Bijela kuća je objavila imena nekoliko lidera koji će, kako je navedeno, "imati ulogu u nadzoru narednih koraka" u Pojasu Gaze kao osnivači tzv. "Odbora za mir" za to područje, među kojima su državni sekretar SAD Marko Rubio i bivši britanski premijer Toni Bler.
Predsjednik SAD Donald Tramp će djelovati kao predsjedavajući odbora koji je deo njegovog plana od 20 tačaka da se okonča rat između Izraela i Hamasa.
Odbor treba, kako se očekuje, privremeno da nadzire upravljanje Gazom i da upravlja rekonstrukcijom te teritorije, prenosi BBC.
U osnivačkom odboru su pored Rubija i Blera, i Trampov izaslanik Stiv Vitkof, njegov zet Džared Kušner, generalni direktor firme Apolo Global menadžment Mark Rouan, predsjednik Svjetske banke Edžej Banga i zamjenik Trampovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, saopštila je Bijela kuća.
Ostali članovi odbora će biti imenovani narednih nedjelja.
Prethodno je objavljeno formiranje odvojenog Palestinskog tehnokratskog komiteta od 15 članova, zvanog Nacionalni komitet za upravljanje Gazom (NCAG) zaduženog za dnevno upravljanje u posleratnoj Gazi, a na čijem čelu je Ali Šaat, inženjer i bivši zamjenik ministra u Palestinskoj upravi.
Prema Trampovom planu, Šaatov tehnokratski komitet će voditi svakodnevne poslove u Gazi pod nadzorom "Odborom za mir", na čijem čelu je Tramp. Izvršni odbor će sprovoditi viziju Odbora za mir.
Bijela kuća je takođe saopštila da će Nikolaj Mladenov, bugarski političar i bivši izaslanik UN za Bliski istok, biti predstavnik izvršnog odbora na terenu u Gazi koji će raditi zajedno sa Palestinskim tehnokratskim komitetom.
Po Trampovom planu, Međunarodne stabilizacione snage (ISF) će takođe biti raspoređene u Gazi da obučavaju i podrže provjerene članove palestinskih policijskih snaga. Bijela kuća je saopštila i da će američki general Dažsper Džefers voditi te snage koje treba da da uspostave "bezbjednosst, očluvaju mir i ustanove okruženje bez terorizma".
Bijela kuća je saopštila i da će odvojen "Izvršni odbor za Gazu" biti formiran kao pomoćno tijelo sa zadatkom da podrži vlasti, a u tom tijelu se neka od imena iz osnivačkog izvršnog odbora, a biće i novih imenovanja.
Američki mirovni plan stupio je na snagu u oktobru i od tada je ušao u drugu fazu, ali i dalje nije jasna budućnost Gaze i 2,1 milion Palestinaca koji tamo žive, prenosi BBC.
U prvoj fazi Hamas i Izrael su se dogovoril o primirju, u oktobru, kao i o razmjeni talaca i zatvorenika, djelimično povlačenje Izraela i pojačan dotok pomoći u Gazu.
Ranije ove nedjelje Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof objavio je da će se u drugoj fazi sprovoditi rekonstrukcija i puna demilitarizacija Gaze, uključujući razoružanje Hamasa i drugih palestinskih grupa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bijela kuća imenovala članove Odbora koji treba da nadzire upravljanje Gazom, među njima Rubio i Bler

Sjednice dva skupštinska odbora zakazane su za danas.
Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje počeće sjednicu u 11 časova.
Na dnevnom redu su Predlog zakona o dopunama Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, koji je podnio poslanik Jovan Subotić i Predlog zakona o dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koji je podnijela Vlada Crne Gore, kao i tekuća pitanja.
Takođe u 11 časova, počeće sjednica Administrativnog odbora, a na dnevnom redu je nastavak postupka imenovanja jednog člana Odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti i tekuća pitanja.

Sjednice dva skupštinska odbora biće danas održane

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu usvojio je Izvještaj o radu Sudskog savjeta.
Izvještaj Sudskog savjeta podržalo je pet poslanika iz redova NSD i PES-a, protiv je bio poslanik BS, a uzdržani su bili poslanici DNP, URE i Demokrata.
Odbor prethodno nije prihvatio izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za prošlu godinu. Usvojen je izvještaj o radu Sudskog savjeta. Četiri poslanika bila su za, jednak broj protiv, a troje je bilo uzdržano.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.2649%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmarkovic-poraslo-interesovanja-za-rad-u-tuzilackoj-organizaciji-profesija-ponovo-stice-ugled-i-povjerenje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Izvještaje su podržala četiri poslanika iz redova Evrope sad i Demokrata.
Protiv su bili članovi tog skupštinskog tijela iz Demokratske partije socijalista, dok su uzdržani bili poslanici koalicije "Za budućnost Crne Gore" i Bošnjačke stranke.

