Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je u okviru Poglavlja 26 – Obrazovanje i kultura, u potpunosti realizovalo sve obaveze iz Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za 2025. godinu koje su u nadležnosti Ministarstva, saopšteno je iz tog resora. 
 
Kako je navedeno, obaveze su obuhvatale izradu i donošenje ključnih strateških dokumenata u oblasti obrazovanja, uključujući Strategiju za reformu obrazovanja (2025-2035) i Strategiju karijernog vođenja i savjetovanja (2025-2030), kao i pripremu i usvajanje zakonodavnih rješenja kroz izmjene i dopune ili donošenje novih propisa u oblasti visokog, opšteg, osnovnog i predškolskog obrazovanja i obrazovanja djece sa posebnim obrazovnim potrebama. 
 
- Zbog vidljivog napretka u oblastima koje poglavlje obuhvata u svom izvještaju, Evropska komisija je rad u okviru pregovaračkog poglavlja ocijenila dobrim napretkom - poručuju iz MPNI.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MPNI: Realizovane sve obaveze u okviru Poglavlja 26

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da Crna Gora ne koristi u dovoljnoj mjeri potencijale koje pruža Plan rasta za Zapadni Balkan, ključni finansijski instrument Evropske unije za period 2024–2027, kojim se podržavaju reforme, ekonomski razvoj i ukupno približavanje zemalja regiona Uniji. EU je kroz ovaj Instrument opredijelila ukupno šest milijardi eura za zemlje zapadnog Balkana, od čega bi Crnoj Gori trebalo da pripadne ukupno 383,5 miliona eura, i to 110 miliona bespovratnih sredstava, a ostatak kroz kredita sa vrlo povoljnim kamatama. Dio tih sredstava se uplaćuje direktno u budžet, dok se ostatak isplaćuje kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir (ZIO) za konkretne razvojne projekte.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025121024_02d648e3027df32c7f16fa4cb15e14057a21932a2e42121c07a944b90446d91a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251025121024_02d648e3027df32c7f16fa4cb15e14057a21932a2e42121c07a944b90446d91a" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="grafika"> </figure>  U CGO-u podsjećaju da su isplate planirane dva puta godišnje, uz strogo praćenje realizacije <a href="https://www.eu.me/dokumenti-pregovori-o-pristupanju/" target="_blank">Reformske agende Crne Gore 2024-2027</a>, koja obuhvata oko 130 kvalitativnih i kvantitativnih mjera. Nakon njenog usvajanja, u septembru 2024. i dobijanja odobrenja Evropske komisije, Crna Gora je primila avans od 26,8 miliona eura, dok se preostala sredstva isplaćuju etapno, po osnovu ispunjenih reformskih koraka. - Svaki ispunjeni reformski korak donosi pravo na određeni iznos finansijske podrške, često u visini i od nekoliko miliona eura. Budući da je dio ukupne podrške već obezbijeđen kroz avansna sredstva, iz svake naknadne isplate se odbija odgovarajući iznos, kako bi se spriječilo dvostruko evidentiranje istih sredstava - kazao je Ivan Kašćelan, asistent na projektima u CGO-u. Međutim, napominje da Crna Gora ne izvršava obaveze predviđenom dinamikom, zbog čega gubi pravo na puni iznos sredstava planiranih za taj ciklus. U dosadašnje dvije tranše, ostvarila je pravo samo na djelimičan iznos podrške. - <a