Vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), Dušan Drakić, saopštio je da zbog naknadnog pomjeranja termina sjednice Odbora za antikorupciju nije mogao prisustvovati današnjem zasijedanju, jer je već imao zakazane međunarodne obaveze u Strazburu.
Drakić se oglasio povodom izjava predsjednika Odbora Jevta Erakovića, navodeći da je učinio sve da prisustvuje sjednici, ali da je promjena termina učinila to nemogućim.
- Povodom izjava predsjednika Odbora za antikorupciju, Jevta Erakovića o razlozima mog odsustva sa sjednice Odbora, želim da pružim potpune informacije javnosti o pozivu i terminima održavanja sjednice Odbora - kazao je Drakić.&nbsp;
Drakić je naglasio da ASK visoko uvažava rad Odbora za antikorupciju i smatramo ga ključnim partnerom u borbi protiv korupcije.&nbsp;
- Kroz višegodišnju saradnju, uvijek smo bili spremni da pružimo potrebne informacije i aktivno i konstruktivno učestvujemo u radnim tijelima, jer smatramo da je transparentnost i otvorenost prema Odboru od esencijalnog značaja - istakao je Drakić.&nbsp;
- Kao što je i objašnjeno, poziv za sjednicu koja je zakazana za srijedu, 4. jun, primio sam u skladu sa procedurama. S obzirom na važno prisustvo na 100. sastanku Grupe država protiv korupcije (GRECO), tijela za praćenje borbe protiv korupcije pri Savjetu Evrope u Strazburu, koji je bio planiran ranije, odložio sam obaveze kako bih prisustvovao ovoj sjednici i ispunio svoje obaveze prema Odboru. Plenarno zasijedanje GRECO traje cijele nedjelje i to je bila prilika da se predstave napori koje Crna Gora ulaže da ispuni date preporuke o čemu ćemo izvijestiti krajem godine. I pored toga pomjerio sam učešće za četvrtak i petak iz razloga važnosti prisustva sjednici Odbora i razgovora sa uvaženim poslanicima i predstavljanja ostvarenih rezultata i izazova sa kojima se surećemo u radu -- navodi Drakić.&nbsp;
Međutim, kako kaže, &nbsp;3. juna, dobio je obavještenje da se sjednica pomjerila za 5. jun, što je bilo u trenutku kada su već imali prihvaćene i planirane aktivnosti u Strazburu.
- Time je postalo nemoguće da prisustvujemo sjednici Odbora 5. juna, jer smo već imali unaprijed zakazane međunarodne obaveze. Ovaj vremenski sukob nije mogao biti predviđen, jer je informacija o pomjeranju sjednice stigla sa zakašnjenjem, nakon što su već bila obavljena planiranja i dogovori sa međunarodnim partnerima. Iako sam obavijestio predsjednika Odbora i druge članove u najkraćem mogućem roku, želim jasno naglasiti da nijesmo imali nikakvu namjeru da izbjegavamo ovu sjednicu. Naprotiv, uvijek smo bili spremni da učestvujemo u radnom tijelu i da doprinosimo njegovom radu - dodaje Drakić u saopštenju.&nbsp;
On je kazao i da je njihov cilj da nastave sa punim angažmanom u saradnji sa Odborom za antikorupciju, jer, kako kaže, smatra da je zajednički rad najbolji način da se suprotstave izazovima i pruže građanima adekvatne odgovore.&nbsp;
- Nadam se da će naredne sjednice Odbora biti prilika da se nastavi dijalog i konstruktivan rad na važnim pitanjima za borbu protiv korupcije - istakao je Drakić.&nbsp;
Drakić je u reagovanju poručio da ASK i dalje ostaje posvećena saradnji sa parlamentarnim tijelima i borbi protiv korupcije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ferakovic-prekinuta-sjednica-odbora-za-antikorupciju-dokaz-pokusaja-politickog-uticaja-na-savjet-ask-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Drakić: Zbog pomjeranja termina nijesam mogao prisustvovati sjednici Odbora

Poslanik i potpredsjednik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković kazao je na mreži Iks (X) da je današnja prekinuta sjednica Odbora za antikorupciju Skupštine Crne Gore dokaz pokušaja političkog uticaja na Savjet ASK-a uoči sjutrašnje sjednice Savjeta.
Očigledno je, kako dodaje Eraković, da vlast u Crnoj Gori nastavlja sa nezakonitim uticajem na “nezavisne” institucije.

Eraković: Prekinuta sjednica Odbora za antikorupciju dokaz pokušaja političkog uticaja na Savjet ASK-a

