Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopšteno je da su uspješno završene dvodnevne obuke za zaštitare lica i imovine u školama.
Ove obuke su realizovane uz podršku Privredne komore Crne Gore i Policijske akademije Danilovgrad.
- Održane su četiri obuke koje je pohađalo ukupno 122 polaznika/ce. Program je obuhvatio teorijska i praktična znanja iz oblasti primjene ovlašćenja, postupanja u rizičnim situacijama, maloljetničkog prava, sprečavanja nasilja i vandalizma, kao i specifičnosti rada u školskom okruženju - naveli su u resoru na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.
Obrađene teme na obuci uključivale su, kažu oni, ovlašćenja i dužnosti u vršenju poslova zaštite imovine i lica (legitimisanje, davanje upozorenja, sredstva prinude), primjenu ovlašćenja u školskom okruženju, postupke lica fizičkog obezbjeđenja u različitim situacijama ugroženosti lica i imovine, uključujući postupak sa zadržanim licima.
- Teme su bile i maloljetničko krivično, prekršajno i porodično pravo, postupanje prema maloljetnim licima, nadležnosti organa i zaposlenih u školama, vrste nasilja i diskriminacije u školama, te načini njihovog ispoljavanja, kao i postupci po učinjenom nasilju i vandalizmu - dodali su u MPNI.
Obuku su izvodili Mladen Bulatović, specijalista poslovno‑civilne bezbjednosti, Slavko Milić, službenik MUP/UP i Angelina Bajčeta, savjetnica za unifikaciju i standardizaciju nastave Policijske akademije
Program je, ističu oni, realizovan kroz interaktivne metode – predavanja, diskusije, simulacije i praktične vježbe uz korišćenje savremene opreme i nastavnih sredstava.
- Poseban značaj obuke leži u jačanju sposobnosti službi zaštite da pravovremeno i profesionalno odgovore na sve oblike prijetnji i rizika u školskom okruženju - naveli su u MPNI.
Ova inicijativa Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pružila je, cijene oni, dodatno stručno usavršavanje angažovanim zaštitarima, jačajući bezbjednost učenika, zaposlenih i školskih objekata.
- Ovaj program predstavlja primjer uspješne inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u saradnji sa Policijskom akademijom i Privrednom komorom Crne Gore, usmjerene na kontinuirano stručno usavršavanje kadrova zaduženih za zaštitu lica i imovine u školama te unapređenje bezbjednosnih standarda u obrazovnom sistemu - zaključili su u MPNI.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Završena obuka za zaštitare u školama

Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) ove sedmice je bila domaćin učesnicima obuke za nacionalne auditore, koju organizuje Evropska konferencija civilnog vazduhoplovstva (ECAC).&nbsp;
Program obuhvata kombinaciju stručnih predavanja i praktičnih vježbi koje se izvode na Aerodromu Podgorica, a učesnicima je omogućeno da kroz realne scenarije stiču i unapređuju znanja i vještine koje se primjenjuju u najrazvijenijim evropskim sistemima nadzora.
Predavači su eksperti ECAC-a koji su sa učesnicima podijelili savremene metode, standarde i pristupe u nadzoru iz oblasti bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva.
Jednosedmična obuka okupila je predstavnike nadležnih vazduhoplovnih vlasti iz više evropskih država, uključujući Srbiju, Litvaniju i Maltu, te predstavnike ESA organizacije - nadzornog tijela EFTA država, kao i ACV i Aerodroma.
- Agencija aktivno doprinosi promovisanju najbolje evropske prakse u nadzoru civilnog vazduhoplovstva, obezbjeđujući učešće renomiranih predavača i direktno preuzimanje iskustava iz država sa najrazvijenijim nadzornim sistemima - navodi se u saopštenju.
Iz ACV su podsjetili da su u srijedu završene stručne radionice iz oblasti operacija letenja i vazduhoplovne medicine, čiji je organizator bila Agencija Evropske unije za sigurnost vazduhoplovstva (EASA). Domaćin radionica bila je ACV.