Usvojen Izvještaj o radu Sudskog savjeta

Skupština je u četvrtak na dnevni red sjednice koja bi trebalo da bude nastavljena u utorak uvrstila Predlog dopuna Zakona o biračkom spisku, koji su zakonodavnom domu uputili poslanici Demokrata, Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije i Socijalističke narodne partije, što je izazvalo oštro negodovanje opozicije.
Oglasili su se iz delegacije Evropske unije i pozvali vladajuću koaliciju i opoziciju da se uključe kako su naveli u kolegijalan i inkluzivan rad u Odboru za izbornu reformu te da što prije dogovore dinamiku za sprovođenje sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva.
- Crna Gora bi kroz rad ovog odbora trebalo da se pozabavi hitnim prioritetima uključujući osnaživanje Državne izborne komisije kako bi ona mogla da interveniše kada opštinske izborne komisije ne mogu da donesu odluke, kao i uvođenje prakse održavanja svih lokalnih izbora u jednom danu, čime bi se okončao gotovo stalan izborni ciklus - &nbsp;naveli su oni.
Stav delegacije je identičan i onom koji je parlamentarna opozicija saopštila na plenumu, kazao je u izjavi za Radio Crne Gore poslanik Socijaldemokrata i član odbora Nikola Zirojević te dodao da je Zakon o biračkom spisku kao i set pratećih u isključivoj nadležnosti Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.
Podsjeća i da je prilikom formiranja tog tijela postignuta saglasnost, da se svi zakoni usvajaju konsenzusom, pa je ovo, poručuje, još jedan pokušaj parlamentarne većine da zaustavi taj proces.
- Iako smo samo dan ili dva dana prije toga, inicijalno u nekom zatvorenom formatu imali načelni dogovor kako ćemo i na koji način raditi u narednom periodu. Očigledno je da nekome ne odgovara napredak Crne Gore na evropskom putu. Taj neko svakako dolazi iz parlamentarne većine. Taj neko svakako dolazi iz parlamentarne većine. Dakle, što se nas tiče, situacija je veoma jasna, Zakon o biračkom spisku može biti predmet isključivo Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i ukoliko se na bilo koji drugi način on pokuša mijenjati, mi ćemo napustiti Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu i ne vidimo apsolutno nikakvu poentu da tamo simuliramo demokratiju, dok se sa strane dešava nešto sasvim drugo -- naglasio je Zirojević.
Ni člana Odbora Adrijana Vuksanovića nije iznenadilo mišljenje Delegacije EU. U komentaru za RCG je kazao da je sada lopta na terenu vladajuće većine da pokaže koliko im je zaista stalo do evropskih integracija.
- Znamo dobro koliko je osjetljiva materija izbornog zakonodavstva, znamo koliko je puta do sada Odbor za izborno zakonodavstvo bio prekidan, koliko je bio nefunkcionalan i koliko smo bili sve skupa neuspješni. Ali najodgovorniji su oni koji imaju vlast - kazao je Vuksanović.
U Demokratskoj Crnoj Gori su kazali za Radio Crne Gore da će danas razgovarati predstavnici parlamentarne većine, te da će se prije plenuma o predlogu Zakona o biračkom spisku izjasniti matični Odbor za politički sistem te zakonodavni.
Podsjećaju, predlogom je predviđeno da šavnički tzv. izborni turisti, koji su odjavili prebivalište u toj opštini nakon izbora, koji su počeli u oktobru 2022. godine, a još nijesu završeni, neće moći da učestvuju na eventualnom ponovljenom glasanju na dva birališta, bez obzira što su u biračkom spisku.

Opozicija će napustiti Odbor za izbornu reformu ako vlast ne odustane od izmjena Zakona o biračkom spisku

Sjednica skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj se raspravlja o Predlogu odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u misiju vojne pomoći EU za podršku Ukrajini (EUMAM UA), obilježena je tenzijama i proceduralnim nesuglasicama koje su dovele do napuštanja sjednice od strane poslanika Građanskog pokreta URA, Filipa Adžića.
Adžić je reagovao na činjenicu da se, uprkos prethodnom dopisu predsjednika države Jakova Milatovića – u kojem je najavljeno prisustvo ministra odbrane Dragana Krapovića i načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića – Lazarević nije pojavio, a umjesto njega govorio je pukovnik Hajrudin Đerekarac.
&nbsp;- Ako je cilj da unizimo svaku instituciju i da svako može da radi što hoće, onda ja ne želim da učestvujem u tome. Ne želim da dajem legitimitet urušavanju institucija - poručio je Adžić i napustio sjednicu.
Ministar odbrane Dragan Krapović pojasnio je da je brigadni general Lazarević na zakonom zagarantovanom odmoru, te da nije želio da mu ga prekida, iako, kako kaže, jedino ministar ima ovlašćenje da to učini. On je potvrdio da među njima postoje određene nesuglasice, ali da nije želio dodatno da narušava prava generala Lazarevića.
&nbsp;- Smatrao sam da je primjerenije da izvještaj predstave moja malenkost i pukovnik Đerekarac. Do juče nisam imao povratne informacije iz Generalštaba niti pripremu materijala, što je uobičajena praksa za ovakve sjednice - rekao je Krapović.
Ministar je, takođe, naglasio da učešće crnogorske vojske u misiji neće uključivati slanje vojnika u Ukrajinu, već isključivo instruktora u baze u Njemačkoj i Poljskoj.
&nbsp;- Nema govora da bilo koji crnogorski vojnik bude raspoređen na teritoriji Ukrajine. To ne bih dozvolio niti podržao kao ministar. Apelujem na medije da izbjegavaju spekulacije i da odgovornije izvještavaju o ovim osjetljivim temama - poručio je Krapović.
Predsjedavajući Odbora Miodrag Laković najavio je da će Savjet za odbranu i bezbjednost biti pozvan da se izjasni o procedurama i eventualnim propustima, kako bi javnost bila pravovremeno i tačno informisana.
Sjednica je nastavljena u odsustvu Adžića, a rasprava o angažmanu Vojske Crne Gore u misiji EUMAM UA se nastavlja u sjenci institucionalnih trzavica i otvorenih pitanja u vrhu sektora bezbjednosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYIuPEkNQ2QQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Adžić napustio sjednicu Odbora za bezbjednost; Krapović: Nijedan crnogorski vojnik neće biti raspoređen u Ukrajini

