U znak sjećanja na žrtve otmice u Štrpcima, cvijeće će danas biti položeno u 10 sati kod spomen-obilježja na Pobrežju u Podgorici i u 13 sati u Bijelom Polju, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), podsjećajući da se danas navršavaju 33 godine od zločina, kada su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) iz voza na relaciji Beograd - Bar, koji je prisilno zaustavljen u stanici Štrpci, oteli 20 putnika nesrpske nacionalnosti, a potom ih mučili i ubili.
CGO poziva sve koji su u mogućnosti da prisustvuju današnjim komemoracijama.
Brzi voz 671, podsjećaju, nakon stanice u Užicu, trebalo je da bez zaustavljanja prođe dijelom pruge kroz teritoriju BiH. 
- No, naoružana lica su okupirala stanicu i primorala otpravnika vozova da zaustavi kompoziciju. Identifikovani su putnici nesrpske nacionalnosti, koji su odvedeni do škole u selu Prelovo kod Višegrada, gdje su opljačkani i pretučeni, a zatim prebačeni u selo Mušići, kod Višegradske Banje, gdje su ubijeni. Tog dana ubijeni su: Halil Zupčević (1944), Senad Đečević (1975), Esad Kapetanović (1954), Iljaz Ličina (1947), Fehim Bakija (1950), Rifat Husović (1958), Ismet Babačić (1963), Šećo Softić (1945), Adem Alomerović (1935), Rasim Ćorić (1953), Fikret Memović (1939), Fevzija Zeković (1939), Džafer Topuzović (1938), Muhedin Hanić (1966), Safet Preljević (1971), Nijazim Kajević (1963), Zvjezdan Zuličić (1960), Jusuf Rastoder (1938) i Tomo Buzov (1940) i jedno nepoznato lice. Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 17 godina. Iako je ovaj zločin izvršen van teritorije Crne Gore i od strane lica koja nijesu njeni državljani, osmorica otetih bili su iz Crne Gore (Bijelo Polje, Podgorica, Berane i Bar), što obavezuje nadležne institucija u Crnoj Gori da aktivno doprinesu procesuiranju počinilaca i nalogodavaca, kao i pronalaženju posmrtnih ostataka stradalih putnika - navodi se u saopštenju CGO-a koje potpisuje saradnica u programima Maja Marinković. 
Za zločin u Štrpcima, kako dodaju, vođeni su krivični postupci u tri države - Crnoj Gori, BiH i Srbiji.
- Pravosnažno je osuđeno deset lica, dok su tri osobe osuđene pred Višim sudom u Beogradu u ponovljenom postupku na ukupno 25 godina zatvora, ali presuda još nije pravosnažna. U Crnoj Gori je 2003. godine Nebojša Ranisavljević pravosnažno osuđen na 15 godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Zločinom je komandovao Milan Lukić, predvodnik paravojne jedinice „Osvetnici“, koji je pred Haškim tribunom osuđen na doživotni zatvor za niz zločina počinjenih u Višegradu tokom rata. Sud BiH ga za zločin u Štrpcima tereti od 2019. godine. Krajem 2014. godine, u zajedničkoj akciji policije BiH i Srbije, uhapšeno je 15 lica. Pred sudom BiH je 2015. godine otpočelo suđenje protiv 10 lica - Mića Jovičića, Obrada i Novaka Poluge, Petka Inđića, Radojice Ristića, Dragana Šekarića, Olivera Krsmanovića, Miodraga Mitrašinovića, Bobana Inđića i Vuka Ratkovića. Jovičić je priznao krivicu, a postupak protiv Ratkovića obustavljen 2021. godine zbog smrti optuženog. Oni su pravosnažno osuđeni na kazne u rasponu od 5 do 15 godina zatvora. U Srbiji je Tužilaštvo za ratne zločine podiglo 10. maja 2018. godine