ACV: Crna Gora centar ECAC obuke iz oblasti bezbjednosti vazduhoplovstva

Polaganje vozačkog ispita u Crnoj Gori postalo je značajna finansijska investicija, tvrde stručnjaci. Cijena obuke danas gotovo dostiže iznos prosječne plate u državi. I dok se mnogi pitaju da li je ovakav rast cijena opravdan, instruktori vožnje ističu da jeste jer nova ulaganja omogućavaju usklađivanje sa evropskim standardima i praksama. Međutim, pored pitanja koliko će modernizacija auto-škola doprinijeti kvalitetu obuke i vještinama budućih vozača, sve češće se postavlja i ono drugo, podjednako važno pitanje: koliko će budući vozači moći sebi da priušte takvo „modernizovano usavršavanje".
<h2>EVROPSKI STANDARDI, DOMAĆE CIJENE&nbsp;</h2>
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija izmijenili su i dopunili Pravilnik o načinu organizovanja i sprovođenja polaganja vozačkog ispita. Promjene se ne odnose samo na pravila, već i na cijene. Obuka za polaganje sada, u prosjeku, košta oko 900 eura. Stručnjaci upozoravaju da bi nova cijena mogla dodatno opteretiti građane.&nbsp;
- To znači da ćemo, ako je zaista postignut efekat, višom cijenom imati veći nivo kvaliteta i veći nivo bezbjednosti i tokom obuke i poslije, na osnovu znanja koje je stečeno u samom saobraćaju. U tom slučaju to je odlična vijest. Ali, ako se to uradilo zbog same inflacije, povećanja troškova života, goriva, troškovima obuke, odnosno održavanja osnovnih sredstava, onda je to već druga priča i bojim se da sami polaznici kurseva neće dobiti na kvalitetu - ocijenio je za Televiziju E Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Oni koji svakodnevno rade sa budućim vozačima ipak tvrde da je rast cijena opravdan.
- Posljednje promjene Ministarstva uticale su na to da naše dozvole budu priznate i u Njemačkoj, što u mnogome znači priznavanje našeg kvaliteta rada i naše opremljenosti. Mi ne možemo da upotrebljavamo sva sredstva i opremu koja su iz uvoza - gorivo, vozila, oprema i ostalo. Kada budemo morali da se digitalizujemo, da se opremimo savremenim kompjuterima, moraćemo da dobijemo nova vozila. Tu će biti vozila sa više npr. er begova itd. Sve to utiče na cijenu - kazao je za TV E instruktor vožnje Budo Nikolić.
Cijene obuke, kažu stručnjaci, sada su gotovo izjednačene sa evropskim standardima. Ipak, problem nastaje kada se one uporede sa prosječnim primanjima građana Crne Gore.
- U Crnoj Gori će iznos biti od 100 do 120 odsto ličnog dohotka, u drugim državama Evropske unije to je nekih 40 do 45 procenata njihovog ličnog dohotka. Znači, njima je prihvatljivije. U Sjedinjenim Državama, koje su često mjera nekog kvaliteta, cijena obuke u auto školama je do 13 odsto ličnog dohotka. Pričamo o prosječnim primanjima. E, to može malo da izazove problem samih polaznika kako će obezbijediti sredstva za polaganje. Za nekoga ko tek treba da uđe u svijet vožnje iznos od 1.000 do 1.200 eura, koliko to već može da košta, uz već neko ponavljanje testova, dodatih ispita, može da bude dodatno opterećenje - ocijenio je Rabrenović.
<h2>Dodatno opterećenje ili realna cijena</h2>
Instruktori vožnje tvrde da su obuke kod nas i dalje pristupačnije nego u većini zemalja regiona.
- Cijena je slična onima u okruženju, mada je i srazmjerno mnogo niža ako pogledamo prosječne cijene i zarade u regionu. U Crnoj Gori je oko 1.010 eura za avgust, a u Srbiji i Bosni je to negdje od 845 do 880 eura. Tamo cijena obuke prelazi preko te prosječne zarade. Znači, kod nas je cijena obuke i dalje ispod prosječne mjesečne zarade - kazao je instruktor Nikolić.
Prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), u Crnoj Gori je tokom 2024. godine zabilježeno 6.649 saobraćajnih nezgoda. U njima je život izgubilo 75 osoba, dok je povrijeđeno više od tri hiljade ljudi.&nbsp;
Upravo zato, polaganje vozačkog ispita od sada podrazumijeva stroža i modernizovana pravila – više časova vožnje, više teorijske nastave, digitalizaciju auto škola i promjenjiva pitanja na ispitu. Cilj je jednostavan - kvalitetnije učenje i bezbjedniji saobraćaj.

