Slovenija je prva zemlja u ovoj godini koja je ušla na tržišta kapitala i izdala desetogodišnju obveznicu vrijednu 1,75 milijardi eura za finansiranje potreba ovogodišnjeg državnog budžeta.
&nbsp;Emisiju su organizovali Barclays, DZ Bank, HSBC, J.P. Morgan, OTP banka i Raiffeisen Bank International. Slovenija im je 2. januara dala mandat za izdavanje desetogodišnje referentne obveznice, koja dospijeva 12. marta 2036, prenosi SEEbiz.
Transakcija je zatvorena u ponedjeljak oko 14 sati i 30 minuta s konačnom veličinom emisije od 1,75 milijardi eura. Knjiga naloga na zatvaranju premašila je deset milijardi eura, uključujući 912 miliona eura potražnje od organizatora emisije.
Cijena transakcije postavljena je oko 17 sati i 30 minuta s kuponom od 3,275 odsto, rasponom do dospjeća MS+37 baznih poena, prinosom do dospijeća od 3,312 odsto i cijenom do dospijeća od 99,675 odsto.&nbsp;
&nbsp;- Vrlo uspješna emisija obveznica ogleda se i u opsežnoj potražnji investitora i u postignutom niskom rasponu cijena - naveli su u Ministarstvu.
Što se tiče geografske distribucije investitora, 27 odsto dolazi iz Njemačke, Austrije i Švajcarske, 25 odsto iz Velike Britanije, 15 odsto iz Francuske i Beneluksa, 11 odsto iz Južne Evrope, osam odsto iz nordijskih zemalja, sedam odsto iz Slovenije, pet odsto iz Srednje i Istočne Evrope i dva odsto iz ostalih zemalja.
Po institucionalnom obliku, banke čine 43 odsto, upravitelji fondova 28 odsto, centralne banke ili zvanične institucije 13 odsto, osiguravajuća društva ili penzijski fondovi deset odsto, a upravnici rizičnog kapitala šest odsto.
Na osnovu programa finansiranja, država ove godine može da se zaduži do 5,251 milijardi eura za pokrivanje budžetskih potreba. Primarni instrument za finansiranje većine tih potreba je izdavanje državnih obveznica, dopunjeno izdavanjem trezorskih zapisa i, po potrebi, drugih instrumenata navedenih u programu finansiranja. Izbor vrste instrumenta i iznos zaduživanja po pojedinom instrumentu zavisiće od tržišnih uslova u trenutku izdavanja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Slovenija izdala desetogodišnju obveznicu vrijednu 1,75 milijardi eura

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša, komentarisao je nastupajuću emisiju državnih obveznica na domaćem tržištu.
- Nije, kako se izjavljuje od strane nadležnih, prva emisija državnih obveznica namijenjena građanima jer su i 2019-te emitovane obveznice na domaćem tržištu koje su mogli građani kupovati- navodi Mugoša u objavi na mreži X.
Uslovi (kamatna stopa uz najavljeno osobađanje od poreza na dogodak) su, ocjenjuje, znatno povoljniji od uslova kada je u pitanju štednja u bankama, dok obveznice nisu bez rizika, iako je on značajno smanjen jer “iza njih” stoji država kao garant.
- Kamatna stopa (3,75%) jeste značajno veća nego na štednju u bankama ali je manja od trenutne godišnje stope inflacije (4,6%), zbog čega je važno da Vlada preduzme sve neophodne mjere da suzbije rast cijena kako ne bi sredstva građana oročena u bankama ili kroz kupovinu obveznica gubila svoju vrijednost- saopštio je Mugoša.
Kupovinom državnih obveznica, kazao je on, jača povjerenje građana u državu.
- Ali se opet radi o novom zaduženju države što iznova otvara pitanje nesprovođenja adekvatnih aktivnosti Vlade na racionalizaciji rashodne strane budžeta sa posebnim fokusom na neproduktivne troškove. Podsjećam da se ove godine (krajem marta) država već zadužila 850 miliona eura. Da rezimiram: Važno je realno sagledati ovu problematiku a ne ubirati dnevno-političke poene- zaključuje Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1976976818461606343%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1976976818461606343%7Ctwgr%5E5e1956cef7b0f73b5bf5f743ad2508e1dae93820%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Netačno da je ovo prva emisija državnih obveznica za građane, to je učinjeno i 2019.