U toku je 19. sjednica Odbora za rodnu ravnopravnost &nbsp;na kojoj je utvrđeno kontrolno saslušanje ministra pravde Bojana Božovića i ministarke kulture Tamare Vujović, na temu "Sajber nasilje nad ženama u politici".
Ministar pravde, Bojan Božović, saopštio je da se intenzivno radi na uvođenju novih zakonskih rješenja u cilju prevencije nasilja u digitalnom prostoru, uključujući i novo krivično djelo – seksualno uznemiravanje, koje je uvedeno u skladu sa Istanbulskom konvencijom.
- Najavljene su nove sankcije, a fokus je na prevenciji online nasilja. Realnost nas podstiče da zakone prilagođavamo savremenim izazovima. Naša odgovornost je da stvarnost oblikujemo kroz propise, ali i da ih dosljedno sprovodimo - poručio je ministar Božović.
Prema riječima Božovića, Ministarstvo pravde je preduzelo neke aktivnosti kako bi dodatno osnažilo ulogu pravosudnih institucija u krivično pravnom okviru, u smislu zaštite svih koji su na meti govora mržnje. 
 
- Ministarstvo pravde, podstaknuto sudskom praksom i nekim nedavnim odlukama, ali i preporukama od međunarodnih institucija, planira da u Krivični zakonik uvede novo krivino djelo teški govor mržnje - saopštio je Božović. 
 
On je objasnio da je teški govor mržnje u novom Nacrtu Krivičnog zakonika krivično djelo koje se ispoljava prema pripadnicima određenih grupa, ili njihovim članovima, određenim na osnovu nacionalne ili etničke pripadnosti, pripadnosti rasi ili vjeroispovijesti, državljanstva, pola, jezika, boje kože, obrazovanja, društvenog položaja, seksualne orjentacije, rodnog identiteta ili invaliditeta, političkog ili drugog ubjeđenja ili drugog ličnog svojstva. 
 
Božović je rekao da će novim krivičnim djelom koje planiraju da uvedu u Krivični zakonik, ukoliko bude podrške poslanika, napraviti dinstikciju u odnosu na postojeći član 370 Krivičnog zakonika koji se odnosi na izazivanje etničke, rasne i vjerske mržnje. 
 
- Postojećim krivičnim djelom se tretira samo onaj koji podstiče na mržnju, a novim krivičnim djelom ćemo moći da procesuiramo svakog ko javno ispoljava mržnju - pojasnio je Božović. 
 
On je kazao da će to biti nadležnost Osnovnog državnog tužilaštva i Osnovnog suda čime će, kako je rekao, prohodnost tih postupaka biti veća. 
 
Božović je rekao da će za novo krivično djelo, ukoliko bude dio pozitivno pravnih propisa, biti predviđena sankcija od tri mjeseca do tri godine zatvora. 
 
- Mislimo da je vrijeme da se stane na kraj takozvanom junačenju po društvenim mrežama i da damo reakciju kakvu treba - rekao je Božović. 
 