optužnicu protiv pet lica za zločin u Štrpcima - Gojka Lukića, Duška Vasiljevića, Ljubiše Vasiljevića, Dragane Đekić i Jovana Lipovca. Troje bivših pripadnika VRS - Gojko Lukić i Duško Vasiljević osuđeni su na po 10 godina za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, Dragana Đekić na pet godina zatvora, a dvojica od petoro optuženih su, u međuvremenu, preminuli. Činjenica da je, prema optužnicama, u zločinu učestvovala organizovana oružana grupa od 25 do 30 pripadnika VRS, ukazuje da puna pravda još uvijek nije dostignuta - ističu u saopštenju. 
Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve - Halila Zupčevića, Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine - na obalama jezera Perućac, dok se za ostalima se i dalje traga i nakon više od tri decenije.
- Spomen-obilježje žrtvama podignuto je 2016. godine u Bijelom Polju, nakon višegodišnje borbe porodica i posvećenih pojedinaca, dok izostanak memorijalizacije na državnom nivou ostaje veliki institucionalni propust - podsjećaju iz CGO-a. 
Kako poručuju, zločin u Štrpcima nije dio formalnog obrazovnog sistema Crne Gore, čime se ostavlja prostor za zaborav, manipulacije i revizionizam. 
- Istraživanje CGO-a o poznavanju činjenica kod mladih iz 2024. godine pokazuje da 42,2 odsto mladih ne zna ili odbija da odgovori na pitanje da li su na teritoriji Crne Gore počinjeni ratni zločini, dok je među onima koji su odgovorili potvrdno tek 45,6% čulo za zločin u Štrpcima. CGO apeluje na obrazovne institucije da teme ratnih dešavanja 90-ih uvrste u nastavne programe na svim nivoima obrazovanja, kako bi se doprinijelo kulturi mira i poznavanju sudski utvrđenih činjenica - ističe se.
Kako dodaju, odluka Vlade Crne Gore o isplati novčane naknade porodicama civilnih žrtava, uključujući porodice žrtava otmice u Štrpcima, predstavlja korak ka priznavanju odgovornosti države, ali ne može zamijeniti punu istinu, pravdu i sistemsko suočavanje s prošlošću. 
- Naime, nakon višedecenijskih zahtjeva porodica žrtava, javnosti i organizacija civilnog društva, odlukom Vlade iz 2025. godine, 16 porodica civilnih žrtava dobiće po 100.000 eura, u dvije faze tokom 2025. i 2026. godine. CGO ukazuje da materijalna satisfakcija, iako važna, ne oslobađa državu obaveze da obezbijedi djelotvorne istrage, kontinuiranu potragu za nestalima, procesuiranje svih odgovornih i memorijalizaciju ratnih zločina. CGO podsjeća i da je Komitet Ujedinjenih nacija za prisilne nestanke 2025. godine pozvao Crnu Goru da izmijeni Krivični zakonik i definiše prisilni nestanak kao posebno krivično djelo sa dugim rokom zastarjelosti. Iako su usvojene Smjernice za potragu za nestalim osobama i Strategija za istraživanje ratnih zločina za period 2024–2027, dometi ovih dokumenata zavise isključivo od njihove dosljedne primjene u praksi - navodi se. 
 CGO je, kako podsjećaju, u martu 2025. godine objavio publikaciju Proces suočavanja s prošlošću u Crnoj Gori: Slučaj “Štrpci”, koja uključuje obimnu sudsku dokumentaciju i pruža materijal za analitički pregled ovog predmeta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CGO: 33 godine od zločina u Štrpcima - lekcija koja se ne predaje u školama