Vozački ispit značajna investicija: Mogu li budući vozači priuštiti „modernizovano usavršavanje"?

Nevladina organizacija LGBT Forum Progres ove sedmice je započela novu obuku za pet njegovateljica iz južne regije Crne Gore u JU Dom Starih Podgorica, nastavljajući svoje aktivnosti na pružanju podrške starijim licima.
- Učesnice obuke su žene iz manje razvijenih sredina južnog regiona, koje će u sklopu ove aktivnosti proći &nbsp;obuku koja obuhvata kako teorijski tako i praktični dio - kazali su oni dodajući da će polaznice učiti o osnovama gerontološke njege, principima rada sa starijim osobama, pružanju prve pomoći, kao i ostalim aspektima rada sa ovom populacijom.
Kažu da se ovim programom, osim unapređenja kvaliteta servisa namijenjenih starijim licima u Crnoj Gori, ženama iz manje razvijenih sredina pruža prilika za profesionalni razvoj i ekonomsko osnaživanje.
- Naš tim želi iskazati posebnu zahvalnost JU Dom starih Podgorica i direktorici ustanove Jeleni Šofranac na kontiniranoj podršci i saradnji pri realizaciji projekata koji se bave starijim licima u Crnoj Gori - poručili su u LGBT Forum Progresu.
Po završetku akreditovane obuke i dobijanju sertifikata od Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu počinju, kažu sa tromjesečnim terenskim servisom kućne njege i pomoći u opštinama južne regije.
- Aktivnost se realizuje u okviru projekta „Mreža podrške za treće doba - Širenje i integracija vaninstitucionalne podrške za starije u Crnoj Gori" koji realizuje LGBT Forum Progres u partnerstvu sa Socijalnim Centrom uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije - zaključili su u saopštenju.

LGBT Forum Progres započeo obuku za njegovateljice iz južne regije u JU Dom starih Podgorica

Dvije paralelne obuke o gašenju požara i prvoj pomoći, sa fokusom na tehnike gašenja požara, upotrebu specijalizovanih vozila i moderne opreme i pružanje pomoći, organizovane su za pripadnike Vojske Crne Gore uz podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori i Švedske agencije za vanredne situacije (MSB).
Od 13. do 24. oktobra, instruktori Vojske Crne Gore, koje su prethodno obučili i sertifikovali stručnjaci MSB-a, sproveli su internu obuku za gašenje požara za 12 pripadnika Vojske, na poligonu za obuku za gašenje požara na vojnom aerodromu „Knjaz Danilo“. Prethodno, Misija i MSB su obezbijedili Vojsci opremu za gašenje požara kako bi unaprijedili njihove kapacitete u gašenju i sprečavanju požara.
Paralelno, od 20. do 24. oktobra, organizovana je obuka za pružanje prve pomoći za 26 učesnika, koju su sproveli instruktori Vojske, takođe obučeni i sertifikovani od strane MSB-a ranije ove godine.
- Ovaj sveobuhvatni program obuke predstavlja važan korak ka jačanju spremnosti vojske za reagovanje na vanredne situacije, kao i ka unapređenju bezbjednosti i zaštite svih građana. Potreba za takvom obukom naglašena je teškim šumskim požarima koji su se dogodili tokom ljeta i rastućim rizikom od sličnih incidenata u godinama koje dolaze - saopšteno je iz Misije OEBS-a u Crnoj Gori.
Ove aktivnosti bile su dio vanbudžetskog projekta Misije „Ublažavanje bezbjednosnih i sigurnosnih rizika vezanih za malokalibarsko i lako naoružanje i zalihe konvencionalne municije u Crnoj Gori“, koji finansiraju Austrija, Francuska, Nemačka, Mađarska, Crna Gora, Norveška, Slovačka i Švajcarska, uz značajnu podršku Švedske.
Švedska agencija za vanredne situacije - MSB jača spremnost Švedske za velike nesreće, krize i vanredne situacije povezane sa ratom, a istovremeno podržava međunarodne partnere poput OEBS-a kroz saradnju i napore civilne zaštite i podrške miru.