Dodao da je sve još u formi Nacrta i da ga usaglašavaju sa Sekretarijatom za zakonodavstvo, nakon čega će biti poslat Evropskoj komisiji.
On je naglasio da Ministarstvo ne želi da ostane pasivni posmatrač problema.
- Želimo da budemo proaktivni i da budno pratimo dešavanja u društvu kako bismo stvorili inkluzivno i demokratsko okruženje - rekao je Božović.
Vujović: Osuda nasilja nad ženama mora biti jasna i glasna
Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, istakla je važnost osnivanja Ženskog kluba, ocijenivši to kao značajan korak ka jačanju institucionalne borbe protiv nasilja i diskriminacije nad ženama.
- To je važan iskorak, uz paralelna zakonska unapređenja. Stvorena je povoljnija društvena atmosfera. Iako su napadi na žene i govor mržnje i dalje prisutni, važno je što se jasno i nedvosmisleno osuđuju - kazala je Vujović.
Dodala je da borba protiv nasilja nad ženama ima i snažnu emotivnu dimenziju.
- Svaka žena u politici osjeća obavezu da doprinese ovoj borbi. Svi smo se, barem jednom, zapitali – zašto ovo radimo. Zato i poručujem: loše prakse ne smiju pobijediti - naglasila je ministarka.
Vujović je najavila da Ministarstvo kulture i medija radi na formiranju mreže koja će se sistemski baviti suzbijanjem ovih pojava.
Pavlićić: Analiziramo postojeće sudske prakse
Predsjednica Vrhovnog suda, Valentina Pavličić, ocijenila je da je postojeća sudska praksa kada je riječ o onlajn nasilju neadekvatna, budući da se takvi postupci uglavnom vode kao prekršaji i završavaju novčanim kaznama.
- Kao čelna pravosudna institucija, moramo pronaći odgovore, čak i u okviru postojećih zakonskih okvira. Iako se radi o prekršajima, neophodno je djelovati odmah, ne čekajući izmjene krivičnog zakonodavstva - poručila je Pavličić.
Ona je pozvala sve građane da prijavljuju nasilje, uz uvjerenje da institucije reaguju i da je vidljiv određeni napredak.
- Postupci se sve češće pokreću, što predstavlja pomak. Ovo se ne odnosi samo na novinare, već i na političare. Jasno je da je potrebna bolja sinhronizacija svih segmenata sistema. Vrhovni sud je posvećen ovoj temi i već smo započeli analize postojeće sudske prakse. Tema nasilja nad ženama biće posebno analizirana kroz prizmu sudske prakse i institucionalnog odgovora - istakla je Pavličić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Djc2gLuo0AFU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Danijela Jovanović

Božović: Uvodimo teški govor mržnje kao novo krivično djelo u borbi protiv online nasilja

Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu razmatraće sjutra dva izvještaja Uprave policije o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. 
 
Članovi Odbora će, kako je objavljeno na sajtu Skupštine, raspravljati o radu policije za period od 1. decembra prošle do 1. novembra ove godine. 
 
Direktori policije u periodima za koje se razmatraju izvještaji bili su Aleksandar Radović i Zoran Brđanin. 
 
Brđanin je u ponedjeljak podnio zahtjev za prestanak mandata na funkciji direktora policije. 
 
Vlada je nakon toga za vršioca dužnosti direktora policije imenovala Lazara Šćepanovića.