Hrvatska je spremna da Crnoj Gori pruži punu podršku u prvoj planiranoj emisiji obveznica koje će biti dostupne domaćem stanovništvu, čime će se građanima omogućiti uključivanje u finansiranje razvoja države, poručeno je na sastanku ministra finansija Novice Vukovića sa potpredsjednikom Vlade i ministrom finansija Hrvatske Markom Primorcem.&nbsp;
Vuković i Primorac su se sastali u Luksemburgu uoči godišnjeg sastanka Belgijsko-holandske konstituence Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
- Resorne kolege dvije susjedne države potvrdili su izuzetno kvalitetnu i sadržajnu dugogodišnju saradnju dva ministarstva, koja predstavlja primjer dobrosusjedskih odnosa i partnerskog pristupa u regionu - saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Između ostalog, tokom bilateralnog susreta, razmijenjena su i iskustva u vezi sa emitovanjem državnih obveznica za građane, koje je Hrvatska uspješno realizovala u prethodnom periodu.
Vuković je naglasio da podrška i iskustva Hrvatske, kao najmlađe članice EU i konstruktivna tehnička pomoć – uključujući ekspertizu u različitim oblastima javnih finansija predstavljaju dragocjen doprinos naporima Crne Gore da ostvari ključne reformske ciljeve na evropskom putu.
- Tokom prethodnog perioda, dva ministarstva ostvarila su niz konkretnih oblika saradnje, uključujući značajnu podršku hrvatskih eksperata u oblasti poreske politike, kroz TAIEX mehanizme i druge projekte finansirane od strane Evropske unije, uključujući stručnu pomoć u jačanju kapaciteta IPA strukture - navedeno je u saopštenju Ministarstva finansija.
Ministri su izrazili posebno zadovoljstvo zbog potpisivanja Memoranduma o saradnji između Uprave carina Crne Gore i Carinske uprave &nbsp;Hrvatske, koji je realizovan početkom maja 2025. godine.&nbsp;
Kako su konstatovali, ovaj dokument postavlja čvrste temelje za efikasnije sprovođenje carinskih propisa, čime se dodatno jačaju regionalna bezbjednost i zaštita finansijskih interesa obje države.
Susret je zaključen očekivanjem da će se uspješno partnerstvo nastaviti i ubuduće, u duhu uzajamnog poštovanja, evropskih vrijednosti i zajedničkih reformskih ciljeva.

Hrvatska ponudila ekspertsku i tehničku podršku u emitovanju prvih obveznica za građane