Misija OEBS-a i Švedska agencija za vanredne situacije podržali VCG u obuci o gašenju požara i pružanju prve pomoći

Digitalna prava predstavljaju neizostavan segment savremenih ljudskih prava, a njihova zaštita zahtijeva stalno učenje, prilagođavanje i saradnju između institucija, organizacija civilnog društva i građana i građanki, zaključeno je na dvodnevnoj obuci o digitalnim pravima za organizacije civilnog društva i aktiviste/kinje, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Podgorici 21. i 22. oktobra 2025. godine.
Tokom obuke, učesnici i učesnice su kroz teorijski i praktični rad razmatrali ključne teme u oblasti digitalnih prava i sloboda, uz fokus na zaštitu privatnosti, pristup informacijama, slobodu izražavanja i bezbjednosne izazove u internet okruženju. Kroz izlaganja i radionice koje je vodio Bojan Perkov, koordinatora digitalnih politika iz SHARE fondacije iz Beograda, upoznali su se sa modelima praćenja i dokumentovanja povreda digitalnih prava, kao i primjerima dobre prakse iz regiona.&nbsp;
Značajan dio obuke bio je posvećen kampanjama i zagovaračkim pristupima u oblasti digitalnih prava. Učesnici i učesnice su mapirali aktuelne izazove, analizirali konkretne slučajeve i razvijali ideje za buduće inicijative koje mogu doprinijeti boljoj zaštiti digitalnih sloboda, uz ocjenu da sa obuke odlaze sa više svijesti, alata i volje da budu digitalni štit svojih zajednica.
- Važno je da se mladi ljudi zainteresuju za digitalna prava i slobode, jer je to prostor u kojem svakodnevno živimo. Kada bolje razumijemo digitalno okruženje, možemo biti aktivniji u društvu i efikasnije se zalagati za svoja ljudska prava - poručio je Bojan Perkov.
Snežana Milačić iz Foruma MNE kazala je da je tema zaštite podataka unutar samih organizacija civilnog društva izuzetno važna, a o njoj se, kaže ona, u Crnoj Gori još uvijek nedovoljno govori.
- Razumijevanje digitalnih prava i odgovorno upravljanje podacima postaje ključno za profesionalan, transparentan i siguran rad NVO u Crnoj Gori - rekla je Milačić.
Aktivistkinja Sara Iljazi rekla je da je ova obuka bila više od učenja.
- Bila je kao putovanje kroz svijet u kojem granice između stvarnog i digitalnog života gotovo da ne postoje. Naučili smo da zaštita digitalnih prava počinje znanjem, nastavlja se saradnjom i završava hrabrošću da reagujemo - kazala je aktivistkinja Sara Iljazi.
Bojana Živković iz Organizacije KOD shvatila je koliko su digitalna bezbjednost i zaštita privatnosti važni.&nbsp;
- Još uvijek nijesmo, kao društvo, dovoljno svjesni prijetnji u online prostoru, a ova obuka nam je pomogla da razumijemo kako ih prepoznati i spriječiti - dodala je Živković.
Nađa Perović iz NVO Alfa Centra kazale ja da je ovo bila sjajna prilika da razmijenimo iskustva i sagledamo trenutne izazove u oblasti digitalnih prava.
- Konstruktivna diskusija pomogla nam je da bolje razumijemo kako se ova prava primjenjuju u praksi i koliko je važno da o njima govorimo u zajednici - kazala je Perović.
Obuka je realizovana u okviru programa „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: Crnogorski digitalni štit (MDS)”, koji CGO sprovodi u partnerstvu sa SHARE fondacijom, u saradnji s Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama

CGO: Civilno društvo u Crnoj Gori jača kompetencije za zaštitu digitalnih prava

Tokom vikenda, 11. i 12. oktobra, u hotelu „Sato“ u Sutomoru održana je druga po redu obuka za predstavnike i predstavnice pedagoško-psiholoških službi škola iz južne regije Crne Gore, na temu rada sa marginalizovanom mladima u obrazovnom sistemu.
Ova obuka nastavak je programa stručnih edukacija započetih u julu ove godine, kada je održana prva obuka za predstavnike iz centralne i sjeverne regije. Dvodnevni program realizovan je uz angažman iskusnih predavačica koje su svojim znanjem i pristupom doprinijele visokom kvalitetu edukacije.
Prvog dana, 11. oktobra, predavanja je održala geštalt psihološkinja Ida Marković, koja je kroz dvije tematske sesije obradila ključne aspekte rada sa marginalizovanom mladima.
Prva sesija, pod nazivom „Senzibilizacija stručnjaka za rad sa mladima iz marginalizovanih grupa: izazovi i dobre prakse“, bila je fokusirana na razvijanje svijesti i razumijevanja specifičnih potreba mladih iz marginalizovanih grupa, uz primjere dobre prakse.
Druga sesija, „Podrška LGBT mladima u zajednici: kreiranje sigurnog prostora i profesionalna odgovornost“, bavila se izazovima sa kojima se suočavaju LGBT mladi u obrazovnom sistemu, naglašavajući važnost kreiranja sigurnog i podržavajućeg okruženja te profesionalne odgovornosti stručnjaka u zaštiti prava i dostojanstva mladih.
Drugog dana obuke, direktorica Centra za socijalni rad Podgorica, Marija Nikolić, održala je predavanje na temu „Marginalizovani mladi u obrazovnom sistemu: prepoznavanje, podrška i inkluzivne prakse“.
U drugom dijelu dana razmatrana je tema „Porodica i škola kao saveznici: strategije uključivanja i međusektorska saradnja“, kroz koju su predstavljene konkretne strategije za uspostavljanje efikasne saradnje između obrazovnih institucija, porodica i centara za socijalni rad.
Tokom obuke posebna pažnja posvećena je razvoju inkluzivnih praksi, senzibilizaciji stručnjaka i jačanju međusektorske saradnje. Učesnici su aktivno učestvovali u diskusijama, razmjenjivali praktična iskustva i davali konstruktivne predloge i preporuke za unapređenje prakse.
Treća obuka planirana je za novembar i biće usmjerena na dodatno jačanje kapaciteta i umrežavanje institucija. Na tom skupu očekuje se učešće predstavnika pedagoško-psiholoških službi koji su pohađali prethodne obuke, kao i predstavnika centara za socijalni rad iz cijele Crne Gore, s ciljem formiranja mreže saradnje i obezbjeđivanja sveobuhvatne podrške marginalizovanim mladima.
Obuke se realizuju u okviru projekta „Edukacija i umrežavanje za bolju budućnost mladih u Crnoj Gori“, koji sprovodi LGBT Forum Progres u saradnji sa NVO Socijalni centar, uz finansijsku podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Održana druga obuka za pedagoško-psihološke službe škola o radu sa marginalizovanom mladima

Iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore saopštili su da će u okviru svog edukativnog programa održati obuku posvećenu predstavljanju Vodiča za aplikante Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.
Obuka je planinara 14. oktobar 2025. godine, sa početkom u 13:00 sati, u Centaru za kulturu Bijelo Polje u Ulici Muniba Kučevića.
- Obuka je namijenjena svim zainteresovanim aplikantima i korisnicima sredstava Fonda, sa ciljem da se kroz Vodič za aplikante na jednostavan i praktičan način pojasne pravila apliciranja, realizacije i izvještavanja o projektima- navode u saopštenju,&nbsp;
Na taj način Fond, kako kažu, nastoji da unaprijedi transparentnost, kvalitet projektnih prijava i cjelokupan proces saradnje sa aplikantima.
Zainteresovani učesnici mogu se prijaviti putem e-mail adrese fondzamanjine@t-com.me.
Za dodatne informacije možete kontaktirati stručnu službu Fonda na broj 020 664 362.

Bijelo Polje: Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava poziva aplikante i korisnike sredstava da se prijave za obuku

Obuka posvećena jačanju kapaciteta romske zajednice za proces apliciranja za sredstva Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore organizovana je juče u Podgorici.
Obuku su održali predstavnici Fonda, a cilj je bio da učesnike upoznamo sa kompletnim procesom – od pripreme i podnošenja prijava, preko realizacije projekata, do izvještavanja o njihovoj implementaciji.
- Obuka je nosila naziv „Podsticanje aktivnog uključivanja u proces korišćenja sredstava Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava“, a posebnu pažnju posvetili smo motivisanju romske zajednice da kroz civilni sektor osnaži sopstvene inicijative i aktivno učestvuje u stvaranju pozitivnih promjena - saopšteno je iz Romskog savjeta.
Kako su rekli, ovom inicijativom žele da podstaku pripadnike romske zajednice da prepoznaju značaj raspoloživih mehanizama podrške, da se aktivnije prijavljuju na konkurse, razvijaju i artikulišu svoje ideje, te da ih realizuju isključivo u korist i boljitak zajednice.
Iz Romskog savjeta su se posebno zahvalili direktoru Fonda Dženisu Nurkoviću, na spremnosti da zajedno sa nama sprovodi ovu inicijativu.&nbsp;
- Ovaj primjer saradnje pokazuje kako zajedničkim djelovanjem relevantnih institucija možemo značajno doprinijeti jačanju romske zajednice i njenoj aktivnijoj ulozi u društvu. Vjerujemo da je ovakav pristup primjer i drugim institucijama, koje kroz partnerstvo i podršku mogu doprinijeti izgradnji jačeg i održivijeg civilnog sektora romske zajednice - poručeno je iz Romskog savjeta.

Održana obuka za jačanje kapaciteta romske zajednice

Kako je moguće da država nije znala za postojanje ruskih paravojnih kampova na teritoriji Srbije od jula do septembra ove godine?
Dvojica osumnjičenih uhapšena su u petak, a sumnja se da su obučavali više od 150 državljana Moldavije i Rumunije za izazivanje nereda nakon izbora u Moldaviji, koji će biti organizovani sjutra. Prema pisanju BIRN-a, polaznici proruske, specijalne obuke boravili su u kompleksu Sunčana rijeka, etno selu na obali Drine.
U ponudi etno-sela "Sunčana rijeka" mnogo toga. Mogu gosti da uživaju u energiji prirode i obali snova, kućicama od cigle i drveta, luksuznom wellnes-u i opuštajućim spa tretmanima. 
 
Prema pisanju BIRN-a, više od 150 Moldavaca i Rumuna koristili su kompleks za nešto drugo - učili su kako da izazovu nerede u Moldaviji, nakon izbora. I to nedjeljama, gotovo ispod radara. 
 
Kako je to moguće, nije jasno, pogotovo ako se uzmu u obzir imena koja se sa paramilitarnim kampom povezuju. 
 
- Čini mi se da se čitava priča vrti oko društva 'Srpsko-ruskog prijateljstva'. Prvi čovjek te organizacije bio je Milivoje Miletić, koji je bio direktor 'Viskoze', a Zoran Mirković, koji je vlasnik 'Sunčane rijeke' je, dakle, član tog udruženja. I ostali su bili poznati po svojim proruskim stavovima u javnosti, i Savo Stevanović, ali i ovaj drugi čovjek koji se dovodi u vezu sa ministrom Popovićem - kaže Miroslav Mijatović iz Podrinjskog antikorupcijskog tima. 
 