Odbor za bezbjednost i odbranu sjutra o izvještajima o radu Radovića i Brđanina

Skupštinski Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje saslušaće 5. novembra predstavnike nadležnih ministarstava, sudstva i tužilaštva, na temu vršnjačkog nasilja.
Odbor je danas na sjednici jednoglasno podržao inicijativu poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugoše za to kontrolno saslušanje.
Na saslušanje će biti pozvani predstavnici ministarstava prosvjete, nauke i inovacija, zdravlja, sporta i mladih, pravde, socijalnog staranja i unutrašnjih poslova.
Kako je saopšteno, biće pozvani i predstavnici Uprave policije, sudske i tužilačke grane vlasti, institucije Zaštitnika i nevladinih organizacija.
Mugoša je rekao da problem vršnjačkog nasilja zahtijeva kontinuiranu aktivnost svih segmenata sistema.
On je podsjetio da je prije godinu i po održano saslušanje na temu vršnjačkog nasilja, ali da je veoma mali dio ocjena i stavova nakon toga realizovan.
Mugoša je istakao da je ove godine registrovano 114 slučajeva vršnjačkog nasilja.
- To je samo registrovano u informacionom sistemu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, suštinski tih oblika nasilja ima mnogo više i trend je rasta nasilja u osnovnim i srednjim školama - rekao je Mugoša.
On je istakao da je za borbu protiv vršnjačkog nasilja potreban multidisciplinarni pristup i da to nije odgovornost samo jedne institucije.
- Ima mnogo razloga za tu vrstu saslušanja, da još jednom otvoreno porazgovaramo o ozbiljnoj problematici koja tangira sve građane - rekao je Mugoša.
Kako je kazao, potrebno je da se u kontinuitetu iniciraju takve stvari, dok ne bude konkretnih rezultata.
Posalnik Demokrata Albin Ćeman rekao je da je problem vršnjačkog nasilja problem cijelog društva.
- To je jedna od tema u kojoj politika nema mjesto, gdje predstavnici vlasti i opozicije treba da daju određene predloge, kako bi zajednički radili na prevenciji i suzbijanju vršnjačkog nasilja - rekao je Ćeman.
Kako je kazao, problem vršnjačkog nasilja je evidentan u Crnoj Gori.
- To zahtijeva multisektorski pristup, od edukacije nastavnog kadra, aktivnog angažovanja roditelja i šire zajednice kroz različite edukacije, angažovanja medija, pooštravanja kaznenih mjera - kazao je Ćeman.
On je istakao da treba raditi na promjeni načina ponašanja izvršilaca tih krivičnih djela i njihovoj rehabilitaciji.
Poslanik posebnog kluba Vladimir Dobričanin kazao je da vršnjačko nasilje nije novina i da se javlja godinama.
On je rekao da vršnjačko nasilje najvjerovatnije ne dolazi iz škole, već iz kuće.
- Ovo nasilje počinje nasiljem roditelja prema prosvjetnim radnicima, koje je nezabilježeno u istoriji - naveo je Dobričanin.
On je istakao da je važna i kaznena politika prema takvoj djeci.
- Gotovo da ne postoji nijedno dijete koje je iskazivalo vršnjačko nasilje da je u kasnijem periodu bio primjeren građanin, uglavnom su to osobe koje su završavale u zatvoru zbog najgnusnijih zločina - rekao je Dobričanin.
On je kazao da je nedopustivo da se na vršnjačko nasilje reaguje samo stihijski, kada se desi neki slučaj, i da nema sistemskog odgovora.
Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković rekao je da pitanje vršnjačkog nasilja zahtiejva sveobuhvatnu analizu iz više društvenih aspekata.
- Društvo mora da se na pravi način ophodi prema ovom problemu, moramo dobiti konkretne odgovore, ko je odgovoran da povratnici u vršenju vršnjačkog nasilja zamalo prouzrokuju smrtne ishode djece - dodao je Eraković.
Prema njegovim riječima, mora se vidjeti i šta prouzrokuje nasilno ponašanje maloljetnika.
- Mislim da je jedan od glavnih uzroka takvog obrasca ponašanja neprijereni TV sadržaji - naveo je Eraković.
Poslanica Demokratske narodne partije Jelena Kljajević rekla je da se mora tražiti uzrok vršnjačkog nasilja, jer se ne može uvijek samo rješavati posljedica.
Odbor će 12. novembra obaviti i konstultativno saslušanje o mogućem trovanju radnika Luke Bar, Port of Adria i uopšte stanovnika Bara, koje je predložio Eraković.
Eraković će naknadno predložiti ko će od predstavnika institucija biti pozvan na sjednicu.
On je kazao da svaka odgovorna država prema građanima i zdravlju stanovništva odmah mora da preduzme odgovorajuće mjere da se utvrdi eventualno postojanje odgovornosti.
- I da vidimo šta je to problem u lancu funkcionisanja i upravljanja u određenim strukturama vlasti - rekao je Eraković.
Kako je kazao, početkom prošle godine vršena su mjerenja kvaliteta vazduha u okolini Luke Bar, koja su pokazala užasne podatke.
Eraković je naglasio da je prošlo godinu i po od saznanja da je moguće da se građani Bara truju, a da niko nije preduzeo nikakve mjere niti aktivnosti da se to suzbije, spriječi, alarmira i da država i zdravstveni sistem pokažu odgovornost.
- Zato je važno da Odbor izvrši saslušanja i da vidimo šta je preduzeto, kako su se informacije širile, ko je došao prvi do informacija i kako je moguće da godinu i po sistem ćuti, a da u tom periodu građani Bara trpe posljedice koje mogu biti i fatalne - dodao je Eraković.
On je kazao da je i problem sa kju groznicom i eutanaziranim kravama ukazao na koji način funkcionišu određeni segmenti vlasti i da je zato neophodno da se tematski Odbor bavi i tim problemom.
Ćeman je, govoreći o inicijativi za saslušanje, ukazao da je Port of Adria privatna kompanija koja je izdvojena iz Luke Bar.
On je kazao da je menadžment Luke Bar krajem 2021. godine prvi put uveo mjerenje kvaliteta vazduha u okolini i uveo neke dodatne mjere, kao što je sadnja čempresa, kako bi zaštitli građane od potencijalnog zagađenja.
- Za sada podaci ekološkog inspektora su da je nivo zagađenosti vazduha na teritoriji opštine Bar u referentnim vrijednostima - rekao je Ćeman.
On je kazao da je jutros objavljeno saopštenje predsjednika Udruženja toksikologa Srbije Petra Bulata da će radnici koji su zbog trovanja olovom poslati u Beograd sjutra vjerovatno biti otpušteni kući i da je nivo olova u krvi u referentnim vrijednostima.
Ćeman je ocijenio da je, s obzrom da još nema rezultata za radnike Luke Bar, koji su poslati na ispitivanje olova, bespredmetno zakazivati sjednicu po hitnom postupku.