Odbor za antikorupciju danas nije razmatrao antikorupcijske aspekte Zakona o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata zato što nije bilo kvoruma za otvaranja sjednice, odnosno nijesu došli predstavnici vlasti da učestvuju u radu ovog skupštinskog tijela. Predsjednik Odbora za antikorupciju Jevto Eraković kazao je da nema kvoruma za rad, samim tim ne mogu ovu sjednicu da nastave i diskutuju o sporazumu sa UAE. - Nadam se da će biti prilike da otvorimo ovu sjednicu i prodiskutujemo o ovim važnim temama - rekao je Eraković. Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković ocijenila je da prisustvo, odnosno odsustvo predstavnika vlasti dovoljno govori o tome koliko su stvarno posvećeni borbi protiv korupcije. Smatra da njihovo odsustvo pokazuje koliko oni zaista žele da se u Skupštini donose akti koji će smanjiti mogućnost da se desi bilo kakav problem kada je u pitanju korupcija ili infiltracija organizovanog kriminala i eventualnog pranja novca kroz ovaj sporazum. - Ovaj odbor je formiran na inicijativu MANS-a, dok su oni nekada bili opozicija, da su tada objeručke prihvatali sve naše prijedloge i ideje kada je u pitanju borba protiv korupcije. Danas na ovaj isti odbor neće ni da dođu. Pričamo o vlasti koja je dominantno došla na vlast upravo pričajući o tome da će da se bore protiv korupcije. A sad vidimo da, otkad su došli na vlast, ne mogu se najesti. Nema fotelje koja im je manje važna od borbe protiv korupcije. I nažalost, činjenica da danas nisu došli to pokazuje. Ne samo što pokazuje to, da oni kad donose odluke na prvo mjesto stavljaju svoje lične i partijske interese ispred javnog i svega onoga što su nam obećavali dok su bili opozicija, nego smo došli u situaciju da o ovako važnom dokumentu i važnom sporazumu kad je u pitanju antikorupcijska borba ne postoji spremnost sa njihove strane da ga poprave. Svaka odgovorna vlast koja želi investicije i razvoj države isto tako bi željela da taj novac završi gdje je planirano, a ne u džepovima pojedinaca i imala bi interes da što bolje sagleda načine na koji način može da spriječi korupciju - kategorična je Ćalović Marković. Oni, prema njenim riječima, nemaju nikoga iz nove vlasti koja se klela da će hoće da se bori protiv pranja novca kriminalnih struktura, koja se klela da hoće da se bori protiv korupcije. - Kakva je to borba protiv korupcije kada o najvećem poslu u istoriji Crne Gore, kako nam je rekao premijer lično, oni smatraju da ne treba ovdje da razgovaraju. Ako je Crna Gora bila zarobljena država za vrijeme vaše vlasti, sa čim smo se slagali, ako su oni to tvrdili - što su to uradili da je odrobe? Meni se čini da nisu ništa uradili da promijene sistem, već su ga samo preuzeli. Da je ovakav prijedlog bio za vrijeme vaše vlasti, prijedlog ovakvog sporazuma, oni bi danas bili na ulici. Oni bi danas protestovali i tvrdili da se peru pare Mila Đukanovića - dodala je Ćalović Marković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052811054_214523df94f94c6707f631733d71ff5d8c539deb68bf2e50b3f3ce1cf95e1d7f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052811054_214523df94f94c6707f631733d71ff5d8c539deb68bf2e50b3f3ce1cf95e1d7f" data-rendition-name="original" width="1057" height="587" loading="lazy" alt="Vanja Ćalović Marković"> <figcaption>Vanja Ćalović Marković(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Mi, kako dodajemo, nemamo odgovor na pitanje čiji je ovo posao, ali je jasno, kako ističe, da "ovo nije posao za (Mohameda) Alabara", te da je i on sam rekao da planira saradnju sa lokalnim investitorima. - A to nisu neki fini ljudi, koji su te pare zaradili pošteno, već oni koje i nova vlast zove tajkunima i za koje nova vlast smatra da treba da budu u u zatvoru. Izgleda da su i tu neke strukture bliske novoj vlasti. Izgleda da još neko ima građevinske mašine da bude podizvođač u takvim poslovima. Izgleda da se za to pripremaju ljudi kao što je Bato Carević. Možda su to odgovori zašto njih nema danas ovdje. Mi iz nevladinog sektora ne znamo ko stoji iza ovog posla, ali ono što znamo da se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima nalazi ogroman dio novca koji su kriminalne strukture sklonile iz Crne Gore, a ova država nema institucije kje će spriječiti da se taj novac pere preko ovoga - ističe Ćalović Marković. Pet godina od smjene vlasti, kako dodaje, nema nijednog ozbiljnog slučaja sprečavanja pranja novca, a na čelu institucije zadužene isti kadar kao i prije. - Dok su bili opozicija jako ih je to brinulo, otkad su došli na vlast ne što ih ne brine što rezultata nema, nego na takve institucije hoće da nakaleme ovakav sporazum koji nema nijednu jedinu antikorupcijsku klauzulu - ističe Ćalović Marković. Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Milka Tadić Mijović kazala je da je veliko pitanje što će ostati od Crne Gore ako se sporazum usvoji. - Ako uđe toliki kapital iz UAE, ne znam da li će Crna Gora i pod kakvim uslovima moći d anastavi svoj evropski put - istakla je Tadić Mijović. Ekonomski analitičar Miloš Vuković (Fidelity consulting) ocijenio je da Crnoj Gori trebaju investicije, ali da one ne smiju dovesti do urušavanja pravnog sistema i odricanja od transparentnosti. - U prvom kvartalu 2025. budžetski prihodi su bili 2,2 odsto ispod plana, a rashodi 60 miliona veći, što je deset odsto više nego u istom periodu prošle godine. Imamo nastavak trenda pada prihoda od turizma. Povećali su PDV sa sedam na 15 odsto i učinili naš turizam nekonkurentnim u odnosu na Grčku, Albaniju i Hrvatsku. Grčka i Albanija imaju po šest odsto. Najveća je Hrvatska sa 12 ili 13 odsto PDV-a na smještaj i to je najveći u EU. Znači mi smo lideri u EU. Neko turizam koji je najznačajnija grana želi da uruši. Postajemo tranzit zona - objasnio je Vuković. J. B.&nbsp;

