Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća pored spomen ploče delegacije Crne Gore i Hrvatske obilježile trideset i treću &nbsp;godišnjicu formiranja zloglasnog ratnog logora Morinj. Crnogorsku delegaciju predvodio je potpredsjendik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, a hrvatsku državni sekretar u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Frano Matušić. Obilježavanju godišnjice u prostoru nekadašnjeg logora, koji i dalje čuva Vojska Crne Gore, prisustvovali su mještani Kotora i Boke, bivši logoraši, te brojni ambasadori, predstavnici hrvatske nacioanlne manjine u Crnoj Gori i predsjednik HGI-ja Adrijan Vuksanović, kao i nekadašnji ministri Raško Konjević i Ranko Krivokapić, koji su zaslužni za postavljanje spomen ploče okrobra 2020 godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002151024_fe0c7f818e185349c8a0f823c37ff4aa712d83707d83962513c5d699c5bdd1d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241002151024_fe0c7f818e185349c8a0f823c37ff4aa712d83707d83962513c5d699c5bdd1d7" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Spomen ploča u Morinju"> </figure>  Logor Morinj, na području kotorske opštine, formirala je oktobra 1991. godine tadašnja JNA prilikom opsade Dubrovnika.&nbsp; Za zlostavljanje zarobljenih odlukom Apelacionog suda Crne Gore iz 2014. osuđene su četiri osobe - rezervni oficir, vojni policajac, kuvar i stražar - na ukupno 12 godina zatvora.&nbsp; To je je bila prva pravosnažna presuda za ratne zločine koju je izrekao jedan sud u Crnoj Gori. Uz to je sudskom odlukom Crnoj Gori naloženo da isplati 319.000 eura odštete za 13 hrvatskih državljana koji su bili zarobljeni u logoru. Za logor u Morinju još uvijek nije pokrenut proces komandne odgovornosti, a ovo mjesto stradanja hrvatskih zatvorenika je jedno odo otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002151028_3d0cf839cf960b349bcf27682b6bb414cd346bec44715097f9bae2d9446dd849.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241002151028_3d0cf839cf960b349bcf27682b6bb414cd346bec44715097f9bae2d9446dd849" data-rendition-name="original" width="800" height="761" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore"> </figure>  -Žrtve logora Morinj su bile žrtve destruktivne politike iz ranih devedestih, politike koja je je urušila jedno vrijeme i sistem vrijednosti kojima se Crna Gora ponosila. S druge strane, moje prisustvo kao potpredjednika Vlade i ministra vanjskih poslova je dokaz da Crna Gora ne okreće glavu i ne žmuri na prošlost i da je je spremna da se suči sa prošlošću, koliko god to bio bolan i hrabar proces. To je dugotrajan proces, ali je jedini pravi put, davanje zaloga za budućnost i građenje dobrih susjedskih odnosa i građenje bolje budućnosti. Važno je napomenuti da će Crna Gora sve uraditi u narednom periodu na unapređenju odnosa sa prijateljskom državom Hrvatskom. Njeni predstavnici su danas ovdje i vjerujem da šaljemo snažnu poruku da smo spremni kao dvije prijateljske države da unaprjeđujemo naše odnose, da gledamo u budućnost . Hrvatsdka nam je bila partner u NATO integracijama sada nam je saveznik u NATO-u i partner na evropskom putu I vjerujem da ćemo brzo biti dvije prijateljske države u EU - poručio je Ibrahimović. Hrvatski državni seklretar u Ministarstvu vanjskih poslova Frano Matušić, podsjetio je da su neki logoraši u Morinju 1991. ubijeni, a mnogi od njih su završili