Sporni zakoni koji su predloženi juče samo produbljuju problem ugrožavanja ljudskih prava. Izražavamo zabrinutost da cjelovito mišljenje Evropske komisije nije pribavljeno, kazali su u Akciji za ljudska prava (HRA).
Akcija za ljudska prava protestuje zbog ponovljenog forsiranja usvajanja Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, kao i Predloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, sa amandmanima.
Poslanici su amandmane na, kako navode, sporne predloge dobili juče i od njih se očekuje da o njima danas raspravljaju, na kraju skupštinskog vanrednog zasjedanja, bez javne rasprave i mogućnosti da se sagledaju sve štetne posljedice izmjena ovih zakona.&nbsp;
Ovom žurbom se, ističu iz HRA, ponovo ogoljava interes za jednopartijskom kontrolom bezbjednosnog sektora po svaku cijenu.
- Predloženim amandmanima na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima uvode se nove, široko definisane „bezbjednosne smetnje“, koje uključuju formulacije poput „ostvaruje neovlašćene kontakte sa operativno interesantnim licima“ ili „održava veze“ sa licima za koja se „osnovano sumnja“ da pripadaju određenim grupama (Amandman VII). Riječ je o operativnim, a ne pravno preciznim kategorijama, koje nisu predmet sudske provjere i koje mogu počivati na neprovjerenim procjenama i indicijama. Amandman V predviđa da komisija, bez vođenja disciplinskog postupka, na osnovu takvih ocjena može oduzeti službeniku policijsko zvanje, dok Amandman X propisuje prestanak radnog odnosa po sili zakona za dodatne kategorije, i to: ako se prilikom zdravstvenog pregleda utvrdi prisustvo psihoaktivnih supstanci; donošenjem naredbe o sprovođenju istrage ili pokretanjem krivičnog postupka za krivična djela sa elementima organizovanog kriminala i korupcije ili za krivična djela za koja je propisana kazna preko pet godina zatvora; kao i ako je službenik davao podatke i informacije, odnosno omogućavao uvid u podatke i informacije do kojih je došao u vršenju ili povodom vršenja policijskih poslova neovlašćenim licima - pojašnjavaju iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Predlaže se, kako dodaju, ponovo model koji je i ranije kritikovan: komisija, koju postavlja ministar, može utvrditi postojanje „bezbjednosne smetnje“ bez kontradiktornog postupka, bez jasno propisanih procesnih pravila, bez obaveze da policijskog službenika upozna sa razlozima i dokazima na kojima zasniva svoju odluku i bez stvarne mogućnosti da on ospori navode i iznese odbranu.&nbsp;
Izostanak obaveze obrazlaganja i dostavljanja činjenične i dokazne osnove odluke čini pravo na žalbu i sudsku zaštitu suštinski besmislenim.
- Posebno zabrinjava i novo rješenje prema kojem samo donošenje naredbe o sprovođenju istrage za određena krivična djela (što samo po sebi predstavlja momenat pokretanja krivičnog postupka), automatski dovodi do prestanka radnog odnosa. Istraga se pokreće na osnovu osnova sumnje, a ne utvrđene krivice, i značajan broj postupaka se okonča bez osuđujuće presude. Uvođenje trajne posljedice prestanka radnog odnosa, prije pravosnažne presude, predstavlja faktičko kažnjavanje bez sudske odluke i direktno podriva pretpostavku nevinosti, umjesto da se, kao do sada, službenik suspenduje sa dužnosti do okončanja postupka -ističe se u saopštenju. &nbsp;
Istovremeno, kako navode, kod Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost amandmani ne otklanjaju nijedan od ključnih problema na koje je javnost ranije ukazivala.&nbsp;
- Ne postoji sudska kontrola nad mjerama nadzora, uključujući praćenje lokacije građana i pristup bazama podataka pravnih lica, uključujući banke i nevladine organizacije, iako je Ustavni sud Crne Gore još 2014. godine ukazao da takve mjere zadiru u pravo na privatnost, a međunarodni mehanizmi upozoravali da postojeća rješenja ne pružaju dovoljne garancije. ANB zadržava šira ovlašćenja od policije i tužilaštva, uz izuzimanje iz sistema javnih nabavki i redovnog izvještavanja, čime se dodatno smanjuje transparentnost i demokratska kontrola - objasnili su iz HRA.&nbsp;
Na iste nedostatke ukazala je, navode, i Specijalna izvjestiteljka UN za pravo na privatnost, Ana Brian Nougrères, koja je u septembru 2025. godine uputila pismo Vladi izražavajući ozbiljnu zabrinutost zbog preširokih ovlašćenja ANB-a i izostanka adekvatnog sudskog i nezavisnog nadzora nad njenim radom.
- Upozorila je da sporne odredbe ne obezbjeđuju dovoljne garancije zaštite prava na privatnost i zatražila pojašnjenja o njihovoj usklađenosti sa međunarodnim standardima. Novi amandmani, međutim, nisu dodatno uredili nijedno od pitanja na koja je izvjestiteljka ukazala, čime su njene preporuke suštinski zanemarene - kazali su iz HRA.&nbsp;
Akcija za ljudska prava smatra da zaštita integriteta policije i bezbjednosti države jeste legitiman cilj, ali se on ne može ostvarivati normama koje omogućavaju oduzimanje zvanja i prestanak radnog odnosa bez postupka, bez prava na odbranu i bez poštovanja pretpostavke nevinosti, niti davanjem širokih i nekontrolisanih ovlašćenja bez sudske i javne kontrole. Usvajanje ovakvih rješenja predstavljalo bi ozbiljan korak unazad u pogledu vladavine prava i pravne sigurnosti.
- Retroaktivno dejstvo zakona je poseban problem. Može se osnovano zaključiti da je predlagačima ovog zakona stalo samo da obezbijede formalno stupanje spornih zakona na snagu kako bi podijelili otkaze političkim neistomišljenicima bez ikakvih postupaka, pa i ako ovakva rješenja naknadno budu osporena pred Ustavnim sudom ili Evropskim sudom za ljudska prava - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ponovni pokušaj partijske kontrole policije: Sporni zakoni predloženi juče samo produbljuju problem ugrožavanja ljudskih prava