Odbor za antikorupciju bez kvoruma: O sporazumu sa UAE bez predstavnika vlasti

Sjednica Odbora za antikorupciju danas opet nije održana zbog toga što predstavnici vlasti nijesu dali kvorum.
To je Anteni M saopštio predsjednik tog odbora Jevto Eraković.
- Kao što znate u svim skupštinskim odborima, predstavnici parlamentarne većine imaju većinu i ukoliko ne dođu na sjednicu, sjednica ne može biti održana. Dakle, Crna Gora nastavlja sa kandidovanjem iz dana u dana za rubriku "vjerovali ili ne", došli smo do toga da vlast bojkotuje Skupštinu. To se još nigdje nije desilo - rekao je Eraković.
Kako navodi, razlog njihovog bojkota je tema koja je danas trebalo da bude na dnevnom redu - izvještaj o potrošnji sredstava u preduzećima iz elektroenergetskog sistema Crne Gore koju je pripremila mreža BIRN.
- Ovaj odbor sa istom temom je trebalo da se održi i 26. septembra ove godine i opet, pogledajte, nije održan zbog bojkota vlasti. Očigledno su u nemogućnosti da sa adekvatnim činjenicama i razlozima objasne potpuno netransparentno i sumnjivo doniranje sredstava svih građana Crna Gora različitim organizacijama, udruženjima, medijima, sportskim klubovima i drugim preduzećima i kompanijama. Očigledno, usljed nedostatka argumenata, podlegli su onom najlakšem, da bježe od same sjednice - navodi Eraković.
Smatra da je ovo još jedna poruka i građanima Crne Gore sa kakvom vlašću imaju posla.
- Sa kakvim ljudima i ono što je najvažnije je da je očigledno materijal koji se nalazi u tom izvještaju i o kojima i mediji dugo vremena izvještavaju, da je taj materijal očigledno dobar i povoljan i pogodan za istraživanje ne samo istraživačkih nevladinih organizacija nego i tužilačkih organa. Kao što znate, podnešano je desetine i desetine prijava za nepravilnosti u radu preduzeća iz elektroenergetskog sektora Crna Gore, ali do sada nijesmo dobili ni jedan epilog, niti bilo kakav, niti bilo kakvu odluku nadležnog tužilašta - zaključio je Eraković.&nbsp;

Eraković: Poslanici vlasti bojkotuju sjednice Odbora za antikorupciju, ne mogu da objasne sumnjivo doniranje novca različitim organizacijama

Večeras, sa ponovljene projekcije filma „Roda“, šaljemo jasnu poruku - Crna Gora jeste i mora ostati građansko društvo u kojem se njeguje sloboda umjetničkog izraza, kulturna raznolikost i međusobno uvažavanje, saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Prema njegovim riječima, ovaj sjajan crnogorski film, snimljen na albanskom jeziku, koji tretira univerzalne teme, pokazuje bogatstvo našeg multietničkog sklada. &nbsp; - U zemlji u kojoj se svi jezici, kulture i vjere poštuju i uvažavaju, nema mjesta podjelama. Samo tako možemo graditi modernu, demokratsku i evropsku Crnu Goru - poručuje Milatović.&nbsp; Kultura je, kako ističe, prostor spajanja, a ne razdvajanja.&nbsp; - I zato netrpeljivost i netolerancija ne smiju da pobijede. Nikada - zaključuje Milatović.&nbsp; Podsjećamo, grupa mladića je u srijedu veče prekinula projekciju filma „Roda“, koji je emitovan na albanskom jeziku, na Džada film fest-u u Ulici 27. marta u podgoričkom naselju Zabjelo.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907220948_964f0a2b2f9837bab8f2eeed2c333e2290bc561c9622671933556972e4d68a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907220948_964f0a2b2f9837bab8f2eeed2c333e2290bc561c9622671933556972e4d68a0e" data-rendition-name="original" width="768" height="480" loading="lazy" alt="Film Roda "> </figure>

Milatović: Fim "Roda" pokazuje bogatstvo našeg multietničkog sklada

Predsjednik Gujane Irfaan Ali položio je zakletvu za drugi mandat u nedjelju, nakon što je i zvanično proglašen pobjednikom prošlonedjeljnih izbora, dok ova mala južnoamerička država ubire ogromne prihode od proizvodnje nafte i gasa na moru.
Državna izborna komisija potvrdila je Alijevu pobjedu u subotu, navodeći da je „odnio ubjedljivu pobjedu“ i da je njegova Narodna progresivna partija osvojila većinu u Parlamentu, sa 36 od ukupno 65 mandata.
Gujana, smještena između Brazila, Venecuele i Surinama, privukla je sve veću međunarodnu pažnju posljednjih godina zbog svojih ogromnih rezervi nafte i bogatstva minerala. Bogati resursima region Esekibo — kojim upravlja Gujana, ali ga Venecuela polaže pravo — i dalje je tačka tenzija.
Ali je dobio pohvale zbog ulaganja dijela novostečenog naftnog bogatstva u popularne socijalne programe.
U govoru nakon polaganja zakletve u nedjelju, 45-godišnji urbanista poslao je poruku jedinstva. Obećao je nove razvojne projekte koji će ubrzati rast ekonomije i rekao da će nastaviti socijalne programe koji „grade više prosperiteta u svakoj porodici i svakom domu“.
Od otkrića velikih nalazišta nafte u priobalju Gujane prije deset godina, Ali je nadgledao brojne infrastrukturne projekte, uključujući izgradnju bolnica i autoputeva. Njegova administracija očekuje da će ovog mjeseca početi da nudi besplatno školovanje na univerzitetima. Takođe je obećao da će povećati mjesečnu minimalnu platu, više nego udvostručiti penzije na 500 dolara za ljude starije od 65 godina i prepoloviti račune za struju do sljedeće godine.
Alijev protivkandidat bio je 38-godišnji bogati biznismen Azruddin Mohamed, koji je zajedno sa ocem i njihovom kompanijom za izvoz zlata pod sankcijama američkog Ministarstva finansija zbog „njihove uloge u javnoj korupciji“.
U nedjelju, Stejt department SAD je čestitao Aliju, navodeći u saopštenju da se raduje saradnji sa njegovom vladom „na unapređenju naših zajedničkih spoljnopolitičkih prioriteta, uključujući jačanje energetske bezbjednosti i podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Gujane, posebno u vezi sa regionom Esekibo.“