Dopuna Zakona o tržištu kapitala članovima koje je nakon javne rasprave u prijedlog zakona uvrstila Vlada Crne Gore, a kojim se zabranjuje objavljivanje informacija, podataka i procjena u vezi sa emisijom državnih hartija od vrijednosti i predviđa kazna do 40.000 eura skandalozno je i ne postoji ni u jednoj evropskoj i demokratskoj zemlji, naglasio je gostujući u Drugačijoj radio vezi sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović.
- Ako bi takva dva člana zakona prošla, to bi otvorilo vrata sjutra za razne restrikcije, sužavane slobode medija i skraćivanje medijskog prostora. Mediji bi se sveli na propagandne instrumente vlade. Ministarka kulture i medija zna sigurno da ovo nije dozvoljeno i da ovo teško može da prođe, ali su vjerojatno oni zbog koalicijnih dogovora, vlade, jedinstva vlade ili ko zna čega, pustili da to ide. Ipak, ne vjerujem da im iz Ministarstva kulture i Direktorata za medije nijesu rekli da će ta dva člana biti vrlo spona, da će da dignu veliku prašinu u Crnoj Gori - rekao je Vujović.
Sagovornik Antene M osvrnuo se i na političku zloupotrebu ubistva nekadašnjeg glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Naglašavajući da jasno treba razdvojiti neprihvatljivost tog zločina, tešku kompromitaciju državnih institucija nesposobnih da taj zločin rasvijetle i činjenicu da to pritiska medijsku scenu Crne Gore na jednoj strani i pokušaj da se Dan iz tog vremena nametne kao uzor nezavisnosti i profesionalizma, Vujović je istakao da strukture koje su pet godina na vlasti imaju sve mehanizme, ali se ne koncentrišu na konkretan rad na konačnom rasvjetljavanju tog zločina.
- Ako, kako oni kažu da DPS nije bio zainteresovan da se to rasvijetli, evo, oni su pet godina na vlasti, imaju sve mehanizme vlasti, imaju policiju, imaju tužilaštvo, imaju sve druge vladine resore i mogu, umjesto ovakvih priča, da se koncentrišu na konkretan rad, da ispitaju sve ljude koji su bili na bilo koji način vezani za to ubistvo, da ponovo otvore istrage i da daju sve od sebe da se konačno razriješi to ubistvo. Ovako, sa ovakvim predstavama meni to više djeluje kao jedna farsa i da oni šalju poruku sa svim tim da se oni zapravo neće baviti razotkrivanjem počinilaca tog djela - naglasio je Vujović.
On je podsjetio da list Dan iz tog perioda nije bio ni nezavisan, ni profesionalan.
- I svi to jako dobro znamo, ali kao da neko gura stvari do kraja, računajući da, iz pijeteta, iz pristojnosti, iz osjećanja solidarnosti s porodicom, niko neće izgovoriti tu apsolutnu istinu - rekao je Vujović.
Prema njegovim riječima to su dvije dimenzije koje su, svaka na svoj način, opasne po crnogorsko novinarstvo u budućnosti.
- Možda se sjećate, da smo mi tada, kao Udruženje nezavisnih elektronskih medija, kad se desilo to ubistvo, organizovali – mislim jedinu i najveću protestnu šetnju svih novinara u Crnoj Gori. Bila je to velika šetnja kroz Podgoricu, par dana poslije ubistva, u znak protesta zbog toga što se desilo. I upravo smo mi bili organizatori toga. Zbog poštovanja i pijeteta prema tragičnoj sudbini tog čovjeka, mislim da niko svih ovih godina nije želio da govori o profilu tih novina, kako su one radile i kako su izgledale. Svi znamo da je formirana od strane Beograda, Slobodana Miloševića, za njegove potrebe u Crnoj Gori. Svi znamo, postoje transkripti sa sjednica vrha Vojske SR Jugoslavije, gdje se na tim sjednicama pominje Dan kao glasilo vojske i generali govore o njemu kao o svom glasilu. Znači, to nije nikakva tajna – kako je nastao, koja je bila svrha pravljenja tih novina i čemu su služile. I sada, kad se &nbsp;pokušava predstaviti Dan iz tog vremena kao uzor profesionalizma, jednostavno vas isprovociraju da počnete da pričate o tome - istakao je Vujović.
Sagovornik Antene M naglasio je da ova tema tokom prethodnih godina i nije otvarana prije svega zbog poštovanja prema Jovanoviću.
- Svih ovih godina nijesmo željeli da otvaramo tu priču. Ali ako vas neko provocira tom pričom i govori da je to bio uzor profesionalizma jednostavno ćete morati da pričate o tome kakve su to novine bile, kakve profesionalne standarde su gajile, čime su se bavile, da li je to bilo novinarstvo ili propaganda, i kome je ta propaganda služila - istakao je Vujović.
Govoreći o stanju na medijskoj sceni u Crnoj Gori u prethodnom periodu i načinu na koji ga je međunarodna zajednica posmatrala, sagovornik Antene M podsjetio je na to da je njihovo djelovanje i usmjeravanje rada medija ipak više bilo posvećeno promjeni vlasti u našoj zemlji, nego da se poštuju novinarski principi na kojima su, navodno, insistirali.
- U Briselu je u tom periodu, prije 2020. godine, iako su svake godine u godišnjim izvještajima pominjali kako je samoregulacija slaba u Crnoj Gori, u praksi su se više trudili da sami opstruiraju samoregulaciju, jer njima je u tom periodu – od 2010. do 2020. – isključivi politički cilj bila smjena vlasti u Crnoj Gori. I bili su spremni da tom cilju podrede sve resurse koje su imali, uključujući i medije na koje su mogli da utiču - podsjetio je Vujović.
Bili su, kako dodaje, spremni da žrtvuju sve profesionalne standarde zarad ostvarenja tog političkog cilja. Brisel je bio spreman da zatvori oči pred gaženjem novinarskih standarda, samo da bi se promijenila vlast u Crnoj Gori.
- To je tako funkcionisalo do 2020. i to je po meni bilo veoma pogrešno, jer su se u tom periodu dešavale brutalne zloupotrebe medija, kršenja profesionalnih standarda i etike, ali toliko se pričalo o tim političkim promjenama i meni je žao što se to nije desilo ranije, da ljudi vide kako to izgleda. Mislim da su svi oni imali pogrešnu sliku o Crnoj Gori, da su odavde išle potpuno iskrivljene informacije o tome šta se ovdje stvarno dešava, kakva je realnost u Crnoj Gori. Evo, sada smo dobili to što smo dobili poslije svih tih godina. Tako da sada moraju da se bave ovajvim zakonima Ministarstva finansija, i tim članovima koji direktno zadiru u slobodu medija - istakao je Vujović.
Osvrćući se na sve uočljiviji trend da nosioci najviših državnih funkcija u javnom obraćanju sve češće pribjegavaju kriminalizaciji medija koji kritikuju činjenicu da mnogi političku funkciju doživljavaju kao pravo da preuzimaju uloge tužilaštva i sudstva, Vujović je ocijenio da je takva reakcija izraz nezrelosti i nesigurnosti.
- To su nezrele reakcije, da za najmanju kritiku, za najmanju opasku, za najmanju zamjerku, skačete do neba i proklinjete i napadate te koji su rekli da možda nije dobro to što radi. Mislim da to dosta govori kako se oni osjećaju nesigurno, da nisi sigurni u sebe, da to što rade i kod njih izaziva sumnju... još kad ih neko kritikuje ili napadne, te nesigurne osobe vrlo, vrlo znaju da reaguju agresivno da bi zaštitile sebe jer intimno znaju da nisu u pravu - pojasnio je Vujović.
Uporedio je i odnos prema medijima političara u regionu i svijetu, naglasivši da naši populisti imaju sve više primjera koje bi mogli da kopiraju.
- Sve ono što se dešava u regionu, a oni mogu da gledaju regionalne političare, kako se oni odnose prema medijima, šta govore medijima i donekle kopiraju ono što neki u regionu rade. Ili, recimo, posmatraju šta radi Tramp, koji svakog dana napada neke medije. Tramp zabranjuje Associated Pressu da izvještava iz Bijele kuće zato što mu se ne sviđa kako oni izvještavaju o njemu! I onda, kad oni to vide, ili kad vide šta rade ovi u regionu, pomisle: 'a što ne bismo i mi malo skakali po ovim našim medijima'. &nbsp;Mislim da je loša situacija to što su populisti, svi vrlo slični, došli na vlast i u Americi i ovdje kod nas. Populisti na isti način reaguju prema medijima kad ih mediji kritikuju - precizirao je Vujović.