href="https://enlargement.ec.europa.eu/document/download/3891e8f0-c197-4b91-bcf8-e994c64fecf3_en?filename=COMMISSION%20IMPLEMENTING%20DECISION%20approving%20the%20first%20release%20of%20funds%20to%20Montenegro%20under%20the%20Reform%20and%20Growth%20Facility%20for%20the%20Western%20Balkans.pdf" target="_blank">Prva tranša</a> se odnosila na mjere sprovedene u okviru prvog izvještajnog perioda, do 28. februara 2025. godine, koji je uključivao 14 planiranih koraka, od čega je po ocjeni Komisije Crna Gora ispunila samo 7, iako je Vlada tvrdila da je u potpunosti ispunjeno 10. Preostalih sedam aktivnosti je ostalo da se ispuni u narednom periodu sa rokom od 24 mjeseca. Zbog toga je, od planiranih 29 miliona eura, Crna Gora oslobodila samo 10,2 miliona eura (preciznije, vrijednost ispunjenih koraka je iznosila oko 11 miliona, od čega je oduzeto 0,83 miliona na račun prethodno isplaćenog avansa) - podsjeća Kašćelan. U drugom izvještajnom periodu, dodaje on, od 11 planiranih koraka Evropska komisije je utvrdila da je Crna Gora realizovala samo 3 za koja je isplaćeno oko 4 miliona, od mogućih oko 22,5 miliona eura za svih 11 koraka. Dodatno su ispunjena 2 koraka iz prethodnog ciklusa, čime je Crna Gora kroz <a href="https://enlargement.ec.europa.eu/document/download/a0c5817f-ea89-4f04-b69b-44c0b7888ae2_en?filename=RGF%20Payment%20Annex%20Montenegro.pdf" target="_blank">drugu tranšu</a> ukupno oslobodila 8,1 milion eura (i u ovoj tranši je oduzeto oko 0.5 miliona eura na račun prethodno isplaćenih avansnih sredstava).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025121024_29e47400e7877c04c19da7e5dffded9135d20841329c861330bcd453572b0615.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251025121024_29e47400e7877c04c19da7e5dffded9135d20841329c861330bcd453572b0615" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="grafika"> </figure>  - Dakle, Crna Gora je do sad povukla 18,3 miliona eura (od ukupne sume od 19,7 miliona eura za kompletirane reforme oduzeto je oko 1,6 miliona eura iz prethodno uplaćenog avansa), što čini svega 38 odsto od ukupne vrijednosti reformskih mjera (52,1 milion eura) planiranih za ovaj period. Treba napomenuti da ova sredstva nijesu trajno izgubljena, jer se rok za sprovođenje reformi može produžiti, ali ovako spora dinamika reformi i očigledna neučinkovitost nadležnih institucija ozbiljno kompromituju kredibilitet zemlje u sprovođenju preuzetih obaveza - istakao je Kašćelan Uz postojeći zaostatak od 13 neispunjenih koraka, jer je do sada završeno samo 12 od 25 planiranih reformi, i obaveze za sprovođenje narednog, vrlo obimnog, ciklusa od 32 reforme do kraja godine, Crna Gora se, napominje Kašćelan, suočava sa ozbiljnim rizikom da ne ispuni ključne obaveze iz ovog Instrumenta. - Ukupno gledano, uključujući postojeći zaostatak i obaveze iz narednog izvještajnog perioda, do kraja godine, odnosno za svega nekoliko mjeseci, potrebno je realizovati čak 55 reformskih koraka - kazao je on. CGO naglašava da su inicijative poput Plana rasta za zapadni Balkan od izuzetnog značaja za evropske integracije i ekonomski razvoj Crne Gore, te upozorava da odnos Vlade prema njima naglašava izostanak političke volje, strateške posvećenosti i institucionalne odgovornosti.&nbsp; - Procenat od svega 38 odsto iskorišćenih sredstava jasno odražava stvarni prioritet aktuelne vlasti prema reformama - mnogo retorike, a premalo stvarnih rezultata - zaključio je Kašćelan.