Predsjednik Gujane obećao ekonomski rast i nastavak socijalnih programa

Visoki sud pravde u Izraelu presudio je, u omjeru dva prema jedan, da država ne ispunjava svoje zakonske obaveze kada je u pitanju adekvatna ishrana palestinskih bezbjednosnih zatvorenika u izraelskim zatvorima i pritvorskim centrima.
Sud je naložio državi da preduzme korake kako bi ovim zatvorenicima obezbijedila dovoljno hrane „za osnovnu egzistenciju“.
Peticije su u aprilu prošle godine podnijeli Udruženje za građanska prava u Izraelu i organizacija Gisha protiv ministra nacionalne bezbjednosti Itamara Ben Gvira i Izraelske zatvorske službe, koje su optužili da namjerno smanjuju obroke zatvorenicima ispod minimuma neophodnog za život, čime ih u suštini izgladnjuju.
Sudije Dafne Barak Erez, Ofer Groskopf i David Minc jednoglasno su zaključili da je Izraelska zatvorska služba zakonski obavezna da zatvorenicima obezbijedi hranu kako bi se garantovala „osnovna egzistencija“. Međutim, Minc se nije složio sa ocjenom Barak Erez i Groskopfa da država te obaveze ne ispunjava.
Pišući u ime većine, Barak Erez je navela da palestinskim zatvorenicima nije obezbijeđen zakonom propisan nivo ishrane i da se mora reagovati kako bi se situacija ispravila.
- Moramo imati na umu da bolna svjedočenja oslobođenih izraelskih talaca pokazuju da strožiji režim ishrane za palestinske zatvorenike ne smanjuje patnju naše otete braće koja su i dalje u nevolji i zatočeništvu, već čak ima suprotan efekat - navela je Barak Erez.
Groskopf je dodao da država nije dovoljno dokazala da sprovodi svoje obaveze u vezi sa ishranom zatvorenika.
Minc se s tim ne slaže i tvrdi da država obezbjeđuje osnovni, zakonski prihvatljiv nivo ishrane, u skladu sa odobrenim jelovnicima i dostupnom hranom u zatvorima.
Izrael u svojim zatvorima drži hiljade Palestinaca bez ikakve optužnice ili presude, a postoje brojna svjedočanstva o mučenju i seksualnom zlostavljanju.

Visoki sud pravde u Izraelu: Država ne obezbjeđuje dovoljno hrane palestinskim zatvorenicima

U Crnoj Gori sjutra će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, tokom jutra, mjestimično magla ili povećana niska oblačnost.
U popodnevnim satima tek ponegdje moguća kratkotrajno kiša i grmljavina, prvenstveno u planinskim oblastima.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od devet do 21, a najviša dnevna od 23 do 33 stepena.

