučili Crnoj Gori Marovića. Hvala - naveo je Dragaš.</p>

Dragaš: Mandić da urgira da Marović bude izručen

<p>Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet istakao je da je Vlada prihvatila njegove predloge za unapređenje predloženog Zakona o budžetskoj inspekciji.</p>
<p>- Prihvaćena su dva moja predloga za unapređenje predloženog Zakona o budžetskoj inspekciji, koja sam iznio na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, a sve u cilju ostvarenja načela preventivnosti, javnosti i zaštite javnog interesa - ističe Mugoša.</p>
<p>Prvi predlog je da se u Zakonu o budžetskoj inspekciji unese zakonska obaveza navedenoj inspekciji da na svojoj internet stranici objavljuje zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru, rješenja kojima se nalaže otklanjanja nepravilnosti, izriču upravne mjere i drugostepena rješenja po žalbi na rješenja budžetske inspekcije. &nbsp;</p>
<p>Drugi prihvaćeni predlog se odnosi na to da Ministarstvo finansija dostavlja radnom tijelu Skupštine Crne Gore nadležnom za poslove budžeta Godišnji izvještaj o radu inspekcije, kao i da Budžetska inspekcija objavijuje Godišnji izvještaj o radu na svojoj internet stranici.</p>

Mugoša: Vlada prihvatila moje prijedloge za unapređenje Zakona o budžetskoj inspekciji

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>