Ne pada mi na pamet, ni sa Markom Rubiom, ni sa Svetim Petrom da razgovaram o Kosovu. Kosovo je Srbija, bilo i biće. I kraj priče, poručio je sinoć Aleksandar Vučić.
Srpski predsjednik boravi u dvodnevnoj posjeti Kazahstan, gdje se sastao sa tamošnjim premijerom i predsjednikom. Kako je kazao, planira da razgovara o svim važnim pitanjima od značaja i interesa za dvije države.
Sinoć se, pred kraj prvog dana posjete, obratio medijima koji ga prate.
Upitan je o današnjim navodima bivšeg diplomate Nebojše Vujovića da je navodno srpski šef diplomatije u Vašington upoznat sa tajnim sporazumom o priznanju Kosova. Vujović je danas iznio tvrdnje da je srpski ministar vanjskih poslova Marko Đurić tokom posjete Vašingtonu od američkog državnog sekretara Marco Rubio dobio informacije o navodnom tajnom i obavezujućem sporazumu o priznanju nezavisnosti Kosova.
- Đurić je pozvan u Vašington kako bi ga Rubio, u ime američke vlade i predsjednika Donald Tramp, upoznao sa tajnim obavezujućim sporazumom o priznanju nezavisnosti Kosova. To je bio osnovni cilj Đurićevog poziva u Vašington. Srbija se svakog dana, korak po korak, približava formalizaciji i zvaničnom priznanju Kosova kao nezavisne države- kazao je.
Vujović je dodao da smatra da bi takav razvoj događaja predsjedniku Aleksandru Vučiću omogućio produženje ostanka na vlasti i izbjegavanje potencijalnih sankcija, ali da bi to u ovom trenutku odgovaralo i američkom predsjedniku