Saslušanje o vršnjačkom nasilju 5. novembra

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je danas osudio Vrhovni sud Sjedinjenih Država nakon što je prošle sedmice <a href="https://www.antenam.net/clanak/sad-vrhovni-sud-ponistio-trampove-globalne-carine" target="_blank">presudio protiv njegovog sveobuhvatnog programa carina</a>, poručivši da će se okrenuti drugim carinskim ovlašćenjima i licencama, ali bez iznošenja detalja.
- Sud je takođe odobrio sve ostale carine, kojih ima mnogo, i sve se mogu koristiti na mnogo snažniji i neprijatniji način, uz pravnu sigurnost, nego carine kako su prvobitno uvedene - napisao je Tramp u objavi na društvenim mrežama.
On je u subotu rekao da će privremenu carinu od 10 odsto na uvoz u SAD iz svih zemalja povećati na 15 odsto, što je najviši nivo dozvoljen zakonom, dan nakon što je sud presudio da je prekoračio svoja predsjednička ovlašćenja kada je, pozivajući se na zakon o vanrednim ekonomskim mjerama, uveo niz viših carinskih stopa.
U današnjoj objavi Tramp je ukazao i na mogućnost korišćenja licenci za vršenje pritiska na druge države, navodeći da „nerazumljivo, prema presudi, (ja) ne mogu da im naplatim licencnu taksu – A SVE LICENCE SE NAPLAĆUJU, zašto Sjedinjene Države to ne bi mogle? Licenca se izdaje da bi se naplatila taksa! U mišljenju suda to nije objašnjeno, ali ja znam odgovor“.
Terminski ugovori na Wall Streetu i dolar pali su rano jutros usljed neizvjesnosti oko trgovinske politike SAD, dok su cijene nafte u početku oslabile zbog zabrinutosti za globalni rast i tražnju za gorivom nakon najnovijeg povećanja carina, prije nego što su se stabilizovale nakon najava planiranih razgovora između SAD i Irana.
Odluka suda i Trampovi potezi koji su uslijedili već utiču na trgovinske sporazume koje je sklopio tokom protekle godine, pri čemu je Kina pozvala Vašington da ukine carinske mjere, Evropska unija je spremna da zamrzne svoj sporazum, a Indija odgađa planirane razgovore.
Tramp je u objavi na društvenim mrežama ponovo napao sudije koje su presudile protiv njega, među kojima su bila i dvojica koje je naimenovao tokom svog prvog mandata u Bijeloj kući. U odluci koju je napisao konzervativni predsjednik suda Džon Roberts, sud je ponovo potvrdio svoje ovlašćenje da ograniči moć predsjednika.
Tramp je takođe izrazio zabrinutost da bi najviši sud mogao presuditi protiv nastojanja njegove administracije da ograniči pravo na državljanstvo po rođenju u predstojećoj odluci u tom predmetu.