Vujović: Skandalozne izmjene Zakona o tržištu kapitala, ubistvo Duška Jovanovića se politički zloupotrebljava

Srećno novo zaduženje građanima Crne Gore - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić komentarišući na mreži Iks vijest da je Vlada danas na berzi u Londonu izdala 850 miliona eura vrijedne državne obveznice.
- Neka luda sreća jedino je što nas može privremeno spasiti od ekonomskog sunovrata u koji nas vode ljudi koji nas zadužuju milijardama, svakih nekoliko mjeseci - ističe Anđušić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5742%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fvlada-emitovala-obveznice-od-850-miliona-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaje da pored “refinansiranja starih dugova” nema više čuvenog nastavka “i kapitalne projekte”.
- Jer je očigledno neko rekao: “Nema smisla da se više sprdamo”… &nbsp;Zaduženja koja se realizuju najvećim intenzitetom i obimom u istoriji crnogorske ekonomije, radi finansiranja nekontrolisane javne potrošnje i populizma, vode nas u ozbiljno dužničko ropstvo - zaključio je Anđušić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1904550229199777842%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anđušić: Srećno novo zaduženje građanima Crne Gore

Vlada je danas na berzi u Londonu izdala 850 miliona eura vrijedne državne obveznice po kamatnoj stopi od 5,125 odsto.
Kako pišu "Vijesti", obveznice su izdate na period od sedam godina.
Ovaj novac će, prema ranijim najavama, biti iskorišćen za vraćanje starih dugova.

Vlada emitovala obveznice od 850 miliona eura

Američki glumac Erik Dejn, najpoznatiji po ulozi doktora Marka Slouna u seriji “Uvod u anatomiju”, preminuo je u 53. godini, potvrdila je njegova porodica.
Dejn je prošle godine javno saopštio da boluje od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), progresivne neurološke bolesti koja utiče na motorne neurone i dovodi do postepenog gubitka mišićne funkcije.
U mjesecima nakon dijagnoze govorio je o značaju podrške oboljelima i potrebi za većim ulaganjima u istraživanja.
Pored „Uvoda u anatomiju“, Dejn je ostvario zapažene uloge i u seriji “The Last Ship”, gdje je tumačio komandanta mornaričkog razarača u postapokaliptičnom okruženju, kao i u HBO ostvarenju “Euphoria”, u kojem je igrao kompleksnu i mračnu očinsku figuru.
Rođen 1972. godine u San Francisku, karijeru je započeo tokom devedesetih, a tokom više od dvije decenije rada ostavio je trag u televizijskoj produkciji i popularnoj kulturi.