Vučić: Ne sa Rubiom, nego ni sa Svetim Petrom neću da razgovaram o Kosovu

Bivša državna sekretarka SAD Hilari Klinton danas je izjavila poslanicima Predstavničkog doma Kongresa SAD, koji su je saslušali u selu kod Njujorka, da nije imala saznanja o zločinima pokojnog finansijera i podvodača Džefrija Epstina ili Epstinove nekadašnje djevojke Gislen Maksvel.
Danas su počela dvodnevna saslušanja koja će obuhvatiti i bivšeg predsjednika Bila Klintona.
- Nisam znala za njihove kriminalne aktivnosti. Ne sjećam se da sam ikada srela Epstina - rekla je Hilari Klinton u uvodnoj riječi, koju je prenijela na društvenim mrežama.
Saslušanja iza zatvorenih vrata u rodnom gradu Klintonovih, Čapaki, tipično mirnom naselju sjeverno od Njujorka, dolaze nakon višemjesečnih napetih sukoba između bivšeg moćnog para Klinton i Nadzornog odbora Predstavničkog doma kojim upravljaju republikanci.
Sutra je red na Bila Klintona, što će biti prvi put da je neki bivši predsjednik primoran da svjedoči pred Kongresom.
Predsjednik SAD Donald Tramp, republikanac koji je izrazio žaljenje što su Klintonovi primorani da svjedoče, prošle godine je popustio pod pritiskom da objavi dosijee o Epstinu, koji je navodno izvršio samoubistvo u zatvorskoj ćeliji u Njujorku 2019. godine dok je čekao suđenje.
Klintonovi su takođe pristali da svjedoče, pošto je njihove ponude za izjave pod zakletvom odbio nadzorni panel, a njegov predsjednik, kongresmen Džejms Komer, republikanac iz Kentakija, zaprijetio im je optužbom za krivično djelo nepoštovanja Kongresa.
- Kao i svaka pristojna osoba, užasnuta sam onim što smo saznali o njihovim zločinima - rekla je Hilari Klinton u uvodnoj riječi.
Dodala je da je njen suprug Bil išao s Epstinom na dobrotvorna putovanja, ali da se ne sjeća da je i ona upoznala Epstina.
Hilari Klinton je rekla da je na konferencijama koje je organizovala Klintonova fondacija imala kontakte s Gislen Maksvel, nekadašnjom Epstinovom djevojkom i osobom od njegovog povjerenja.
Gislen Maksvel, britanska dama iz visokog društva, bila je na vjenčanju njihove kćerke Čelsi Klinton 2010. godine.
Bil Klinton se, međutim, pojavio kao glavna meta republikanaca usred političke borbe oko toga ko je pod najvećom pažnjom zbog svojih veza s Epstinom.
Nekoliko fotografija bivšeg predsjednika uključeno je u prvu tranšu dokumenata iz Epstinovih dosijea koje je Ministarstvo pravde objavilo u januaru, uključujući i nekoliko fotografija sa ženama čija su lica zamućena.
Klinton nije optužen za nezakonito ponašanje u vezi sa aferom Epstin.
Komer je na rad Hilari Klinton kao državne sekretarke u rješavanju problema trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije ukazao kao još jedan razlog za insistiranje na njenom svjedočenju.
Hilari Klinton je branila svoj rad na rješavanju problema trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije širom svijeta, rekavši da je i dalje važno pomoći milionima žrtava trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije.
Istraga odbora je takođe pokušala da utvrdi zašto Ministarstvo pravde pod prethodnim predsjedničkim administracijama nije tražilo dalje optužbe protiv Epstina nakon sporazuma iz 2008. godine, u kojem se on izjasnio krivim po državnim optužbama na Floridi za nagovaranje na prostituciju maloljetne djevojčice, ali je izbjegao savezne optužbe.
Hilari Klinton je optužila Komera da je vodio jednostranu istragu koja nije uspjela da pozove na odgovornost Trampa i druge republikanske zvaničnike.
- Taj institucionalni neuspjeh je smišljen da zaštiti jednu političku stranku i jednog javnog funkcionera“, rekla je ona.
<h3>Dugi dani ispitivanja Klintonovih</h3>
Ipak, teorije zavjere, posebno desnice, godinama se vrte oko Klintonovih i njihovih veza s Epstinom i Gislen Maksvel. Republikanci već dugo žele izvršiti pritisak na Klintonove i traže odgovore.
Komer je najavio duge dane ispitivanja bračnog para Klinton.
Opozicione Demokrate, koje sada predvodi nova generacija političara, za razliku od bivših lidera svoje stranke, dale su prioritet transparentnosti u vezi s aferom Epstin.
Nekoliko demokratskih poslanika pridružilo se republikancima u nadzornom panelu, kako bi prošlog mjeseca poguralo optužbe protiv para Klinton za nepoštovanje Kongresa. Nekoliko ih je reklo da nemaju nikakve veze sa Klintonovima i da im ne duguju lojalnost.
Danas je poslanik Robert Garsija iz Kalifornije, vodeći demokrata u nadzornom panelu, pozvao Trampa da svjedoči u istrazi.
Garsija je rekao da pojavljivanje Bila Klintona postavlja presedan koji bi trebalo da se primijeni i na Trampa.
Komer je ranije rekao da odbor ne može da sasluša Trampa, jer je on aktuelni predsjednik.