Sjutra umjereno oblačno, do 33 stepena

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića u crnogorskoj prijestonici, u Cetinjskome manastiru 5. septembra 2021. godine je, smatra prof. dr Nebojša Vučinić, jedna od najbrutalnijih zloupotreba slobode vjeroispovijesti i religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva. Prije ravno četiri godine Cetinje je još jednom u svojoj dugoj i slavnoj istoriji bilo meta brutalne represije. Više od hiljadu policajaca opsadiralo je grad, a nešto prije šest sati ujutro počeo je brutalan napad na građanke i građane okupljene u Prijestonici kako bi iskazali miran otpor ustoličenju mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskome manastiru, jednom od temelja Države Crne Gore. Duže od četiri sata zasipani su suzavcem, fleš i šok bombama. Policija je morala da „očisti“ grad kako tokom ustoličenja ne bi do Manastira doprli uzvici: „Nedostojan“. Mićović i patrijarh srpski Porfirije Perić željeli su da čuju plotune u crnogorskoj prijestonici, ali ne svečarske, već plotune ponovo pokorene Crne Gore. Tako je, na silu i sramotu, u „skraćenoj proceduri“, bez pune svečane ceremonije ustoličen nedostojni srpski mitropolit. Umjesto visokih zvanica dočekali su ga u Manastiru „branitelji“ kriminalci naoružani „do zuba“, a na Cetinje je dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore, i u pratnji „specijalaca“ sa dugim cijevima, sakriven iza pancir ćebeta sproveden do crnogorske svetinje. Kako je kukavički stigao, tako je i vraćen u Podgoricu. Sraman i nikada i niđe prije viđen vjerski obred. Proruske i prosrpske vlasti koje su nepunu godinu ranije preuzele crnogorske institucije slavile su „uspjeh“ i pokorno „pložile račune“ vođi iz Beograda Aleksandru Vučiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="suzavac belveder "> <figcaption>BRUTALNA REPRESIJA: Građani zasuti enormnom količinom suzavca(Photo: Portal Analitika )</figcaption> </figure>  <h2>UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT</h2> A on im je zhvalio još dok je trajala ceremonija ustoličenja, ali i saopštio da je sve držao pod kontrolom, ističući da je „Bezbjednosno-informativna agencija cijelu noć obavještavala rukovodstvo Srbije o situaciji u Crnoj Gori“. Ipak, ni Vučićeva BIA nije pomogla prvoj proruskoj i prosrpskoj Vladi u Crnoj Gori, konstituisanoj poslije izbora u avgustu 2020. godine, da opstane još dugo nakon događaja na Cetinju. Svega pet mjeseci kasnije, u februaru 2022. u parlamentu joj je izglasano nepovjerenje. Nažalost, i sljedeće dvije vlade ostale su u raljama „srpskog svijeta“. - Četiri godine kasnije najmanje smo deset koraka unazad. Velikosrpski nacionalšovinistički projekat, udruženi zločinački poduhvat, kako je to označeno u Haškom tribunalu u nekoliko presuda, je u punom zamahu, i svega smo dva-tri koraka od potpunog ostvarenja njihovog plana - pretvaranja Crne Gore u dio Srbije, odnosno u dio Srbije na moru. Potpuno negiranje crnogorske države, nacije, kulture, identiteta, jezika, crkve – upozorava profesor Univerziteta Crne Gore i bivši sudija Suda za ljudska prava u Strazburu dr Nebojša Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627" data-rendition-name="original" width="987" height="515" loading="lazy" alt="Nebojša Vučinić"> <figcaption>ANTIFAŠISTIČKI, PROEVROPSKI FRONT: Prof dr. Nebojša VučinićTVE</figcaption> </figure>  I on je 5. septembra 2021. bio na Cetinju. Jutro je dočekao na Belvederu. Kaže, opet bi pošao. - I kao Crnogorac i kao građanin antifašističke i evropske orijentacije pošao bih sigurno. To je u skladu sa mojom savješću, moralom, vrijednostima. To je bio legitiman građanski protest protiv zloupotrebe slobode vjeroispovijesti u političke svrhe – ističe on. Za razliku od njega, crnogorske proruske i prosrpske vlasti u cetinjskim protestima, koji su trajali 3, 4. i 5. septembra, vidjele su terorizam i na sve načine pokušali su da kriminalizuju građanski otpor. Prednjačio je tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, kasnije premijer. U dva navrata policija je probala da prinudi Specijalno državno tužilaštvo da podigne optužnicu protiv skoro 30 osoba koje su se našle u njihovoj krivičnoj prijavi. Odbijena je kao neosnovana. Tako je propao pokušaj državnih vlasti da izjednače istinski pokušaj državnog udara na dan izbora u Crnoj Gori 2016. iza kojega je stajala Rusija, uz upotrebu ovdašnjih političkih aktera oličenih u tadašnjem Demokratskom frontu i protest patriotkinja i patriota koji su se u septembru 2021. okupili na Cetinju u namjeri da odbrane dostojanstvo crnogorske prijestonice i jednog od temelja ove države – Cetinjskoga manastira. I profesor Vučinić vjeruje da su nove crnogorske vlasti, čija okosnica je bio upravo Demokratski front, pokušale da na neki način izjednače ova dva događaja. - Podrobnije, vlasti nijesu imale nikakve argumente da ospore legitimitet događaja na Cetinju, na Belvederu, da ospore razloge mirnog građanskog protesta protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u crnogorskom prijestonom gradu, na izvorištu i ishodištu Crne Gore i jesu, na neki način, pokušali da izjednače ovaj, sa događajima iz 2016. godine – smatra Vučinić. <h2>ANKETNI ODBOR „ZABORAVLJEN“</h2> Energija otpora, simbolički nazvanog „belvedesrki protest“, kako se čini