CGO: Do kraja godine potrebno realizovati čak 55 reformskih koraka, to CG košta evropskog novca i kredibiliteta

Vlada premijera Milojka Spajića, sa rekordna 32 člana, ispunila je svega 61,1 odsto planiranih obaveza u prvoj polovini godine. Iako je riječ o skoro deset procenata boljoj realizaciji u odnosu na isti period 2024, pojedini ključni resori značajno su podbacili. Među njima je i Ministarstvo pravde, koje je sprovelo tek 33,3 odsto planiranih aktivnosti. Programom rada Vlade za prva dva kvartala 2025. godine planirano je 229 aktivnosti, a realizovano je 140. Godinu ranije od planirane 194 aktivnosti, ostvarene su 102.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082803080_b7e397664d2acc51a3244e5ed7b25a8d7f6c12033d49bd8388c91bbfc5ee8a43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082803080_b7e397664d2acc51a3244e5ed7b25a8d7f6c12033d49bd8388c91bbfc5ee8a43" data-rendition-name="original" width="3264" height="2818" loading="lazy" alt="Ukupna realizacija Programa rada Vlade za I i II kvartal ove i prošle godine"> <figcaption>Ukupna realizacija Programa rada Vlade za I i II kvartal ove i prošle godine</figcaption> </figure>  Nijednu obavezu nijesu ispunila četiri resora - Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo sporta i mladih, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Ministarstvo dijaspore. Ispod 50 odsto realizacije bili su resori pravde (33,3 odsto), poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (38,5 odsto), zdravlja (40 odsto), regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama (40 odsto), te energetike i rudarstva (42,9 odsto). <h2>Pravda zakazala</h2> Posebno zabrinjava slab učinak Ministarstva pravde, s obzirom na ključnu ulogu resora Bojana Božovića u ispunjavanju uslova za zatvaranje Poglavlja 23 (vladavina prava) i doprinos reformama presudnim za ubrzanje evropskog puta Crne Gore. U prvoj polovini godine ovo Ministarstvo je od devet planiranih obaveza ostvarilo svega tri: pripremilo je Strategiju digitalizacije pravosuđa 2025–2028. sa Akcionim planom za period 2025–2026, zatim Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije reforme pravosuđa 2024–2027. za 2024. godinu, te Analizu efikasnosti sistema izvršenja za period januar–decembar 2024.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828020856_780950efbdce4f94b79293964f2c663a12fc3608e1a2801370d5f05843ec6c68.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250828020856_780950efbdce4f94b79293964f2c663a12fc3608e1a2801370d5f05843ec6c68" data-rendition-name="original" width="871" height="450" loading="lazy" alt="izvještaj pravda"> <figcaption>Izvještaj za I i II kvartal 2025.(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Sa druge strane, ono što je trebalo da se razmatra na Vladi, a nije još na stolu je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, čiji je nacrt 11. juna ove godine upućen na javnu raspravu. Čeka se i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, za koji Vlada navodi da je pripremljen, ali da nakon usklađivanja sa Evropskom komisijom tek treba da bude procesuiran. Nijesu finalizovani ni Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, Prijedlog zakona o potvrđivanju Drugog dodatnog protokola uz Konvenciju o računarskom kriminalu o unaprijeđenoj saradnji i otkrivanju elektronskih dokaza, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ljubljansko-haške konvencija o međunarodnoj saradnji u istrazi i gonjenju krivičnog djela genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i drugih međunarodnih zločina. Izostao je i Akcioni plan za sprovođenje Strategije izvršenja krivičnih sankcija (2023 -2026) za period 2025 -2026, sa Izvještem o implementaciji Akcionog plana za 2024. godinu. Podsjećamo, Božović je naslijedio Andreja Milovića koji je razriješen na prijedlog premijera Spajića uz obrazloženje da "nije bio na liniji &nbsp;prioriteta Vlade", da je svojim djelovanjem "narušio ukupan ugled cijele Vlade i parlamentarne većine", ali i da "nije na adekvatan način odgovorio očekivanjima i zadacima". Međutim, vrijeme i statistika demantovali su premijera. Krajem jula prošle godine Milović je razriješen, ali je ostavio resor sa 86,7 odsto obavljenih zadataka, odnosno od 15 realizovano je 13 planiranih aktivnosti za prvih šest mjeseci 2024.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828020856_1116e9db218a2f2f73ddb9e2d0d9003859c57dda1480e70a0643dd18b1f0fae5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250828020856_1116e9db218a2f2f73ddb9e2d0d9003859c57dda1480e70a0643dd18b1f0fae5" data-rendition-name="original" width="912" height="663" loading="lazy" alt="izvještaj pravda"> <figcaption>Izvještaj za I i II kvartal 2024.</figcaption> </figure>  &nbsp; <h2>Stagnacija</h2> Štaviše, upravo u njegovom mandatu usvojen je set zakona neophodnih za pozitivno mišljenje Evropske unije o ispunjavanju privremenih mjerila u oblasti vladavine prava (IBAR). Nakon toga, Milović je sam pozvao Spajića da zbog, kako je objasnio, pritiska koje trpi iz Pokreta Evropa sad i dijela vladajuće većine, u najkraćem roku podnese inicijativu Skupštini da ga razriješi sa te funkcije, što je premijer i učinio. Crna Gora je tada ušla u novu fazu pregovora sa EU, obezbijedivši pozitivan IBAR. Godinu &nbsp;kasnije, međutim, zvanični podaci ne govore u prilog ozbiljnoj posvećenosti evropskom putu. Tome u prilog govode i podaci koje je objavio Radio Slobodna Evropa - u prvoj polovini prošle godine Vlada je ispunila 92 odsto obaveza iz Programa pristupanja EU, a u istom periodu ove godine 65 odsto. Ministarska evropskih poslova Maida Gorčević, međutim, za ANtenu M je kazala kako nijesu usporili tempo, "već su preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji".&nbsp; Čak i njen resor bilježi blagi pad u realizaciji planiranih aktivnosti u prva dva kvartala ove godine. Za razliku od prošlogodišnjeg stoprocentnog učinka, u prvoj polovini 2025. MEP je ostvario pet od predviđenih šest obaveza, odnosno 83,3 odsto. <h2>Najuspješniji</h2> S druge strane, samo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ispunilo je sve četiri planirane obaveze u prvoj polovini godine.&nbsp; Među najuspješnijima po stepenu realizacije ističu se i Ministarstvo ekonomskog razvoja (95,2 odsto), Ministarstvo saobraćaja (90 odsto), Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija koje je skoro dupliralo učinak u odnosu na prošlu godinu (86,7 odsto), Ministarstvo vanjskih poslova (80 odsto)...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082803080_35f82e5c33e5fb62c201ea045ce3011578a6ded39660dc03f1d991bce2239be6.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025082803080_35f82e5c33e5fb62c201ea045ce3011578a6ded39660dc03f1d991bce2239be6" data-rendition-name="original" width="1085" height="807" loading="lazy" alt="Ministarstva - realizacija aktivnosti"> <figcaption>Ministarstva - realizacija aktivnosti</figcaption> </figure>  Prosjek su popravili Ministarstvo finansija - sa lanjskih 50 odsto podiglo realizaciju na 68,8 odsto, dok je Ministarstvo javne uprave napredovalo sa 20 na 50 odsto ostvarenih obaveza. Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga je na 57,1 odsto ispunjenih aktivnosti. Ministarstvo odbrane je od osam planiranih obaveza realizovalo šest, odnosno 75 odsto, a Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava od devet šest, odnosno 66,7 odsto. Ministarstvo unutrašnjih poslova sprovelo je 10 od 17 aktivnosti, što čini 58,8 odsto, dok je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera od 13 predviđenih završilo sedam, odnosno 53,8 odsto. Ministarstvo turizma koje vodi Simonida Kordić ispunilo je polovinu obaveza od zadatih 12. <h2>Evaluacija rada i promjene</h2> Spajić je više puta isticao da su svi članovi Vlade do jednog podložni promjeni nakon evaluacije rada i detaljne analize učinka, od kojih će, kako je rekao, zavisiti konačne odluke. Poručio je da će oni koji ne budu dobro radili biti smijenjeni. Međutim, to se još nije desilo. Portal ETV je ekskluzivno početkom avgusta objavio dokument Vlade – Ocjena rada drugi kvartal 2025. godine - koji se odnosi personalno na rad članova Vlade, prema kojem su najbolje ocijenjene ministarke Anđela Jakšić Stojanović i Maida Gorčević, dok je na začelju tabele, kao najgori – potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić sa prosječnom ocjenom – 1,50. Jakšić Stojanović i Gorčević imaju prosječnu ocjenu – 4, dok su iza njih ministar finansija Novica Vuković i premijer Milojko Spajić s ocjenom 3,66. Među najbolje ocijenjenima je, i pored slabašnog učinka njegovog resora, &nbsp;i ministar pravde Bojan Božović – 3,50, dok je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović dobio ocjenu – 3,33, sa koliko je ocijenjena i ministarka javnih radova Majda Adžović.&nbsp; Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, kao i ministarke saobraćaja Maja Vukićević i rada Naida Nišić, te minstri energetike i rudarstva i zdravlja Admir Šahmanović i Vojislav Šimun – ocijenjeni su prosječnom ocjenom – 3,16. Ministar socijalnog staranja Damir Gutić dobio je ocjenu – 3, dok su svi ostali niže ocijenjeni. Tako je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović dobio ocjenu – 2,83, kao i ministar javne uprave Maraš Dukaj i potpredsjednik Momo Koprivica. Ministri ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, sporta i mladih i regionalnog razvoja – Damjan Ćulafić, Dragoslav Šćekić i Ernad Suljević prošli su sa prosječnom ocjenom – 2,5. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović dobio je prosječnu ocjenu – 2,33, dok su sa 2,16 ocijenjeni – ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić i Milun Zogović, kao i ministar bez portfelja Milutin Buturović. Ministri odbrane i unutrašnjih poslova Dragan Krapović i Danilo Šaranović ocijenjeni su ocjenom – 2, što znači da je to, poređujući sa ocjenjivanjem u prosvjeti, ocjena ,,zadovoljava“. Najniža moguća prelazna! Ispod ocjene zadovoljava je ministar dijaspore Mirsad Azemović koji je dobio prosječnu ocjenu – 1,83. Nije usamljen u ocjeni nezadovoljava: u tom rangu su i ministarka turizma Simonida Kordić (1,66) , ministar pomorstva Filip Radulović (1,66), ministarka kulture i medija Tamara Vujović (1,66), te ministar poljoprivrede Vladimir Joković (1,66).&nbsp; Prema informacijama koje je Portal ETV nedavno objavio, premijer je riješen je da uskoro uđe u rekonstrukciju Vlade. Informacije od više izvora iz Spajićevog Pokreta Evropa sad govore da mjesta u izmijenjenoj Vladi neće biti za nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali da će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-ce-nove-ministre-birati-iz-aktuelne-parlamentarne-vecine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

Ministarstvo pravde od visokog učinka do začelja: Božovićev resor ispunio trećinu obaveza

Ministarstvo unutrašnjih poslova dalo je značajan doprinos realizaciji obaveza prema Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, te postiglo značajan napredak u zakonodavnom i strateškom segmentu, ocijenili su u tom vladinom resoru.
Kako su rekli u MUP-u, u oblasti strateškog planiranja ostvarili su maksimalne rezultate – stopostotnu realizaciju strateških dokumenata iz Poglavlja 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, što predstavlja značajan iskorak u odnosu na prethodni period. Istovremeno, u zakonodavnom okviru, ministarstvo je tokom 2024. godine donijelo sedam ključnih zakonskih i podzakonskih akata, dok je u godini ranije, od planiranih 13, usvojen samo jedan zakon.
- Ovaj dinamičan napredak potvrda je naše odlučnosti da reforme sprovodimo konkretnim rezultatima, a ne samo obećanjima. Posebno ističemo doprinos Ministarstva unutrašnjih poslova u dobijanju pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila u oblasti vladavine prava (IBAR), čime smo zatvorili mjerila iz Pregovaračkog poglavlja 24 u 2024. godini – značajniji rezultat od onog koji je ostvaren u prethodnih deset godina zajedno. Ovo nije samo uspjeh Ministarstva, već i jasan signal kredibiliteta i odlučnosti Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji - saopšteno je iz MUP-a.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je, takođe u 2024. donijelo sve neophodne podzakonske akte u skladu sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Usvojeno je, kažu, osam podzakonskih akata koji detaljno uređuju sprovođenje zakonskih odredbi, kao i četiri interna akta koja definišu interne procedure i obaveze ministarstva u ovoj oblasti. 
Ovim aktima, kažu u MUP-u, dodatno se unaprjeđuje pravni okvir za efikasnu prevenciju i suzbijanje finansijskog kriminala, u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim praksama.
- Kao ključni stub bezbjednosti i vladavine prava, Ministarstvo aktivno i odgovorno sprovodi reformske procese, u potpunosti usklađujući nacionalno zakonodavstvo sa pravnom tekovinom Evropske unije i jačajući administrativne kapacitete za njihovu efikasnu primjenu. Nastavićemo s punom posvećenošću sprovođenje reformi predviđenih Programom pristupanja, potvrđujući evropsku budućnost Crne Gore kroz odgovoran, transparentan i efikasan rad. Evropske vrijednosti – vladavina prava, sigurnost i sloboda – temelj su našeg djelovanja, a vizija moderne i stabilne Crne Gore u zajednici evropskih naroda naš je strateški cilj - zaključuju u MUP-u.