Preminuo glumac Erik Dejn, zvijezda serije ''Uvod u anatomiju''

Trampova administracija je obavijestila Kongres o svojoj namjeri da nastavi sa planiranjem mogućeg ponovnog otvaranja ambasade SAD u Damasku, koja je zatvorena 2012. godine tokom sirijskog građanskog rata, izvještava Asošijejted pres.
U obavještenju kongresnim odborima početkom ovog mjeseca, koje je dobila Asošijejted pres, Stejt department je izrazio svoju „namjeru da postepeno pristupi mogućem ponovnom otvaranju ambasade u Siriji". Prema dokumentu od 10. februara, finansiranje ovih planova počeće za 15 dana, odnosno sljedeće nedjelje. Međutim, ne postoji vremenski okvir za njihov završetak, niti za mogući povratak američkog osoblja u Damask sa punim radnim vremenom.
Administracija razmatra ponovno otvaranje ambasade od prošle godine, ubrzo nakon svrgavanja dugogodišnjeg sirijskog lidera Bašara el Asada u decembru 2024. To je bio prioritet za Toma Baraka, ambasadora predsjednika Donalda Trampa u Turskoj i njegovog specijalnog izaslanika za Siriju.
Barak se zalagao za značajno poboljšanje odnosa sa Sirijom i njenim novim rukovodstvom koje predvodi bivši pobunjenički lider Ahmad el Šar. Uspješno se zalagao za ukidanje američkih sankcija i reintegraciju Sirije u regionalnu i međunarodnu zajednicu. Prošlog maja, Barak je posjetio Damask i podigao američku zastavu na kompleksu ambasade, iako još nije bio zvanično otvoren.
Istog dana kada je Kongres obaviješten, Barak je pohvalio odluku Sirije da se pridruži koaliciji koja se bori protiv militantne grupe Islamska država. Ovo dolazi u trenutku kada se američka vojska povukla iz male, ali važne baze na jugoistoku zemlje i još uvijek postoje značajni problemi između sirijske vlade i kurdske manjine.
- Regionalna rješenja, podijeljena odgovornost. Sudjelovanje Sirije na sastanku koalicije protiv ISIL-a u Rijadu označava novo poglavlje u kolektivnoj sigurnosti - izjavio je Barak. Planovi za ponovno otvaranje ambasade su tajni, a Stejt department je odbio komentarisati detalje, potvrdivši samo da je obavijest poslana Kongresu.
Sličan „postupni" pristup Stejt departmentu primijenio je i u planove za ponovno otvaranje američke ambasade u Karakasu u Venecueli, nakon američke vojne operacije kojom je u jahuaru svrgnut bivši predsjednik Nikolas Maduro. Taj pristup uključio je raspoređivanje privremenog osoblja koje je boravilo i radilo iz savremenih objekata.

SAD planira ponovno otvaranje ambasade u Damasku

Andrija Mandić i Milan Knežević dobili su danas ljudsku, moralnu i političku satisfakciju, poručio je lider SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Kako navodi, odluka Apelacionog suda nije potvrda njihove nevinosti, jer se od prvog dana to znalo, ali je potvrda krivice onih koji su ih progonili.
- Probali su sudovima da ih politički eliminišu, ali je narod na izborima eliminisao progonitelje. Mandiću i Kneževiću želim porodičnu sreću i uspjeh u političkom djelovanju- poručio je Dodik na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiloraddodik%2Fstatus%2F2024929467848630695%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik: Odluka Apelacionog suda nije potvrda nevinosti Mandića i Kneževića već krivice onih koji su ih progonili

Crnogorske odbojkaške selekcije do 18 godina ostvarile su polovičan učinak na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu.
Odbojkaši su savladali Egipat 3:1 (25:17, 23:25, 25:18 i 25:23), dok su odbojkašice selekciju iz iste države pobijedili 3:2 (26:24, 22:25, 25:15, 14:25 i 15:12).
U popodnevnom meču ekipa Miljana Boškovića izgubila je od Njemačke nakon velike borbe i preokreta, 3:2 (25:16, 17:25, 16:25, 25:20 i 15:9), dok su izabranice Milana Miloševića poražene maksimalnim rezultatom od rivalki iz iste države, 3:0 (25:19, 25:18 i 25:23).
U subotu obje crnogorske selekcije igraće sa &nbsp;Hrvatskom i nastaviti borbu za polufinale turnira.

Tag: obveznice