kao invalidi zbog nehumanog tretmana. To je, prema njegovim riječima, bila velika žrtva kojom je “Hrvatska oslobodila svoje teritorije, prije svega zahvaljujući vojno redarstvenim akcijama Oluja i Bljesak”. -I naravno, postali smo punopravan član međunarodne zajednice, prizanti 15. siječnja 1992. godine. Ovdje su s nama danas i članovi diplomatskog zbora. Posebno se zahvaljujem potpredsjediku Vlade Crne Gore, Ibrahimoviću, ministru vanjskih poslova, koji su došli da s nama obilježe ovaj trenutak, te veleposlanici iz prijateljskih država EU. U tom smislu ovaj posjet je izuzetno važan za sve nas, a posebno za logoraše, koji su takođe položili vijenac i zapalili svijeću u sjećanje na one koji su s njima bili devedesetih godina. Treba podsjetiti javnost da je preko 350 hrvatskih zatočenika ovdje bilo, a kontekst je da je tzv. JNA počela napad na Duvbrovnik, upravo na jučerašnji dan, 1.10. što je grad Dubrovnik obilježio. Uz pomoć, na žalost, i crnogorskih rezervista, državljana Crne Gore i srpskih dobrovoljaca iz Trebinja u službi velikosrpske Miloševićeve agresije i osvajanja koja su se nakon Hrvatske nastavila u BIH, pa konačno i na Kosovu. Taj kontekst je vrlo jasan, sve je bilo u službi velikosrpske politike - ustvrdio je Matušić. On je takođe kostatovao da je veoma bitna činjenica što je Crna Gora danas partner Hrvatske, što je članica NATO i zemlja kandidatkinja za članstvo u EU.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002151028_cc2cd691340ad2d636a8ee5e3b2e986c9fd1c289e237b8289f14e966f8ab4b88.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241002151028_cc2cd691340ad2d636a8ee5e3b2e986c9fd1c289e237b8289f14e966f8ab4b88" data-rendition-name="original" width="1600" height="910" loading="lazy" alt="Obilježavanje formiranja logora Morinj"> </figure>  Predsjednik HGI Adrijan Vuksanović je kazao da je radostan i ponosan zbog toga što na dostojanstven način obilježavaju sjećanje na žrtve ratnog logora Morinj i što hrvatska zajendica u Crnoj Gori učestvuje na aktivan način u svemu tome, njegujući kulturu sjećanja. -Ne možemo ići u budućnost ako se ne osvrnemo i ne procesuiramo na pravi način prošlost. Na žalost, u Crnoj Gori ima i onih koji bi dovodili u pitanje sve ono što se desilo u ratnom logoru Morinj. Ima i onih koji su skloni nekim drugim inetrpretacijama bliže povijesti. To su zapravo recidivi one politike koaj je dovela do agresije na Republiku Hrvatsku, koja je formirala ovdje logor. Naš zadatak je kao i prozapadne Crne Gore da damo politički i svaki drugi odgovor kako bi ova zemlja krenula naprijed – kazao je Vuksanović.&nbsp; Obilježavanje godišnjice organizovalo je prethodne tri godine Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore. Lani je to bilo 29. septembra jer je na taj dan prije 33 godine admiral JNA Vladimir Barović iz Crne Gore, počinio samoubistvo na Visu, suprostavljajući se bombardovanju primorskih gradova u Hrvatskoj. Za postavljanje spomen ploče žrtvama logora u Morinjui prije četiri godine zaslužni su tadašnji ministri Raško Konjević i Ranko Krivokapić, koji su takođe danas prisustvovali događaju a koji su, u vrijeme Vlade Ditana Abazovića, žestoko kritikovani od predstavnika ,,postavgustovske većine“ zbog tog postupka.&nbsp; Opština Kotor, pod vođtsvom predsjednika Vladimira Jokića je čak podnijela i krivičnu prijavu protiv ,,odgovornih za postavljanje spomen ploče u Morinju“. &nbsp;