četiri godine kasnije, nije iskorišćena. Iako je tokom tri dana protesta na Cetinju izgledalo da će crnogorska opozicija nastaviti udruženo da djeluje i da će pružiti zajednički odgovor proruskim i prosrpskim vlastima u Crnoj Gori to se nije dogodilo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1183" loading="lazy" alt="Joanikije belveder "> <figcaption> NEDOSTOJAN: Mićović dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore (Photo: Rojters/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  - Nije to pitanje samo za opoziciju - zašto se osula ta građanska, suverenistička, evropska energija. To je pitanje i za sve procrnogorske, antifašističke, proevropske snage. Ta energija je trebalo da se pretvori u sinergiju u vidu formiranja jednog strategijskog antifašističkog, crnogorskog, proeevropskog fronta protiv ovoga udruženog zločinačkog poduhvata. Ovdje pogrešno vlada mišljenje da će ovi veliki svjetski geopolitički igrači nekim sporazumima i dogovorima da riješe naše pitanje i da nama ne preostaje ništa drugo nego da čekamo. To je pogrešna strategija, vrlo opasna po očuvanje crnogorske države crnogorske nacije, identiteta. Neophodno je formirati jedan antifašistički, proevropski građanski front – naglašava sagovornik Portala ETV. Od zajedničkog djelovanja svih građanskih snaga u Crnoj Gori, međutim, do danas nema ništa. A crnogorska opozicija nije istrajala ni u zahtjevu da se do kraja istraži djelovanje tadašnje Vlade na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić i utvrde sve nezakonitosti koje su pratile policijsku akciju na Cetinju, ali i o zloupotrebi vojnih helikoptera za transport Mićovića i Perića u crnogorsku prijestonicu. Skupština Crne Gore donijela je 17. avgusta 2022. godine odluku o otvaranju parlamentarne istrage o postupanju Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno odluku o formiranju anketnog odbora koja nikada nije zaživjela. Iz nekog razloga crnogorska opozicija odlučila je da tu inicijativu ne dovede do kraja i Anketni odbor više niko ni ne pominje. - Svi mi treba da pitamo i vlast i opoziciju zašto Anketni odbor nikada nije formiran. Posebno zbog činjenice da do danas nemamo zvaničan odgovor zašto je jedan mirni građanski, legalni i legitimni protest rezultirao prekomjernom primjenom sile od strane policije, posebno upotrebom hemijskih sredstava, ali i fizičkom silom u nekim slučajevima, te uništavanjem imovine učesnika protesta. Sjećate se da su uništeni automobili parkirani na Adžića krivini. Sve to je i danas na političkom i ljudskom obrazu i vlasti i opozicije. Ne vidim da zatašakavnje tih događaja, stavljanje „pod tepih“ je rezultiralo nekim, pa bilo i „trulim“ političkim kompromisima između vlasti i opozicije – ističe Vučinić. <h2>CRNOGORSKI APSURDI</h2> Nepunih godinu poslije cetinjskih protesta Crkva Srbije ispunila je još jednu misiju, još jedan zadatak iz agende „srpskog svijeta“. Tadašnji premijer Dritan Abazović potpisao je 3. avgusta 2022. takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom i predao joj u vlasništvo sakralno naskjeđe Crne Gore, pravoslavne crkve i hramove i svu njihovu imovinu. I ne samo to, Crna Gora i njene instutucije nemaju nikakvih ingerencija u tim objektima. Za razliku od protesta na Cetinju, građanski otpor u ovom slučaju bio je minoran. Sagovornik Portala ETV, međutim, smatra da taj „nedostatak pobune“ nije proizvod rasute energije sa Cetinja i Belvedera. Mnogi građani i građanke, bez obzira na njihovu etičku i vjersku opredijeljenost, dodaje Vučinić, tada nijesu u potpunosti bili svjesni što znači taj takozvani Temeljni ugovor i zato protest nije bio masovan. - Nažalost, od svega je najteže razočarenje u Ustavni sud. Komotno možemo reći i takozvani Ustavni sud. Jer, da ima i slovo S od suda, on bi se i te kako decidirano opredijelio po pitanju takvog Temeljnog ugovora koji Crkvu Srbije u Crnoj Gori stavlja iznad države, iznad Ustava, iznad zakona – ocjenjuje profesor Vučinić. Potpisivanje ovoga akta za našega sagovornika je jedan od „crnogorskih apsurda u 21. vijeku“, koji, kao kaže, „vuku duboke korijene iz 1918. i kasnijih podjela u Crnoj Gori“. - Apsurdno je da je Krivokapić smogao snage da kaže ne - Beogradu i Patrijaršiji i da ne potpiše onakav takozvani ugovor. Kažem - takozvani, jer niti je temeljni, niti je ugovor, zato što je ugovor rezultat saglasnosti volja, a ne nametanja volje jedne strane, drugoj strani. I Krivokapić to nije uradio, a uradio je navodni reformista građanske orijentacije gdin. Abazović – ističe profesor Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belvder "> <figcaption>POD POLICIJSKOM OPSADOM: Na Cetinju bilo angažovano više od 1.000 policajaca (Photo: Novosti/D. Milovanović)</figcaption> </figure>  <h2>PROEVROPSKI GRAĐANSKI FRONT</h2> Borba Crne Gore za opstanak države, nacije, istorije, kulture, identiteta traje još od 1918. godine kada je Srbija aneksirala našu zemlju. Crna Gora je izbrisana sa mape svijeta, ukinuta je Crnogorska pravoslavna crkva, a brutalnim zločinima gušen je svaki otpor. Kako tada, tako i danas ključni akter pokušaja asimilacije nacionalnih Crnogoraca i Crnogorki je Crkva Srbije. Ona je stub velikosrpske agende i glavni ruski proksi na Zapadnom Balkanu. - Imali smo na početku jednu puzajuću velikosrpsku