Tramp ponovo napao Vrhovni sud SAD, najavljuje druge carine i licence

Ako ovog ljeta, neđe na Crnogorskom primorju ili možda u crnogorskim planinama, vidite dvojicu Rusa, čije ste slike gledali tokom sudskog procesa za pokušaj terorizma oktobra 2016. godine, nemojte da streknete, nemojte da se plašite: oni su, utvrdilo je crnogorsko sudstvo, samo - mirni ruski turisti. &nbsp; OPASNI TURISTI &nbsp; Istini za volju, Eduard Šišmakov i Vladimir Popov imaju pasoše iz istog serije kao što su imali agenti GRU-a koji stu trovali odmetnutog ruspog špijuna Sergeja Skripalja i njegovu kćerku u Solsberiju. Imaju i istoriju podmetanja ekplozija u Bugarskoj, Gruziji i pokušaj prevrata Moldaviji...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022320020_3cdc0c1e5ecbf67deaf346246748e1e62670ec5796e1c7f23fe9fad1ac423778.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026022320020_3cdc0c1e5ecbf67deaf346246748e1e62670ec5796e1c7f23fe9fad1ac423778" data-rendition-name="original" width="750" height="563" loading="lazy" alt="I TURISTI I AGENTI GRU: Edvard Šišmakov i Vladimir Popov"> <figcaption>I TURISTI I AGENTI GRU: Edvard Šišmakov i Vladimir Popov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ali, Šišmakov i Popov nijesu, kazao je Viši sud a potvrdio Apelacioni – opasni &nbsp;agenti GRU-a! &nbsp; Djeluje li vam ovo karikaturalno? Možda, ali to je crnogorska realnost: presudom Višeg suda i odlukom Apelacionog suda - svi optuženi i prvostepeno osuđeni sada su - slobodni ljudi. &nbsp; I to uprkos dokazima koje je Crna Gora svojevremeno dobila - od Vučićeve Srbije, od Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, ali i od službi Bugarske i Moldavije, gdje je delovao agent GRU-a Popov, kao i od Poljske đe je, kao vojni ataše potkupljivao poljske oficire drugi agent GRU-a, Šišmakov. &nbsp;&nbsp; Nije to, izgleda, bilo bitno. &nbsp; FINGIRANA DRAMA Dakle: Krivično Vijeće Višeg suda u Podgorici, na čijem je čelu sudija Zoran Radović – u julu prošle godine oslobodilo je sve optužene: i agente GRU-a koji su prvobitno bili osuđeni na 15 i 12 godina zatvora; i Bratislava Dikića, osuđenog na osam godina... kao i lidere nekadašnjeg Demokratskog frona Andriju Mandića i Milana Kneževića, prvostepeno osuđene na po pet godina zatvora...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022320024_e82dc54505b331a3bc2771d0deb219c83f6b1feec3a6b9ecbfa2a23b4894f0bd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026022320024_e82dc54505b331a3bc2771d0deb219c83f6b1feec3a6b9ecbfa2a23b4894f0bd" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="OD OPTUŽENIKA DO ELITE NA VLASTI: Andrja Mandić i Milan Knežević, lideri nekadašnjeg "> <figcaption>OD OPTUŽENIKA DO ELITE NA VLASTI: Andrja Mandić i Milan Knežević, lideri nekadašnjeg(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  A potom je tu oslobađajuću presudu pravosnažnom učinilo tročlano Vijeće Apelacionog suda na čijem je čelu bila sudija Vesna Moštrokol, Zorica Milanović kao izvjestilac i sudija Predrag Tabaš, kao član. &nbsp;&nbsp; I sada se pokazuje da je sva ona priča, prvo oko podnošenja ostavke sudije Moštrokol, potom sedmicama dugo iščekivanje odluke Apelacionog suda, bila obična - fingirana i prizemna drama. Jer, znalo se od početka da politički obojene sudije koje je birala postavgustovska vlast, kao i sudije isprepadane najavama vetinga u pravosuđu neće imati skoposti da presuđuju na osnovu dokaza i u skladu sa zakonom. &nbsp; MUČAN MOZAIK &nbsp; To je dio mozaika koji pravi sliku današnjeg zarobljenog pravosuđa. I mučna je to slika. Jer, svi ti likovi iz vrha crnogorskog pravosuđa više liče na pokorne sluge politike, nego na ljude koji grade pravnu države. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200216_d1121d1b38d45294692e6638c674dab67dff4dbdceedd3cd73143a2eb1d70295.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260223200216_d1121d1b38d45294692e6638c674dab67dff4dbdceedd3cd73143a2eb1d70295" data-rendition-name="original" width="768" height="576" loading="lazy" alt="PO POLITIČKOJ KOMANDI: Ulaz u zgradu gdje su smješteni Viši i Apelacioni sud"> <figcaption>PO POLITIČKOJ KOMANDI: Ulaz u zgradu gdje su smješteni Viši i Apelacioni sud(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  A oslobađajuća presuda otkriva još jednu poražavajuće karikaturalnu pravnu posljedicu: oslobođeno je krivice i devet srpskih državljana koji su 2019. godine već priznali krivicu. &nbsp;Proglašeni su nevinim svi koji, nakon sporazuma o priznanju krivice, odležali po pet mjeseci u Spužu! Što znači da su Viši i Apelacioni sud oslobađajućom presudom u stvari presudili da je devet srpskih državljana – lagalo da su krivi?! &nbsp; I to je dio mozaika crnogorskog pravosuđa. Nekog izvrnutog mozaika. &nbsp;&nbsp; Kao što je svojevrsne uvrnuti cinizam izjava Andrije Mandića na konferenciji za medije istog dana kada je objavljena oslobađajuća presuda za njega i sve ostale. &nbsp; -Kao hrišćanin, kao pravoslavac, opraštam sve. Ne želim da se bilo ko njima sveti, Crna Gora je mala i moramo da čuvamo jedni druge – kazao je Mandić dok mu je titrao osmjeh. &nbsp; Možda je nekome djelovalo da se Andrija Mandić baš uživio u ulogu nekog miroljubivog budiste, nekog Dalaj Mande. &nbsp; Ali, i to je predstava za javnost. Jer Mandić sada seiri nad sudbinama njegovih, kako reče, progonitelja, koji su kažnjeni i bez sudske presude: bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je dvije godine, a suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović godinu i po u pritvoru u Spužu. &nbsp; OPTUŽUJ - DA NE PROĐE OPTUŽNICA Pritvor kao kazna – kada politika naredi! I to je svjedočanstvo o današnjem crnogorskom pravosuđu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022320028_12c076761da990f820aec01f51c5dfb3ee7d1307691fe175ff7ba124d4b00800.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026022320028_12c076761da990f820aec01f51c5dfb3ee7d1307691fe175ff7ba124d4b00800" data-rendition-name="original" width="899" height="599" loading="lazy" alt="PROVIDNA IGRA SDT-A: Privođenje bivše ministarke četiri resora Vesne Bratić"> <figcaption>PROVIDNA IGRA SDT-A: Privođenje bivše ministarke četiri resora Vesne Bratić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Baš kao i odluka Specijalnog državnog tužilaštva da goni bivšu četvorominstarkiu Vesnu Bratić, ne zbog duplog negativnog mišljenja DRI i pronevjere 8 miliona eura zbog čega je SDT bio obavezan na reakciju, već zbog toga što nije nastavila nezakonito da smjenjuje direktore škola?! Što je, suštinski, mehanizam da Bratić - kroz postupak odbijanja optužnice - bude oslobođena budućeg tužilačkog progona. &nbsp; Kao što je svojevrsna pravo-politička šarada saopštenje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića. Koji je utvrdio da je bilo potpuno zakonito obavezujuće uputstvo Vladimira Novovića da tužiteljka Mitrović ne smije da goni Oliveru Injac; i da je bio sasvim opravdan upad u njenu kancelariju i fizičko oduzimanje optužnice i svih spisa. &nbsp; Koliko je Marković postupao sa dužnom pažnjom pokazuje podatak: vrhovni državni tužilac je februara 2026. godine, tek nakon priloga Televizije E, ,,vanredno provjeravao“ postupanje Novovića iz novembra 2022. godine. &nbsp; IGRARIJE POD KONTROLOM &nbsp; Je li to Marković ,,prespavao” četiri godine ili je do kraja štitio svog druga Novovića? Ili, možda zakoni ne važe jednako za tužioce kao za obične građane? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200212_d1d0f368662679984fff50bdcbc716c06b15d5339c6d09b805c975c5b187655c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260223200212_d1d0f368662679984fff50bdcbc716c06b15d5339c6d09b805c975c5b187655c" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="DOBRI DRUGARI: Milorad Marković i Vladimir Novović"> <figcaption>DOBRI DRUGARI: Milorad Marković i Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ili će, ipak, biti i to dio političkih igrarija koje sprovode čelnici tužilaštva i sudstva, koji su pod potpunom kontrolom političara i to baš onih koji zastupaju ruske i srpske interese u Crnoj Gori. &nbsp; Zato i ne treba da čudi farsa sa oslobađajućom presudom za pokušaj terorizma uprkos dokazima; odustajanje od gonjenja bivše ministrake Bratić za ono zbog čega treba da bude gonjenja, ili tragikomično objašnjenje vrhovnog državnog tužioca. Prosto: to što gledamo je: hronika najavljenog raspada sistema u pravosuđu. Najavljenog onda kada su bivši litijaši postali sadašnji glavaši u Crnoj Gori. Ali, zato se i glasalo avgusta 2020. godine, zar ne? I sada neka ide kao u onom starom televizijskom serijalu: gledajte, jer ste vi to tražili? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Hronika najavljenog raspada pravosuđa