Kakva saznanja imaju, probali smo da pitamo upravu "Sunčane rijeke". Kažu, nemaju vremena, oglasiće se narednih dana. 
 
A pitanje je da li bi se oglasili nadležni povodom hapšenja rukovodilaca paramilitarnog kampa da prvo moldavska predsjednica nije alarmirala cio svijet zbog dešavanja u Srbiji i da odgovore nije zatražila i Stranka slobode i pravde, konstatuje njena potpredsjednica Marinika Tepić. 
 
Pa zahtijeva ostavku šefova BIA-e, VBA, direktora policije, ministra unutrašnjih poslova. 
 
- Ako imamo službe koje znaju kako dišu građani, studenti, opozicioni lideri, a ne znaju da imaju 200 paramilitaraca ispred nosa to, dozvolite, zaista niko ne vjeruje. Ono što se, naravno, otvara kao pitanje - da li je sam državni vrh sve to znao? Mislim, naravno, konkretno na Aleksandra Vučića - kaže Marinika Tepić. 
 
Koji iz Njujorka odgovara - nije država ništa čekala i krila, samo Tepić ne zna da saopštenja policije dolaze mnogo kasnije nakon hapšenja osumnjičenih. 
 
- A neko je pomislio iz tužilaštva ko je dostavljao, od svih ovih koji učestvuju u obojenoj revoluciji da će time da učini strašno važnu stvar. Jer Srbija kao 'ruski sluga' ne smije valjda da uhapsi one koji ogoljeno i otvoreno krše njene zakone i, naravno, opet su se prevarili - rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. 
 
- Mislim da on pokušava na međunarodnom planu to da neutrališe, a i da nekako objasni da je to nebitno i da eto, država radi svoj posao, da ne bismo otvorili pitanje - da li se isto sprema i u Srbiji u susret 1. novembru. I zato mislim da je mnogo važno da pričamo o tome što više, da mu ne dozvolimo da se 'opere' - kaže Marinika Tepić. 
 
Na međunarodnom nivou, "pranje" će biti teško. 
 
Jer hapšenje lica koja su u Srbiji dva mjeseca obučavala strance da reaguju u slučaju nepovoljnog izbornog rezultata po proruske struje u Moldaviji, članica Foruma za međunarodne odnose Dragana Filipović vidi kao spašavanje ugleda, kada je već sve procurjelo na sve strane. 
 
- To je vrhunsko bezbjednosno pitanje - kako može sad neka strana služba ovdje da se bavi takvim poslom uz pomoć naših državljana? To nikako ne ide u prilog da smo mi toliko stabilni i bezbjedni, ako nam se tako nešto može dogoditi - kaže Filipović. 
 
A šta će se dogoditi u Moldaviji i hoće li "kurs iz Srbije" imati uticaja na ishod izbora - biće poznato već u nedjelju uveče, nakon zatvaranja biračkih mjesta i brojanja glasova.

Kako je moguće da je sve prošlo ispod radara? Više od 150 ljudi iz Moldavije i Rumunije prošlo prorusku obuku u Srbiji