agresiju protiv Crne Gore. Sada imamo galopirajuću agresiju i uvjeren sam da su svega još dva-tri koraka ostala da Crna Gora prestane da postoji, da postanemo dio Srbije na moru - pribojava se profesor Vučinić. Kategoričan je da je jedina šansa – starteški antifašistički, procrnogorski, proevropski front. - Ona užasna scena iz hrama gdje kleče djeca da označe početak nove školske godine najbolji je pokazatelj kuda idemo, to je ispod nivoa srednjeg vijeka. Građani i građanke jednostavno moraju da shvate da niko za njih neće rješavati probleme, da svi moramo da damo puni politički i ljudski doprinos tome da se postigne konsenzus oko formiranja ovog fronta, u protivnom gubimo sve – upozorava Vučinić. Hoće li crnogorska opozicija koja nije imala hrabrosti da istraje u zahtjevima da se dešavanja na Cetinju 3, 4. i 5. septembra 2021. godine istraže do kraja i procesuiraju odgovorni za policijsku represiju, ali i zato što su paravojne formacije tih dana „opsadirale“ Cetinjski manastir i čekale komandu da krenu u obračun sa građankama i građanima okupljenima na protestu, imati snage da opet okupi u jedinstveni front građansku, antifašističku, proevropsku Crnu Goru pokazaće dani pred nama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5" data-rendition-name="original" width="650" height="443" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>ŽENE NA BARIKADI: Belveder (Photo: Dinko Gruhonjić Lupiga.Com)</figcaption> </figure>  <h2>PITANJA BEZ ODGOVORA</h2> Ono što je fakat, ustuknuli su pred kleronacionalističkim vlastima i odustali od Anketnog odbora koji je, pored ostalog, trebalo da pruži odgovore o ulozi tadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića (današnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića) u intenzivnoj pripremi da se protesti na Cetinju predstave kao skup „ekstremista“, „terorista“ i "fašista“ predvođenih tadašnjim šefom države Milom Đukanovićem. Kako se ispostavilo Vukšić je već u avgustu 2021. stavio na mjere tajnoga nadzora Veselin Veljović, tada savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika. Kako smo ranije pisali, prisluškivali su i pratili još nekoliko desetina ljudi – dio uz odobrenje suda, dio bez sudskog naloga, po svom nahođenju. S druge strane omogućili su da razne paraorganizacije pripreme svoj plan „odbrane“ ustoličenja Mićovića i one su se nesmetano naoružavale, a u nekim manastirima i crkvamam prema informacijama iz službi bezbjednosti, napravili su i skladišta oružja. Anketni odbor trebalo je da pruži i odgovore o lažima iz policijske krivične prijave u kojoj se, pored ostalog, pominjao „dron sa kilo eksploziva“ namijenjen za rušenje helikoptera u kojem su bili Mićović i Perić, iako dron niko nije vidio, pisalo je i da je gradom kružio „plavi kombi pun 'molotovljevih koktela'“ pripremljenih za napad na policiju, koji, takođe, niko nije vidio, pa ni policija...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>U SVEGA NEKOLIKO SATI GRAD ZASUT SA VIŠE OD 1.000 PATRONA SUZAVCA, ŠOK I FLEŠ BOMBI: Cetinje 5. septembra 2021.(Photo: Foto: REUTERS/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Kako smo pisali, pominjalo se u policijskoj prijavi i paljenje automobila, iako nijedno vozilo na Cetinju 5. septembra nije zapaljeno, pa oružje, iako nijedan komad oružja nije zaplijenjen… I tako redom, u policijskoj prijavi nizani su događaji koji se nijesu dogodili… Crnogorska javnost ostaće uskraćena i za odgovore koje je trebalo da dobije Anketni odbor - po čijem je nalogu, 5. septembra iza ponoći prekinut komandni lanac i rukovođenje akcijom na Cetinju dodijeljeno pomoćniku direktora Uprave policije Milošu Rakonjcu i njegovom saradniku, jednom od šefova Protivterorističke jedinice Petru Kneževiću, te po čijoj je odluci u čitavu akciju, nezakonito, uključena i Vojska Crne Gore. Ne zna se ni što je bio sadržaj obavezujućeg uputstva koje je tadašnji premijer Krivokapić uputio ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću, a nakon poslijeponoćne posjete, 5. septembra, zgradi Vlade Andrije Mandića i Milana Kneževića, koji su prema informacijama Portala TV E, prenijeli poruku da srpska Bezbjednosno-informativna agencija garantuje lojalnost Rakonjca i Kneževića. Bez odgovora je i pitanje ko je i po čijem nalogu omogućavao nesmetan ulazak i boravak u Crnoj Gori agentima srpske BIA, regrutovao i naoružavao srpske ekstremiste i pripadnike kriminalnih organizacija, dozvolio njihov ulazak i boravak u Cetinjskom manastiru, ali i na još nekoliko lokacija u Crnoj Gori, o čemu smo, takođe, pisali… O saradnji policije i kriminalnih struktura svjedočili su i audio snimci, objelodanjeni 30. aprila 2022. godine, na kojima se čuje Petar Knežević. Kaže: „Ja sam držao nikšićku grupu, bjelopoljsku grupu, beransku grupu, novljansku grupu i barsku grupu. Sve kriminalce na telefon“… Građane i građanke koji su bili na protestu na Cetinju, naziva bagrom?! Do danas niko od odgovornih iz lanca onih koji su služili tuđim interesima u susret 5. septembru 2021. godine i koji su naložili brutalnu policijsku represiju u crnogorskom priejstonom gradu nije procesuiran.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belveder"> <figcaption>L: ČEKAJUĆI JUTRO: Građani ispred policijskog kordona (Photo: Standard )</figcaption> </figure>