U znak solidarnosti i obilježavanja četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu, zgrada Prijestonice Cetinje večeras je osvijetljena bojama ukrajinske zastave, saopštio je gradonačelnik Nikola Đurašković.
– Navršile su se četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu. U znak solidarnosti, zgrada Prijestonice Cetinje večeras je osvijetljena u bojama ukrajinske zastave. Cetinje ostaje uz Ukrajinu i njen hrabri narod u odbrani slobode i nezavisnosti – naveo je Đurašković u objavi na Fejsbuku.
Prijestonica Cetinje i na ovaj način iskazuje solidarnost sa ukrajinskim narodom, potvrđujući podršku principima slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Đurašković: Cetinje ostaje uz Ukrajinu u odbrani slobode i nezavisnosti

U jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E otvaramo aktuelne društvene teme koje izazivaju snažne reakcije javnosti i donose važne promjene.
Govorićemo o Predlogu zakona o zaštiti maloljetnika u digitalnom prostoru i mogućnosti zabrane pristupa društvenim mrežama za djecu mlađu od 13 godina. Šta ovakvo zakonsko rješenje znači za roditelje, djecu i digitalne platforme – i da li je riječ o nužnoj zaštiti ili ograničavanju prava?
Donosimo i priču sa protesta ispred Skupštine Crne Gore zbog obavezne vakcinacije djece, gdje su građani tražili pravo na izbor. Otvaramo pitanje – da li je riječ o legitimnom zahtjevu dijela roditelja ili o riziku po javno zdravlje?
Od juna 2026. godine na snagu stupa nova direktiva Evropske unije o transparentnosti zarada. Analiziramo šta će objavljivanje raspona plata značiti za radnike i poslodavce, te može li ova mjera doprinijeti smanjenju nejednakosti na tržištu rada.
Četiri godine od početka ruske vojne agresije na Ukrajinu, sagledavamo političke i bezbjednosne posljedice sukoba – kako na globalnom, tako i na regionalnom nivou.
Na kraju emisije provjeravamo kako protiče uklanjanje starih i havarisanih vozila u okviru projekta koji se realizuje u saradnji sa Eko-fondom, te kakvi su prvi rezultati ove inicijative.
Budite uz Budilnik – jutro počinjemo informacijama koje su važne za svakodnevni život. Gledajte nas od sedam do devet sati na Televiziji E!

Tag: odbor