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

IBRAHIMOVIĆ: Crna Gora je spremna da se suči sa prošlošću

Američka politika ima kontinuitet, a Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane koji su podržali i republikanci i demokrate, a koji se dijelom odnosi i na Zapadni Balkan, donijeće ključne promjene za ovaj region, kazao je za Antenu M Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose. On je u emisiji Drugačija radio veza istakao da će u martu, najkasnije aprilu, početi proces međusobnog priznanja Srbije i Kosova.
- Već je usvojen taj Zakon o Zapadnom Balkanu, koji kada pročitate biće vam jasno da oni govore o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, o završavanju procesa međusobnog priznanja. Znači, to piše i u zakonu, a zakon američkog Kongresa je dio Zakona o finansiranju nacionalne bezbjednosti, odnosno u vezi sa strategijom nacionalne bezbjednosti.Dakle, vrlo je jasno da će se finansirati i rješavanje tog problema - ističe Janjić, <a href="https://www.antenam.net/clanak/janjic-u-drv-amerika-zavrsava-balkanska-pitanja-srbija-i-kosovo-pred-medusobnim-priznanjem-srbija-na-putu-ka-nato-u">prenosi Antena M</a>.
Ovaj Zakon sadrži brojne tačke, objašnjava Janjić.
- Broj jedan, da nema bilo kakvih budućih rasprava oko granica. Drugo, da se razvija ekonomska normalizacija i neizvršene obaveze iz Vašingtona, o čemu Tramp govori. Ali tu se radi i o saradnji u energetskom sektoru, putnoj mreži koja je već počela, ali vrlo je bitno energetsko povezivanje Kosova i Srbije sa ostatkom regiona. Zatim, vojno-industrijski kompleks koji je jako važan za razvoj sajber bezbjednosti i u interesu je Amerike i njene investicije. I ima onaj važan dio koji svi zanemarujemo, status Kosova podrazumijeva i rješavanje problema statusa srpske zajednice. Ne spominje se Zajednica srpskih opština, ali se spominje regulisanje položaja Srpske pravoslavne crkve, drugi sporazum je o kulturnom nasljeđu i treći su garancije onog što se zove manjinska samouprava - pojašanjava Janjić.
<h2>Srbija i NATO: strateški razgovori sa SAD</h2>
Osim međusobnog priznanja dvije države, Janjić navodi da se dio američkog Zakona odnosi i na ulazak Srbije u NATO savez.
- Članstvo Srbije u NATO-u će biti regulisano kroz razgovore o strateškoj saradnji Srbije i Amerike ,o načinu kako to da se uradi, ali o tome će se već raspravljati. Dobio sam i potvrdu o tome da je srpska strana preko diplomata, ne preko ambasadora, dostavila svoju spremnost da učestvuje u toj vrsti razgovora. Dakle, šta da vam kažem, spremte se, spremte se, svi ćemo u NATO - poručuje Janjić.
<h2>Vučić sve bliži političkom kraju</h2>
Janjić vjeruje da je ovo godina slobode, te da se Aleksandru Vučiću bliži politički kraj, kome je sam doprinio.
- Mi vidimo da njegova politika, odnosno politika Srbije, više ne postoji. Sloboda je ostvarena uz veliku cijenu, jer je konačno shvaćeno da Srbija nema elementarnu energetsku bezbjednost. A ko nema energetsku bezbjednost, on je ugrožen. Građani su se već oslobodili straha od hiperinflacije, a protesti koji su trajali tokom cijele godine stvorili su jednog ozbiljnog igrača. Ovdje se dogodila digitalna revolucija. Više nije pitanje da li Vučić odlazi, nego kako i kada odlazi. Ako nastavi da radi ovo što radi, pitanje je da li će uopšte otići preko izbora - smatra Janjić.
<h2>Fokus Zakona i na Bosnu i Hercegovinu</h2>
Osim Srbije, Zakon se fokusira i na Bosnu i Hercegovinu, pa se, ističe Janjić, planira i donošenje Ustava Bosne i Hercegovine. Time bi se smanjio broj administrativnih jedinica radi racionalizacije i smanjenja birokratije i državnih troškova.
- Ostaje samo pitanje Sarajeva. Da li da Sarajevo bude jedna regija, pa ima svoj distrikt, ili da zapravo samo taj distrikt bude kao što je i Brčko. To još nije u raspravama, ja govorim o onome što je u procesu - navodi Janjić.
<h2>Poruka crnogorskim liderima: nema prečica</h2>
Govoreći o spekulacijama da je i jedan, u ovom trenutku, moćan crnogorski političar pokušao da, preko istih adresa, za sebe završi posao na način na koji je to uradio Milorad Dodik, ali nije imao dovoljno novca i nije uspio, Janjić kaže da je legitimno to tražiti iz Crne Gore. Ipak, kako dodaje, razlog neuspjeha vidi u političkom djelovanju crnogorskog funkcionera, koje je u suprotnosti sa američkim interesima, te vezama sa Rusijom.
- Nema šta iz Crne Gore da ponudiš, osim da zaista radiš na reformama, da zaista ne budeš trula daska u NATO-u i da zaista uđeš u EU - kaže Janjić.

Janjić: Amerika završava balkanska pitanja - Srbija i Kosovo pred međusobnim priznanjem, Srbija na putu ka NATO-u