Ustoličenje Mićovića jedna od najbrutalnijih zloupotreba religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva

Ima tu neke lude simbolike da aktuelna crnogorska vlast padne baš na kolektoru. Možete vjerovati u sudbinu, možete biti zagovornici da se sve na ovom svijetu dešava sasvim slučajno i bez nekog reda i pravila, ali nikako ne možete biti ravnodušni prema situaciji da će pored svih razlika u stavovima, svađa I sukoba, netrpeljivosti, zaklinjanja nad svetinjama da neće nikada jedni sa drugima – najvjerovatnije pasti na sanitanom otpadu i fekalnim vodama.
Već se duže vrijeme među konstituentima, kako lokalne tako i državne, vlasti lome koplja oko toga đe će, da li će, i hoće li se kolektor graditi na teritoriji zetskog Botuna. Jedni su u svojim predizbornim nastupima čvrsto obećali svojim biračima da će se kolektor graditi u Botunu, dok su drugi još čvršće, Ostoga im, obećali da neće. To je ono šta su kazali lakovjernim glasačima, no izgleda da je tikva pukla kada su se našli pred evropskim zvaničnicima, nimalo naivnima, i zajednički obećali da hoće.
Dakle, jedni su lagali, ili birače ili evropske izaslanike, dok su ovi drugi lagali samo koalicione pratnere prije nego li su im ovi prvi dali podršku za formiranje vlasti.
U ovoj situaciji samo je laž konstanta, sve ostalo su nijanse sive. Jer kako ono bješe – laž je nacionalni interes.
I sve bi bilo ok, makar još neko vrijeme, da PES-ovci nisu javno progovorili o tome kako su svi dali čvrsta obećanja Evropskoj uniji da će ovaj ekološki problem, koji blokira jedno od najizazovnijih poglavlja o životnoj sredini, biti riješen. Evropi je, izgleda, napokon dosta praznih deklarativnih zalaganja za EU vrijednosti i standarde pa sada hoće i konkretne poteze. Ni oni im više ništa ne vjeruju na riječ.
Vlada Milojka Spajića je pokušala da sve ovo provuče na mala vrata, tako što je izmjene planske dokumentacije izglasala na jednoj od mnogih telefonskih sjednica. Sjetimo se se da je jedno od sijaset neispunjenih obećanja aktualnog premijera bilo i da će sve sjednice najvećeg organa izvršne vlasti biti javne i trasnparentane, na način što će se sve direktno prenositi. Od svega toga dobili smo online lajkove ministara na predloge zakona, izmjene planova i mnoga druga izjašnjenja iz njihovog domena.&nbsp;
Zli jezici govore da su vladina zasjedanja rađena na ovaj način jer u sali za sastanke prosto nema dovoljno stolica da svi ministri, potpredsjenici, Prvi potpredsjednik i premijer sjednu. Drugi, pak, kažu da je razlog u tome što je ovako mnogo sigurnije jer među ministrima vlada tolika ljubav i međusobno uvažavanje da je pametnije da se ne srijeću i gledaju u oči.
Bilo kako bilo, strateški urbanistički plan je usvojen, prvi put u istoriji parlamentarnih demokratija bez dana javne rasprave, bez konsultovanja struke, krijući, pod okriljem internetske tmine.
I, dok su jedni lajkovali i bez trunke lične i profesionalne odgovornosti sve spakovali preko noći, dvojica, koji nisu članovi vlade, našli su se u čudu.
Jedan je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a drugi predsjednik DNP-a, Zećanin Milan Knežević.&nbsp;
Prvi je mislio da će mandat u fotelji prvog administrativca grada proći sa nekoliko plastičnih čunjeva na bulevarima, desetak metara prekopane ulice Vojislavljevića, par crkava, jednom srušenom džamijom, jednom pravoslavnom gimnazijom, uz par stambenih zgrada ako ga Zabjelčani ne provale (a jesu) - i bez nekih većih trzavica i kapitalnih investicija.&nbsp;
Umjesto toga, po njega sasvim neočekivano, funkcija je počela da traži i odgovornost. Iako je istu pokušao u ovom slučaju, nevješto, prebaciti na Agenciju za životnu sredinu, po starom oprobanom sistemu – muko moja pređi na drugoga, ili ne bi se ja tu nešto miješao – nije prošlo.&nbsp;
Dosjetili se koalicioni partneri da to tako neće moći pa ga ucjenili jedinim do čega mu je stalo, a nije dobrobit građna Podgorice - foteljom. Optužbe su otišle čak do nivoa ličnih uvreda, prijetnji tužbama, i onim šta im je najmilije u vokabularu kada ne znaju šta bi drugo moglo – optužbama za organizovani kriminal. Još da je tu Milo kao nekada - sreći ne bilo kraja. Ovako moraju jedni na druge.
I, dok su se, sudeći po otpužbama Milana Kneževića, podgoričke fekalije kriminalno udružile u zločinački čin protiv njega i njegovih istomišljenika, on lično, poput Mujovića, takođe prvi put, osjeća teret sudjelovanja u vlasti. Vrijeme lagodnog poslaničkog djelovanja u državnoj Skupštini je izgleda daleko iza njega.&nbsp;
Bilo je sasvim lijepo izigravati žrtvu režima, pajaca koji baci po koju pošalicu, skepa neku pjesmu-rugalicu, i voditi politički život bez ikakve odgovornosti za bilo šta. Sada više neće moći tako. Neće moći svojim Zećanima pričati jednu, koalicionim partnerima drugu, EU treću, a Vučiću neku sasvim desetu priču. Došlo je vrijeme da se pokaže nešto i na djelu.&nbsp;
Hoće li, ostaje da vidimo. Ako je suditi po njegovim dosadašnjim obećanjima, praznim prijetnjama, zaklinjanjima u svetinje i druga čudesa - neće. Što bi narod rekao - nisi nas Milane na to navikao. Jedino što se za njega čini kao idelano rješenje jeste da - poput nedavnog predloga da Vučićevoj ingeniznoj državičkoj veličini pokloni aerodrome i prugu - pokloni i kolektor. Od koga mu je - dobro mu. A i nekako bi mu i pristajalo.
Prođe avgust, prođe i ljeto, prođe i sezona ako je i počinjala, i sada nam dolazi jesen. Neka nova politička jesen. Godine su nam počinjale januarom pa trajale decenije, osvježilo nas je u avgustu pa spalilo sve što smo generacijama stvarili, pa je možda došlo vijeme i za jesen.
…I opet neka pisma duga, 
očajna pisma bez adrese, 
a nigdje drage, nigdje druga, 
samo ta jesen, opet jesen…
i opet sam si, Nikoliću - Vito
Dodaću, da ne zamjeri nikšićki boem tuge i sjete - i opet sama si moja Crna Goro!

Crna Gora je prelijepa država – šteta što je naseljena

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Tag: odbor-za-antikorupciju