MUP: Posvećeni smo realizaciji obaveza iz EU agende

Vlada Crne Gore danas je obmanula javnost navodeći da su u okviru Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji planirali 282 obaveze, a podaci Centra za građansko obrazovanje (CGO) pokazuju da se radi o njih 335.
Vlada je objavila da su ispunili 160 obaveza od, prema njihovim navodima, ukupno 282 - dodajući da je to 57 odsto ostvarenosti i značajan skok u odnosu na 33 odsto iz prethodne godine.
Uzevši u obzir podatke CGO, stvarni učinak je zapravo - 47. 76 odsto – tj. ispodpolovičan.
- Još zanimljivije je da Vlada danas tvrdi da je u prvoj polovini 2024. imala učinak između 84 i 100 odsto, dok činjenice koje je CGO objavio govore suprotno: učinak je tada bio 49 odsto, pri čemu je u drugoj polovini godine bilo znatno više planiranih obaveza. Vlada tada nije demantovala naše nalaze - jer su bili tačni - naglasili su u CGO.
Oni pitaju za koga se kreira ova ružičasta statistika i u koje svrhe.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1890090314536230918&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kad brojke ne govore istinu: Vlada objavila da su imali čak 53 manje obaveza u okviru Programa pristupanja EU

Stara zgrada u ulici Džordža Vašingtona srušila se danas, javlja beogradski Danas. Prema informacijama iz Hitne pomoći, nema povrijeđenih.
Na fotografijama se može vidjeti da se cijela zgrada srušila i oštetila automobile koji su bili parkirani ispred nje.
Kako su građani rekli reporteru Danasa, zgrada se već dugo urušavala, u njoj su povremeno spavali beskućnici. Očevici su prvo čuli zvuk krckanja, nakon čega se zgrada urušila. Srušena je i skela koja je bila ispred.
Četiri automobila su u potpunosti uništena. Dvije osobe su evakuisane.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da u urušavanja objekta u Ulici Džordža Vašingtona na Dorćolu, prema dosadašnjim informacijama, nema povrijeđenih osoba.
- U 13.37 operativni centar Uprave za vanredne situacije u Beogradu dobio je dojavu da je u Ulici Džorža Vašingtona od broja 20 do 22, došlo do urušavanja objekta. Za pet minuta prve ekipe Sektora za vanredne situacije vatrogasaca spasilaca bile su na licu mjesta gdje je utvrđeno da se obrušio stari, napušteni, dvospratni objekat - rekao je Čaušić novinarima.
On je naveo da su od kolege iz policije dobili informacije da su tu bila „dva lica koja nisu bila povrijeđena i koja su izjavila da u tom objektu više nije bilo nikoga“.
Čaušić je rekao da ekipe i dalje pretražuju teren i da za sada nemaju informaciju da ima povrijeđenih ili stradalih lica, ali da će to moći sa sigurnošću da kažu tek kada bude pretražen čitav prostor koji je obrušen.

Beograd: Srušila se stara zgrada na Dorćolu, četiri automobila uništena, dvije osobe evakuisane

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore, ukoliko u martovskim kvalifikacijama bude bolja od Finske, u baražu za Svjetsko prvenstvo igraće protiv Slovenije, odlučeno je danas žrijebom u danskom Herningu.
Crna Gora je zbog posljednjeg mjesta u grupi na Evropskom prvenstvu bila u drugom šeširu, a imajući u vidu da su potencijalni protivnici bili velesile poput Francuske i Španije, utisak je da su Branko Vujović i saigrači dobili protivnika koji je favorit, ali kojem bi mogli da pariraju ukoliko ponovo izdanje iz posljednjeg međusobnog duela.
Moglo je da bude mnogo teže, ali na papiru i lakše da je žrijeb za protivnika u baražu dodijelio Sjevernu Makedoniju ili Austriju.
Slovenija je bila protivnik u grupi na Evropskom prvenstvu, a crnogorska reprezentacija odigrala je najbolji meč upravo na premijeri i poražena minimalnim rezultatom – 41:40 u Oslu.
Na kraju je Slovenija zauzela osmo mjesto na EHF Euro 2026 i kao favorit ulazi u majski dvomeč protiv crnogorske reprezentacije, kao selekcija koja je godinama u vrhu evropskog rukometa.
Prvi meč biće odigran u Crnoj Gori i to 13/14. maja, dok je revanš tri dana kasnije u Sloveniji.
Za početak je najvažnije da crnogorska selekcija uspješno preskoči prvu prepreku na putu ka planetarnoj smotri, odnosno da u martovskom dvomeču bude bolja od Finske.
Prvi meč kvalifikacija, Crna Gora igra u Vanti 19. marta, dok je revanš tri dana kasnije u Podgorici.
Crnogorski rukometaši do sada su dva puta učestvovali &nbsp;na svjetskim prvenstvima - u Španiji 2013. i u Poljskoj i Švedskoj deset godina kasnije.
Domaćin Svjetskog prvenstva 2027. biće Njemačka, odnosno gradovi Keln, Minhen, Kil, Hanover, Magdeburg i Štutgart.
Iz Evrope nastup na Mundijalu su, pored domaćina, već osigurali svjetski prvak - Danska, dok su na ovogodišnjem Euru "kartu kupili" i Hrvatska, Island, Portugal i Švedska.
U baraž za Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj rivali će biti: Sjeverna Makedonija - Ukrajina/ Slovačka, Bosna i Hercegovina/ Kosovo - Farska Ostrva, Češka - Francuska, Švajcarska - Italija, Srbija / Litvanija - Mađarska, Španija - Gruzija / Izrael, Grčka / Belgija - Holandija, Norveška - Turska / Rumunija i Austrija - Poljska / Letonija.

Slovenija potencijalni rival u baražu za SP

Venecuela je preduzela pozitivne korake kako bi zaštitila ulaganja privatnih naftnih kompanija, otkako je Trampova administracija uhvatila bivšeg predsjednika Nicolasa Madura - saopštio je izvršni direktor Chevrona, Mike Wirth.
Venecuela je u četvrtak usvojila reforme zakona o ugljovodicima koje olakšavaju državnu kontrolu nad naftnom industrijom i daju privatnim proizvođačima veću autonomiju, prenosi SEEbiz.
Wirth je rekao da Chevron još preispituje zakonodavstvo, kao i da su sigurnost ugovora, komercijalna stabilnost i regulatorna predvidljivost ključni za privlačenje ulaganja u Venecuelu.
- Vidimo da Venecuela preduzima korake u pozitivnom smjeru kako bi riješila ta pitanja, što će podstaći ulaganja, ne samo od kompanija poput naše, već i od drugih za koje mislim da takođe razmatraju prilike tamo - rekao je Wirth u intervjuu za CNBC-jev Squawk on the Street.
Chevron je jedini američki naftni div koji posluje u Venecueli putem posebne licence koju je izdalo Ministarstvo finansija. Trenutno proizvodi oko 250 hiljada barela dnevno kroz zajednička ulaganja s državnom naftnom tvrtkom Petroleos de Venezuela ili PDVSA.
Wirth je u petak kazao da bi Chevron mogao povećati proizvodnju u Venecueli do 50 odsto u sljedećih 18 do 24 mjeseca ako kompanija dobije odobrenje američke Vlade.
Wall Street uglavnom smatra Chevron američkom naftnom kompanijom u najboljem položaju da iskoristi američku vojnu intervenciju u Venecueli zbog svoje prisutnosti u zemlji i odnosa s PDVSA-om.
Wirth je kazao da je bezbjednosna situacija uglavnom stabilna tamo gdje Chevron posluje, iako postoje područja Venecuele koja su manje sigurna.
Chevron je u petak objavio podatke o zaradi u četvrtom tromjesečju, koja je premašila očekivanja. Naftni gigant povećao je proizvodnju u prošloj godini, 12 odsto u svijetu i 16 odsto u SAD-u na rekordne nivoe.
Dok je Chevron spreman da poveća proizvodnju, konkurent Exxon Mobil oprezan je u pogledu povratka u Venecuelu nakon što mu je imovina dva puta zaplijenjena u prošlosti. Izvršni direktor Exxona, Darren Woods, nazvao je zemlju neinvestibilnom.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Trump vrši pritisak na naftnu industriju da uloži najmanje 100 milijardi dolara u obnovu energetskog sektora Venecuele.

Venecuela preduzima korake da zaštiti privatna ulaganja

- Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Beranama odredilo je zadržavanje do 72 za J.P., koji je osumnjičen da je iz jednog kafe bara u tom gradu ukrao oko 200 eura.
Kako se navodi u saopštenju beranskog ODT-a, J.P. je osumnjičen da je u četvrtak, rano ujutru pocijepao balon za mali fudbal i na taj način došao do ulaznih vrata kafe bara, koji se nalazi u sklopu balona.
Iz ODT-a su kazali da se sumnja da je J.P. nakon toga odvalio vrata kafe bara i sa drvenog uslužnog šanka uzeo providnu kutiju u kojoj je bio novac.
- Osumnjičenom je određeno zadržavanje jer postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i da će ponoviti krivično djelo - naveli su u beranskom ODT-u.

Tag: obaveze