The failure of the competent authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is permissible, creating an environment in which it is now freely manifested, including at gatherings attended by public officials or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals offends the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro.
A group of NGOs and civic activists condemned yesterday’s repeated glorification of the Chetnik movement in Podgorica on the occasion of the Orthodox holiday of Epiphany, stressing that religious holidays must not be used as an opportunity to glorify violence and an ideology responsible for ethnic cleansing and other crimes. The true spirit of such holidays, they emphasized, should be the promotion of respect and peace among people.
Among other things, those gathered sang the wartime song „Od Topole pa do Ravne Gore“ („From Topola to Ravna Gora“), which glorifies notorious Chetnik commanders Pavle Đurišić and Momčilo Đujić, who were responsible for mass crimes against civilians and antifascists during the Second World War in Montenegro.
Unfortunately, according to them, such incidents are not isolated but rather part of a continuous pattern of public glorification of the Chetnik movement in Montenegro, which keeps recurring due to the absence of a clear and decisive response from the competent institutions.
They point out that the public glorification of the Chetnik movement and its commanders constitutes hate speech and incitement to intolerance toward other communities, which also carries criminal liability.
- Such glorification particularly incites hatred toward the Bosniak population and members of the Islamic faith in Montenegro, all of which is punishable under Article 370, paragraph 1 of the Criminal Code, as well as in accordance with Articles 9a and 34a of the Law on the Prohibition of Discrimination and Article 19 of the Law on Public Order and Peace - they stated.
The statement was signed by Action for Human Rights, the Association Spektra, the ANIMA Centre for Women’s and Peace Education, the Centre for Investigative Journalism (CIN CG), the Centre for Democracy and Human Rights (CEDEM), the Centre for the Development of Non-Governmental Organizations (CRNVO), the Centre for Women’s Rights (CŽP), the Montenegrin PEN Centre, the Montenegrin Philological Society, the Montenegrin Committee of Lawyers for the Protection of Human Rights and Freedoms (CKM), the Institute for Media of Montenegro, Ipso Facto, Juventas, Prima, the Safe Women’s House, as well as civic activists Dina Bajramspahić, Paula Petričević, Milena Bešić, and journalist Vesna Rajković-Nenadić.
- Over the past year, we have witnessed the continuous public glorification of Pavle Đurišić by certain religious leaders and political actors, without an adequate response from the competent prosecutorial authorities, culminating in the setting up of a memorial momument in August. The failure of the authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is allowed, creating an environment in which it is now freely expressed, including at gatherings attended by holders of public office or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals insults the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro - the statement reads.
They also stated that they are demanding that the State Prosecutor’s Office urgently review its previous failure to oppose the glorification of Pavle Đurišić and other Chetnik commanders and to professionally investigate this incident as well.

The prosecution's silence encourages the glorification of a criminal ideology

Tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović sastala se sa predstavnicima kompanije Bingati holding, jedne od vodećih privatnih razvojnih i investicionih kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U okviru delegacije Skupštine je i poslanica Branka Marković.
Na sastanku su učestvovali Muhamed Bingati predsjednik kompanije, i Ahmed Bingati, potpredsjednik. U okviru susreta, potpredsjednica Popović prisustvovala je i prezentaciji aktuelnih i planiranih projekata kompanije Bingati holdig, tokom koje je imala priliku da se detaljnije upozna sa obimom, konceptom i investicionim potencijalom njihovih razvojnih projekata.
- Popović upoznala je sagovornike sa investicionim potencijalima Crne Gore, sa posebnim akcentom na oblasti turizma, nekretnina, infrastrukture i održivog razvoja. Takođe, pozvala je predstavnike kompanije da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru, te ih uputila na nadležne državne institucije radi dobijanja dodatnih informacija o konkretnim investicionim prilikama, zakonskom okviru i modelima saradnje- navode iz Skupštine.&nbsp;
&nbsp;Kompanija Bingati holding važi za, kako navode iz Skupštine Crne Gore, jednog od najznačajnijih privatnih kompamija u regionu Bliskog istoka, sa portfeljem projekata čija se ukupna vrijednost procjenjuje na više od pet milijardi američkih dolara.
- Kompanija raspolaže značajnim finansijskim kapacitetima i prepoznatljiva je po razvoju luksuznih stambenih i poslovnih kompleksa, uključujući i ekskluzivni stambeni kompleks razvijen u partnerstvu sa brendom Mercedes-Benz, koji predstavlja jedan od najprestižnijih projekata te vrste u Dubaiju- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore boravi u Davosu na poziv Silvan Koh-Merin, predsjednice međunarodne organizacije Političkih liderki, u okviru programa posvećenog jačanju uloge žena u političkom i ekonomskom liderstvu na globalnom nivou.