Hilari Klinton svjedočila da se ne sjeća da je upoznala Epstina, nije znala ništa o njegovim zločinima

​Pred specijalnim vijećem sudije Sima Rašovića u Višem sudu u Podgorici juče je nastavljeno suđenje Zoranu Gašoviću, optuženom za zločin protiv čovječnosti počinjen 1992. godine.​
Kako prenosi <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/hronika/nastavljeno-sudenje-za-ratni-zlocin-u-hadzicima-cetnicke-pjesme-nad-mrtvim-tijelima-5339366">Dan</a>, na jučerašnjem ročištu svjedokinja Ferida Nišić iznijela je potresne detalje o stradanju svoje porodice, oca Alije i brata Muja Musića, kao i još osam članova uže porodice u opštini Hadžići tokom maja i juna 1992. godine. Ona je navela da je od preživjelih saznala za brutalnu torturu kojoj je njen brat bio izložen u objektu "Garaža" u blizini Opštine Hadžići.
– Moj brat Mujo Musić preživio je torturu u objektu "Garaža". Izvodili su ga na udaranje jer je bio pripadnik rezervnog sastava policije. Tamo ga je čekao Zoran Gašović, koji je prednjačio u batinanju mog brata. Ugašena mu je cigareta na lice – ispričala je Nišić, dodajući da su joj te informacije prenijeli svjedoci Mehmed Musić, Fahrudin Brkić, Nenad Krvavac i Ahmet Čović.​
​Ona je opisala i dan kada su joj ubijeni otac i stric, 20. maja 1992. godine. Prema njenim riječima, vojnici su opkolili kuću, a Marinko Đukanović, zvani Mare, bacio je bombu unutra.
– Rade Veselinović je zatim preživjele poređao i natjerao ih da stoje iznad mrtvih tijela Alije i Fadila Musića i pjevaju četničke pjesme – navela je Nišić, naglasivši da su porodice gledale ovaj užas dvogledima sa druge strane sela.
​Ona se osvrnula i na sudbinu Ismeta Musića, koji je odveden u kuću Suada Musića, nakon čega se čula pucnjava, a njegovo tijelo je kasnije pronađeno ugljenisano.​
– Srpska strana je rekla da je Ismet Musić bio snajperista i da je zato ubijen, a ja znam da je bio duša od čovjeka – kazala je Nišić.
​Advokat odbrane Danilo Mićović ukazao je na razlike u iskazima ove svjedokinje, predočivši sudu da ona u ranijim izjavama pred kantonalnom policijom u Sarajevu nije pominjala Gašovića, te da je u januaru 2024. godine izjavila da ne zna šta se dešavalo sa njenim bratom u "Garaži".

Nastavljeno suđenje za ratni zločin u Hadžićima: "Četničke pjesme nad mrtvim tijelima"

Da li je Predrag Šuković progonom Gorana Mitrovića štitio biznismene bliske vlasti?

Politika

Krivokapić i Bratić - od “hvala na predanom radu“ do “prsta obraza“

Hronika

U akciji Europola uhapšeni Željko, Tamara i Đorđe Martinović

Vujović: EU donijela odluku da integriše Crnu Goru u svoj sastav, taj proces će ići brzo, bez obzira na nedostatke sa naše strane

Tag: obrazovne-intitucije

CGO: 33 godine od zločina u Štrpcima - lekcija koja se ne predaje u školama

Ponovni pokušaj partijske kontrole policije: Sporni zakoni predloženi juče samo produbljuju problem ugrožavanja ljudskih prava

Vučić: Ne sa Rubiom, nego ni sa Svetim Petrom neću da razgovaram o Kosovu

Hilari Klinton svjedočila da se ne sjeća da je upoznala Epstina, nije znala ništa o njegovim zločinima

Nastavljeno suđenje za ratni zločin u Hadžićima: "Četničke pjesme nad mrtvim tijelima"

PRATITE TVe UŽIVO