Deset velikih evropskih banaka postiglo je dogovor da preko zajedničkog preduzeća Kivalis stvore novu stabilnu kriptovalutu - stablecoin vezanu za euro, kako bi izgradili alternativu američkim kriptovalutama vezanim za dolar koje su dominantne na tržištu.
Kompaniju Kivalis sa sjedištem u Amsterdamu podržavaju banke BNP Paribas, ING, Danska banka i još sedam finansijskih organizacija, a cio projekat će biti pod nadzorom centralne banke Holandije i poslovati u skladu sa novom regulativom EU o kriptovalutama (MiCA), javlja EUobserver.
Očekuje se da će nova kriptovaluta biti predstavljena u drugoj polovini naredne godine, ali za sada nije jasno da li će biti dostupna građanima ili samo finansijskim institucijama i institucionalnam investitorima, prenosi Tanjug.
- Evropski stablecoin nije samo praktično rješenje, već i pitanje monetarne autonomije u digitalnoj eri - rekao je novoimenovani izvršni direktor Kivalisa, Jan-Oliver Sel.
Stablecoini su digitalne valute vezane za realnu imovinu, poput državne valute ili robe, što bi trebalo da smanji oscilacije njihove vrijednosti na tržištu.
U ovom trenutku je oko 70 odsto svih stabilnih kriptovaluta vezano za američki dolar, a oni predstavljaju čak 99 odsto ukupne tržišne vrijednosti u ovom segmentu.
Evropski ministri finansija su još u oktobru razgovarali o ulozi stablecoina u finansijskom sistemu i tom prilikom konstatovali da su tradicionalne institucije sve više zainteresovane za ovu vrstu imovine.
Studija Evropskog parlamenta (EP) iz juna ipak ukazuje na uzdržan stav eksperata prema novoj tehnologiji. Oni ne očekuju da će stablecoini uskoro uzdrmati postojeći finansijski sistem i čak su izrazili strah da bi evropska stabilna kriptovaluta mogla da poljulja povjerenje u euro zbog loše reputacije tržišta kriptoimovine u nekim krugovima.

Evropski bankarski giganti prave novu kriptovalutu vezanu za euro

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do pretežno oblačno, uz rijetku pojavu uglavnom slabih i kratkotrajnih padavina. 
Na jugu znatno manje oblaka.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, očekuje se slab i promjenljiv, povremeno umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar, prvenstveno na jugoistoku. 
Jutarnja temperatura vazduha od nula do 11, najviša dnevna od tri do 18 stepeni.

Danas uglavnom bez padavina, do 18 stepeni

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Sjedinjene Američke Države ponudile su Poljskoj prodaju 250 korišćenih oklopnih transportera Strajker iz zaliha jedinica američke vojske koje se planiraju povući iz Evrope za simboličnu cijenu od dolara, piše UNN.
Poljski zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš potvrdio je ovu informaciju, te dodao da se Varšava priprema prihvatiti ovu ponudu čim se dogovori logistika.
Prema njegovim riječima, prema predloženom planu, oklopna vozila Strajker koja se trenutno nalaze u Evropi biće prebačena u Poljsku umjesto da budu vraćena u Sjedinjene Američke Države nakon smanjenja američke vojne prisutnosti.
Ponuda je već odobrena od Generalštaba poljskih oružanih snaga, što je neophodan uslov za realizaciju ovakvih dogovora.
Vjerovatno je da će vozila Strajker djelimično pokriti potrebe kopnenih snaga koje bi mogle biti zadovoljene vozilima pješačke borbene jedinice Rosomak, smanjujući potrebu za novim domaćim narudžbama.
Trenutno vojska Poljske raspolaže sa više od 900 pješačkih borbenih vozila Rosomak, koja se proizvode u Poljskoj u modernizovanoj verziji sa kupolom ZSSW-30. Krajem novembra, poljska vojska je primila novu seriju ovih oklopnih vozila.
Ministar je izjavio da je što više oružja poljske trupe imaju, to bolje, te da je cijena u ovom slučaju više nego privlačna. Takođe je napomenuo da savladavanje različitih tipova opreme priprema poljske vojnike za saradnju sa saveznicima, od kojih neki takođe koriste Strajker.
Šef Generalštaba poljskih oružanih snaga, general Visłav Kukula je odbacio strahove da bi uvođenje novog tipa opreme moglo omesti razvoj poljske odbrambene industrije. U dogovoru sa Sjedinjenim Državama, sljedeći korak biće direktna inspekcija tehničkog stanja.
Prema riječima generala, ako bezbjednosna situacija ostane nepromijenjena, konačna odluka trebala bi biti donesena u drugoj polovini 2026. godine.

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: obuka