Popović u Davosu: Pozvala predstavnike kompanije Bingati holding da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio da Evropska unija "ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile" naspram prijetnji o uvođenju carina zbog Grenlanda.
- Mehanizam protiv prisile je snažan instrument i ne treba da oklijevamo da ga primijenimo u današnjem teškom okruženju - rekao je Makron u Davosu.
On je reagovao na agresivne američke trgovinske pritiske i "beskrajnu akumulaciju novih carina".
Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem dodatnih carina zemljama koje su poslale vojnike u Grenland, i ne odustaje od svoje namjere da preuzme kontrolu nad tim velikim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Kraljevine Danske.
Makron je rekao da bi Trampove prijetnje o uvođenju dodatnih carina oko Grenlanda mogle da navedu EU da prvi put primijeni mehanizam protiv prisile i to protiv SAD. Taj mehanizam bi potencijalno mogao da ograniči pristup evropskim tržištima za američke kompanije
- Možete li to zamisliti. To je ludo - rekao je Makron.
Dodao je da mu je žao zbog toga ali da je to posljedica samo "nepredvidljivosti i nepotrebne agresivnosti".
- Nema smisla imati carine i biti podijeljen i čak prijetiti sada dodatnim carinama saveznicima - rekao je Makron u Davosu.
On je poručio da "ne treba gubiti vrijeme sa ludim idejama" i odbacio "novi imperijalizam ili kolonijalizam".
Takođe je rekao da nije sada vrijeme da se otvori "Pandorina kutija novih tema", već da je sada vrijeme za saradnju, da bi se sredila tri glavna globalna izazova - rast, mir i klima.
Govorio je o tome kako Evropa treba da odgovori na čvršću američku i kinesku trgovinsku politiku.
Rekao je da Evropa treba da bude realističnija oko toga kako odgovara na ovo pošto ima sektora, kao što su hemijski i automobilski "koji se bukvalno ubijaju" zbog nejednakih uslova.
On je rekao da umjesto sporova oko trgovine, savezničke zemlje treba da se usmjere na to da dovedu mir u Ukrajinu.
Francuski predsjednik ukazao je na pomijeranje ka "svijetu bez pravila, gdje se gazi međunarodno pravo i gdje jedini zakon koji vrijedi je - zakon najjačeg".
On je takođe upozoriio da vodeće sile okreću leđa međunarodnim tijelima koja su dugo podržavala globalni poredak.
- Nemojmo prihvatiti globalni poredak o kome će odlučivati oni koji tvrde da imaju veći glas i veći štap - rekao je Makron danas u Davosu.
<h2>"Nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam"</h2>
Makron je ocijenio da nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam, već za saradnju, da bi se odgovorilo na globalne izazove.
- Srećan sam što sam ovdje u vrijeme mira, stabilnosti i predvidivosti - rekao je Makron, što je izazvalo smijeh u sali.
Makron je ukazao na aktuelne izazove u svijetu, u vrijeme porasta nasilja i ratova, kao i digitalnih napada.
- U takvoj situaciji novi kolonijalni pristup ne donosi uspjeh, već je odgovor - više saradnje i novi strateški pristup ekonomskom suverenitetu - naveo je Makron.
On je rekao da bi evropska strategija trebalo da bude više autonomije zasnovane na rastu, konkurentnosti i inovacijama.
Makron je zaključio da bi glavni cilj, globalno i evropski gledano, trebalo da bude veliko tržište i jaka infrastruktura, na principima vladavine prava.
- Daćemo sve od sebe da imamo jaču Evropu. Bićemo posvećeni ulaganju u odbranu i bezbjednost. Vjerujemo da nam je potrebno više rasta i stabilnosti u svijetu, ali preferiramo poštovanje, a ne nasilje, vladavinu prava, a ne brutalnost - poručio je Makron.
Prema njegovim riječima, zaštita evropske konkurentnosti ne znači protekcionizam.

Makron: EU ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile zbog Grenlanda

Hronika

Radan Katnić: Tužilac Šoškić progoni moju porodicu

SKAJ PODVALA: Kako je SDT u slučaju Aleksandra Mijajlovića koristilo iste poruke za istrage šverca cigareta ali i šverca kokaina?

Društvo

Vukšić saslušan u Kotoru nakon tri prijave Pajković, još se čeka potez tužilaštva

Tag: obiljezavanje-33-godine-logora-morinj

IBRAHIMOVIĆ: Crna Gora je spremna da se suči sa prošlošću

Janjić: Amerika završava balkanska pitanja - Srbija i Kosovo pred međusobnim priznanjem, Srbija na putu ka NATO-u

The prosecution's silence encourages the glorification of a criminal ideology

Popović u Davosu: Pozvala predstavnike kompanije Bingati holding da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru

Makron: EU ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile zbog Grenlanda

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO